<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> objavio je danas da se slaže sa predsjednicom Evropske komisije <b>Ursulom fon der Lajen</b> da sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene sve dok Rusija odbija mirovne pregovore.</p>
<p>Zelenski je na svom X nalogu potvrdio da je lično zahvalio Fon der Lajen na njenom „jasnom stavu i porukama podrške Ukrajini" tokom današnjeg govora u Evropskom parlamentu.</p>
<p>- Slažemo se: sve dok Rusija nastavlja da odbija mirovne napore, sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene, a odbrambena i finansijska pomoć Ukrajini mora se nastaviti - objavio je Zelenski na svom X nalogu.</p>
<p>On je dodao da je sa Fon der Lajenovom razgovarao o zamrznutoj ruskoj imovini koju Moskva drži u mnogim zemljama EU i o pitanju da li bi se ta imovina mogla koristiti za finansiranje odbrane Ukrajine.</p>
<p>- Razgovarali smo o trenutnoj diplomatskoj situaciji i radu Evropske unije na odluci o korišćenju zamrznute ruske imovine za odbranu Ukrajine - navodi se u X objavi Zelenskog.</p>
<p>Fon der Lajen je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu pored ostalog rekla da je Evropska komisija (EK) spremna da objavi pravni tekst koji bi omogućio korišćenje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Saglasan sam sa Fon der Lajen da se pooštre sankcije Rusiji

<p>Unutar vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) rasplamsala se rasprava o njemačkoj politici prema Rusiji. Pokrenuo ju je saksonski premijer <b>Mihael Krečmer</b>. U intervjuu za Funke Media Group ovih dana rekao je: „Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive.“ Zato, kako je dodao, mora biti u interesu Njemačke „da se nastavi isporuka energije iz Rusije nakon primirja“.</p>
<p>Evropi je jednostavno potrebna energija po pristupačnim cijenama, rekao je Krečmer. Rusija zato mora „dugoročno gledano ponovo postati trgovinski partner – bez stvaranja nove zavisnosti“, smatra šef vlade istočnonjemačke savezne pokrajine Saksonije.</p>
<p>Ovo nije prvi put da se Krečmer zalaže za bliže odnose s Rusijom kada je reč o energetskoj politici. Još 2022. godine, dakle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, taj političar CDU-a javno je izrazio slično mišljenje.</p>
<h2>„Kontraproduktivne besmislice“</h2>
<p>Zbog toga ga je oštro kritikovao njegov stranački kolega <b>Roderih Kizeveter</b>. Taj stručnjak CDU-a za spoljnu politiku u izjavi za list Handelsblatt naglasio je: „Apsurdno je danas nagađati o isporukama energije iz Rusije, kada ista ta Rusija svakodnevno bombarduje ukrajinske kuće i energetsku infrastrukturu.“ Takve izjave su „kontraproduktivne i bezbjednosno-političke besmislice“, dodao je poslanik CDU-a u Bundestagu.</p>
<p>Njemački interes mora biti „da Ukrajina dobije rat, vrati svoje granice iz 1991. godine i potpuno potisne Rusiju“, smatra Kizeveter. Rusija pod predsjednikom <b>Vladimirom Putinom</b> mora da odustane od svojih imperijalnih ambicija, dodaje: „To se neće dogoditi ponavljanjem starih grešaka ili podizanjem dimne zavjese.“ Kizeveter je zaključio da je „najveća opasnost“ za Evropu – Rusija.</p>
<p>Rukovodstvo CDU-a na saveznom nivou, kao i savezna vlada, u protekle tri godine dosljedno su odbijali Krečmerove zahtjeve, ističući da je Rusija ta koja mora da prekine rat u Ukrajini, odnosno da nema nikakvih naznaka da je uopšte spremna na takav potez.</p>
<h2>Sankcije nakon invazije na Ukrajinu</h2>
<p>Prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je bila jedan od najvažnijih snabdijevača energijom za Njemačku. Gas i nafta iz Rusije više se ne isporučuju Njemačkoj. U oktobru su se zemlje EU složile da postepeno ukinu preostali uvoz prirodnog gasa iz Rusije do kraja 2027. godine.</p>
<p>Zbog agresije na Ukrajinu, Evropska unija je usvojila nekoliko paketa dalekosežnih sankcija protiv Moskve.</p>

Velike svađe u vrhu CDU: "Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive"

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država <b>Donald Tramp </b>je izjavio da republikanci rade na nacrtu zakona koji će uvesti sankcije svakoj zemlji koja posluje sa Rusijom i naveo da bi i Iran mogao da bude dodat na tu listu.</p>
<p>- Kao što znate, ja sam to predložio, tako da će svaka zemlja koja posluje sa Rusijom biti veoma strogo sankcionisana - rekao je Tramp novinarima, prenosi Rojters.</p>
<p>Prema njegovim riječima, i Iran bi mogao da bude dodat na tu listu.</p>
<p>Tramp je krajem prošlog mjeseca uveo sankcije dvijema najvećim ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu.</p>
<p>Vašington prati posljedice uvođenja sankcija ovim kompanijama, a neimenovani izvor je tada rekao da ima još stvari koje bi mogli da urade u pokušaju da pojačaju pritisak.</p>

Tramp: Republikanci rade na nacrtu zakona koji će uvesti sankcije svakoj zemlji koja posluje sa Rusijom

<p>Predsjednik Srbije<b> Aleksandar Vučić</b> izjavio je da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija <b>Siniša Mali</b> poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi.</p>
<p>Na sjednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti donijeta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu.</p>
<p>Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra sa ciljem sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.</p>
<p>- Želim po svaku cijenu da izbjegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti - poručio je Vučić.</p>
<p>Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Bjelorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susjednu Ukrajinu.</p>
<p>Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima.</p>
<p>- Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu - rekao je Vučić.</p>
<p>On je poručio i da je Srbija spremna da ponudi višu cijenu ako bude bilo potrebno.</p>
<p>- I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade - dodao je Vučić.</p>
<p>U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta mijenjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udjela.</p>
<p>Nakon što je zbog američkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumijevanja prema ruskim prijateljima.</p>
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
<p><br/></p>
<p>Sada je, kako je rekao, vrijeme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke.</p>
<p>- Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rješenja. Mi moramo da obezbijedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cijenu - poručio je Mali na sjednici Vlade.</p>
<p>On je naveo da "ruski prijatelji" ni poslije 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rješenje.</p>
<p>- Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora - naveo je Mali.</p>
<p>Vučić mu je na to odgovorio da razumije njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi".</p>
<p>Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi".</p>
<p>Kako je tada navela ministarka energetike<b> Dubravka Đedović Handanović</b>, dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju".</p>
<p>- Američka administracija želi kompletnu promJenu vlasništva NIS-a i zahtIJeva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije - rekla je Đedović Handanović.</p>
<p>Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je dIo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra.</p>
<p>Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi.</p>
<p>Država Srbija je 2008. godine prodala udio od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po cijeni od 400 miliona eura, bez tendera.</p>
<p>NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.</p>

Vučić želi da izbjegne nacionalizaciju NIS-a po svaku cijenu, Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi

<p>Sjedinjene Američke Države danas su privremeno obustavile primjenu sankcija po Zakonu Cezar prema Siriji na 180 dana, saopšteno je iz američkog Ministarstvo finansija, nakon sastanka predsjednika SAD<b> Donalda Trampa</b> i sirijskog lidera<b> Ahmeda al Šare</b> u Bijeloj kući.</p>
<p>Istovremeno, Ministarstvo finansija SAD navodi da su sankcije obustavljene osim za određene elemente, uključujući transakcije povezane sa Rusijom i Iranom, prenose agencije. Ova odluka zamenjuje prethodni privremeni prekid sankcija koji je uveden 23. maja.</p>
<p>Zakon Cezar, nazvan po sirijskom vojnom dezerteru koji je, prema tvrdnjama SAD, prokrijumčario fotografije žrtava mučenja režima sirijskog predsjednika<b> Bašara al Asada</b>, stupio je na snagu u junu 2020. godine.</p>
<p>Sankcije su bile usmjerene protiv režima Al Asada i svih koji posluju s njim, posebno u sektorima poput energetike, građevinske industrije i finansija. Ranije danas, američki predsjednik Donald Tramp i sirijski lider Ahmed al Šara sastali su se u Vašingtonu u 11 sati &nbsp;po lokalnom, a Al Šara se uoči planiranog sastanka sa Trampom sastao i sa šeficom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) <b>Kristalinom Georgijevom</b>.</p>
<p>Kako su ranije prenijeli Al Džazira i NBC pozivajući se na upućene izvore, razgovori su fokusirani na bezbjednosna pitanja i na mogućnost da se Sirija pridruži međunarodnoj koaliciji predvođenoj SAD u borbi protiv ekstremističke organizacije Islamska država, koja je 2014. godine zauzela velike djelove Sirije i susjednog Iraka.</p>
<p>Po dolasku u Vašington, Al Šara se sastao sa Georgijevom, s kojom je razgovarao o mogućim oblicima pomoći za obnovu sirijske privrede razorene ratom, prenijela je Al Džazira.</p>
<p>Sastanku u sjedištu MMF-a prisustvovao je i sirijski ministar spoljnih poslova <b>Asad al Šajbani</b>.</p>
<p>Prema navodima sirijske državne agencije SANA, razgovarano je o mogućim okvirima saradnje između Sirije i MMF-a radi podsticanja privrednog rasta i sprovođenja ekonomskih reformi.</p>
<p>Administracija predsjednika Trampa ranije je saopštila da podržava ukidanje "Cezarovih sankcija" koje su uvedene Siriji.</p>
<p>Zakon "Cezarova zaštita sirijskih civila", nazvan po sirijskom vojnom dezerteru koji je, prema tvrdnjama SAD, prokrijumčario fotografije žrtava mučenja režima sirijskog predsjednika Bašara al Asada, stupio je na snagu u junu 2020. godine.</p>
<p>Ove sankcije su bile usmjerene protiv režima Al Asada i svih koji posluju s njim, posebno u sektorima poput energetike, građevinske industrije i finansija.</p>
<p>Poslednja posjeta visoko rangiranog sirijskog zvaničnika Bijeloj kući dogodila se decembra 1999. godine, kada je tadašnji ministar spoljnih poslova Sirije <b>Faruk al Šara </b>posjetio Vašington zbog mirovnih pregovora s Izraelom.</p>

SAD privremeno obustavile sankcije prema Siriji

<p>Savjet bezbjednosti UN večeras je ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika <b>Ahmada el Šareha</b>, što je simbolična odluka samo nekoliko dana prie njegove istorijske posjete Bijeloj kući.</p>
<p>Rezolucija, koju su pripremile SAD i usvojena sa 14 glasova za i jednim uzdržanim (Kina), uklanja Ahmada el Šareha i njegovog ministra unutrašnjih poslova <b>Anasa Hataba</b> sa liste sankcija usmjerenih na pojedince i grupe povezane sa Islamskom državom i Al Kaidom, koji su bili podvrgnuti zabrani putovanja, zamrzavanju imovine i embargu na oružje.</p>
<p>Posebno se pohvaljuju obaveze novih sirijskih vlasti da se "bore protiv terorizma, uključujući strane terorističke borce", Al Kaide, Islamske države i povezanih grupa.</p>
<p>- Usvajanjem ovog teksta, Savjet bezbjednosti UN šalje snažnu političku poruku prepoznajući da je Sirija u novoj eri - rekao je američki ambasador <b>Majk Volc</b>.</p>
<p>Kina je bila uzdržana, a njen ambasador<b> Fu Cong</b> izrazio je zabrinutost zbog prisustva "stranih terorističkih boraca" u Siriji sposobnih da "iskoriste krhku bezbjednosnu situaciju". Kineski ambasador je izrazio žaljenje što Savjet bezbjednosti UN nije u potpunosti procijenio situaciju.</p>
<p>Snage Ahmada el Šareeha, uključujući grupu Hajat Tahrir el Šam (HTS), koju je on predvodio, a koja je od tada raspuštena, smijenile su bivšeg sirijskog lidera <b>Bašara el Asada </b>u decembru 2024. godine.</p>
<p>Upravo u svojstvu lidera HTS-a, bivši džihadista je bio na listi sankcija UN od 2013. godine.</p>
<p>Hajat Tahrir el Šam (HTS) je ranije bio poznat kao Al-Nusra front, bivši ogranak Al Kaide u Siriji, ali je prekinuo veze sa džihadističkom grupom 2016. godine.</p>
<p>Uprkos tome što je stavljen na listu sankcija UN, privremeni predsjednik je od stupanja na dužnost obavio brojna međunarodna putovanja, svaki put dobijajući izuzeće od Komiteta za sankcije UN.</p>
<p>On je prvi put posjetio SAD u septembru kako bi se obratio Generalnoj skupštini UN.</p>
<p>Šareh će biti prvi sirijski predsjednik koji će biti primljen u Bijeloj kući u ponedjeljak, prenijela je nedavno Bijela kuća.</p>

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

<p>Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država danas je djelimično ublažilo sankcije protiv Bjelorusije, ukinuvši mjere koje su se odnosile na državnu aviokompaniju Belaviju i dozvolivši transakcije koje su povezane s avionom kojim se koristi predsjednik te zemlje <b>Aleksandar Lukašenko</b>.</p>
<p>Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD zvanično je povukla sankcije protiv Belavije i jednog aviona koji je ranije bio pod restrikcijama zbog navodne upotrebe od strane visokih zvaničnika i članova Lukašenkove porodice, prenosi Rojters.</p>
<p>Osim toga, izdata je opšta licenca koja dopušta određene transakcije vezane za korišćenje tri aviona koji su ranije bili pod sankcijama, a koje koristi Lukašenko ili kompanija Slavkali, povezana s njegovom vladom.</p>
<p>Licenca obuhvata Boing 737 u vlasništvu bjeloruske vlade, koji se koristio kao predsjednički avion, zatim još jedan avion iz predsjedničke flote, te luksuzni helikopter kompanije Slavkali, koji je služio za prevoz Lukašenka između njegove rezidencije i Minska.</p>
<p>Ova odluka predstavlja novi korak u poboljšanju odnosa između Vašingtona i Minska, nakon višegodišnjih američkih nastojanja da izoluju bjeloruske vlasti, uključujući i sankcije protiv samog Lukašenka, navodi Rojters.</p>
<p>U septembru je Bjelorusija, nakon poziva američkog predsjednika<b> Donalda Trampa</b>, oslobodila 52 zatvorenika, a zauzvrat dobila obećanje o djelimičnom ublažavanju sankcija, što Belaviji omogućava servisiranje i nabavku dijelova za svoje avione.</p>
<p>Većina američkih sankcija protiv Bjelorusije i dalje ostaje na snazi, uključujući one koje se odnose na Lukašenka i njegovu porodicu, a uvedene su zbog spornih predsjedničkih izbora 2020. godine, podrške Moskvi i gušenja opozicije.</p>

Tramp ublažio sankcije Bjelorusiji

<p>Rusija je uvela zabranu ulaska brojnim predstavnicima evropskih institucija i zemalja EU kao odgovor na usvajanje 19. paketa sankcija, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.</p>
<p>U saopštenju se navodi da se zabrana odnosi i na zaposlene u agencijama za sprovođenje zakona, vladinim i trgovinskim organizacijama, građane članica EU i niza drugih zapadnih zemalja “odgovornih za pružanje vojne pomoći Kijevu, učešće u organizovanju isporuke proizvoda dvostruke namjene Ukrajini, rad na podrivanju teritorijalnog integriteta Ruske Federacije i organizovanje blokade kretanja ruskih brodova i tereta”, prenosi RIA Novosti.</p>
<p>Zabrana se odnosi na predstavnike evropskih institucija, vladinih organa zemalja EU i drugih evropskih država uključenih u stvaranje tribunala protiv ruskog rukovodstva, dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Mere su uvedene i protiv “onih koji se zalažu za konfiskaciju ruske državne imovine ili korišćenje profita od nje u korist Ukrajine, kao i one koji su odgovorni za uvođenje i sprovođenje sankcija protiv Rusije i koji pokušavaju da naštete odnosima Moskve sa drugim državama”, saopštilo je rusko ministarstvo.</p>
<p>Evropska komisija je 23. oktobra usvojila svoj 19. paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.</p>

Rusija zabranila ulazak predstavnicima EU institucija zbog novog paketa sankcija

<p>Državni sekretar SAD <b>Marko Rubio</b> izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku <b>Gustavu Petru</b>.</p>
<p>Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".</p>
<p>Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.</p>
<p>Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.</p>
<p>Predsjednik <b>Donald Tramp</b> je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".</p>
<p>- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;</p>
<p>Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.</p>
<p>- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.</p>
<p>Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele <b>Nikolasom Madurom</b>, ruskim predsjednikom <b>Vladimirom Putinom</b> i drugima.</p>
<p>Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije <b>Armando Benedeti</b>, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.</p>
<p>Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.</p>

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

<p>Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije kolumbijskom predsjedniku <b>Gustavu Petru</b>.</p>
<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp </b>drastično je povećao napetosti u sporu sa dugogodišnjim latinoameričkim partnerom, optužujući Petra da odbija da zaustavi protok kokaina prema SAD.</p>
<p>Tenzije između Vašingtona i mnogih zemalja u regionu rastu već nedJeljama. Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući i potapajući brodove u međunarodnim vodama za koje je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.</p>
<p>Tramp je ove nedjelje nazvao Petra „vođom ilegalne trgovine drogom“ nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile ubistvo.</p>
<p>Petro, ​​čiji mandat ističe za 10 mjeseci, uvijek se protivio napadima. Pokušao je da okonča šestodecenijski sukob u Kolumbiji mirovnim sporazumima i sporazumima o predaji sa pobunjenicima i kriminalnim bandama, ali ti napori nisu urodili plodom, prenosi Rojters.</p>
<p>- Od dolaska predsjednika Gustava Petra na vlast, proizvodnja kokaina u Kolumbiji je eksplodirala do najviše stope u posljednjih nekoliko decenija, poplavivši SAD i trujući Amerikance - naveo je u saopštenju američki ministar finansija<b> Skot Besent</b>.</p>
<p>Optužio je Petra da je dozvolio da narko-karteli „procvjetaju“.</p>
<p>- Danas predsjednik Tramp preduzima snažne mjere kako bi zaštitio našu naciju i jasno stavio do znanja da nećemo tolerisati trgovinu drogom u našoj zemlji - dodao je.</p>
<p>Petro osporava osnovu američkih optužbi, rekavši da je njegova vlada zaplijenila kokain neviđenom brzinom i da se širenje usjeva koke, osnovnog sastojka za kokain, usporava svake godine od 2021.</p>
<p>- Ono što tvrdi Ministarstvo finansija SAD je laž. Moja vlada nije povećala količinu kokaina, već je učinila suprotno, moja vlada je zaplijenila više kokaina nego u cijeloj istoriji svijeta - naveo je Petro na Iksu.</p>

SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije

<p>Grčki poljoprivrednici organizovali su danas štrajk i blokirali ključne puteve, granične prelaze i dva aerodroma na Kritu kako bi izrazili protest i zbog kašnjenja evropskih subvencija.</p>
<p>Dodatne barikade uspostavljene su u centralnim i jugozapadnim regionima, a organizatori najavljuju da bi u narednim danima mogao biti blokiran i luka Volos, što bi proteste podiglo na novi nivo pritiska.</p>
<p>Saobraćajni kolaps pogađa i sjever zemlje, gdje su blokirani granični prelazi Promahonas prema Bugarskoj i Kipi prema Turskoj, uz ograničen prolaz samo za kamione sa osjetljivom robom, prenosi Ekatimerini.</p>
<p>Nezadovoljstvo raste zbog višegodišnjeg lažiranja podataka o zemljišta i broja grla stoke za dobijanje evropskih fondova, na šta su ove godine ukazali evropski tužioci.</p>
<p>Premijer <b>Kirjakos Micotakis</b>, čija je vlada pod pritiskom usljed pada povjerenja, pozvao je poljoprivrednike da prekinu blokade i vrate se razgovorima.</p>
<p>Vlada u Atini je obećala temeljnu reformu agencije OPEKEPE, nadležne za obradu EU subvencija, dok paralelno sprovodi sopstvenu istragu prijava i poreskih podataka.</p>
<p>Trenutno je pod provjerom više od 40.000 prijava, a Atina je ponovo potvrdila da će ove godine poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,7 milijardi eura.</p>

Grčki poljoprivrednici štrajkovali zbog kašnjenja evropskih subvencija

<p>Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;</p>
<p>Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;</p>
<p>Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.</p>
<p>Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.</p>
<p>Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.</p>

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

<p>Građani pod prekršajima, a policija bez odgovornosti - poručili su u Centru za građanska prava nakon što je policija po službenoj dužnosti pokrenula prekršajni postupak protiv 35 građana zbog protesta ispred Vile Gorica zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, a među kojima su i poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu policije Aida Petrović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Oni su ukazali da su na tom protestu povrijeđene osobe starije životne dobi, te da su neuniformisana lica, čiji identitet i komandna linija do danas nijesu utvrđeni, prskala građane biber sprejom.</p>
<p>- Uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama, niko od policijskih službenika nije odgovarao - istakli su oni.</p>
<p>ODT je, kako su podsjetili, odbacilo njihovu krivičnu prijavu, čime je, cijene u Centru za građanska prava, zvanično potvrđeno da se nasilje nad građanima u Crnoj Gori institucionalno toleriše.</p>
<p>- Ovo je samo nastavak sistemske nekažnjivosti u policiji koja nije postupala po pravilima službe na Belvederu 4–5. septembra 2021, imala teške propuste u komandnom lancu tokom masakra na Cetinju 12.08.2022, ponovila iste propuste u masakru 1. januara 2025, godinama tolerisala fašističke povike na javnim okupljanjima i ignorisala slučajeve poput Bećira Vukovića - decidni su u Centru za građanska prava.</p>
<p>Ovo nije, podvlače oni, pravna država dok se građani kažnjavaju, a policijsko nasilje ostaje netaknuto.</p>
<p>CGP zato zahtijeva reviziju odluke ODT-a, po njihovoj prijavi od 16. avgusta 2025, procesuiranje policijskih službenika i utvrđivanje komandne odgovornosti, prekid prakse u kojoj se građani targetiraju, a policijska zloupotreba prikriva.</p>
<p>- Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana - zaključili su u CGP.</p>

CGP: Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana, niko od njih nije odgovarao uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.</p>

Sjutra sunčano uz povremenu oblačnost, do 18 stepeni

<p>Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar<b> Dario Vraneš</b> automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.</p>
<p>- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...</p>
<p>Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.</p>
<p>Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.</p>
<p>Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.</p>
<p>Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...</p>
<p>U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...</p>
<p>Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.</p>
<p>Turke, u objavi, nije pominjao.</p>
<p>Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Od domaćina skupa <b>Alena Sulejmanovića </b>pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.</p>
<p>Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.</p>

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

<p><b> </b>Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (<b>Seren Kjerkegor</b>)</p> <p>Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, <b>Dario Vraneš</b>, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika <b>Vudroa Vilsona</b> kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom.</p> <h2><b>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</b></h2> <p>A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj <b>Nikola</b> je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer <b>Poenkare</b> je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. </p> <p>Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?!</p> <p>Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. <b>Erik Hobsbaum</b> konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše <b>Orvel</b> u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema <b>Jirgenu Habermasu</b>, pretpostavlja građanski identitet.</p> <h2> <b>REVIZIJA ISTORIJE</b></h2> <p>Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. </p> <p>Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. </p> <p>Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ <b>Ratka Mladića</b> i <b>Radovana Karadžića</b>. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. </p> <p>Ne bih se još jednom bavio <b>Pavlom Đurišićem</b>, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog <b>Hitlerovog</b> izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa <b>Sekulom</b> <b>Drljevićem</b> i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: <b>Musić M. Begiji</b> (rođena 1943), <b>Šljivo M. Hajriji</b> (1943), <b>Šljuka Š. Emi</b> (1943), <b>Moćević J. Simbuli</b>, (1943) <b>Moćević M. Đuzidi</b> (1943), <b>Čorbo L. Latifi</b> (1943), <b>Musić S. Hajru</b> (1943), <b>Mašović A. Elmasi</b> (1943), <b>Kelemiš J. Rašidu</b> (1943), <b>Sijamić R. Zumri</b> (1943), <b>Mašović DŽ. Hazbiji</b> (1943), <b>Šatara M. Nuri </b>(1943), <b>Hekalo M. Muradifu</b> (1943)... svi zaklani u kolijevkama!</p> <p> <b>FRANCUSKI MEDIJI</b></p> <p>Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“.</p> <p>Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.</p>

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

<p>Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, <b>Vesna Pejović,</b> nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.</p>
<p>Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.</p>
<p>- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.</p>
<p>Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.</p>
<p>- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.</p>
<p>Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.</p>
<p>- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.</p>

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

<p>Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, <b>Vesna Pejović</b>, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. <b>Brđanina </b>i<b> Adžića </b>nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.</p>
<p>Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>.</p>
<p>Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.</p>
<p>- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.</p>

Tag: sankcije