Prvi sajam knjiga u Beranama, pod sloganom „Književni sjever - Beranski festival knjige“ počinje u poneđeljak i trajaće do 4. oktobra - svakog dana od 12 do 20 sati.
Sajam će biti održan u Hotelu Berane u organizaciji Sekretarijata za kulturu, omladinu i odnose sa NVO Opštine Berane i izdavačke kuće Nova knjiga.&nbsp;
Kako su saopštili organizatori, književna manifestacija okupiće u Beranama priznate autore iz Crne Gore i zemalja regiona.&nbsp;
Svečano otvaranje biće u ponedeljak u 18 sati u Hotelu Berane, a sajam će otvoriti poznata književnica i novinarka Mirjana Bobić Mojsilović.
Gošća beranskog sajma biće i književnica Jasenka Lalović koja će novi roman pod nazivom „Zera luče“ premijerno predstaviti u četvrtak, 2. oktobra, u 18 sati u Hotelu Berane.&nbsp;
- U okviru sajma će svake večeri biti organizovani razgovori sa autorima, književni dueti, promocije romana, izabranih djela i predstavljanje lokalnih književnika - dodali su organizatori.
U utorak u 18 sati će u hotelu Berane biti Slavica Perović i Nataša Nelević, te moderatorka i voditeljka Kristina Guberinić, u srijedu Vuk Vuković i Aleksandar Bečanović, a moderatorka će Kristina Babić, u četvrtak Jasenka Lalović, a moderatorka će biti Ljerka Petković, dok će u petak o sabranim djelima Radovana Zogovića govoriti Radoje Femić i Aleksandrar Ćukovič, a moderator će biti Darko Jovović.&nbsp;
U subotu će govoriti autori iz Berana: Darko Jovović, Ljerka Petković, Ado Softić, Rebeka Čilović, Kristina Babić, Braho Adrović, Mila Zečević, Vioeta Manović, Rade Jolić i Goran Kiković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U poneđeljak počinje „Književni sjever - Beranski festival knjige“

Muzičar i frontmen kultne grupe „Bajaga i instruktori“, Momčilo Bajagić Bajaga, bio je specijalni gost prvog dana 19. Međunarodno podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, na kojem je promovisao svoju novu knjigu „Pesme“.
- Riječ je o kompilaciji otprilike svih pjesama koje sam napisao i za sebe i za kolege. Ima i nekih neobjavljenih pjesama i jako puno dobrih fotografija iz 40 godina duge karijere, a neke su i starije. Nije u pitanju neka poznata izdavačka kuća, ali smo upravo zato mogli da napravimo knjigu onako kako smo željeli. Prije nekih desetak dana smo imali promociju u Beogradu, tako da je knjiga svježe izašla iz štampe i ovo je prvi sajam knjiga na kojem učestvujem sa ovom knjigom - naveo je Bajagić.
Nakon manje zbirke „Vodič kroz snove“, Bajagić je odlučio da sve pjesme sakupi na jedno mjesto.
- Tu su skoro sve pjesme koje sam prvenstveno napisao za moju grupu, a onda i za Riblju čorbu, Zdravka Čolića, razne kolege... Našao sam stare sveske u kojima sam pisao te pjesme u originalu, te ih ima pisanih rukom. Imate pjesmu Zažmuri koja ovdje ima jednu strofu više koju nisam snimio, ali ostavio sam ljudima da vide kako izgleda original. Svi ti originali imaju dosta ispravki, prepravki, precrtanih riječi, zamijenjenih. Odlučili smo se da pjesme idu po abecedi, a ne onako kako je koji album objavljivan - ispričao je autor.
Nakon promicije knjige uslijedilo je druženje i fotografisanje sa fanovima, a Bajaga je potpisivao primjerke knjige za štandom „Nove knjige“.
Bajaga je ovom prilikom uz predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića najavio i veliki veliki koncert grupe Bajaga i instruktori u Nikšiću, planiran za 14. jun, kojim se otvara ljetnja turistička sezona u gradu pod Trebjesom.
Bajaga je i obišao štand Opštine Nikšić, te sa Kovačevićem razgovarao o Nikšiću kao gradu kandidatu za Uneskovu mrežu kreativnih gradova.
Prvog dana Sajma upriličena je i promocija eseja „Svetlost, senke i šaputanja“ autora Ivana Negrišorca.
- Zamislio sam jednu knjigu eseja, ali se ispostavilo da ono što sam ja mislio da pripada samo jednoj knjizi će biti u dvije knjige od po 500 strana. Toliko se skupilo od prvog teksta koji sam objavio 1976. godine kao student, pa do dana današnjeg. Meni je stalo da od te knjige eseja od koje je prva objavljena, a druga je u radu, budu tematski probrani tekstovi, da se okupljaju oko tematskih čvorišta. Ovdje su tri takve cjeline. Prva cjelina je otvorena pitanjem Ko sam ja u kulturološkom smislu? i Kako sam se ja konstituisao?, jer nisam isti kakav sam bio 1976. kada sam objavio prvi tekst o poeziji Ive Andrića. Fenomene u kulturi prema kojima sam se lično određivao sam opisivao u različitim tekstovima. Razotkrivajući šta se to dešava u susretu sa neki značajnim kulturnim tekovinama, književnim djelima ili nekim drugim vrstama tekstova ja sam te treptaje duše razotkrivao i određivao šta je to u kulturološkom smislu za mene značajno. Uvijek je to za mene bilo otkriće srpske kulture - od žitija, bogoslužbene srednjovjekovne poezije, preko značajnih pisaca baroknog perioda, uvijek sam otkrivao nešto što me na temeljni način određivalo - naveo je Negrišorac.
Istog dana održana je i promocija romana „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja.
- Započeo sam knjigu sa tezom da je rat 90-ih iskorijenio ljude iz njihovih zavičaja, čak i one koji se nisu nužno i preselili jer su se njihovi gradovi promijenili i nisu više bili ono što su bili. Ideja mi je bila da pišem o nekom čovjeku čiji je život podijeljen tim ratom, kao jednom granicom. Napisao sam oko 30 stranica sa idejom o tom putu Bosna – Kanada, ali sam zabagovao jer mi je nedostajala prava peripetija. Meni se desilo da me kod bioskopa Fontana zaustavio jedan čovjek koji mi je rekao da voli da me gleda na televiziji i pozvao me na piće - rekao je on.
On mu je, kaže, ispričao svoju životnu sudbinu bez koje ovaj roman ne bi bio napisan.
- Iz toga svega što mi je ispričao bio je jedan detalj da kad rat počinje i kada se granice bivših jugoslovenskih republika zatvaraju ta njegova komšinica koja je druge vjere i nacije je ostala u Beogradu u bolnici gdje je i umrla, a nemoguće je da bilo ko od njene familije pokupi to tijelo i sahrani ga. Taj čovjek koji sa njom nema nikakvu drugu vezu sem komšijske po nekoj liniji ljudske odgovornosti preuzima to na sebe. Osnovna priče knjige se zaista desila - naveo je Bazdulj.
U posljednjem dijelu prvog dana upriličeni su zanimljivi razgovori sa autorima Edinom Smailovićem i Vukom Vukovićem koji su publici približili svoje načine razmišljanja, inspiraciju u stvaralaštvu i njihov proces pisanja.
Danas, drugog dana sajma, u 14:30 sati biće upriličena promocija romana „Visoke trave“ poznatog hrvatskog autora Zorana Žmirića, zatim će biti upriličeni razgovor sa autorom Cvetkom Kovačevićem, promocija Filozofskog fakulteta UCG, promocija zbirke poezije „Lovac na vjetar“ Slavice Ilinčić, promocija bugarske spisateljice Zdravke Evtimove, promocija zbirke poezije „Ono što nisi znala“ Marka Kovačevića, promocija romana „Sutra je novi ručak“ hrvatskog pisca Ivice Ivaniševića.&nbsp;
Na kraju dana biće održan razgovor sa autorom Gojkom Božovićem kome će ovom prilikom biti dodijeljena nagrada „Ogledalo srpsko“ za zbirku poezije „Dok tonem u mrak“.
Za kraj, u 20:45 sati biće upriličena promocija knjige drama „Sveti i prokleti“ autora Obrada Nenezića.
Radno vrijeme Sajma je od 11 do 21.30 sati, cijena ulaznice je kao i prošle godine dva eura, dok je u okviru grupnih posjeta jedan euro.

1250x600

1084x550

Bajaga na Podgoričkom sajmu predstavio novu knjigu „Pesme“: Ostavio sam ljudima da vide kako izgleda original

Zavog za udžbenike i nastavna sredstva predstaviće se na 36. Sarajevskom sajmu knjiga, koji će biti održan od 9. do 14. aprila u dvorani “Mirza Delibašić” i izložbenim prostorima Doma mladih Skenderija.
Ovo je, kako se navodi u saopštenju, drugi put da Zavod učestvuje na renomiranom Sajmu knjiga u Sarajevu na kom će promovisati bogatu vanudžbeničku literaturu iz sopstvene produkcije.
- Zavod će predstaviti svoje biblioteke: Savremenik, Mostovi, Zublja, Puls, Velikani, Genius, Lektira, U svijetu bajki i druge. Cilj nam je da se čitalačka publika iz Bosne i Hercegovine, ali i iz regiona, upozna sa izdavačkim poduhvatima Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva - ističu u saopštenju.

Djela Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva na Sarajevskom sajmu knjiga

Monografija "Sa Cvejom", publikovana u izdanju beogradske izdavačke kuće “Clio, posvećena Branku Cvejiću, jednom od glumačkih velikana naših prostora, predstavljena je na jubilarnom, X Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. O knjizi su govorili direktor Izdavačke kuće Clio Zoran Hamović, urednica izdanja Beka Vučo, glumac Svetozar Cvetković i glumica Varja Đukić. Urednica knjige Beka Vučo osvrnula se na to kako je knjiga nastajala, i istakla, da je osmislila osoben koncept, te da monografija sadrži više od 100 autorskih tekstova Cvejićevih bliskih saradnika, prijatelja iz pozorišnog i umjetničkog kruga širom regiona, ali i ljudi iz njegovog privatnog okruženja, porodice i najbližih prijatelja. Glumica Varja Đukić podsjetila je na značaj serije “Grlom u jagode” u kojoj je tumačio lik Baneta Bumbara, te postao omiljeni junak brojnih televizijskih gledalaca širom nekadašnje Jugoslavije&nbsp; Ona se prisjetila koliko je Cveja bio sretan kada je dobio poziv da postane član Jugoslovenskog dramskog pozorišta koje je predstavljalo savremeni duh jugoslovenskog teatra u najboljem smislu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002221032_d58b444b3a9ff72d789e210358a9ed69c74a055106020b581cdf06b0c30c9a4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002221032_d58b444b3a9ff72d789e210358a9ed69c74a055106020b581cdf06b0c30c9a4d" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="sajam knjiga"> </figure>  - Bio je presretan kada je ušao u krug “Bojanovih beba”, a kasnije kada je postao direktor JDP bio je srce i glava teatra. Znao je da čuva pozorište i imao težak zadatak. Kada je JDP izgorjelo u požaru bio je jedini koji ga je mogao podići na noge - kazala je Đukić.&nbsp; Svetozar Cvetković prisjetio se vremena kada su njih dvojica bili rivali jer su istovremeno upravljali jedan Jugoslovenskim dramskim pozorištem, a drugi Ateljeem 212.&nbsp; - Bila su to dva suparnička teatra ali smo nas dvojica sklopili pakt o nenapadanju. Dogovorili smo se, pored ostalog, da igramo predstave van Beograda i u regionu. Taj naš dogovor je bio trajan - kazao je Cvetković. Istakavši da smo kao društva skloni zaboravljanju Cvetković je pohvalio čin izdavačke kuće Clio koja je na ovaj način sačuvala sjećanje na Branka Cvejića. - Clio je stvorio mogućnost da se da se neke najbolje stvari u kuturnom i umjetničkom životu Beograda sačuvaju. Nekada mi se učini da ćivot prema Cveji nije bio fer i da mnogi tek nakon njegovog života više pažnje obraćaju na to šta je on uradio - zaključio je Cvetković. Italijanski autor Vins Galik i izdavačka kuća Fandango libri okupili su veliki broj posjetilaca. Razgovor sa književnikom, osim italijanske ambasadorke Andreine Marsele i predstavnice izdavačke kuće Fandango, vodile su i studentkinje odsjeka Italijanski jezik i književnost u Nikšiću, koje su imale priliku da pročitaju njegovu knjigu “Bog moreuza”.&nbsp; “Bog moreuza” je krimi roman smješten na jug Italije.&nbsp; - Roman priča malo o religiji i tzv. mesinskom moreuzu. Početkom 20. vijeka tamo je bio veliki zemljotres. Napisao sam noar roman koji priča izmišljenu priču, ali prvi dio je dvostruki kriminalni akt, zasniva se na priči koja se desila, ali je prećutana. Modifikovao sam priču, naravno, ali teritorija je realna, 90-e, Ređo Kalabrija. Za mene, glavni junak je u stvari žena mog istražitelja. Znači, priča je djelimično tačna, terirorija je tačna i istinita, ali sentiment je potpuno tačan, van stereotipa o Kalabriji. Ova knjiga govori i o kazni, jer treba da se kazni neko ko je počinio krivično djelo. Sveukupno, ovo je ozbiljan roman sa ozbiljnom temom. Bog moreuza može biti i katolički Bog, jer glavni junak Mimo je vjernik, ali taj lik može biti i demonska sila koja dominira tom teritorijom - pojasnio je studentkinjama Galik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002221032_c4c354f93f1a407ca556cd03d7133d72b3019eb73e9884b65a2d65a91db93588.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002221032_c4c354f93f1a407ca556cd03d7133d72b3019eb73e9884b65a2d65a91db93588" data-rendition-name="original" width="2400" height="1600" loading="lazy" alt="sajam knjiga"> </figure>  Izdavačka kuća Fandango objavljuje priče koje se drugi ne usuđuju da objave, a Vins Galik je jedan od njihovih najvoljenijih i najvažnijih autora. - Održali smo specifičnost koja je postavljena na početku. Pratimo kuda ide svijet, dajemo glas onima koji ne nalaze prostor u našoj svakodnevnici, ali ujedno i govorimo o temama koje su od vitalnog značaja i razvijamo kritičko mišljenje. To je najbitnija stvar koje knjige trebaju da nas nauče - naglasili su iz Fandanga. Knjiga “Kulturalne izvedbe jugoslovenstva”, autorke Jovane Karaulić, u izdanju Clio, predstavljena na Trgu nezavisnosti, u okviru X internacionalnog sajma knjiga u Podgorici prikazuje kako se kroz kulturne i ceremonijalne performanse ideja jednog socijalno- političkog prostora formira kao nacionalni državni identitet i pripadnost. - Rukovodila sam se idejom da predstavim scenska izvođenja kao način upravljanja idejom jugoslovenstva i u doba kraljevine SHS i u vrijeme socijalističke Jugoslavije - istakla je Karaulić.&nbsp; Sletovi iz vremena Kraljevine Jugoslavije i kasnije tokom perioda socijalističke države bili su, kako je kazala, jedna od glavnih tema njenih istraživanja, te jasno pokazuju kako kulturne izvedbe razlišitih formata funkcionišu kao instrumenti javne politike.&nbsp; - Slet je idealna površina ogledala i odraz društva koje možemo da razumijemo kroz njegov sadržaj. Slet iz 1988. godine koji je režirao Paolo Mađeli bio je jedna ogromna pozorišna predstava, najkompleksnija koju možete da zamislite, Nakon osamdesetih primjećuje se dezorjentisanost društva - kazala je Karaulić.&nbsp; Prvog dana Sajma u Njegoševom parku predstavljena je i zbirka poezije “Osobine” Slobodana Ivanovića. Kako je istakao moderator Goran Radojičić, riječ je o trećoj knjizi ovog autora, a drugoj zbirci poezije, koju je u drugom izdanju objavio OKF sa Cetinja. Najveća virtuoznost ove knjige, smatraju kritičari, jeste u tome što ne zapada u virtuoznost, što se ne zatvara u sistematično crpljenje jedne „stilske vježbe“, nego i sebe, iz pjesme u pjesmu, sve jasnije i sve mekše, suvereno i anarhično prevazilazi. Prvi dan Sajma zatvoren je scenskim čitanjem dramskog teskta “Urotnici” koji potpisuju Igor Štiks i Vladimir Arsenijević u režiji Borisa Liješevića, koje je izvedeno na sceni Studio nacionalnog teatra.&nbsp;

“Sa Cvejom” na otvaranju Sajma knjiga

Službenici Uprave policije podnijeli su krivične prijave protiv kompanije "H" iz Podgorice i osnivača i izvršnog direktora ove firme B. V. (22), kao i pravnog lica "H.F.T.A.S" i izvršnog direktora H. M. L. (48) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, čime je izvršena šteta budžetu u iznosu od skoro 280.000 eura.
Kako su precizirali u saopštenju, B. V. je, kako se sumnja, postupajući u svojstvu izvršnog direktora i osnivača firme "H" kontinuirano od marta 2023. do septembra ove godine, iako je ostvarivao prihode, nije podnosio PDV prijave nadležnom organu Poreske uprave.
- On je tokom 2023, 2024. i 2025. trošio novac sa računa osumnjičenog pravnog lica u lične svrhe putem platne kartice na POS terminalima i podizao gotovinu na ATM aparatima, sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, a čime je po osnovu neprijavljenog PDV-a i utajenog poreza na dohodak fizičkih lica pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 188.452 eura - precizirano je u saopštenju.
H. M. L, državljanin Egipta, tereti se da je postupajući u ime osumnjičenog pravnog lica "H.F.T.A.S" tokom 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, sa ciljem izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa bez adekvatne poslovne dokumentacije. On je od septembra 2022. do oktobra ove godine izdavao i fiskalne račune za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore. Time je po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica i neprijavljenog PDV-a pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 89.528 eura - istakli su iz Uprave policije.
Ukupna materijalna šteta koja je pričinjena budžetu Crne Gore iznosi 277.981 eura.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, u okviru nacionalne operacije dugoročnog karaktera pod kodnim nazivom „Evazija“, nastavljaju sa intenziviranim i ciljanim aktivnostima usmjerenim na identifikovanje i procesuiranje odgovornih osoba iz privrednog sektora čije nezakonite radnje ozbiljno ugrožavaju ekonomski sistem države - navodi se u saopštenju.
Zahvaljujući snažnoj saradnji i koordinaciji sa nadležnim institucijama, preduzimaju se konkretni i odlučni koraci radi zaštite finansijskih interesa građana i stabilnosti budžeta Crne Gore.
- Akcija „Evazija“ predstavlja jasnu i sistematsku reakciju države na poreske i finansijske zloupotrebe, sa ciljem unapređenja odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim oblastima privrednog poslovanja - kazali su iz Uprave policije.

Dvije firme i njihovi direktori osumnjičeni da su utajili skoro 280.000 eura poreza

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju novembra u blokadi bilo 21,18 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,1 odsto više nego na kraju oktobra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,57 milijardi EUR, što je 0,98 odsto više nego u oktobru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36,49 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 573,43 miliona EUR.
Kako se navodi, 55,22 odsto ukupnog iznosa blokade ili 867,63 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,9 miliona EUR, što je 2,35 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,93 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,53 milijarde EUR.

U blokadi 21,18 hiljada preduzeća

Poljska vlada odobrila je nacrt budžeta za narednu godinu kojim se izdaci za odbranu povećavaju na 4,8 odsto odsto BDP-a, što je znatno više nego kod većine članica NATO-a.
- Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti da se nosi s krizom- rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, predstavljajući program osmišljen da poveća otpornost civila i do 2027. obuči 400.000 građana. Program je dobrovoljan i otvoren za sve – od školaraca do penzionera, a uključuje obilazak skloništa, upotrebu plinskih maski i vježbe paljenja vatre.
Poljska je, zbog svog geografskog položaja u središtu Evrope, posebno ranjiva na napade. Invazija Ukrajine 2022. i ovogodišnji incidenti povezani s ruskim obavještajcima, uključujući uništenje željezničke pruge, dodatno su povećali uzbunu u zemlji.
&nbsp;- Mirna vremena su nažalost prošla. Čitam novine i analize obavještajnih zajednica koje govore da u narednih nekoliko godina možemo očekivati potpunu invaziju. Nadam se da neće- rekao je brigadni general Roman Brudlo, zapovjednik 9. oklopne konjičke brigade.
Kapetan Karol Frankovski, koji radi u komunikacijama brigade, opisao je iskustvo s NATO-ovih vježbi u Njemačkoj, simulirajući hibridni napad i koordinaciju s lokalnim stanovništvom. Jedna od ruskih hibridnih taktika, navode vojni zvaničnici, jeste podsticanje ilegalnih migracija na granicama. Brigade pomažu graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju ući u Poljsku iz Bjelorusije, uključujući i slučajeve potencijalnih špijuna.
Vlada planira izgradnju novog „istočnog štita“ duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom, uključujući rovove, utvrde i GPS tornjeve za zaštitu od dronova. Novi objekti moraju imati i skloništa od bombi, dok se stara skloništa obnavljaju.
U gradiću Goldap, blizu granice s Kalinjingradom, mještani kažu da su mirni uprkos prijetnji Rusije.
- Strateški nas neće ciljati. Zaštićeni smo jer smo u NATO-u i ne vjerujem da bi nas napali iznenada kao Ukrajinu- navodi 15-godišnjakinja koja planira vojnu karijeru.

Poljska jača odbranu: U planu uvećanje vojnog budžeta i izgradnja ''istočnog štita'' duž granice sa Bejlorusijom i Kalinjingradom

Hrvatsko-bosanski književnik Miljenko Jergović dobitnik je Lajpciške književne nagrade za evropsko razumijevanje za 2026, javila je danas agencija dpa.
Jergović je nagrađen za zbirku priča Trojica za Kartal: Sarajevski Marlboro remastered.
Zbirka je na njemačkom objavljena ove godine, saopštio je Lajpciški sajam knjiga.
Autor, prema riječima žirija, „sa velikom istrajnošću ispituje pukotine u istoriji Zapadnog Balkana“.
Nagrada za knjigu iznosi 20.000 evra. Biće uručena 18. marta na otvaranju Lajpciškog sajma knjiga.
Miljenko Jergović je rođen 1966. godine u Sarajevu, a od 1993. živi u Zagrebu.

Miljenko Jergović dobitnik nagrade Lajpciškog sajma knjiga

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: sajam-knjiga