Ekonomska redakcija STEGA-e ocijenila je da predloženi budžet Crne Gore za 2026. godinu predstavlja nastavak politike, koja državu svjesno vode u fiskalnu nestabilnost.
Umjesto razvojne vizije, kako su istakli u analizi, dobijamo još jedan populističke dokument pred izbornu godinu, dok strukturni problemi crnogorske ekonomije ostaju netaknuti.
U STEGA-i kažu da je javni dug koji galopira ka 70 odsto BDP-a alarm koji zahtijeva hitnu fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada nastavlja da se zadužuje bez jasne strategije otplate, prebacujući teret na buduće generacije. Ovakav tempo zaduživanja nije održiv, a svaki ozbiljan ekonomski šok mogao bi zemlju gurnuti u dužničku krizu. Produktivnost rada stagnira i nastavlja eroziju konkurentnosti - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Javni sektor, ocjenjuju, ostaje naduvan, mahom neproduktivan i opterećujući za privredu, umjesto da bude njen pokretač.&nbsp;
Podsjećaju da Međunarodni monetarni fond (MMF) jasno upozorava da veza između rasta plata i produktivnosti mora biti hitno uspostavljena, ali Vlada ignoriše.&nbsp;
- Kapitalne investicije su mizerne u odnosu na potrebe i bez jasnog prioriteta. Crna Gora i dalje nema strategiju kako da izađe iz opasne turističko-građevinske zamke i izgradi ekonomiju 21. vijeka. Inovacije, digitalizacija, zelena ekonomija su ostale samo floskule u budžetskim dokumentima bez stvarnih alokacija i implementacionih planova. MMF insistira na poboljšanju upravljanja javnim investicijama, ali novi budžet ne pokazuje nikakav napredak, navode pored ostalog u STEGA-i.
Posebno je alarmantno, napominju, što Vlada ignoriše oštra upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda.&nbsp;
- MMF je nedavno objavio zabrinjavajuću sliku crnogorske ekonomije: rast usporava, inflatorni pritisci se vraćaju, fiskalna pozicija slabi nakon perioda poboljšanja, a budžetski deficit se projektivuje na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Tekući račun je značajno oslabio jer je turizam dostigao maksimalni nivo - dodaje se u saopštenju.
U STEGA-i kažu da poboljšanje neto međunarodne investicione pozicije erodira, a MMF ocjenjuje da je tekući račun "značajno slabiji" od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima.
Naglašavaju i da Vlada uporno krši sopstveni Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji MMF opisuje kao "nedosledno primjenjivan u praksi".&nbsp;
- Umjesto operacionalizacije nezavisnog Fiskalnog savjeta i jačanja fiskalnog okvira, kako MMF urgentno preporučuje, dobijamo budžet koji nastavlja da ignoriše osnovna fiskalna pravila. Analiza održivosti duga jasno ukazuje na potrebu da se dugoročni pritisci na rashode adresiraju - ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da MMF upozorava i na egzistencijalne prijetnje: ekstremni vremenski događaji usljed klimatskih promjena mogu dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, divljanje cijena nekretnina zahtijeva pojačan monitoring i analitičke kapacitete I novu politiku oprezivanja nekretnina.&nbsp;
- Nova razvojna banka potrebuje rigorozno upravljanje, a moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo bi dodatno smanjiti ponudu rada i ograničiti rast produktivnosti. Nijedan od ovih rizika nije adekvatno označen u budžetu - navedeno je u saopštenju.
Posebno je cinično, dodaju u STEGA-i, što Vlada planira povećanja rashoda u momentu kada MMF jasno naglašava potrebu za "rekalibraciju fiskalne politike" koja mora biti usklađena sa cikličnom pozicijom ekonomije. Poruka MMF-a je, ističu, kristalno jasna, ali je Vlada svjesno ignoriše.
- Ovaj budžet jeste parapolitički pamflet koji žrtvuje dugoročnu državnu stabilnost. Crna Gora treba bolju Vladu od ove, koja kamuflira ekonomsku realnost, ignoriše oštra međunarodna upozorenja, ne poštuje I ne radi po sopstvenim zakonima - ocijenili su.
STEGA zahtijeva hitnu reviziju budžetskih prioriteta, poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i transparentan proces konsultacija sa ekonomskom strukom i međunarodnim finansijskim institucijama, prije nego se budžet usvoji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

STEGA o Prijedlogu budžeta: Populistički dokument pred izbornu godinu, treba nam bolja Vlada od one koja kamuflira ekonomsku realnost

Vrhovnom državnom tužilaštvu još nije dostavljen Izvještaj Državne revizorske institucije, kao ni eventualna krivična prijava zbog utvrđenih brojnih kršenja zakona DOO ''EPCG-Solar gradnja'' Nikšić, koja uključuju i nezakonito zapošljavanje, neadekvatno vođenje finansija i sprovođenje javnih nabavki, kao i propuste u upravljanju imovinom i evidencijama.&nbsp;
DRI je dala negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja Solar gradnje za 2024. godinu, nakon sprovedene revizije kojom su utvrđena materijalna i prožimajuća pogrešna prikazivanja i odstupanja od zakonskih i podzakonskih propisa. Zbog toga su, kako su rekli u DRI, konačan izvještaj dostavili na upoznavanje Odboru direktora kao organu upravljanja i rukovođenja Društva, Elektroprivredi Crne Gore kao osnivaču Solar gradnje, Ministarstvu finansija, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore i Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Međutim, u VDT-u su za Portal ETV kazali da im papiri iz Državne revizorske institucije još nijesu stili.
- Izvještaj Državne revizorske institucije na koji se odnose Vaša pitanja, kao i eventualna krivična prijava povodom tog izvještaja, još nijesu dostavljeni Vrhovnom državnom tužilaštvu - navedeno je u odgovoru našem portalu.
U VDT-u su podsjetili da je u njihovoj nadležnosti da izvještaj Državne revizorske institucije, po prijemu, proslijede nadležnom tužilaštvu koje analizira i utvrđuje da li postoji osnov sumnje da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.&nbsp;
<h2>Nepravilnosti i kršenje zakona</h2>
Nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio ovom revizijom, u sastavu: predsjedavajući Senatom DRI, senator Zoran Jelić i senator dr Milan Dabović utvrdili su da Solar gradnja nije u potpunosti uskladila svoje poslovanje sa zakonima kao što su: Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakon o radu, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakon o zaštiti imovine i lica i Zakon o javnim nabavkama.
Takođe, uočene su nepravilnosti u primjeni relevantnih uredbi i pravilnika, poput Pravilnika o kontnom okviru i Pravilnika o popisu imovine i obaveza pravnih lica.
Posebno se ističe da Društvo nije izvršilo obračun odloženog poreskog sredstva u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom 12 (Porez na dobit), zbog čega je iskazana manja dobit u iznosu od 63.699,99 eura.&nbsp;
- Na poziciji 16 Prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica za poreski period 1. 1. 2024. godine do 31.12.2024. godine, Društvo je prikazalo veći iznos troškova koji se ne priznaju u poreske svrhe za 22.319,06 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije, koji se odnose na neizmirene obaveze shodno članu 11a Zakona. Društvo nije knjigovodstveno iskazalo rezervisanja. Ovo se posebno odnosi na rezervisanja za naknade i druge beneficije zaposlenih, kao što su otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i eventualno druge obaveze koje se iskazuju u skladu sa stečenim pravima u toku trajanja i nakon prestanka zaposlenja, što ukazuje na nerealno iskazane podatke na pozicijama finansijskih iskaza za 2024. godinu - piše u izvještaju.
<h2>Sporni ugovori</h2>
Revizijom je utvrđeno i da je kompanija većinu ugovora o radu produžila i "prevela" radnike na neodređeno bez javnog oglasa i bez ispunjavanja zakonskih uslova, što je protivno Zakonu o radu.
Takođe, kompanija je sama, bez saglasnosti Vlade i mišljenja Ministarstva, odredila složenost radnih mjesta, što, takođe, nije u skladu sa zakonom. Iako je u 2022. i 2023. poslovala s gubicima od preko dva miliona eura, nije smanjila fond zarada, što nije u skladu sa članom 10 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.&nbsp;
- Društvo je vršilo angažmane po osnovu ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima za radna mjesta koja su predviđena aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, što nije u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima i Zakonom o radu - naveli su iz DRI.
<h2>Nepoštovanje procedura</h2>
Revizija je pokazala brojne nepravilnosti u načinu korišćenja reprezentacije, vođenju imovine, planiranju, izvještavanju i naplati potraživanja.&nbsp;
Takođe, nijesu poštovane procedure za službena putovanja, nije uspostavljena Služba za zaštitu imovine i lica, a popisi imovine su rađeni mimo propisa, bez utvrđivanja odgovornosti za manjkove.
Utvrđeni su i propusti u evidenciji nematerijalne imovine, formiranju amortizacionih grupa za pojedina sredstva koja se koriste u društvu i određivanju stopa amortizacije.
Društvo, takođe, nije ispravno evidentiralo imovinu koju koristi, u skladu sa pravilima koja se odnose na primjenu MSFI 16, dok je u dijelu pravilnosti iskazivanja zaliha utvrđeno neslaganje popisa i knjigovodstvenog stanja zaliha.
Prema izvještaju DRI, kompanija je kršila Zakon o javnim nabavkama tako što je dijelila nabavke na manje iznose kako bi izbjegla proceduru. To se odnosilo na kupovinu kancelarijskog materijala, računara, štampača i iznajmljivanje teretnog vozila. Takođe, jednostavne nabavke nijesu sprovođene u skladu s pravilnikom, a godišnji limit od 100.000 eura za njih je prekoračen.
- U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, DRI je subjektu revizije dala dvadeset tri preporuke i obavezala Društvo da do 30. jula 2025. izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 30. decembra 2025. Izvještaj o sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama - zaključeno je u izvještaju DRI.

Tamara Klikovac

VDT još čeka izvještaj DRI o nezakonitom zapošljavanju, finansijskim i drugim propustima u Solar gradnji

&nbsp;Finansiranje srednjih vjerskih škola, za koje je od 2019. do 2023. iz budžeta uplaćeno 4,9 miliona eura, vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, zbog čega je ukslađenost ove oblasti u reviziji pravilnosti "Finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore" Državne revizorske institucije dobila negativno mišljenje.
Na osnovu revizije, kako se navodi u saopštenju, utvrđeno je da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, te da postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti.&nbsp;
- Sredstva za finansiranje srednjih vjerskih škola uplaćivana su od 2019, do 2023. na osnovu zaključaka Vlade kojima je određena visina sredstava, što nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju (čl. 138 i 139) kojim je propisano da srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) sredstva iz budžeta stiču na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje - precizirali su iz DRI.
Nadležni Kolegijum DRI, u kom su rukovodilac dr Branislav Radulović i član dr Milan Dabović dali su uslovno mišljenje na normativnu uređenost sistema finansiranja vjerskih zajednica.
- Od 2019. do 2023. iz budžeta je, po više osnova, uplaćeno na račune vjerskih zajednica 8,75 miliona eura. Za finansiranje vjerskih zajednica uplaćeno je 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 mil eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura - navodi se u saopštenju.
Ova sredstva su, kako je precizirano, uplaćena na račune 17 vjerskih zajednica koje su upisane u &nbsp;Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole (Srednja vjerske škola – Medresa “Mehmed Fatih” i Srednja vjerska škola - Gimnazija „Sveti Sava“).
Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica vjerske zajednice su finansirane sa 1,97 miliona eura od 2019. do 2023.
- U periodu od 2019. do 2020. vjerske zajednice su finansirane na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Kriterijuma za dodjelu materijalne pomoći vjerskim zajednicama, koje je donijelo resorno ministarstvo, kojima je bilo uređeno da iznos odobrene materijalne pomoći po jednom opravdanom zahtjevu ne može biti veći od 5.000 eura, ali ne i koliko zahtjeva jednoj vjerskoj organizaciji može biti odobreno u toku godine. Opravdanost zahtjeva za dodjelu sredstava vjerskim zajednicama, razmatrala je Komisija za dodjelu materijalne pomoći imenovana od strane ministra - navode iz DRI.
U periodu od 2021. do 2023. vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.&nbsp;
- Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja - ističu u DRI.
U periodu od 2019. do 2023. na račune vjerskih zajednica uplaćeno je 1,87 miliona eura više različitih osnova (Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.).
Revizijom su obuhvaćeni subjekti iz čijih su budžeta uplaćivana sredstva na račune vjerskih zajednica i to: Ministarstvo pravde, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, te Ministarstvo finansija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje - navodi se u saopštenju.
- Kolegijum DRI izradio je preporuke tako da je Ministarstvu pravde &nbsp;preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica. Ministarstvu pravde je preporučeno i da inicira, kod Ministarstva finansija, &nbsp;izmjene Pravilnika o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet i budžete opštine kako bi se jasno uredilo na kojem računu se evidentiraju izdaci za finansiranje vjerskih zajednica - istaknuto je u saopštenju.
Nadležni Kolegijum DRI preporučio je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da finansiranje vjerskih srednjih škola vrši u skladu sa čl. 138 i 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

DRI: Finansiranje srednjih vjerskih škola sa 4,9 miliona eura nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju

Skupština Crne Gore nije dovoljno transparentno finansirala Sindikalnu organizaciju kojoj je tokom 2023. godine uplaćeno 250 hiljada eura - a do danas nije jasno u koju svrhu.
To proizilazi iz revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja i revizije usklađenosti poslovanja Skupštine Crne Gore za 2023. godinu.
- Na račun Sindikalne organizacije Skupštine Crne Gore je u toku 2023. uplaćeno ukupno 250.000,00 eura na osnovu zahtjeva Sindikalne organizacije za potrebe realizacije sindikalnih aktivnosti. U raspoloživoj dokumentaciji nije navedeno u koje svrhe će se sredstva koristiti i nema povratnih informacija kako su sredstva utrošena – istakli su u DRI.
Ukazujući da uslovi ovog finansiranja nijesu jasno regulisani, u DRI su kazali da služba Skupštine zahtjevom za budžetskim sredstvima za 2023. godinu nije planirala sredstva za ove svrhe.
- Već su obezbijeđena na način što su u toku godine vršena preusmjeravanja kojim su sredstva raspoređena na računu 4319- Ostali transferi institucijama uvećana za 200.500,00€ - dodaje se u izvještaju DRI.
<h2>VARIJABILE BEZ KOLEGIJUMA</h2>
Varijabilni dio zarade se, kako se navodi u reviziji, isplaćivao poslanicima zbog dodatnog angažovanja u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine Andrije Mandića - zbog značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i zbog dodatnog angažovanja - a na osnovu rješenja koja je donosio generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić.
- Dokumentacija na osnovu koje se isplaćivao varijabilni dio zarade poslanicima ne sadrži predlog Kolegijuma predsjednika Skupštine za isplatu varijabilnog dijela zarade, što nije u skladu sa čl. 4 Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore – poručili su u DRI.
Oni su preporučili generalnom sekretaru Skupštine Aleksandru Klariću da rješenja o varijabilnom dijelu donosi na osnovu predloga Kolegijuma Skupštine, kako je propisano čl. 4 Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore.
U DRI su ukazali da su na početku 27. i 28. Saziva donijeti zaključci kojima je Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore ovlastio generalnog sekretara da članovima Kolegijuma
obračunava i isplaćuje varijabilni dio zarade na mjesečnom nivou, kao i da se spisak poslanika koji su ostvarili pravo na varijabilni dio zarade dostavlja na mjesečnom nivou.
- Rješenja o varijabilnom dijelu zarade za generalnog sekretara Skupštine potpisivala je zamjenica generalnog sekretara, što nije u skladu sa čl. 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, gdje je navedeno da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena u skladu sa propisima, donosi organ odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo – dodaje se u reviziji DRI.
<h2>NEZAKONITO 57 ODSTO UGOVORA O DJELU</h2>
Osim preporuke za varijabilni dio zarade, Državna revizorska institucija (DRI) izdala je Skupštini Crne Gore i sedam preporuka koje se odnose na imovinu, izvršenje budžeta, upravljanje ugovorima o djelu.
Tako je revizijom utvrđeno da postoji oko 57 odsto ugovora o djelu za obavljanje poslova za koje su sistematizovana radna mjesta kurirski poslovi, poslovi vozača, poslovi upisničara u službi Pisarnice, higijeničarke, poslovi vezani za skupštinski Bife.&nbsp;
To, kako se navodi u izvještaju DRI, Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave.
Skupština bi trebalo da ugovore sa fizičkim licima, bez zasnivanja radnog odnosa, zaključuje samo za poslove za koje nijesu sistematizovana radna mjesta, kao i poslove koji nijesu iz osnovne nadležnosti državnog organa.
- Odnosno da za sva nova zapošljavanja primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima. U zahtjevu za dodjelu budžetskih sredstva za izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu nije dato obrazloženje procijenjenih izdataka na ovoj poziciji, tj. nema definisane aktivnosti, broj izvršilaca i očekivanih efekata angažovanja lica po osnovu ugovora o djelu, što nije u skladu sa čl. 30 tačka 7 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti – ističe se u reviziji.
Nadležni Kolegijum, koji čine rukovodilac Branislav Radulović i član Milan Dabović, utvrdio je da bi Skupština Crne Gore do 4. novembra ove godine trebalo da izradi i dostavi DRI plan aktivnosti za realizaciju preporuka - i da do 4. aprila 2025. godine izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.
<h2>SKORO 165 HILJADA ZA ODRŽAVANJE OBJEKATA</h2>
U reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziji usklađenosti poslovanja Skupštine Crne Gore za 2023. godinu piše da je Skupština Crne Gore za održavanje građevinskih objekata utrošila 164.837.22 eura.&nbsp;
To, kako ističu u DRI, nije u skladu sa članom 3 Uredbe o uslovima i načinu korišćenja službenih zgrada i poslovnih prostorija u svojini Crne Gore.
Njima je propisano da se o investicionom i tekućem održavanju „zgrade Skupštine Crne Gore i prostorija u toj zgradi stara organ uprave nadležan za imovinu (Uprava za imovinu) u skladu sa sredstvima obezbijeđenim za tu namjenu u budžetu Crne Gore“.
U tom smislu DRI je preporučila Službi Skupštine da, u saradnji sa Upravom za državnu imovinu - kao nadležnim organom, obezbijedi da se održavanje zgrade koju koristi Skupština Crne Gore, vrši u skladu sa Uredbom o uslovima i načinu korišćenja službenih zgrada i poslovnih prostorija u svojini Crne Gore.
<h2>NEIZMIRENE OBAVEZE</h2>
Neizmirene obaveze formirane u 2023. godini a dospjele za plaćanje do kraja godine su iznosile 3.340,26 eura.
- A to su obaveze za: porez na zarade - 40,97 eura; doprinosi na teret zaposlenog – 109,25 eura; doprinos na teret poslodavca 38,70 eura; opštinski prirez - 6,15 eura; rashodi za administrativni materijal - 1.216,52 eura; službena putovanja - 480,00 eura; reprezentacija – 343,91 eura; usluga stručnog usavršavanja – 127,26 eura i ostale usluge 977,50 eura – navodi se u reviziji.
Programski budžet Skupštine Crne Gore, kako se navodi u reviziji DRI, ne sadrži indikator učinka za potprogram „Stručni i operativni poslovi Skupštine Crne Gore“ - što nije u skladu sa tačkom 8, stav 1, čl. 6 Odluke o načinu pripreme i sadržaju programskog budžeta potrošačkih jedinica.&nbsp;
- Indikatori učinka nijesu definisani za sve aktivnosti čija realizacija treba da doprinese ostvarenju postavljenih ciljeva. U Izvještaju o realizaciji programskog budžeta su prezentovani podaci za indikator učinka za program „Vršenje zakonodavne vlasti“, ali nema podataka koji se odnose na indikatore učinka potprograma i aktivnosti, što otežava upoređivanje napretka u odnosu na plan (bazni indikator u odnosu na ciljnu vrijednost), odnosno procjenu uspješnosti realizacije programskog budžeta – dodaju u DRI.
<h2>NOTEBOOK-OVI I LED EKRANI</h2>
Rješenjem o prihvatanju popisa je prihvaćen prijedlog za otpis i isknjižavanje pokretnih stvari ukupne vrijednosti 43.171,29 eura - notebook-ovi i mobilni telefoni koji su označenih kao manjak, a koji su dati na korišćenje bivšim poslanicima i zaposlenim - od kojih neki više nijesu zaposleni u Skupštini.
- Izvršen je otpis i isknjižavanje pokretnih stvari, a da nije utvrđeno da su iste izgubile vrijednost, odnosno da nemaju upotrebnu vrijednost, što nije u skladu sa čl. 8 Uputstva o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, koji propisuje da Komisija može u izvještaju da predloži otpis i isknjižavanje stvari za koju je utvrđen manjak i koja nema upotrebnu vrijednost – dodaje se u reviziji.
Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je otpisan i isknjižen određeni broj notebook-ova koji su dati poslanicima na korišćenje, a koje su poslanici bili obavezni da vrate Službi Skupštine jer nijesu stekli pravo raspolaganja istim, što nije u skladu sa Odlukom o sticanju prava korišćenja i prava raspolaganja službenim notebook-om poslanika u Skupštini Crne Gore.
- U evidenciji pokretne imovine koju vodi Služba Skupštine nema podataka o sredstvima koja su nabavljena u 2023. godini (LED ekrani), što nije u skladu sa čl. 44 Zakona o državnoj imovini. Subjekt revizije je dostavio Odluku o uknjženju deset LED ekrana (br. 00-55-2- 2/24-1/54) od 24.07.2024. godine – istakli su u DRI.
<h2>MATERIJALNI EFEKAT</h2>
Radulović i Dabović su, uz skretanje pažnje i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja, izrazili pozitivno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj Skupštine Crne Gore za 2023. godinu.
- Revizijom pravilnosti poslovanja Skupštine Crne Gore utvrđene su neusklađenosti koje imaju materijalan, ali ne i prožimajući efekat – ocijenili su Radulović i Dabović.
Neusklađenosti su utvrđene u odnosu na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Uredbu o uslovima i načinu korišćenja službenih zgrada i poslovnih prostorija u svojini Crne Gore, Uputstvo o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, Odluku o sticanju prava korišćenja i prava raspolaganja službenim notebook-om poslanika u Skupštini Crne Gore i Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore.

Anja Ivanović

Poslanicima varijabile isplaćene mimo prijedloga kolegijuma, Skupština Sindikalnoj organizaciji bez objašnjenja uplatila 250 hiljada

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: revizija