Na globalnom nivou preko 300 miliona ljudi boluje od rijetkih bolesti, koji su prepoznati, ali postoji i veliki broj onih koji nijesu prepoznati i čije bolesti nijesu dobile ime, rekla je gostujući u emisiji "E uživo", na Televiziji E, neuropedijatrica iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore dr Nelica Ivanović-Radović.
Nedavno je u Podgorici održan panel pod nazivom ,,Snaga zajedništva za bolji život sa rijetkim bolestima”, a taj skup je okupio ljekare, predstavnike institucija i udruženja pacijenata. Poruka sa skupa je jasna - Crna Gora je iznad regionalnog prosjeka kada je riječ o dostupnosti terapija, ali je pred svima još mnogo posla, posebno u uspostavljanju registra rijetkih bolesti, jačanje podrške oboljelima i njihovim porodicama.
Panel je organizovan sa ciljem da se obilježe dani, kaže Ivanović-Radović, dvije rijetke, ali za ljekare i pacijente česte bolesti, Disenove misicne distrofije ( DMD koji je obilježen 7.septembra) i Fridrajhove ataksije( FA) koji se obilježava 25 septembra.
Ne postoje registri rijetkih bolesti, kaže ona, već samo kliničke evidencije, a cilj je, poručuje, napraviti kliničke registre.
- Mogu slobodno reći da je misija panela ostvarena. Najvažnije je bilo da se čuje da postoje ljudi, postoje djeca, postoje njihovi roditelji, da postoje oni koji o njima brinu o njima u zdravstvenom sistemu, a da smo svi na istom putu, da imamo isti cilj - da poboljšamo kvalitet njihovog života i da učinimo da su sve terapije i svi savremeni terapijski modaliteti njima dostupni. To je nešto za šta slobodno mogu da kažem da osim nas u tercijarnoj zdravstvenoj instituciji, od primarnog nivoa pa do najviših institucija, misleći na Fond za zdravstvenoosiguranje i Ministarstvo zdravlja, imamo razumijevanje, pa su djeca i odrasl sa rijetkim bolestima su prepoznatin kao prioritet - kazala je Ivanović-Radović.
Predsjednica Nacionalne organizacije za rijetke bolesti Crne Gore Nataša Bulatović kazala je da kampanje pomažu svijest o rijetkim bolestima, iako liče jedna drugu, te nakon svakog skupa ona dobije poziv od pacijenata. Stoga je, ističe, konferencija važna da se o njima što više čuje.
- &nbsp;Bolesnici od rijetkih bolesti imaju prava iz socijalne zaštite i naravno pravo o zdravstvenom osiguranju. Ono što mi radimo kada nam se neko obrati ukoliko su odbijeni za neko pravo, da se napiše žalba na to rješenje. Imamo pravnika kog konsultujemo i uz njegovu pomoć to odradimo i pomognemo pacijentima na taj način - zaključila je Bulatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović-Radović: Registri rijetkih bolesti ne postoje, cilj je da zajedno napravimo kliničke

Crna Gora je, kada je riječ o dostupnosti terapija za rijetke bolesti poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, iznad prosjeka u regionu, a za dalji napredak ključno je uspostavljanje registra rijetkih bolesti koji bi omogućio bolje praćenje pacijenata.
To je poruka sa panela o rijetkim bolestima: Duchennova mišićna distrofija i Friedreichova ataksija, koji su organizovali Nacionalna organizacija za rijetke bolesti (NORB) i Medical.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Vuk Kadić, istakao je da je politika države jasno usmjerena ka tome da svi pacijenti sa ozbiljnim zdravstvenim problemima dobiju adekvatnu zaštitu, bez obzira na to da li je riječ o rijetkim ili češćim bolestima.
- Uvijek pokušavamo da nađemo sredstva za liječenje i rijetkih bolesti. Ne dijelimo pacijente na one sa češćim ili rjeđim dijagnozama, već nastojimo da obezbijedimo zdravstvenu zaštitu za sve naše osiguranike - naglasio je Kadić.
Govoreći o rijetkim bolestima poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, Kadić je istakao da Fond u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i stručnjacima iz oblasti neurologije i pedijatrije obezbjeđuje terapije koje su neophodne pacijentima.
Posebna komisija, kako je pojasnio, odlučuje o uvođenju inovativnih terapija, ne da bi se komplikovao proces, već da bi se osigurala kontrola i jednaka dostupnost svima kojima je terapija potrebna.
- Bez obzira na to što je budžet za zdravstvo u 2025. godini ograničen i nedovoljan, našli smo način da obezbijedimo terapiju i za pacijente koji su trenutno kandidovani za liječenje rijetkih bolesti. Trudićemo se da svima pružimo adekvatnu i pravovremenu terapiju - poručio je Kadić.
On je istakao da je Crna Gora po dostupnosti inovativnih, bioloških i onkoloških terapija na nivou država Evropske unije, a da je u nekim segmentima ispred država u okruženju, pa čak i pojedinih finansijski jačih država.
- To je rezultat jasne politike države – da obezbijedi svojim građanima najbolju moguću zdravstvenu uslugu i zaštitu. Medicina napreduje iz sata u sat, a mi želimo da pratimo te trendove i budemo u korak sa savremenim dostignućima - rekao je Kadić.
Iako pojedine procedure u državi još uvijek nijesu dostupne zbog nedostatka dovoljnog broja pacijenata i iskustva stručnjaka, Kadić je ocijenio da je Crna Gora, kada je riječ o savremenim terapijama, na visokom nivou.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Mladen Debeljević, pojasnio je da je Duchennova mišićna distrofija (DMD) rijetka, progresivna bolest koja se nasljeđuje X-vezano recesivno, prenoseći se sa majke koja je nosilac na muško potomstvo.
- Prevalenca bolesti iznosi oko dva pacijenta na 100.000 stanovnika, dok je učestalost novooboljelih dječaka jedan na 3.500 do 5.000 novorođenih dječaka. Imajući u vidu da se u Crnoj Gori godišnje rodi oko 7.000 djece, od čega je polovina muškog pola, očekuje se da se u prosjeku jedno dijete sa ovom bolešću rodi svake godine do godinu i po - naveo je Debeljević.
Ukazao je da u Crnoj Gori ne postoji registar rijetkih bolesti, pa tako ni za ovu bolest.
- Na osnovu zdravstvene dokumentacije i kontakata sa zdravstvenom službom, procjenjuje se da u našoj državi ima oko desetoro djece sa ovom dijagnozom - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da se bolest najčešće manifestuje između druge i pete godine života.
- Djeca uredno prohodaju, ali se javljaju smetnje u kretanju: hod na prstima, nestabilnost, otežano ustajanje iz čučnja. Od pete godine simptomi postaju izraženiji: otežano penjanje uz stepenice, potreba za ortopedskim pomagalima, a već oko osme godine djeci je neophodno pomagalo za hod. Bez liječenja, pacijenti oko desete godine postaju vezani za invalidska kolica - naveo je Debeljević.
Prema njegovim riječima, osim problema sa kretanjem, bolest je praćena i ozbiljnim komorbiditetima, navodeći da gotovo svi pacijenti nakon 18. godine razvijaju ozbiljne srčane tegobe – aritmije i kardiomiopatiju.
- Javljaju se i deformiteti kičme (skolioza, kifoza) i stopala, što dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da zbog svega navedenog liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup, navodeći da osim neurologa, u brizi o pacijentima učestvuju kardiolozi, ortopedi, fizijatri, a da je neophodna i psihološka podrška.
- Poseban izazov predstavlja kasno postavljanje dijagnoze. Prosječno kašnjenje iznosi godinu do dvije, što je problem i na globalnom nivou. S obzirom na razvoj novih terapija, ključno je da pacijente što ranije dijagnostikujemo kako bi se pravovremeno započelo liječenje - poručio je Debeljević.
Govoreći o Friedreichovoj ataksiji, Debeljević je pojasnio da oba roditelja moraju biti nosioci defektnog gena, a vjerovatnoća da će bolest biti prenesena na dijete iznosi 25 odsto.
- Učestalost je jedan do dva oboljela na 50.000 stanovnika. Prema podacima kojima raspolažemo, u Crnoj Gori postoji oko četvoro djece mlađe od 16 godina i 7 do 8 odraslih pacijenata sa ovom dijagnozom - naveo je Debeljević, ponovo naglašavajući značaj formiranja registra rijetkih bolesti.
Ukazao je da se bolest se najčešće javlja između 5. i 12. godine života.
- Prvi simptomi koje roditelji primijete su nestabilan hod i smetnje u koordinaciji. Kako bolest napreduje, javljaju se abnormalni pokreti očiju, gubitak sluha, smetnje vida i srčane komplikacije – inicijalno hipertrofična kardiomiopatija, a kasnije dilatativna, koja vodi do srčane slabosti. Deformiteti kičmenog stuba (skolioza) prisutni su kod čak dvije trećine oboljelih - naveo je Debeljević.
Kazao je da se dijagnoza često postavlja značajnim zakašnjenjem.
- Pacijenti se u početku obraćaju kardiologu ili ortopedu zbog deformiteta kičme, a tek kasnije neurologu. U svijetu prosječno kašnjenje u postavljanju dijagnoze iznosi više od tri godine. Za potvrdu dijagnoze ključna su genetska testiranja, dok klinički nalazi uključuju smanjene mišićne reflekse, pozitivan Babinski znak, kao i promjene na magnetnoj rezonanci kičmene moždine - rekao je Debeljević.
Ocijenio je da je i kod ove bolesti, kao i kod Duchennove distrofije, rana dijagnostika od ogromnog značaja, naročito zbog razvoja novih terapija koje pacijentima daju jasniju perspektivu i mogućnost kvalitetnijeg života.
Neuropedijatar u Institutu za bolesti djece, KCCG dr Nelica Ivanović Radović, kazala je da smo u posljednjih 20 godina svjedoci prave revolucije u pronalasku novih terapija koje mijenjaju ishode teških bolesti.
- Više nismo samo posmatrači loših prognoza, već aktivno učestvujemo u liječenju svojih pacijenata - istakla je Ivanović Radović.
Prema njenim riječima, rijetke bolesti pogađaju oko 300 miliona ljudi širom svijeta, a terapija postoji za svega deset odsto oboljelih.
- Kod mišićne distrofije, iako lijek za potpuno izlječenje ne postoji, multidisciplinarni pristup ostaje osnova liječenja: od neuropedijatra, neurologa i fizijatra, preko kardiologa i pulmologa, do nutricionista i psihologa - rekla je Ivanović Radović.
Kazala je da su prvi značajan iskorak u farmakološkoj terapiji bili kortikosteroidi koji su produžili pokretljivost i očuvali mišićnu i plućnu funkciju, uz kontrolu neželjenih dejstava.
- Napredak u razumijevanju molekularne osnove bolesti i razvoj novih terapija pružaju nadu. Iako bolest ne možemo u potpunosti zaustaviti, produžavamo samostalnu pokretljivost pacijenata i poboljšavamo kvalitet života. Multidisciplinarni pristup ostaje ključan - poručila je Ivanović Radović.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Jevto Eraković, istakao je veliko zadovoljstvo što je dio istorijskih promjena u liječenju neuroloških bolesti.
Podsjetio je na vrijeme kada su terapijske mogućnosti bile veoma ograničene, a liječenje pacijenata znatno teže.
- Danas, zahvaljujući inovativnim terapijama, pacijentima se produžava ne samo životni vijek, već i značajno poboljšava kvalitet života. Od 2018. godine u Crnoj Gori bilježimo sve veći napredak, a ono što rade kolege iz Fonda za zdravstveno osiguranje na tom planu zaslužuje svaku pohvalu - rekao je Eraković.
Posebno je ukazao na multidisciplinarni pristup u liječenju rijetkih bolesti poput Friedreichove ataksije, gdje pored neurologa važnu ulogu imaju fizijatri, kardiolozi, endokrinolozi i ortopedi.
- Samo ovakav komplementarni pristup daje rezultate i omogućava pacijentima bolju pokretljivost, koordinaciju i kontrolu pridruženih oboljenja - rekao je Eraković.
Ukazao je da je do skoro jedina dostupna terapija bio idebenon, koji nije davao značajan klinički efekat, ali je kod pacijenata donio poboljšanja u emocionalnom i socijalnom aspektu.
- Danas, međutim, na raspolaganju su i novi lijekovi poput dimetilfumarata i riluzola, koji se već koriste u drugim oblastima neurologije, a pokazuju potencijal u liječenju Friedreichove ataksije. Ohrabruju i prvi rezultati ispitivanja u oblasti genske terapije - naveo je Eraković.
Ocijenio je da Crna Gora u ovoj oblasti može da se mjeri i sa mnogo razvijenijim zemljama.
- Pratimo trendove, uvodimo nove terapije, idemo na edukacije i vidimo veliki stepen posvećenosti naših ljekara, što se direktno odražava na kvalitet liječenja pacijenata - zaključio je Eraković.
Predsjednica Nacionalne organizacije za rijetke bolesti (NORB) Nataša Bulatović, istakla je da je misija organizacije jasna – obezbijediti bolji i dostojanstveniji život ljudima koji žive sa rijetkim bolestima i njihovim porodicama.
- Naše djelovanje je usmjereno na to da niko ne ostane sam u borbi sa bolešću. Zbog toga pružamo psihosocijalnu podršku, jer rijetka bolest ne pogađa samo pojedinca, već cijelu porodicu. Takođe radimo na edukaciji i informisanju pacijenata, pružanju provjerenih podataka o dijagnozi, pravima i mogućnostima liječenja, kao i pravnom savjetovanju i zastupanju - kazala je Bulatović.
Posebno je naglasila značaj podizanja svijesti javnosti kroz kampanje, događaje i konferencije, ocijenjujući da su za deset godina postojanja NORB-a pacijenti oboljeli od rijetkih bolesti postali vidljiviji nego ikad ranije.
Bulatović je ocijenila da je cjelovit pristup je ključan – od medicinske brige, psihološke i socijalne podrške, do obrazovanja koje uvažava potrebe oboljelih i stvaranja zajednice koja ih prihvata.
- Naša poruka je jasna – niko ne treba da bude sam u borbi sa rijetkim bolestima - rekla je Bulatović.
Majka dječaka oboljelog od Duchennove mišićne distrofije, Zorica Pavićević, kazala je da smatra ključnim da roditelji nakon uspostavljanja dijagnoze dobiju psihološku pomoć, ukazujući na važnost podrške porodice.
- Na udaru je naša mala porodica i to treba da se preživi, ali čovjek mora da se bori i da pokušava da to prevaziđe. Život se promjeni za 360 stepeni, ali snaga da se očuva porodica nas je tjerala da gledamo pozitivno i da idemo dalje. Odlučili smo da se borimo sa pozitivnim stavom - navela je Pavićević.
Ona je kazala da joj napredak terapije za ovu rijetku bolest uliva nadu kao roditelju. &nbsp;

Crna Gora iznad prosjeka u regionu po dostupnosti terapija za rijetke bolesti

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Fondacija „Čini dobro“ realizovala je Projekat „Budi Internet Genijalac” i u JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo” u Mojkovcu, saopšteno je iz Fondacije. Kako navode, šest tematskih radionica pohađalo je 15 učenika i učenica VI razreda. Mudrost, opreznost, sigurnosti, ljubaznost i hrabrost su bile samo neke od vrlina o kojima se govorilo tokom radionica.
“U okviru projekta „Budi Internet Genijalac” imam priliku da vodim drugi i treći modul radionica, posvećenih jednim od najvažnijih tema današnjice, bezbjednosti na internetu. Kroz modul „Pazi se prevaranata – istražuj Oprezno”, sa učenicima i učenicama razgovaram o tome kako prepoznati najčešće online prevare, zašto su kritičko razmišljanje i provjera informacija važni, te kako pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice. Treći modul, „Čuvaj svoje tajne – istražuj Sigurno”, je fokusiran na praktične vještine: od kreiranja snažnih i jedinstvenih lozinki, do razumijevanja važnosti čuvanja ličnih podataka.
Drago mi je što učenici i učenice aktivno učestvuju, postavljaju pitanja i dijele svoja iskustva. Vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat zajedno napraviti važan korak ka stvaranju bezbjednije online zajednice u kojoj mladi znaju kako da se zaštite i odgovorno koriste internet”, kazala je edukatorka Zorka Vojinović, iz NVO Cortex.
Za učenicu VI-3 Enu Bošković projekat „Budi internet genijalac“ bio je jako značajan, jer je zajedno sa svojim vršnjacima, naučila kako da se bezbjedno ponaša na internetu.
“Znanje koje smo stekli na radionicama je za nas, djecu, veoma važno. Naučili smo kako da prepoznamo prevarante i lažne naloge na internetu, kako da napravimo sigurnu lozinku, ali i šta je digitalni trag. Shvatili smo da ne smijemo svuda ostavljati naše lične podatke”, kazala je Bošković.
Iz Fondacije navode da projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije.
“Projekat je do sada realizovan u tri osnovne škole i to: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin, JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore. U narednoj godini projekat će se ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“, navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju, edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

Realizovan projekat Budi internet genijalac u školi u Mojkovcu

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: rijetke-bolesti