Grupa od 23 člana američkog Kongresa predstavila je prijedlog zakona kojim bi se zabranila upotreba federalnih sredstava za eventualnu američku invaziju zemlje članice NATO-a, uključujući i radnje zvaničnika u tome pravcu.
Prijedlog zakona pod nazivom "No Funds for NATO Invasion Act" podnesen je u Zastupničkom domu američkog Kongresa. Tekst dokumenta objavio je republikanski kongresmen Don Bejkon, jedan od koautora. Na nacrtu je radila dvostranačka grupa od 23 kongresmena, među kojima su, pored Bejkona, i demokrati Bil Kiting, Steni Hojer i Brendan Bojl
U zajedničkoj izjavi navodi se da "No Funds for NATO Invasion Act" jasno šalje poruku njihovim saveznicima i partnerima, kao i svijetu, da je invazija na teritoriju saveznika Sjedinjenih Američkih Država neprihvatljiva.
Kongresmeni poručuju da bi administracija američkog predsjednika Donalda Trampa trebalo obustaviti provokativnu retoriku i zajedno sa saveznicima u NATO-u početi rješavati stvarne prijetnje.
Nacrt predviđa dvije ključne zabrane. Prva je da nijedan dolar iz federalnog budžeta SAD-a ne može biti iskorišten za invaziju na državu članicu NATO-a ili teritoriju zaštićenu članom 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Druga zabrana odnosi se na to da nijedan američki zvaničnik ili državni službenik ne smije poduzimati radnje usmjerene ka takvoj invaziji.
Ovim zakonom inicijatori žele postaviti pravni "sigurnosni ventil" koji bi spriječio administraciju SAD-a da bez direktnog odobrenja Kongresa donosi jednostrane vojne odluke protiv saveznika. Inicijativa dolazi u jeku izjava Donalda Trampa o mogućem priključenju Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama. Američki predsjednik izrazio je zabrinutost zbog prisustva ruskih i kineskih snaga u Arktiku, te Grenland opisao kao strateški važnu teritoriju.
Istovremeno, čelnici vodećih evropskih zemalja objavili su zajedničku izjavu kojom potvrđuju suverenitet Danske i status Grenlanda kao autonomne teritorije. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem slanju vojnog kontingenta na Grenland.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kongres predlaže zabranu finansiranja mogućeg američkog napada na zemlje članice NATO-a

Zastupnik Demokratske stranke u Predstavničkom domu američkog Kongresa Šri Tanedar je u srijedu najavio da planira podnijeti inicijativu za opoziv sekretara odbrane SAD-a Pita Hegseta.
Ova inicijativa se fokusira na dva skandala koja trenutno potresaju Pentagon: Novi izvještaj o Signalgateu, skandalu s curenjem tajnih informacija na nezaštićenom čatu, te optužbe za napada na preživjele osobe na venecuelanskom brodu koji je navodno prenosio drogu.
Međutim, Tanedar bi mogao imati problema da dobije podršku za svoj prijedlog čak i unutar vlastite stranke. Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris već je odbacio izvodljivost pokušaja opoziva Hegseta.
Tanedar će u četvrtak ujutro predstaviti svoju inicijativu za opoziv tokom skupa na Union Station u Vašingtonu, saopštila je njegova kancelarija u saopštenju.
Članci će Hegseta optužiti za "ubistvo i zavjeru za ubistvo, te nepažljivo i nezakonito rukovanje klasifikovanim informacijama", navodi se u obavještenju.
Džefris, upitan na konferenciji za medije u ponedjeljak o mogućnosti opoziva Hegseta, odbacio je tu ideju.
- Republikanci nikada neće dozvoliti da se inicijativa za opoziv iznese pred Predstavničkim domom i mi to znamo. Donald Tramp im neće dozvoliti - rekao je Džefris.
Opoziv je ove godine bio izvor značajnih unutrašnjih podjela među demokratama. Baza stranke je snažno pritiskala za to, ali zakonodavci smatraju da je manevar proceduralno beznadežan i politički rizičan.
- Dok Tanedar pokušava da osvoji poene kod svoje baze kako bi se zaštitio od političkih protivnika, ministar Hegset će nastaviti štititi domovinu. Ovo je samo još jedna farsa u pokušaju da se američka javnost odvrati od velikih uspjeha koje smo postigli ovdje u Ministarstvu rata - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson, referišući na promijenjeno ime ovog ministarstva.
Demokrati u Predstavničkom domu i pomoćnici lidera koji su razgovarali s Axiosom uglavnom su odbacili ovaj potez.
Spoljne grupe će podržati ovu inicijativu, predvidio je stariji zakonodavac, ali neko kome ljudi vjeruju će morati sprovesti pravi proces ako se to dogodi.
- Radi to zbog medija i dobiće njihovu pažnju - rekao je o potezu demokratskog zastupnika.
Tanedar je u prošlosti bio oštro kritikovan od svojih kolega zbog svojih ponovljenih pokušaja da opozove Trampa.

Demokrata pokreće opoziv Pita Hegseta, kontroverznog Trampovog ministra, zbog dva velika skandala

Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Gradonačelnik grada Čamplina u američkoj Minesoti izjavio je da su dvoje državnih zastupnika, zajedno sa svojim supružnicima, upucani u svojim domovima u subotu ujutro, javlja američka agencija Asošijejted pres.
Ubijena je kogresmenka iz Demokratske stranke Melisa Hortman te njen muž, a upucani su senator Džon Hofman, takođe član Demokratske stranke, te njegova supruga.&nbsp;
Informacije je potvrdio gradonačelnik Rajan Sabas.
Hortman i njen suprug upucani su u Bruklin Parku, dok su Hofman i njegova supruga upucani u Čamplinu.
Osoba upoznata sa slučajem rekla je za Associated Press da istražitelji vjeruju da se osumnjičeni možda predstavljao kao policajac.&nbsp;
Izvor je rekao da inspektori još rade na utvrđivanju motiva napada te da su i dalje u ranoj fazi istrage.
Guverner Minesote Tim Volc rekao je da je napad bio isplaniran.
Hofman, demokrat, prvi put je izabran 2012. godine. Vodi Hoffman Strategic Advisors, konsultantsku firmu.&nbsp;
Hortman je bila demokratska liderka Predstavničkog doma američkog Kongresa i bivša predsjednica ovog tijela.

SAD: Ubijena kongresmenka i njen muž, ranjeni senator i njegova supruga

Dvojica vođa nezapamćenog upada u Kongres u januaru 2021. godine danas su puštena iz zatvora, nakon što ih je predsjednik Doland Tramp pomilovao neposredno nakon što je u ponedjeljak položio zakletvu.
Enrike Tario je bio vođa ekstremno desničarske grupe „Ponosni momci“ i osuđen je na 22 godine zatvora, a njegova porodica je saopštila da je jutros pušten.
Tario je dobio potpuno pomilovanje, dok je Stjuartu Roudsu, osnivaču „Čuvara zakletve“, Tramp umanjio kaznu, tako da je i on danas oslobođen iz federalnog zatvora, prenosi BiBiSi (BBC).
Tario i Rouds predvodili su svoje grupa prilikom napada na Kapitol, nadajući se da će Trampa, koji je izgubio izbore od Džoa Bajdena, zadržati u Bijeloj kući. Ni jedan ni drugi nisu ušli u zgradu, ali su sve vrijeme bili u kontaktu sa članovima svojih grupa koji su ušli u Kongres.

Vođe upada u Kongres SAD 2021. godine puštene iz zatvora

Američki Kongres je u ponedjeljak zvanično potvrdio pobjedu republikanca Donalda Trampa na izborima u novembru, otvorivši put da položi zakletvu 20. januara.
Potvrda izbornih rezultata u 50 država i okrugu Kolumbija obavljena je na kratkoj, formalnoj ceremoniji tokom zajedničke sjednice Predstavničkog doma i Senata. Sjednicom je predsjedavala Kamala Haris, koja kao potpredsjednica SAD predsjedava Senatom. Haris je na izborima u novembru izgubila od Trampa.
Ritual koji se održava svake četiri godine bio je u oštroj suprotnosti s prethodnom ovjerom pobjede na predsjedničkim izborima, 6. januara 2021. kada je gomila Trampovih pristalica upala na Kapitol u neuspjelom pokušaju da blokira potvrdu pobjede Džoa Bajdena u novembru 2020.
Tramp i dalje tvrdi da je njegov poraz 2020. rezultat široko rasprostranjene prevare, i upozoravao je tokom kampanje prošle godine da gaji slične zabrinutosti sve dok nije porazio Haris na glasanju 5. novembra.
- Kongres ovjerava našu veliku izbornu pobjedu danas – veliki trenutak u istoriji - naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
Zajednička sjednica Kongresa je održana iako se zimska oluja nadvila nad glavnim gradom SAD, otežavajući putovanja.
Kongres je ovjerio da je Tramp osvojio glasove 312 elektora, a Haris 226.
Republikanci su u novembru takođe osvojili većinu u Senatu i zadržali tijesnu prednost u Predstavničkom domu, što će Trampu omogući podršku u Kongresu koja mu je potrebna za sprovođenje plana za smanjenja poreza i suzbijanja imigracije.
Demokrate nisu pokušale da blokiraju potvrdu Trampove pobjede.
- Moramo da obnovimo našu posvećenost očuvanju američke demokratije. Kao izabrani lideri, naša lojalnost mora biti prvo i uvijek Ustavu. Ovdje smo da poštujemo volju naroda i vladavinu zakona - navela je prethodno druga po rangu članica Demokratske partije u Predstavničkom doma Ketrin Klark&nbsp;
Obezbjeđenje unutar i izvan Kapitola bilo je pojačano u pripremi za formalnu ovjeru rezultata izbora i očekuje se da tako biti do Trampovog polaganja zakletve.
Tramp je rekao da planira da pomiluje neke od više od 1.500 optuženih za učešće u napadu na Kapitol 6. januara 2021, kada su se sukobili s policijom, probijajući se kroz prozore i vrata i skandirajući: "Objesite Majka Pensa", tadašnjeg Trampovog potpredsjednika, u neuspjelom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi Bajdenovu pobjedu.
Kao rezultat tog nasilja, Kongres je krajem 2022. usvojio zakon kojim se jačaju zaštitne ograde kako bi se osiguralo da se proces ovjere rezultata izbora sprovodi na zakonit način.

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Specijalni tužilac Vukas Radonjić ističe da je SDT zadovoljno osuđujućom presudom protiv Vesne Medenice i njenog sina Miloša u većini krivičnih djela. Naglasio je da će se SDT žaliti na dužinu izrečene kazne, budući da su osuđeni na 10 godina zatvora, a tužilaštvo je tražilo 20.
- Prije svega zadovoljni smo da je presuda dokazala da je SDT profesionalno odradilo svoj posao, da svoj posao radu na osnovu dokaza i da nema govora da je osnov za pokretanje ovog postupka bio politički ili bilo kakav drugi motiv koji nije zasnovan na dokazima - kazao je Radonjić.
Smatra da očigledno kazne nijesu onolike koliko je tužilaštvo tražilo.
- I u tom dijelu ćemo sigurno da razmatramo da izjavimo žalbu. Kada sagledamo obrazloženje čak i za krivična djela kojih su optuženi oslobođeni, tu ćemo sigurno izjaviti žalbu - kazao je on.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i njen sin Miloš Medenica osuđeni su na po deset godina zatvora. Presudu je donio Viši sud. Medenica se teretila da je član organizovane grupe koju je predvodio njen sin.

Radonjić: Zadovoljni smo presudom Medenicama, žalićemo se na dužinu kazne

Advokat Vesne Medenice i njenog sina Miloša Medenice, Zdravko Begović prokomentarisao je današnju presudu ističući da pravo nije trenutak nego proces, a da sudovi govore kroz vrijeme, a ne kroz jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.8779%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-medenica-osudena-na-10-godina-zatvora&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da su danas ovom presudom govorili upravo kroz taj jedan dan. Naravno, kao odbranilac optužene Vesne Medenice, ja nisam zadovoljan ovakvom odlukom - poručio je Begović.
On dodaje da ima pravo na to, kao i da čim bude dostavljen pismeni otpravak presude, odbrana će izjaviti žalbu Apelacionom sudu.
- Smatramo da je bilo puno argumenata koji su išli u korist teze odbrane, da Vesna Medenica nije izvršila navedeno krivično djelo. Takođe, moram istaći da je ovaj postupak vođen pod jednim veoma čudnim, da ne kažem, žestokim pritiskom javnosti, što je u svakom slučaju imalo uticaja i na ovu konačnu odluku suda i da je upravo zbog toga pretpostavka nevinosti od prvog dana bila dovedena na najniži mogući nivo - zaključio je Begović.

Begović: Nismo zadovoljni presudom, žalićemo se Apelacionom sudu

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena predstavljaće kraj turizma, kazao je u Drugačijoj radio vezi na <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-u-drv-sedmocasovno-radno-vrijeme-bi-dokrajcilo-crnogorski-turizam">Anteni M </a>predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović.&nbsp;
- Jer mi moramo da radimo 24 sata i za nas to znači 20 odsto više radnika, a nemamo ih ni ovako, i 20 odsto više troškova rada. To bi bilo ono pero na magarca kada on pada i kada ne može više da izdrži pod teretom. Ako imaju malo svijesti, a nadam se da imaju, neka stave sve na papir, ali neka pogledaju malo i život. Nijesmo mi Francuska, u kojoj je ozakonjeno sedmočasovno radno vrijeme, ali naša i francuska privreda su potpuno neuporedive. A većina država u Evropi ima osmočasovno radno vrijeme - ističe Radulović.
Sumirajući godinu za nama, Radulović kaže da 2025. treba zaboraviti, jer ni u kom smislu nije bila rekordna kao što to govori statistika.&nbsp;
- 2025. godina je bila jedna od težih godina, kada smo mi u pitanju. Ja se pitam, ako je moja kompanija bila prva ili druga po prometu u Crnoj Gori, kako su prošli ovi koji su 10, 20. ili 30. na listi. Mogli su da prođu jedino ako su ušli u sivu zonu. I ušli su, ne zato što su to željeli, već da spasu goli biznis - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Govoreći o aktuelnoj zimskoj turističkoj sezoni, Radulović smatra da privrednici sa sjevera trenutno mogu biti zadovoljni, ali naglašava da to na duge staze nije poslovni ambijent u kojem bi oni mogli da ostvare najbolje rezultate.&nbsp;
- Kolašin ima velike probleme sa vodom, sa kanalizacijom, nekoliko velelepnih hotela čeka da bude otvoreno. Čeka se da se završi ta infrastruktura, za koju su koliko znam obezbijeđene finansije, nešto iz kredita, nešto iz fondova. Ali evo godinama se ništa ne dešava i godinama ne mrdaju ni centimetar. Kolašin je praktično pored aerodroma Golubovci i on bi mogao da postane unikatno skijalište i ja navijam za taj projekat, koji treba da poveže četiri grada, Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevicu i cijelu Bjelasicu da pokrije sa ski stazama dugim nekih 250 kilometara. To bi bio unikatan ski centar, koji bi radio i tokom ljeta i zime - ističe Radulović.&nbsp;
Govoreći o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sagovornik Antene M kaže da je dobro što će biti nešto bolja avio povezanost, te da očekuje da će i sezona duže trajati.&nbsp;
- Jer ova 2025. rekordna, istorijska godina je bila istorijska po tome što nikad nije kraće trajao špic sezone, od 8. do 23. avgusta. Zato i kažem, 2025. ne ponovila se. Ova godina će biti malo duža, predsezona bi trebalo da krene ranije, jer već u martu i aprilu imamo letove sa određenih značajnih destinacija, koji su prošle godine krećali krajem maja pa do polovine juna - kaže Radulović.&nbsp;
Radulović smatra da će i Zakon o strancima, te uvođenje viznog režima negativno uticati i na turizam u Crnoj Gori, a posljedice ćemo, dodaje, osjetiti u narednom periodu.&nbsp;
Donosioci odluka u sektoru turizma malo poznaju ovu oblast, ističe naš sagovornik. Naglašava da bi ministar turizma mogao da bude samo čovjek koji je radio u turizmu.&nbsp;
- Jer ne može neko, ko je juče došao po političkom ključu na to mjesto i da uči nas, koji ostarasmo u ovom poslu i o jadu se zabavismo da nešto naučimo, kako da radimo. Ne može, ali ja im ne zamjeram. Ja im se divim kako su hrabri da se prihvate toga - kaže Radulović.

Radulović: Ne ponovila nam se prošla godina, sedmočasovno radno vrijeme dokrajčiće turizam

Tivćanka D.I. (39) osuđena je na zatvorsku kaznu od 20 dana jer je upravljala vozilom pod dejstvom kokaina.
Njoj je suđeno u hitnom postupku jer je, 22. januara, oko 13 sati u mjestu Račica, opština Tivat upravljala vozilom pod dejstvom ove psihoaktivne supstance.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnoszi rješenja. 
- Za ukazati je da se radi o povratnici u vršenju najtežih saobraćajnih prekršaja - kazali su u Sudu za prekršaje Budva.

Tag: kongres-sad