Rosalia Bolen, nizozemska stručnjakinja za komunikacije pri UNICEF-u, provela je šest mjeseci u ratom pogođenoj Gazi - od oktobra 2024. do kraja marta 2025. godine. Tamo je svjedočila svakodnevnom hororu, dubokoj ljudskoj patnji i snazi nade koju i dalje nose oni najmanji: djeca, piše Slobodna Dalmacija. Bolen je jedna od rijetkih međunarodnih humanitaraca koji su boravili u Gazi u ovom najdužem i najdestruktivnijem sukobu u novijoj istoriji Pojasa Gaze, koji traje neprekidno od 7. oktobra 2023. godine. Toga dana militantna skupina Hamas izvršila je iznenadni napad na Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzimajući više od 250 talaca. Izraelski odgovor bio je trenutna i masovna vojna operacija u Gazi, koja se pretvorila u jednu od najtežih humanitarnih katastrofa savremenog doba. U tom je razdoblju ubijeno više od 38.000 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, a više od dva miliona ljudi - gotovo cjelokupno stanovništvo prisiljeno je na raseljenje. Više od 70 odsto poginulih čine žene i djeca, a stotine hiljada ljudi žive bez osnovnih uslova za život. Već na samom početku svog boravka, Rosalia je upoznala slijepog dječaka koji je u naletu granate izgubio cijelu svoju porodicu. Dječak, iako ne vidi, crtao je ono što je zapamtio iz svog doma prije nego što je srušen - krevetić, igračke, balkon s kojeg je slušao zvukove grada.&nbsp; - To dijete mi je slomilo srce. On ne vidi, ali osjeća da mu je djetinjstvo uzeto - rekla je Bolen ranije u jednom intervjuu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100740_8098e1d08eab228073b50a34c0a2b59ba70714575d980ccc64189dae3d73bd3f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730100740_8098e1d08eab228073b50a34c0a2b59ba70714575d980ccc64189dae3d73bd3f" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Rosalia Bolen na terenu - najteže joj padaju priče o prekinutim djetinjstvima"> <figcaption>Rosalia Bolen na terenu - najteže joj padaju priče o prekinutim djetinjstvima(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Krajnje nehumani uslovi&nbsp;</h2> Trenutno se nalazi u svojoj domovini, Nizozemskoj, i čeka priliku za povratak.&nbsp; - Da, planiram se vratiti u Gazu - kaže Bolen za Slobodnu Dalmaciju. UNICEF-ova misija za nju nije samo profesionalna dužnost već duboka lična obaveza. Prije rada u Gazi, djelovala je i u kriznim žarištima poput Afganistana, Jemena i Haitija. Ima više od 15 godina iskustva u humanitarnim krizama, a njen rad karakteriše snažan fokus na pričanje priča iz perspektive djece. - Ulazak u Gazu nije jednostavan. Krenemo iz Amana, glavnoga grada Jordana, autobusom zajedno s drugim humanitarnim radnicima iz UN-a, međunarodnih organizacija i Crvenog krsta. Putujemo preko Alenbi mosta - granice između Jordana i Izraela - gdje nas prvo pregledavaju jordanske, a zatim izraelske vlasti. Nakon toga nastavljamo prema prelazu Kerem Šalom, između Izraela i Gaze, gdje ponovno prolazimo kontrole - opisuje Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_3be049a873d6118adedf0618c16463d6c42f0797fa1c19d7d96d712e98b6c35f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730100744_3be049a873d6118adedf0618c16463d6c42f0797fa1c19d7d96d712e98b6c35f" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Stotine raseljenih porodica izgradile su improvizovana skloništa u morskoj luci Gaze(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Iako je udaljenost između Amana i Gaze oko 150 kilometara, put često traje i do 14 sati.&nbsp; - Krećemo ujutro, a stižemo u naše smještaje u Gazi tek naveče - dodaje Bolen. Život u Gazi je svakodnevna borba za preživljavanje. Bombardovanja su stalna, čak i u područjima u koja su ljudi upućeni da se presele.&nbsp; - Osnovne stvari za preživljavanje ne postoje. Ljudi nemaju dovoljno hrane, teško pronalaze čistu vodu. Žive u vrlo trošnim, improvizovanim šatorima, bez struje, bez tekuće vode. Život je izuzetno težak, a ono što ti ljudi proživljavaju gotovo je nezamislivo. Već 20 mjeseci žive u krajnje nehumanim uslovima - upozorava Bolen. Bolnice, kako ističe, jedva da više i izgledaju kao bolnice. - I one su bile bombardovane. Kad uđete u bolnicu, na zidovima se vide tragovi gelera, meci, ponekad i ogromne pukotine. Često su prozori razneseni, pa zapravo ni nema pravih prozora. Unutra ulaze insekti i razne druge životinje. Bolnice su jako pretrpane. U jednoj sobi namijenjenoj za dva pacijenta, vidite njih osam ili devet. Mnogi spavaju na podu - navela je Bolen.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_04538660fec4ea2e9e27b5127b3e7238b7df8a6362850ec35f8de722207e6219.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250730100748_04538660fec4ea2e9e27b5127b3e7238b7df8a6362850ec35f8de722207e6219" data-rendition-name="original" width="1920" height="3413" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Kenan (4) je teško povrijeđen na početku rata kada je vazduši napad pogodio njegovu kuću. Pretrpio je teška oštećenja disajnih puteva i trenutno diše kroz cijev u grlu. Doktori kažu da mu je potrebna hitna evakuacija kako bi ga se spasilo(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  U šest mjeseci boravka Bolen je razgovarala s desecima djece, roditelja i učitelja.&nbsp; - Djeca su me pitala zašto još traje rat, ko ga može zaustaviti, kada će završiti. Ne razumiju zašto moraju živjeti u šatorima, zašto nemaju vodu, zašto im je rođendan opet tokom rata. Što se tiče priča koje su me posebno pogodile - ima ih jednostavno previše. Mnoge koje mi sada ne izlaze iz glave su zapravo intervjui koje sam vodila s trudnicama. Posebno u martu, tada sam razgovarala s tri trudne žene. Bile su u tom trenutku trudne četiri, pet i sedam mjeseci. Ne mogu a da se ne pitam kako su te žene danas. Moraće roditi u vrlo nehigijenskim, rekla bih i okrutnim uslovima. Jako sam zabrinuta za te žene. Teško je ne misliti na njih - ističe Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_8c7acc1184b29c9aff3464d564acdc4062a8233fd9a7c841f7dc2d4347ef9be1.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250730100744_8c7acc1184b29c9aff3464d564acdc4062a8233fd9a7c841f7dc2d4347ef9be1" data-rendition-name="original" width="1280" height="838" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Petogodišnji Ajman Abu Hujair doveden je u bolnicu Al-Avda u kampu Nuseirat nakon vazdušnog napada na školu Al-Hasajneh, kojom upravlja UNRWA, a u kojoj žive raseljeni Palestinci(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Lišeni domova, ali i dostojanstva</h2> Roditelji osjećaju napuštenost svih na svijetu.&nbsp; - Tražili su me pomoć u obrazovanju. Iako nemaju ni hrane ni ljekova, mole da njihova djeca ponovno počnu učiti, igrati se, biti djeca - priča Bolen. Neki su je molili da pomogne organizovati rođendansku proslavu za njihovu djecu.&nbsp; - Kažu mi: "Sljedeće sedmice je rođendan moje kćerke. To je druga godina zaredom da joj rođendan pada usred rata. Nikad nisam mislila da će rat toliko dugo trajati. Stvarno joj želim prirediti pravi rođendan. Nemam ništa za napraviti tortu. Nemam ništa što joj mogu pokloniti. Možeš li mi pomoći?". Roditelji su zaista usmjereni na to da svojoj djeci vrate barem neku rutinu, stabilnost i osjećaj normalnog života - naglasila je ova humanitarka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_c74a03415462330ce98f485189360dc5a7ceb72e7cda2fae12216a992b68a2c5.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250730100744_c74a03415462330ce98f485189360dc5a7ceb72e7cda2fae12216a992b68a2c5" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Rosalia Bolen: Djeca su me pitala zašto još traje rat, ko ga može zaustaviti, kada će završiti. Ne razumiju zašto moraju živjeti u šatorima, zašto nemaju vodu i ne mogu slaviti rođendane(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Prema UNICEF-u, gotovo milion djece u Gazi već je dvije godine izvan škole koje su srušene, a mnoge pretvorene u skloništa. Gotovo 90 odsto obrazovnih objekata je djelimično ili potpuno uništeno. - U Gazi vidite patnju gdje god pogledate. Ne morate je tražiti. Kad god se vozite okolo, svuda vidite duboku ljudsku patnju i potpunu oskudicu. Ljudi su lišeni svega - svojih domova, električne energije, tekuće vode, ljudskog dostojanstva… Patnja nisu samo ljudi ranjeni u bombardovanjima, već i djeca koja hodaju ulicama s kantama vode koje moraju nositi natrag u svoj šator. To su djeca koja stoje ispred pučke kuhinje ili pekare, nadajući se da će uspjeti dobiti nešto hrane. To su žene koje moraju rađati u neljudskim uslovima - ispričala je Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_859b232cfdf84f6edba4fd876d4c6272947eec65691c2af153a2413390c69846.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250730100744_859b232cfdf84f6edba4fd876d4c6272947eec65691c2af153a2413390c69846" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Basma ima četvero djece - Sara ima osam godina, Ajman sedam, Nafed četiri, a mali Ibrahim samo osam mjeseci(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Na pitanje kako se osjećaju djeca kojima je ukradeno djetinjstvo odgoara da je to mješavina, te da mališani ne razumiju rat. - Pitaju se zašto žive u šatoru, zašto im nedostaje njihova soba, igračke, igralište ispred kuće. Osjećaju duboku tugu, bol, tjeskobu, ali još imaju nadu. Žele postati doktori, učitelji, novinari, umjetnici. To je čudna kombinacija velike tuge i nepokolebljive nade - ističe Bolen. Infrastruktura je potpuno uništena. Ljudi žive u improvizovanim šatorima, u ruševinama bivših domova, ili u školama i bolnicama, često po 25 ljudi u jednoj učionici. - To je prizor na koji se nisam mogla naviknuti ni nakon šest mjeseci. Nivo razaranja je jednostavno nezamisliv. Uslovi su vrlo teški, nedostaje osnovna higijena, nekoliko toaleta koristi stotine ljudi. Neki ljudi spavaju i po hodnicima i podovima bolnica, vjerujući da su tamo sigurniji. Osjećate sve - strah, frustraciju, nemoć… A ta djeca trebaju sve. Kada uspijemo postaviti inkubator ili organizovati privremeni prostor za učenje, pa se sljedeći dan vratimo i vidimo bebe u inkubatoru, djecu u tom prostoru za učenje, tada shvatite da sve to ipak nije bilo uzalud - kaže Bolen. UNICEF pruža i psihološku pomoć - individualno i grupno. Kroz umjetnost, muziku i fotografiju pomažu djeci da izraze svoje osjećaje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_097786095a706deda1f42b9284cb1a3c6e49c0c9bc8ddac4cfaa42ab1f45b8eb.webp" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250730100748_097786095a706deda1f42b9284cb1a3c6e49c0c9bc8ddac4cfaa42ab1f45b8eb" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Ranjiva djeca primaju prehrambenu podršku u centru za probir i liječenje pothranjenosti koji podržava UNICEF u Kan Junisu, na jugu Pojasa Gaze(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Najveći otvoreni zatvor na svijetu</h2> - Dajemo im siguran prostor za izražavanje i procesuiranje trauma koje su doživjeli. Djeca crtaju, pjevaju, sviraju - kroz te aktivnosti otvaraju se. Ali mnoga djeca se toliko prestraše da prestanu govoriti, prestanu spavati, prestanu se igrati - progone ih ružna sjećanja i misli. Neka djeca počnu nanositi štetu sama sebi, a mnoga druga, i to u vrlo ranoj dobi, govore o tome kako žele umrijeti. Kažu da žele umrijeti kako više ne bi osjećali bol, strah ili glad i kako bi ponovno vidjeli svoju mamu i tatu. Zato sarađujemo s psiholozima kako bismo im pomogli nositi se s nekim od tih simptoma traumatskog stresa. Potrebno je puno truda za sprovođenje takvog programa, a odrasli koji nam pomažu u tim sesijama - psiholozi - i sami su duboko pogođeni gubitkom i tugom. I oni su traumatizovani. Takođe, teško je sprovoditi te programe dok bombardovanja traju. Ali to je, nažalost, stvarnost u kojoj živimo - ističe Bolen. Ona i njene kolege spavali su u UNICEF-ovu domu za međunarodno osoblje u Rafah Mavasiju.&nbsp; - Bilo me strah. Čujete eksplozije, vriske… Pokušavate to ignorisati, ali tijelo zna da nešto nije u redu. Uvijek ste na ivici - rekla je Bolen. Njen radni dan počinjao je u 6 ujutro. Odlazila bi s kolegama na teren, s inženjerima koji postavljaju vodovod, pedijatrima koji pomažu bolnicama... - Dokumentovala sam sve i pitala ljude za njihove priče. Oni žele pričati, žele da svijet zna - ističe Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_5fcf94cec7a254689328f5acd2837fb7f21df9105dcba9cc2c9a7d08bd2af1c8.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250730100748_5fcf94cec7a254689328f5acd2837fb7f21df9105dcba9cc2c9a7d08bd2af1c8" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Abdul Karim ima samo devet mjeseci, na slici je s majkom Enan(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Što Gaza danas najviše treba? - Prvo i najvažnije: hitan, trajan prekid vatre. Bombardovanja moraju prestati. Potrebno je osigurati bezuslovno oslobađanje talaca, ali i omogućiti masovan i kontinuiran protok humanitarne i komercijalne pomoći kroz sve granične prijelaze - navela je Bolen. Upozorava da je više od dva miliona ljudi gladno, a pola miliona doslovno gladuje.&nbsp; - Ali to nije sve - Gaza ne može preživjeti ako ostane zatvorena. Potrebno je trajno ukinuti sve zabrane na slobodno kretanje ljudi. Ljudi moraju moći putovati, tražiti liječenje, školovati se, ponovno spojiti sa svojom porodicama. Gaza ne smije ostati najveći otvoreni zatvor na svijetu - poručila je Bolen, hrabra humanitarka velikog srca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_7a6c342eac6860fc2bb6ec3f256c58852d357ad3c5dbb427a79461c960fbe268.webp" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250730100748_7a6c342eac6860fc2bb6ec3f256c58852d357ad3c5dbb427a79461c960fbe268" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Mazen pati od ozbiljnog gubitka težine i pothranjenosti(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potresna ispovijest humanitarke o paklu života u Gazi: "Nema ništa gore nego kad vam djeca kažu da žele umrijeti"

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izrazila je zabrinutost povodom presude Upravnog suda kojom je odbijena tužba te organizacije protiv odluke Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) u predmetu koji se odnosi na imovinu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u Kočanima. 
Iz MANS-a kažu da je ovom odlukom potvrđena praksa koja, kako ističu, kontrolu imovine javnih funkcionera svodi na puku formalnost i administrativno prepisivanje podataka iz evidencija, umjesto na provjeru stvarnog stanja, istinitosti prijava i porijekla uvećanja imovine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6207%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fupravni-sud-odbio-tuzbu-mans-a-protiv-odluke-ask-a-dukanovic-nije-bio-duzan-da-nepokretnosti-u-kocanima-navodi-u-izvjestajima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stava su da se u ovom postupku ni ASK ni Sud nijesu suštinski bavili činjenicama koje su bile od presudnog značaja za javni interes.
- Šta se realno nalazi na imanju, koliko objekata postoji, kada su nastali ili rekonstruisani, kolika je njihova vrijednost i da li su ranije prijave bile netačne ili nepotpune. Umjesto da se provjeri sadržina prijava i utvrdi činjenično stanje, sve je svedeno na usko formalističko pitanje trenutka upisa u katastar, čime se šalje poruka da imovina može godinama ostati “nevidljiva” dok se ne uknjiži - navedeno je u saopštenju MANS-a.
Takav pristup, smatraju u toj organizaciji, obesmišljava institut imovinskih kartona i otvara prostor da se kontrola lako izbjegne kroz odlaganje upisa, prikazivanje imovine na način koji umanjuje njenu stvarnu vrijednost ili prikrivanje stvarnog raspolaganja.
Poručuju da će MANS nastaviti da koristi sva raspoloživa pravna sredstva i javno djelovanje kako bi se obezbijedilo da se zakoni primjenjuju u skladu sa svojom svrhom – da obezbijede transparentnost i odgovornost, a ne formalno “pokriće” bez provjere.
Kako navode, Upravni sud ovim stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra.
- A suština zakona je da funkcioner mora prijaviti stvarnu imovinu i stvarno uvećanje, ne samo ono što je formalno upisano - zaključeno je u saopštenju.

MANS: Upravni sud propustio priliku da utvrdi činjenično stanje, stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva usvojena je inicijativa Kluba odbornika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije.
Inicijativa predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.
Iz Kluba BiH ističu da, osim što je Sarajevski atentat događaj s dalekosežnim istorijskim posljedicama, on prije svega predstavlja tragično ubistvo bračnog para koji je tog 28. juna 1914. godine boravio u zvaničnoj posjeti Sarajevu.
<h3>Šta se desilo s originalnim spomenikom?</h3>
Prema informacijama iznesenim u inicijativi, djelovi originalnog spomenika još uvijek postoje, ali su rasuti. Jedan dio izložen je u Muzeju Sarajeva, dok se preostala dva dijela nalaze u Trebinju i na Kobiljoj Glavi.
- Osobe koje su u posjedu tih dijelova ranije su iskazale spremnost da ih ustupe uz određenu novčanu nadoknadu, čime bi se otvorila realna mogućnost restauracije i ponovnog postavljanja spomen-obilježja. Ukoliko se ne bude moglo doći do preostala dva originalna dijela, tražimo da Grad Sarajevo pokrene proceduru izrade njihovih replika, na osnovu dostupne arhivske građe, fotografija i stručnih smjernica - navode iz SBiH i pozivaju gradonačelnika da s nadležnim službama hitno pristupi realizaciji.
Istorija „Spomenika umorstvu“: Kako je izgledao original?
Zanimljivo je podsjetiti se kako je ovaj spomenik zapravo izgledao. Originalni spomenik, zvanično nazvan Spomenik umorstvu (ili Spomenik umorenome prijestolonasljedničkom paru), postavljen je krajem juna 1917. godine, na treću godišnjicu atentata.
Dizajnirao ga je ugledni mađarski arhitekta i kipar Eugen Bory. Spomenik je bio monumentalnog karaktera – sastojao se od dva masivna stuba visoka oko deset metara, povezana stiliziranim lukom. Na spomeniku su se nalazili bronzani medaljoni s reljefnim portretima Franca Ferdinanda i Sofije, kao i ploča s posvetom na latinskom jeziku. Spomenik se nalazio tačno na mjestu s kojeg je Gavrilo Princip pucao, neposredno uz Latinsku ćupriju (koja je kasnije, za vrijeme Jugoslavije, preimenovana u Principov most).
Njegov vijek na sarajevskim ulicama bio je izuzetno kratak. Već početkom 1919. godine, raspadom Austro-Ugarske monarhije i dolaskom nove vlasti, spomenik je demontiran. Bronzani medaljoni su sačuvani i danas se čuvaju u Muzeju Sarajeva, dok su kameni stubovi uklonjeni i decenijama korišteni u različite svrhe ili su zagubljeni.
Iz SBiH su zauzeli oštar stav prema trenutnoj kulturi sjećanja u glavnom gradu BiH.
- Smatramo neprihvatljivim da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećena atentatoru Gavrilu Principu, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno ne postoji autentičan spomenik za one koji su ubijeni i nemamo dostojanstveno spomen-obilježje za njegove žrtve - poručuju iz SBiH.
Svoju inicijativu zaključili su porukom koja će sigurno izazvati podijeljena mišljenja u javnosti:
- Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama.“

Sarajevo vraća spomenik Ferdinandu i Sofiji: Gradsko vijeće usvojilo inicijativu

Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima se ta oblast dodatno unapređuje kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Iz tog Vladinog resora su kazali da su zakonske izmjene usvojene u cilju ispunjavanja obaveza iz Reformske agende Crne Gore za Instrument Evropske unije za reforme i rast, kao i u susret zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Kako su pojasnili, izmjene su usmjerene na dodatno unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga, jačanje institucionalnih kapaciteta i bolju zaštitu najranjivijih kategorija korisnika.
- Posebna novina odnosi se na podsticanje zapošljavanja kroz stalne sezonske poslove, bez prestanka prava na materijalno obezbjeđenje, čime se sistem socijalne zaštite usmjerava ka aktivaciji i većem uključivanju na tržište rada - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da Zakon uvodi integrisani pristup uslugama socijalne i dječje zaštite, koji podrazumijeva bolju koordinaciju između sektora socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i drugih službi, kako bi korisnici dobili cjelovitu i kontinuiranu podršku.
Prema njihovim riječima, važan segment izmjena jeste uvođenje Barnahus modela radi unapređenja zaštite djece žrtava i svjedoka seksualnog nasilja, kao i osnivanje Centra za hraniteljstvo i porodični smještaj i ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja djece, odraslih i starih.
- Ovim zakonom potvrđuje se opredjeljenje za savremen, efikasan i pravedan sistem socijalne i dječje zaštite, usmjeren na dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca - zaključuje se u saopštenju.

Jačanje sistema socijalne zaštite kroz zakonske izmjene, uvodi se Barnahus modela za zbrinjavanje djece žrtava nasilja

Narodne heroine Crne Gore - centralna su tema današnje emisije E-uživo. Priča o tihoj, ali odlučnoj hrabrosti koja je nadjačala strah, o idealima koji su bili jači od okupatora i o ljubavi prema domovini koja je bila snažnija od smrti. Jer sloboda koju danas živimo ispisana je i njihovim životima. Naš sagovornik na ovu temu je istoričar Rade Vujović.
Crna Gora 21. maja slavi dvadeset godina od obnove nezavisnosti. Iako je riječ o datumu koji je obilježio noviju crnogorsku istoriju - čini se da neke institucije ne prepoznaju njegov značaj, iako je 21. maja 2006. godine obnovljena nezavisnost države iz čijeg se budžeta upravo te institucije finansiraju. 
Centar za građansko obrazovanje ukazao je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. 
I ne samo to - podaci CGO-a pokazuju da je Dan nezavisnosti, u proteklih 20 godina, samo dva puta obilježen od strane najviše naučne institucije. Ovim povodom naša gošća je Sara Čabarkapa, iz CGO-a.
Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.

E-uživo: Centralna tema "Narodne heroine Crne Gore"

Novi dokazi o fabrikovanju dokaza protiv Aleksandra Mijajlovića

Politika

Zdenka Popović podnijela ostavku na odborničku funkciju

Društvo

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Od “razbojničkog postupanja“ do savjetničke fotelje - politički salto Andrije Mandića i Danijele Đurović

Tag: rosalia-bolen

Potresna ispovijest humanitarke o paklu života u Gazi: "Nema ništa gore nego kad vam djeca kažu da žele umrijeti"

MANS: Upravni sud propustio priliku da utvrdi činjenično stanje, stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra

Sarajevo vraća spomenik Ferdinandu i Sofiji: Gradsko vijeće usvojilo inicijativu

Jačanje sistema socijalne zaštite kroz zakonske izmjene, uvodi se Barnahus modela za zbrinjavanje djece žrtava nasilja

E-uživo: Centralna tema "Narodne heroine Crne Gore"

PRATITE TVe UŽIVO