Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, poručio je da je put Crne Gore ka Evropskoj uniji jasno ubrzan, budući da je naša država ove sedmice uspješno zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Takođe je istakao da se raduje sljedećem samitu EU - Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori.
"Upravo smo zaključili naš samit sa partnerima sa Zapadnog Balkana. To je najznačajnija prilika u godini da ponovo potvrdimo snagu našeg odnosa. Današnji samit poslao je jasnu poruku: snažno podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", kazao je Košta.
On je istakao da proširenje ostaje u samom središtu "naših zajedničkih ciljeva".
"To je pravi izbor iz tri razloga:
- prvo, iz geopolitičke perspektive. Proširena Evropska unija znači sigurniju, snažniju i mirniju Evropu;
- drugo, zato što proširenje jača naš zajednički prosperitet. Svako prethodno proširenje to je i dokazalo;
- i treće, zato što Evropska unija ostaje privlačan i vjerodostojan projekat — i moramo ispuniti očekivanja koja ona stvara. Proširenje se sada odvija brže nego u posljednjih 15 godina. Moramo iskoristiti ovu priliku", naveo je Košta.
Predsjednik ES je istakao da je proširenje Evropske unije proces proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje među kandidatima, kao i da oni koji napreduju brže ne trebaju da budu usporeni zbog drugih.
"U proteklih 12 mjeseci ostvaren je značajan napredak:
- put Crne Gore ka EU jasno je ubrzan. Samo ove sedmice uspješno je zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja;
- Albanija je uspjela da u veoma kratkom roku otvori sve pregovaračke klastere, a posljednje već u novembru. Naredna godina biće njihov trenutak istine za ubrzanje reformi;
- kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, pozdravljamo korake za jačanje regionalne povezanosti i nadamo se stvarnom napretku u 2026. godini. Njihove vlasti znaju šta treba da urade;
- ove godine Bosna i Hercegovina je usvojila Reformsku agendu, što je neophodan korak za pristup Planu rasta. To će im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Evropske unije i postepene integracije;
- kada je riječ o Kosovu, pozdravljamo korake preduzete u izgradnji povjerenja među zajednicama. Predstojeći parlamentarni izbori mogu biti ključni trenutak za učvršćivanje reformi i konstruktivno uključivanje u evropski pristupni put.
Budimo jasni: pored tehničkih aspekata procesa, pred nama je temeljni politički izbor — izbor između ostajanja zarobljenim u prošlosti ili kretanja naprijed ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji; izbor između podjela ili pomirenja i saradnje, koji su sami temelji Evropske unije", kazao je Košta.
On je poručio da Zapadni Balkan samo prevazilaženjem prošlosti može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprinijeti "stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi".
"Put pred nama neće biti lak. Neke reforme biće teške, ali vrijede truda. I uvjeren sam da su naši partneri posvećeni njihovom sprovođenju", kazao je Košta.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da će EU nastaviti da podržava svoje partnere na svakom koraku.
Proširenje je duboko transformativan proces. Društveno-ekonomska konvergencija učvrstiće njihovu budućnost u Evropskoj uniji. EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi oni su dio evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mjesto", Zaključio je Košta.
On je na kraju poručio da se raduje narednom samitu u Crnoj Gori u junu 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Lideri Zapadnog Balkana usvojili su, na samitu u Tirani, zajedničku Deklaraciju kojom potvrđuju snažnu posvećenost bržoj integraciji regiona u Jedinstveno tržište Evropske unije i sprovođenju Plana rasta.
Ovaj proces, kako je saopšteno na skupu, donosi konkretne koristi za građane i privredu, jača regionalnu povezanost i ubrzava evropski put svih ekonomija Zapadnog Balkana.
Premijer Milojko Spajić poručio je da Cran Gora ostaje čvrsto posvećena sprovođenju Plana rasta i Reformske agende, kao ključnih puteva ka konvergenciji, konkurentnosti i članstvu u EU.
Kao lider u procesu pristupanja, Crna Gora, istakao je premijer Spajić, pristupa ovim inicijativama sa odlučnošću i jasnim fokusom na isporučivanju mjerljivih rezultata.
- Zapadni Balkan više nema luksuz postepenosti. Globalno okruženje zahtijeva bržu konvergenciju, dublju integraciju i snažniju sposobnost isporučivanja reformi koje donose konkretne koristi našim građanima i privredi - rekao je Spajić.
On je kazao da Reformska agenda nije samo tehnički dokument, već predstavlja centralnu političku posvećenost Vlade Crne Gore, njenu mapu puta za stvaranje jače, konkurentnije i otpornije ekonomije u skladu sa standardima i slobodama Jedinstvenog tržišta EU.
- Kroz nju sprovodimo strukturne reforme kojima se unapređuje vladavina prava i upravljanje, jačaju institucije, poboljšava poslovno okruženje i modernizuje javna uprava. Ove reforme se ne sprovode zato što se to od nas zahtijeva, već zato što su jedini način da se obezbijedi dugoročna stabilnost i prosperitet - istakao je Spajić.
Kazao je i da je Crna Gora u potpunosti posvećena regulatornoj harmonizaciji i tehničkoj spremnosti kako bi se osigurala pravovremena implementacija režima „Roming kao kod kuće“ između EU i Zapadnog Balkana do 2026. godine.
- Smanjenje cijena rominga ne samo da će olakšati komunikaciju, već će ojačati mobilnost, prekogranično poslovanje i digitalnu integraciju. Za nas, ova mjera simbolizuje nešto mnogo veće: pokazuje da integracija u Jedinstveno tržište EU više nije daleki cilj, već stvarnost koju naši građani mogu praktično da osjete u svakodnevnom životu - naveo je Spajić.
Podjednako strateški važno je, kako je dodao, uspostavljanje regionalne inicijative za „AI fabrike“.&nbsp;
- Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, podrškom inovacionim ekosistemima i usklađivanjem sa evropskim etičkim i regulatornim okvirima, cilj nam je da pozicioniramo našu ekonomiju unutar nove tehnološke arhitekture Evrope - rekao je Spajić.
Crna Gora je, ističe, ušla u novu fazu ekonomskog razvoja, obilježenu potrebom za diversifikacijom i dugoročnom održivošću.
- Pitanje pred nama danas nije da li je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji. Pravo pitanje je koliko brzo i odlučno možemo sprovesti reforme koje ovu integraciju čine nepovratnom. Za Crnu Goru, odgovor je jasan: naša Reformska agenda je motor naše transformacije, garancija naše kredibilnosti i najjači izraz naše političke posvećenosti članstvu u EU. Naši građani očekuju rezultate, a ne samo riječi. Kroz ove procese, ojačane regionalnom saradnjom i usklađene sa strateškim prioritetima Evropske unije, namjeravamo da ostvarimo te rezultate - poručio je Spajić.
Evropska komesarka Marta Kos istakla je da Evropa ne može biti u potpunosti bezbjedna bez Zapadnog Balkana.
- Želimo da Evropska unija već postane stvarnost za vaše građane i da Plan rasta uspije. Na poluvremenu smo, kada je u pitanju ispunjavanje ovog Plana. Imamo dosta razloga za slavlje, ali istovremeno, još mnogo posla nas čeka. Paket vrijedan šest milijardi eura, od 2024. do 2027. godine, koji je dodijeljen regionu, govori nam da zajedno možemo i moramo uraditi više - kazala je Kos.
Ona je istakla da Crna Gora ima priliku da ispuni 98 odsto obaveza iz Plana rasta do kraja njegove realizacije 2027. godine.
Evropska komesarka je rekla da je ambicija EU da sve države regiona napreduju i postanu ravnopravne članice EU.
Danas usvojenom zajedničkom Deklaracijom se ističu ključni prioriteti: uvođenje režima „Roming kao kod kuće“ do 2026. godine, pokretanje AI fabrika kao centara za inovacije i digitalni razvoj, stvaranje Autoputa jedinstvenog tržišta za povezivanje kompanija sa evropskim lancima vrijednosti, te uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta radi jačanja standarda kvaliteta i potpune usklađenosti sa pravilima EU.
Lideri su posebno naglasili važnost ubrzanog pristupanja SEPA području, pokretanje inicijative WiFi4WB za besplatan internet u javnim i ruralnim sredinama, modernizaciju granica kroz Zelene koridore, kao i punu primjenu Akcionog plana Zajedničkog regionalnog tržišta 2.
Ovi napori imaju za cilj da Zapadni Balkan postane naredna investiciona destinacija Evrope, da poveća konkurentnost regiona i poboljša svakodnevni život građana.
Kako je istaknuto na Samitu, Plan rasta predstavlja jasan politički i strateški okvir za evropsku budućnost čitavog regiona.
Domaćini Samita bili su predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, a osim premijera Spajića, učestvovali su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Bojana Krišto, predsjednik Vlade Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut.

Spajić: Saradnja ključ integracije regiona u EU; Kos: Želimo vas kao ravnopravne članove

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas pozvani su da prisustvuju samitu o Gazi, koji se danas održava u Šarm el Šeiku, saopštilo je egipatsko predsjedništvo.
Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na APF, prenosi da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp pozvao egipatskog kolegu Abdela Fataha el Sisija i da je dogovoreno da će Netanjahu prisustvovati mirovnom samitu.
Međutim, Netanjahuov kabinet je saopštio da izraelski premijer neće prisustvovati samitu u Egiptu jer se poklapa sa jevrejskim praznikom. 
- Premijer se zahvalio predsjedniku Trampu na pozivu, ali je rekao da neće moći da prisustvuje zbog vremena koje se poklapa sa početkom praznika Simhat Tora - kazali su iz kabineta Netanjahua.
Prethodno je francuski predsjednik Emanuel Makron najavio prisustvo Abasa na samitu u Egiptu.
Abas je rival Hamasa, čiji je napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine izazvao rat u Gazi.
Na samitu, kojim će kopredsjedavati Tramp i El Sisi, okupiće se više od 20 lidera kako bi obilježili prekid vatre u Gazi i povratak izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.
Samit o Gazi održava se na dan kada je Hamas oslobodio izraelske taoce koje je držao dvije godine.
Oslobađanje talaca, koje je držao Hamas, kao i palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, dio je sporazuma o prekidu vatre.

Samit o Gazi u Egiptu, Netanjahu ne prisustvuje

Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.
To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.
- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.
- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.
Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.
Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.
Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.
- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegovi saveznici iz NATO-a sastaće se u utorak na samitu koji bi mogao da ujedini najveću bezbjednosnu organizaciju na svijetu oko novog cilja za izdvajanja u odbranu — ili da dodatno produbi podjele među 32 saveznice. Prije samo sedam dana situacija je djelovala obećavajuće. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute bio je optimista da će evropske članice i Kanada prvi put pristati da izdvajaju za odbranu najmanje onoliko koliko to procentualno čini i američka ekonomija. Međutim, Španija je zatim odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“. Na tom procentu insistira i Tramp. Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što znači da je potrebna saglasnost svih članica. Dan kasnije, Tramp je poručio da SAD ne bi trebalo da se pridržavaju tog cilja. - Mislim da mi ne treba, ali oni bi trebalo - kazao je Tramp, pritom oštro kritikujući vladu premijera Pedra Sančeza - NATO će morati da se pozabavi Španijom. Španija je oduvijek bila jedan od najslabijih platiša – kazao je Tramp, takođe kritikujući i i Kanadu, nazvavši je „slabim platišom“. Prema podacima NATO-a, Španija je prošle godine bila zemlja sa najmanjim izdvajanjima u Alijansi, trošeći manje od 2% svog BDP-a na odbranu, dok je Kanada izdvajala 1,45%. Ubrzo nakon toga, Tramp je naredio bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Podsjećanja radi, rat koji su Sjedinjene Države predvodile protiv Iraka 2003. godine duboko je podijelio NATO, kada su Francuska i Njemačka bile protiv vojne intervencije, dok su Velika Britanija i Španija tada stale uz Vašington. Evropski saveznici i Kanada takođe žele da Ukrajina bude centralna tema samita, ali postoji bojazan da Tramp ne želi da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preuzme svu pažnju. <h2>Decenije međusobne bezbjednosti</h2> Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za utorak, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja. Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama. Sjevernoatlantska alijansa osnovana je 1949. godine, kada je 12 država udružilo snage kako bi se suprotstavile prijetnji koju je tada SSSR predstavljao evropskoj bezbjednosti, uz snažno američko vojno prisustvo u Evropi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0" data-rendition-name="original" width="2880" height="2244" loading="lazy" alt="Nato Arhiva"><figcaption>Premijer Belgije Pol-Anri Spaak, u sredini, potpisuje Sjevernoatlantski pakt u Vašingtonu, 4. aprila 1949. godine. Sa njegove lijeve strane sjedi ambasador Belgije u Sjedinjenim Američkim Državama, baron Silverkrua, a sa desne Džon V. Foli iz Stejt departmenta SAD. Iza njih sjede, slijeva nadesno: ministar spoljnih poslova Velike Britanije Ernest Bevin, Norvežanin Halvard Lange, Luksemburžanin Žozef Beš, Islandđanin Bjarnji Benediktson, Danac Gustav Rasmusen, predsjednik SAD Hari S. Truman, američki državni sekretar Din Ačison, Kanađanin Lester Pirsan, Francuz Robert Šuman, Italijan grof Karlo Sforca, Holanđanin Dirk Stiker i Portugalac Hose Kaeiro da Mata(Photo: AP Photo, arhivski snimak)</figcaption></figure>  Suočavanje sa Moskvom ugrađeno je u temelje NATO-a. Ali, održavanje mira van euroatlantskog prostora nije primarni zadatak Alijanse. Danas NATO broji 32 članice, od kada je prošle godine pristupila i Švedska, zabrinuta zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije. Kredibilitet Alijanse počiva na principu kolektivne bezbjednosti - članu 5 Vašingtonskog sporazuma - kojim se sve članice politički obavezuju da stanu u odbranu svake zemlje članice čiji suverenitet ili teritorija budu napadnuti. Tramp tvrdi da je posvećen tom principu, ali je u više navrata unosio sumnju u svoje stvarne namjere. Ipak, poručio je da SAD ostaju članica NATO-a. <h2>NATO vodi civil, ali moć je u rukama SAD</h2> Sjedinjene Američke Države su najmoćnija članica NATO-a. Troše daleko više novca na odbranu od svih ostalih saveznika, a njihova vojna sila značajno nadmašuje ostale članice. Tradicionalno, Vašington kroji ključne odluke Alijanse, ali je Tramp u velikoj mjeri povukao SAD iz te uloge. Američki nuklearni arsenal ostaje ključni element odvraćanja potencijalnih protivnika. Dnevnim radom NATO-a rukovodi Mark Rute, bivši premijer Nizozemske. Kao najviši civilni zvaničnik Alijanse, Rute gotovo svakodnevno predsjedava sastancima ambasadora u Sjevernoatlantskom savjetu u Briselu, kao i sastancima ministara i lidera članica NATO-a. Takođe, vodi glavnu kancelariju NATO-a, sa zadatkom da gradi konsenzus i zastupa stavove svih članica. Vojni štab NATO-a nalazi se u Monsu, u Belgiji, a njime uvijek komanduje visoki američki oficir. <h2>Uloga Ukrajine na samitu je neizvjesna</h2> S obzirom na to da Tramp insistira na većim izdvajanjima za odbranu, još nije jasno kakvu će tačno ulogu Ukrajina imati na samitu. Predsjednik Volodimir Zelenski jeste pozvan, ali nije poznato da li će imati svoje mjesto za NATO stolom, iako bi mogao učestvovati na večeri u utorak. Inače, rat Rusije protiv Ukrajine uobičajeno dominira ovim sastancima. Šire posmatrano, NATO kao organizacija ne isporučuje oružje Ukrajini. NATO ne posjeduje sopstveno oružje. Kolektivno, Alijansa Ukrajini pruža samo neletalnu pomoć — gorivo, obroke za vojnike, medicinsku opremu, pancire, opremu za borbu protiv dronova i mina. Međutim, pojedinačne članice šalju oružje. Evropski saveznici su u 2024. godini obezbijedili 60% ukupne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila. NATO koordinira isporuke preko logističkog centra na granici sa Poljskom i organizuje obuke za ukrajinske vojnike. <h2>Planovi NATO-a za raspoređivanje vojske</h2> Ključni dio obaveza članica NATO-a jeste odvraćanje Rusije ili bilo kog drugog protivnika od bilo kakvog napada. Upravo zbog te zabrinutosti, Finska i Švedska su se nedavno priključile Alijansi. Prema novim vojnim planovima NATO-a, u slučaju bilo kakvog napada — na kopnu, moru, u vazduhu ili u sajber prostoru — 300.000 vojnika trebalo bi da bude raspoređeno u roku od 30 dana. Ipak, stručnjaci sumnjaju da bi saveznici zaista mogli da mobilišu toliki broj vojnika. Nije u pitanju samo broj ljudi i opreme. Protivnik bi bio manje sklon izazivanju NATO-a ukoliko vjeruje da će saveznici zaista upotrijebiti vojnu silu kojom raspolažu. Trampove prijetnje saveznicima - uključujući uvođenje carina - oslabile su efekat takvog odvraćanja. <h2>SAD i dalje nose najveći teret</h2> Zahvaljujući godinama visokih ulaganja u vojsku, američke oružane snage imaju više vojnika, savremenije oružje, ali i ključne kapacitete za transport i logistiku. Ostale članice su tek u posljednjih nekoliko godina počele da povećavaju vojna ulaganja. Nakon godina rezanja budžeta, članice NATO-a su se 2014. obavezale da povećaju izdvajanja, poslije ruske aneksije Krima. Nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, NATO je postavio cilj da se 2% BDP-a izdvaja kao minimum za odbranu. Prošle godine, 22 zemlje su očekivano ispunile taj cilj, dok su prije deceniju to činile samo tri članice. Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe. Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje.

Lideri NATO-a sjutra na samitu koji može biti istorijski – ili obilježen podjelama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je danas u Odesi na četvrtom Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, koji je održan na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Ovo je prvi put da se samit organizuje na teritoriji Ukrajine, nakon ranijih izdanja u Atini, Tirani i Dubrovniku.
- Danas smo se okupili u Odesi, gradu sa posebnim istorijskim značajem za Ukrajinu. Na samitu učestvuju predstavnici deset zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući sedam šefova država ili vlada, predsjednicu parlamenta i dva potpredsjednika vlade – što jasno govori o visokom nivou ovog skupa - poručio je Milatović.
Kako je naglasio, ključna poruka poslana iz Odese jeste nedvosmislena podrška trajnom, održivom i pravednom miru u Ukrajini.
- Prvi korak ka miru mora biti hitan prekid vatre i sukoba. Grad Odesa svakodnevno trpi posljedice rata – prije dvije večeri bombardovano je i porodilište. Osjećaj je težak, pun gorčine. Zato je važno da smo danas ovdje, kako bismo zajednički poslali jasnu poruku solidarnosti i podrške - rekao je predsjednik Crne Gore.
Milatović je podsjetio da Crna Gora od početka sukoba dosljedno podržava Ukrajinu, i da će tako nastaviti i u političkom i humanitarnom smislu.
- Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu evropskih integracija, iskreno se raduje svakom koraku koji Ukrajina napravi ka članstvu u EU. Pregovori su otvoreni, očekuje se otvaranje prvog klastera do kraja godine – i mi pozdravljamo taj napredak - dodao je Milatović.
Predsjednik je istakao da je samit u Odesi imao posebnu simboliku upravo zbog mjesta održavanja, ali i zbog trenutka.
- Poruka koja danas odjekuje iz Odese jeste poruka mira – mira koji je potreban što prije. I ova okupljanja imaju za cilj upravo to – da se pokaže da međunarodna zajednica stoji uz Ukrajinu - zaključio je Milatović.
Tokom boravka u Ukrajini, predsjednik Milatović imao je niz bilateralnih susreta, a dan ranije sastao se i sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu u Kišinjevu. U sklopu protokola, zajedno sa ostalim liderima delegacija, položio je cvijeće u Aleji heroja u parku Tarasa Ševčenka u Odesi.

Milatović sa Samita u Odesi: Podrška trajnom i pravednom miru u Ukrajini

Zemlje EU podržale zajedničku odluku o odbrani i podršci Ukrajini- protiv bio samo Orban

Vanredni samit čelnika država članica Evropske unije (EU), na kome će biti razgovarano o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini, biće održan danas.
Kako je objavljeno na sajtu Evropskog savjeta, na sastanak je pozvan i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta je, u pozivnom pismu čelnicima Unije, naveo da je cilj da se donesu kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i bolje opremljena za suočavanje sa trenutnim i budućim izazovima u pogledu bezbjednosti.
- Kada je u pitanju Ukrajina, postoji novi zamah koji bi trebalo da dovede do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira - naveo je Košta.
Prema njegovim riječima, zato je važno da se razmijene mišljenja o tome kako dalje podržati Ukrajinu, ali i o principima koje treba poštovati u budućnosti.
Kako se navodi u objavi Evropskog savjeta, EU i države članice su, od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, obezbijedile skoro 135 milijardi EUR podrške Ukrajini, uključujući 48,7 milijardi za podršku ukrajinskim oružanim snagama.
Podsjeća se da je EU usvojila i sankcije protiv Rusije, usmjerene na vitalna područja ruske ekonomije, uključujući bankarstvo i tehnologije u industrijskom i energetskom sektoru.

Danas vanredni samit EU o odbrani i podršci Ukrajini

Evropska unija saziva vanredni samit za 6. mart vezan uz Ukrajinu i evropsku bezbjednost, saopštio je danas predjednik Savjeta Evrope, Antonio Kosta.
- Odlučio sam da sazovem vanredni Evropski Savjet 6. marta. Živimo u odlučujućem trenutku za Ukrajinu i evropsku sigurnost- poručio je Kosta na mreži X.
On se konsultovao sa evropskim liderima koji takođe dijele posvećenost da se ovo pitanje riješi, kao i da se pojača evropska bezbjednost i doprinese dugotrajnom mirnom rješenju u Ukrajini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Feucopresident%2Fstatus%2F1893707647565881651%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893707647565881651%7Ctwgr%5E8aaf40b4caaf82ca3df3401859d60c87534c8a71%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropska unija saziva vanredni samit povodom evropske sigurnosti i razrješenja rata u Ukrajini

Evropsko jedinstvo je potrebno u trenucima velikih globalnih izazova, u trenucima još veće podijeljenosti u svijetu, potrebno je da svi zajednički radimo na snaženju evropskog jedinstva, na postizanju zajedničkih ciljeva koji će ići u tom pravcu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na samitu Evropske političke zajednice čiji je domaćin bio premijer Mađarske Viktor Orban i koji je okupio veliki broj šefova država i vlada brojnih zemalja evropskog kontinenta.
Milatović je ocijenio da je upravo to glavna poruka tog samita.
- Dešava se u trenucima velikih promjena na svjetskoj političkoj sceni, dešava se nakon izbora u Americi, nakon dešavanja koja će vrlo vjerovatno prouzrokovati nove izbore u Njemačkoj, tako da čini mi se da je glavna poruka ovog današnjeg samita, i ona sa kojom se Crna Gora slaže, da je potrebno dodatno snažiti evropsko jedinstvo - naveo je on.
Kazao je da Crna Gora ima konstruktivnu ulogu u regionu Zapadnog Balkana kada je u pitanju stabilnost, međusobno uvažavanje i poštovanje.
- Još jednom sam poručio da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju, i mislim da je to izuzetno važna poruka. Ovdje se cijeni naša intenzivna diplomatska aktivnost, ovdje se cijeni i progres koji je ostvaren u prethodnom periodu. Uz sve izazove koji su pred nama, još jednom sam kazao da upravo Crna Gora može i mora biti uspješna priča koja će kao takva biti primjer svim ostalim zemljama kandidatima, kada je u pitanju naše buduće evropsko članstvo - poručio je Milatović.
Dodao je da je samit bio prilika za brojne bilateralne razgovore sa liderima evropskog kontinenta.
- Ovog puta sam stavio fokus na zemlje Skandinavije. Smatrao sam da je dodatno važno pojačati i intenzivirati politički dijalog između Crne Gore i tih zemalja, znate da su one veoma važne u evropskoj strukturi, tako da sam imao razgovore sa premijerom Švedske, Finske i sa premijerkom Danske. Istovremeno sam imao bilateralni razgovor sa predsjednicom Evropskog parlamenta, pozvao je da posjeti Crnu Goru, ona će se odazvati tom pozivu - istakao je Milatović.
Pozvao je, kako je saopštio, Evropski parlament i da otvori kancelariju u Crnoj Gori koja bi bila jedna regionalna kancelarija.
- Imao sam dobar razgovor i sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, znate koliko je on važan za našu evropsku budućnost - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Evropsko jedinstvo potrebno u trenucima velikih globalnih izazova

Specijalni tužilac Vukas Radonjić ističe da je SDT zadovoljno osuđujućom presudom protiv Vesne Medenice i njenog sina Miloša u većini krivičnih djela. Naglasio je da će se SDT žaliti na dužinu izrečene kazne, budući da su osuđeni na 10 godina zatvora, a tužilaštvo je tražilo 20.
- Prije svega zadovoljni smo da je presuda dokazala da je SDT profesionalno odradilo svoj posao, da svoj posao radu na osnovu dokaza i da nema govora da je osnov za pokretanje ovog postupka bio politički ili bilo kakav drugi motiv koji nije zasnovan na dokazima - kazao je Radonjić.
Smatra da očigledno kazne nijesu onolike koliko je tužilaštvo tražilo.
- I u tom dijelu ćemo sigurno da razmatramo da izjavimo žalbu. Kada sagledamo obrazloženje čak i za krivična djela kojih su optuženi oslobođeni, tu ćemo sigurno izjaviti žalbu - kazao je on.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i njen sin Miloš Medenica osuđeni su na po deset godina zatvora. Presudu je donio Viši sud. Medenica se teretila da je član organizovane grupe koju je predvodio njen sin.

Radonjić: Zadovoljni smo presudom Medenicama, žalićemo se na dužinu kazne

Advokat Vesne Medenice i njenog sina Miloša Medenice, Zdravko Begović prokomentarisao je današnju presudu ističući da pravo nije trenutak nego proces, a da sudovi govore kroz vrijeme, a ne kroz jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.8779%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-medenica-osudena-na-10-godina-zatvora&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da su danas ovom presudom govorili upravo kroz taj jedan dan. Naravno, kao odbranilac optužene Vesne Medenice, ja nisam zadovoljan ovakvom odlukom - poručio je Begović.
On dodaje da ima pravo na to, kao i da čim bude dostavljen pismeni otpravak presude, odbrana će izjaviti žalbu Apelacionom sudu.
- Smatramo da je bilo puno argumenata koji su išli u korist teze odbrane, da Vesna Medenica nije izvršila navedeno krivično djelo. Takođe, moram istaći da je ovaj postupak vođen pod jednim veoma čudnim, da ne kažem, žestokim pritiskom javnosti, što je u svakom slučaju imalo uticaja i na ovu konačnu odluku suda i da je upravo zbog toga pretpostavka nevinosti od prvog dana bila dovedena na najniži mogući nivo - zaključio je Begović.

Begović: Nismo zadovoljni presudom, žalićemo se Apelacionom sudu

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena predstavljaće kraj turizma, kazao je u Drugačijoj radio vezi na <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-u-drv-sedmocasovno-radno-vrijeme-bi-dokrajcilo-crnogorski-turizam">Anteni M </a>predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović.&nbsp;
- Jer mi moramo da radimo 24 sata i za nas to znači 20 odsto više radnika, a nemamo ih ni ovako, i 20 odsto više troškova rada. To bi bilo ono pero na magarca kada on pada i kada ne može više da izdrži pod teretom. Ako imaju malo svijesti, a nadam se da imaju, neka stave sve na papir, ali neka pogledaju malo i život. Nijesmo mi Francuska, u kojoj je ozakonjeno sedmočasovno radno vrijeme, ali naša i francuska privreda su potpuno neuporedive. A većina država u Evropi ima osmočasovno radno vrijeme - ističe Radulović.
Sumirajući godinu za nama, Radulović kaže da 2025. treba zaboraviti, jer ni u kom smislu nije bila rekordna kao što to govori statistika.&nbsp;
- 2025. godina je bila jedna od težih godina, kada smo mi u pitanju. Ja se pitam, ako je moja kompanija bila prva ili druga po prometu u Crnoj Gori, kako su prošli ovi koji su 10, 20. ili 30. na listi. Mogli su da prođu jedino ako su ušli u sivu zonu. I ušli su, ne zato što su to željeli, već da spasu goli biznis - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Govoreći o aktuelnoj zimskoj turističkoj sezoni, Radulović smatra da privrednici sa sjevera trenutno mogu biti zadovoljni, ali naglašava da to na duge staze nije poslovni ambijent u kojem bi oni mogli da ostvare najbolje rezultate.&nbsp;
- Kolašin ima velike probleme sa vodom, sa kanalizacijom, nekoliko velelepnih hotela čeka da bude otvoreno. Čeka se da se završi ta infrastruktura, za koju su koliko znam obezbijeđene finansije, nešto iz kredita, nešto iz fondova. Ali evo godinama se ništa ne dešava i godinama ne mrdaju ni centimetar. Kolašin je praktično pored aerodroma Golubovci i on bi mogao da postane unikatno skijalište i ja navijam za taj projekat, koji treba da poveže četiri grada, Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevicu i cijelu Bjelasicu da pokrije sa ski stazama dugim nekih 250 kilometara. To bi bio unikatan ski centar, koji bi radio i tokom ljeta i zime - ističe Radulović.&nbsp;
Govoreći o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sagovornik Antene M kaže da je dobro što će biti nešto bolja avio povezanost, te da očekuje da će i sezona duže trajati.&nbsp;
- Jer ova 2025. rekordna, istorijska godina je bila istorijska po tome što nikad nije kraće trajao špic sezone, od 8. do 23. avgusta. Zato i kažem, 2025. ne ponovila se. Ova godina će biti malo duža, predsezona bi trebalo da krene ranije, jer već u martu i aprilu imamo letove sa određenih značajnih destinacija, koji su prošle godine krećali krajem maja pa do polovine juna - kaže Radulović.&nbsp;
Radulović smatra da će i Zakon o strancima, te uvođenje viznog režima negativno uticati i na turizam u Crnoj Gori, a posljedice ćemo, dodaje, osjetiti u narednom periodu.&nbsp;
Donosioci odluka u sektoru turizma malo poznaju ovu oblast, ističe naš sagovornik. Naglašava da bi ministar turizma mogao da bude samo čovjek koji je radio u turizmu.&nbsp;
- Jer ne može neko, ko je juče došao po političkom ključu na to mjesto i da uči nas, koji ostarasmo u ovom poslu i o jadu se zabavismo da nešto naučimo, kako da radimo. Ne može, ali ja im ne zamjeram. Ja im se divim kako su hrabri da se prihvate toga - kaže Radulović.

Radulović: Ne ponovila nam se prošla godina, sedmočasovno radno vrijeme dokrajčiće turizam

Tivćanka D.I. (39) osuđena je na zatvorsku kaznu od 20 dana jer je upravljala vozilom pod dejstvom kokaina.
Njoj je suđeno u hitnom postupku jer je, 22. januara, oko 13 sati u mjestu Račica, opština Tivat upravljala vozilom pod dejstvom ove psihoaktivne supstance.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnoszi rješenja. 
- Za ukazati je da se radi o povratnici u vršenju najtežih saobraćajnih prekršaja - kazali su u Sudu za prekršaje Budva.

Tag: samit