Bulevar Veljka Vlahovića na Starom aerodormu svečano su otvorili danas premijer Milojko Spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Kako je saopšteno iz Glavnog grada, Bulevar Veljka Vlahovića predstavlja važnu saobraćajnu i infrastrukturnu vezu koja će značajno unaprijediti protočnost i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, kao i kvalitet života građana ovog dijela grada, ali i Podgorice u cjelini. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-dJyjYRnGnw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Riječ je o projektu koji je, iako suočen sa brojnim izazovima tokom realizacije, završen uz odlučnost i angažovanje nadležnih institucija na lokalnom i državnom nivou - kazali su u Glavnom gradu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713150744_e1b94d2d3a92b5dfe3dfbf4e4eb68c5a96df56875d23b328044cd45a8d96301e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713150744_e1b94d2d3a92b5dfe3dfbf4e4eb68c5a96df56875d23b328044cd45a8d96301e" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="otvaranje rekonstruisanog bulevara"></figure>  Predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, čestitajući građanima Dan državnosti, istakao je značaj sinergije lokalne i državne vlasti u realizaciji kapitalnih projekata, dodajući da je ovo primjer kako se zajedničkim radom i posvećenošću mogu prevazići problemi i ispuniti očekivanja građana. - Velika je čast što upravo na današnji dan otvaramo jedan ovako važan projekat koji je jako bitan za građane Podgorice. Vlada Crne Gore je finansirala projekat u iznosu od 3,5 miliona eura, a Glavni grad je sproveo ovaj projekat i to je rezultat jedne jako dobre saradnje - kazao je Spajić, te naglasio da centralna i lokalna vlast posvećeno rade na realizaciji projekata koje su građani godinama čekali. On je obećao da će svi oni projekti koji su negdje čekali u fiokama i nisu realizovani zbog nesposobnosti, korupcije ili nekog drugog razloga, biti uspješno privedeni kraju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9vM_a3FxSl0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović naglasio je da današnje otvaranje Bulevara Veljka Vlahovića nije samo kraj jednog infrastrukturnog projekta, već i početak nove faze razvoja ovog dijela Podgorice, te najavio neke od novih projekata koji će uskoro biti započeti na Starom aerodromu. - 13. jul je jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajniji datum u crnogorskoj istoriji, on je temelj antifašističke, slobodne i građanske Crne Gore i mislim da je ovaj datum pravi pokazatelj kako kada smo udruženi, kada smo zajedno i kada imamo isti cilj tvorimo velika djela i postižemo velike pobjede. Nema nikakve dileme da je jedna takva velika pobjeda i veliki rezultat Bulevar Veljka Vlahovića koji danas otvaramo i to je pokazatelj kako Glavni grad uz snažnu podršku Vlade Crne Gore i premijera Milojka Spajića može postići dobre rezultate, prije svega za građane - kazao je Mujović. On je dodao dodajući da će značaj ovog bulevara, do punog izražaja doći u godinama koje dolaze, imajući u vidu da je Stari aerodorom jedno od naselja koje se intenzovno razvija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713150744_90d2f9bd5a6450c914de870346466ec8f705c16ea9256c0037b6af36b8b82aec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713150744_90d2f9bd5a6450c914de870346466ec8f705c16ea9256c0037b6af36b8b82aec" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="otvaranje rekonstruisanog bulevara"></figure>  - Ovdje se ne zaustavljamo, naprotiv, ovo je jedna odskočna daska da nastavimo ono što planiramo za ovaj dio grada. Već danas otvaramo i ulicu Miloša Obilića, u toku su radovi na izgradnji nastavka Bulevara Pera Ćetković, 23.jula ćemo dobiti idejno rješenje za Sajmište – jedan od najvažnijih gradskih projekata koji će takođe biti lociran na Starom aerodromu. Kreće rekostrukcija ulica Vojislava Ilića i Radovana Zogovića. U pripremi je dokumentacija za zekonstrukciju ulica Cara Lazara i Neznanih junaka i zasita ovaj dio grada će doživjeti najbolju moguću transformaciju u godinama koje dolaze - poručio je Mujović i dodao da nema nikakvu sumnju u nastavak snažnog partnerstva i saradnje, kako na lokalnom tako i na državnom nivou.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Otvoren Bulevar Veljka Vlahovića: "Veza koja će unaprijediti protočnost i bezbjednost učesnika u saobraćaju"

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari konačno je počela prije nekoliko dana, sa skoro dva mjeseca zakašnjenja. - Rečeno nam je da će u ovoj fazi biti manjih obustava saobraćaja i da će biti postavljeni semafori, te da neće biti zabrane i obustava za autobuse i kamione. Na samom kolovozu mosta nece biti radova u sezoni što nas raduje. Rafting će se obavljati nesmetano u ovom periodu – kazao je Portalu ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić.&nbsp; Najavljeno im je da će na proljeće sigurno biti zabrane raftinga „najmanje mjesec“. - Početkom iduće godine, kad dozvole vremenski uslovi, kako nam je saopšteno, krenuće se sa radovima na samom mostu, te da će totalna obustava saobraćaja trajati mjesec, kada neće biti dozvoljen prelaz ni pješacima. To će biti veliki hendikep za stanovnike sela Tare, ali kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo – poručuje Ostojić. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYTatuFXCNig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani, dodaje naš sagovornik, apeluju na izvođače i podizvođače radova da ubrzaju, ali i da im prioritet bude kvalitet. - Vjerujemo da im je čast i privilegija što baš oni rade adaptaciju jedne od najljepših evropskih građevina – ističe Ostojić. Nadaju se da će most biti potpuno spreman za iduću ljetnju sezonu. - Biće u novom ruhu što nas raduje i biće još veća atrakcija za turiste i prolaznike. Tara je drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori što se tiče turista i zaslužio je ovaj most da se renovira i dobije novi sjaj – zaključio je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1169" loading="lazy" alt="radovi most na đurđevića tari"> <figcaption>POČELI PRIPREMNI RADOVI I ZA SKELU: Kinezi pripremaju teren oko stopa mosta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na terenu, kako kaže naš sagovornik, je radno. Kompanija Bemax, koja je podizvođač, „već je krenula sa iskopima parkinga i treće trake na strani iz pravca Pljevalja, a Kinezi su počeli da uređuju prostor oko stopa mosta da pripreme teren za postavljanje skele“.&nbsp; Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja rok za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari je osam mjeseci, a kompletan posao finansira Narodna Republika Kina kroz donaciju vrijednu 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura). Glavni izvođač radova je kineska kompanija, koja će birati i podizvođače. Biće izgrađene pristupne saobraćajnice s obije strane mosta, dužine po 250 metara, kao i nova parking zona. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FIkgNVvwbl4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je ranije iz Ministarstva saobraćaja. Portalu ETV u januaru je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević rečeno da „rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore“. Kako smo ranije pisali, donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane. Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, kako smo pisali u januaru ističe se da „nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten“.&nbsp; Ovaj biser arhitekture djelo je inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c" data-rendition-name="original" width="1171" height="730" loading="lazy" alt="REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari"> <figcaption>REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta. Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“.&nbsp; - On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – napisao je Mitrović, uz ocjenu da je „most na Đurđevića Tari (1937-40) remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža“.

Kaćuša Krsmanović

Ostojić: Kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo

Skupština Crne Gore raspisala je javni oglas za adaptaciju predkabineta i kabineta potpredsjednika, za šta je u budžetu predviđeno 46.000 eura.&nbsp; Radovi podrazumijevaju kompletno uređenje postojećeg prostora, pri čemu će, kako naglašavaju u tenderskoj dokumentaciji, biti sačuvana stabilnost i sigurnost zgrade, nepromijenjeni konstruktivni elementi i vanjski izgled, te zaštićeni susjedni objekti, saobraćaj i životna sredina. Prema projektnom zadatku, prostor će imati reprezentativni karakter: u obje prostorije biće sanirani zidovi, dosadašnji parket zamijenjen hrastovim, a biće ugrađena i nova tapacirana vrata.&nbsp; Centralna zona kabineta sadržaće trosjed, dvosjed, dvije fotelje, klub-sto, tepih, komodu i televizor na zidu. Radni sto – postojeći, uz nadogradnju zaštitnog stakla – biće premješten ispred glavnog zida.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250621230624_ec5c8fcec1c34dd09cbc0c8d816f9fa4bf359bfcc80085241ad230dc19a25a35.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250621230624_ec5c8fcec1c34dd09cbc0c8d816f9fa4bf359bfcc80085241ad230dc19a25a35" data-rendition-name="original" width="1045" height="705" loading="lazy" alt="kabinet potpredsjednika"> <figcaption>Budući izgled kabineta potpredsjednika Skupštine(Photo: Skupština Crne Gore - tenderska dokumentacija)</figcaption> </figure>  - Postojeći ugradni ormari u prostoriji biće zadržani, uz skidanje i reparaciju krila, provjeravanje mehanizama i eventualnu zamjenu - navedeno je, pored ostalog, u pratećoj dokumentaciji. Plafon će biti spušten za oko 10 centimetara ispod postojeće ploče, sa odstojanjem od zida od oko 30 centimetara za prostor montaže garnišni za zavjese i draperije na dva kanala. Postojeće instalacije PVC i rasvjete biće prebačene na nove površine. - Postojeće zidne površine je potrebno sastrugati, gletovati i pripremiti za nanošenje zidne tehnike Valpaint Cemento “Effetto Levigato” ili ekvivalenta. Nova vrata između prostorija izrađuju se od punog drveta ili medijapana sa obostranim tapaciranjem površina - navedeno je u dokumentaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250621230624_7dedd5fe18be81d8d3612bbe71ce59f410ba6a167d5f702305f7e66b86095254.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250621230624_7dedd5fe18be81d8d3612bbe71ce59f410ba6a167d5f702305f7e66b86095254" data-rendition-name="original" width="1055" height="697" loading="lazy" alt="kabinet potpredsjednika"> <figcaption>Budući izgled predkabineta(Photo: Skupština Crne Gore - tenderska dokumentacija)</figcaption> </figure>  U predkabinetu planirani su dva radna mjesta s jednim stolom i ugradnim frižiderom, te prostor za čekanje s trosjedom i klub-stolom. Zbog ograničene širine i stubova u ulaznom dijelu, televizor će biti postavljen iznad vrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250621230624_412c2654e0a685a92dfba8207a32487abb41549dae78cebcb366341aea0f46d7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250621230624_412c2654e0a685a92dfba8207a32487abb41549dae78cebcb366341aea0f46d7" data-rendition-name="original" width="1050" height="686" loading="lazy" alt="kabinet potpredsjednika"> <figcaption>Budući izgled predkabineta(Photo: Skupština Crne Gore - tenderska dokumentacija)</figcaption> </figure>  Uslov za učešće u tenderu je posjedovanje odgovarajućeg ovlašćenja — licence, dozvole ili drugog akta po Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i licenca za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova. Ponude se dostavljaju do 26. juna, a privredni subjekt koji dobije posao imaće rok za završetak radova najviše 40 dana od potpisivanja Ugovora.

Tamara Klikovac

Radovi vrijedni 46.000 eura: Skupština renovira kabinet potpredsjednika, ovako će izgledati

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke posjetile su OŠ ,,Ivan Vušović” u naselju Vidrovan u Nikšiću i tom prilikom su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta rekonstrukcije škole.
Sjedinjene Američke Države finansiraju građevinske radove, dok Ministarstvo obezbjeđuje sredstva za izradu projektne dokumentacije, nadzor i dodatne radove koji nijesu obuhvaćeni donacijom, ali su neophodni za punu funkcionalnost objekta.
- U okviru projekta izvedeni su radovi koji uključuju zamjenu unutrašnje i spoljašnje stolarije, potpunu rekonstrukciju toaleta, zamjenu elektroinstalacija i farbarsko-molerske radove. Na inicijativu škole, trenutno je u toku procedura za odobrenje dodatne donacije kojom bi se izvršila zamjena sportske podloge u fiskulturnoj sali, čime bi rekonstrukcija objekta bila zaokružena - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Ukupna vrijednost investicije prelazi 400.000 eura. Jakšić-Stojanović je rekla da je ova vrijedna investicija rezultat snažnog partnerstva i dugogodišnje saradnje sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, koja kontinuirano podržava unapređenje obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Zahvalni smo na toj podršci koja direktno utiče na kvalitet obrazovanja i iskustvo djece u školama. Rekonstrukcija škole ,,Ivan Vušović’ dio je šireg investicionog ciklusa Ministarstva, usmjerenog na obezbjeđivanje bezbjednijih, savremenijih i podsticajnijih uslova za učenje širom Crne Gore - kazala je ministarka.
Ambasadorka Rajzing Rajnke je kazala da Sjedinjene Države vjeruju da se budućnost Crne Gore nalazi u rukama njenih mladih ljudi.
- Zato smo veoma ponosni što podržavamo renoviranje Osnovne škole ,,Ivan Vušović”. Ovaj projekat je dokaz naše posvećenosti osnaživanju narednih generacija kroz obrazovanje. Kao saveznik u NATO-u, Crna Gora igra važnu ulogu u zajedničkoj bezbjednosti i ponosni smo što je podržavamo u izgradnji svjetlije budućnosti - poručila je Rajzing Rajnke.

Jakšić-Stojanović i Rajzing Rajnke: Preko 400.000 eura za rekonstrukciju OŠ "Ivan Vušović" u Nikšiću

V.d. glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić dala je saglasnost na dopunjeno idejno rješenje „Green House" d.o.o. Podgorica za rekonstrukciju željezničkih stajališta Morača, Vranjina, Virpazar, Crmnica, Šušanj, Sutomore i Bar.
Kako je navedeno u rješenju upućenom Željezničkoj infrastrukturi, predviđena je rekonstrukcija partera, kolskih i pješačkih pristupa stajalištima Morača, Vranjna, Crmnica i Šušanj u smislu poboljšanja uslova korišćenja željezničkih usluga imajući u vidu neometano kretanje osoba sa invaliditetom.&nbsp;
U tom pravcu, predviđa se postavljanje natkrivenih peronskih platformi, kojima će se osobama sa invaliditetom omogućiti neometan ulazak i izlazak iz voza.&nbsp;
Novoprojektovanim stanjem predviđa se i izgradnja nove nadstrešnice iznad novoprojektovane željezničke platforme, a na njima taktilna staza za osobe sa invaliditetom, sa oblogom od gumiranih taktilnih ploča, u kombinaciji sa oblogom od betonskih ploča.
Idejnim rješenjem predviđeno je i oplemenjivanje i ozelenjavanje površina na kojima je to omogućeno.&nbsp;
- Projektovanim željezničkim platformama, koje su podignute na kotu od +0,55 u odnosu na kotu kolosjeka, odnosno šina, omogućen je lakši pristup za OSI. Predviđenim pasarelama sa liftovima odgovarajućih dimenzija omogućeno je jednostavnije prelaženje preko šina na susjednu platformu. U prostoru parkinga predviđen je odgovarajući broj parking mjesta za OSI. Prostor u cjelini je projektovan bez barijera kako bi se i u vertikalnom i u horizontalnom smislu omogućilo nesmetano kretanje licima sa invaliditetom - navedeno je u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
Rješenjem je predviđena i rekonstrukcija staničnih zgrada u Sutomoru i Baru u postojećim gabaritima i izgradnja nadstrešnica iznad novoprojektovanih platformi, kao i pješačkog mosta - pasarele sa liftovima koja povezuje dvije platforme.&nbsp;
- Rekonstrukcijom stanične zgrade obuhvataju se sve površine koje koriste putnici, kao čekaonice, toaleti, prostori za prodaju karata; kancelarije i druge prostorije koje koristi osoblje Željezničke infrastrukture tehničke prostorije uključujući prilazne hodnike, stepeništa itd. Novoprojektovane objekte čine dvije nadstrešnice iznad dvije nove platforme, predviđene od čelične konstrukcije. Uz pasarelu su predviđeni liftovi i dvokraka stepeništa - objašnjeno je u dokumentu.
Takođe, i u Virpazaru je panirana rekonstrukcija stanične zgrade, sanacija krova i izgradnja nadstrešnica iznad novoprojektovanih platformi.&nbsp;
- Rekonstrukcijom stanične zgrade obuhvataju se: sve površine koje koriste putnici, kao čekaonice, toaleti, prostori za prodaju karata; kancelarije i druge prostorije koje koristi osoblje Željeznicke infrastrukture. Rekonstrukcijom zgrade tehnickih prostorija stanice obuhvataju se tehničke prostorije uključujući prilazne hodnike, stepeništa itd. - dodaje se u dokumentu.&nbsp;
Kontatovano je da je idejno rješenje „Green House" d.o.o. usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju, te je Direktorat glavnog državnog arhitekte utvrdio da su se stekli uslovi za davanje saglasnosti za njegovu realizaciju.

Željeznička stajališta u novom ruhu: Planirane rekonstrukcije staničnih zgrada i partera, pasarela u Baru, lakši pristup za OSI...

Nakon nekoliko neuspjelih tendera, Uprava za saobraćaj raspisala je novi za sanaciju mosta Kruče, na magistralnom putu Bar - Ulcinj.
Vrijednost radova je 1,4 miliona eura, odnosno skoro 1,7 miliona sa uračunatim PDV-om. Cijena je veća nekih 250.000 eura u odnosu prethodni tender koji je bio raspisan krajem prošle godine, odnosno 370.000 eura u odnosu na prvi iz februara 2024.
Most Kruče nalazi se na magistralnom putu Bar - Ulcinj, na km 16+200. Kako je ranije objašnjeno u glavnom projektu sanacije, za čiju izradu je bio zadužen "Projectman" iz Podgorice, most treba sanirati kroz faze, na polovinama, u odnosu na podužnu osu, tako da se obezbijedi saobraćaj na jednoj polovini.
Sanacija treba da omogući povećanje stabilnosti, trajnosti konstrukcije i unapređenje bezbjednosti saobraćaja.
- Izvođač radova dužan je da prije početka radova pribavi dozvolu za privremenu izmjenu režima saobraćaja, a u skladu sa Zakonom o putevima. Izvođаč je dužаn dа prije početkа rаdovа postаvi privremenu sаobrаćаjnu signаlizаciju, da obezbijedi mjesto nа kojem se izvode predmetni radovi i da za vrijeme trajanja predmetnih radova organizuje bezbjedan saobraćaj u uslovima gradnje na mjestu izvođenja radova - navedeno je, pored ostalog, u tenderskoj dokumentacija.
Takođe, izvođač je dužan da, shodno Zakonu o putevima, redovno održava ovu dionicu i biće odgovoran za bezbjednost svih aktivnosti na gradilištu, sigurnost susjednih objekata, samog puta i radova...
Nakon sanacije most će ispunjavati uslove trenutnih važećih EC propisa, kroz zahtjeve nosivosti za kombinacije opterećenja, pokretno opterećenje LM 1, koji su definisan kroz EC 1 i nacionalnim aneksima Crne Gore. Tehničko rješenje se zasniva na sanaciji lokalnih ostećenja, i povećanje nosivosti globalnog sistema.
Rok za završetak radova je devet mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. Ponude se mogu dostavljati do 30. aprila, kada se očekuje da budu i otvorene.

Nova šansa za sanaciju mosta Kruče: Tender ponovljen, cijena porasla na 1,7 miliona

Dopunski ugovor o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za projekat rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori, uz podršku Narodne Republike Kine potpisan je danas u Ministarstvu saobraćaja.
Time su stvoreni uslovi za početak radova na obnovi mosta Đurđevića Tara. 
Ugovor je u ime Vlade Crne Gore potpisala ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
- Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Kako su rekli u resoru Maje Vukićević, most Đurđevića Tara prepoznat je kao jedno od najvažnijih djela u oblasti projektovanja i izgradnje u svijetu prije Drugog svjetskog rata, a uKini je ostavio snažan utisak kroz prikaz u poznatom jugoslovenskom ratnom filmu „Most“ reditelja Hajrudina Krvavca, koji je svojevremeno bio jedno od najpopularnijih ostvarenja partizanskog žanra.
- Projekat rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara predstavlja simbol prijateljstva između Crne Gore i Narodne Republike Kine, kao i dobar primjer uspješne realizacije donatorskih projekata - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.

Stvoreni uslovi za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara

Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija pozdravile su u subotu arapski plan za Gazu koji, kako su rekli u zajedničkom saopštenju, predstavja realističan plan ka rekonstrukciji Gaze.
- Ukoliko se sprovede, ovaj plan obećava brzo i trajno poboljšanje katastrofalnih uslova života Palestinaca koji žive u Gazi - piše u saopštenju ministara vanjskih poslova tih zemalja objavljenom u Berlinu.
Zajednička izjava dolazi nakon što je Organizacija za islamsku suradnju (OIC) zvanično usvojila arapski plan.
Arapska inicijativa je odgovor na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa koji je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države (SAD) preuzmu kontrolu nad tom palestinskom teritorijom i iz nje rasele Palestince u druge države.
Organizacija za islamsku saradnju koja predstavlja muslimanski svijet pozvala je međunarodnu zajednicu i međunarodne i regionalne financijske organizacije da brzo pruže potrebnu podršku njihovom planu.
Plan koji je pripremio Egipat predviđa rekonstrukciju pojasa Gaze uništenog nakon 15 mjeseci rata između Izraela i Hamasa, koji su Evropska unija i SAD proglasile terorističkom organizacijom, bez raseljenja njenih 2,4 miliona stanovnika.
Plan takođe predviđa de facto udaljavanje Hamasa i povratak Palestinske uprave na tu teritoriju, iz koje ju je 2007. protjerao upravo taj islamistički pokret.
Plan je, ipak, odbacio Izrael i kritizirale su ga SAD.
- Jasno je za nas da Hamas ne treba više da vlada Gazom ni da predstavlja prijetnju za Izrael. Pozdravljamo ozbiljne napore svih uključenih snaga i cijenimo važan signal koji su arapske zemlje poslale za zajednički razvoj ovog plana obnove i rekonstrukcije - poručili su evropski ministri u zajedničkom saopštenju.
Ministri su naveli da se obavezuju da rade sa arapskom inicijativom, Palestincima i Izraelom da se zajedno bave tim pitanjima, uključujući pitanjima sigurnosti i vladavine.

Berlin, Pariz, London i Rim pozdravili arapski plan za rekonstrukciju Gaze: Obećava brzo i trajno poboljšanje uslova života

Iz Glavnog grada je saopšteno da će u Tološkoj šumi biti izgrađen prostor za rekreaciju i rad na otvorenom. Kako su naveli u saopštenju, u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i kompanijom LD gradnja, dio te park-šume biće modernizovan i integrisan s okolnim univerzitetskim i stambenim objektima.
- Nakon rekonstrukcije, prostor će imati savremene staze za šetnju i trčanje, modernu rasvjetu, ekološki održivi mobilijiar, dječje igralište, sportske terene i zone za odmor sa urbanim baštama - dodaje se u saopštenju.
Ovaj prostor biće, kažu, opremljen besplatnim internetom, omogućavajući korisnicima univerzitetskog kompleksa i građanima rad na otvorenom.
- LD gradnja finansira projektovanje, opremanje i izgradnju, dok Glavni grad obezbjeđuje urbanističke uslove i geodetske podloge - rečeno je iz Glavnog grada. Projekat potvrđuje viziju gradonačelnika Mujovića da se unapređenje grada može postići kroz saradnju sa društveno odgovornim kompanijama, a ne isključivo iz državnog budžeta - zaključili su u Glavnom gradu.

U Tološkoj šumi biće izgrađen prostor za rekreaciju i rad na otvorenom

Agencija za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu trgovine Narodne Republike Kine obavijestila je Ministarstvo saobraćaja da je za izvođača radova za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara izabrana kompanija „Shandong Luqiao Group Co.Ltd“, Kina, a radovi bi trebalo da počnu 1. maja. &nbsp;- U toku je pribavljanje građevinske dozvole i rješavanje eksproprijacije, i sve aktivnosti će biti okončane do početka radova – saopšteno je Portalu ETV iz Ministarstva saobraćaja. Ističu da su „troškovi eksproprijacije procijenjeni u iznosu od 104.027,00 eura“. <h2>Pripreme u toku</h2> - Odluka o proglašenju javnog interesa je donešena krajem 2024. godine, čime su stvoreni uslovi da se započne sa postupkom eksproprijacije – naglasili su oni.&nbsp; Sve troškove, kako objašnjavaju, „vezane za aktivnosti pregleda i ispitivanja mosta i izrade tehničke dokumentacije je snosila kineska strana“ zbog čega nemaju uvid u njih. - Crnogorska strana, to jeste, Uprava za saobraćaj je platila troškove revizije glavnog projekta u iznosu od 14.400,00 eura i troškove revizije idejnog rješenja u iznosu od 6.025,00 eura. Reviziju idejnog rješenja je izvršila firma GPC iz Podgorice, a reviziju glavnog projekta komisija formirana na osnovu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – piše u odgovorima na naša pitanja. Kineska kompanija koja će biti izvođač radova oglasila je na Portalu Zaposli.me 10. januara poziv za četiri inžinjera, a oglasi su još aktivni. Traže odgovorne inžinjere za sektor izgradnja mostova, sektor izgradnja puteva, sektor hidrotehnika i sektor geodezija. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da bi godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od NR Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, konačno mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je tada iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969" data-rendition-name="original" width="1290" height="2350" loading="lazy" alt="Oštećenja na mostu"> </figure>  U odgovorima na naša pitanja bili su kategorični da je most siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – napisali su u odgovorima na naša pitanja. Donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane. <h2>Ozbiljna oštećenja na cesti i ležištima</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu. Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>  U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. Kako smo pisali, u odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Most na Đurđevića Tari je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp; Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari počinje 1. maja

Vozač Meklarena Oskar Pjastri, slavio je na uzbudljivoj trci za Veliku nagradu Belgije i tako stigao do svoje osme pobjede u Formuli 1.
Australijanac je trijumfovao ispred timskog kolege Landa Norisa, koji je startovao sa pol pozicije, i vozača Ferarija Šarla Leklera.
Zbog jake kiše, start trke je odložen za 76 minuta i počeo je iza vozila bezbjednosti.

Pjastri trijumfovao u Belgiji za osmu pobjedu u karijeri

Njemačka policija saopštila je danas da je uhapsila 57 ljudi tokom skupa u subotu u Berlinu u znak podrške Palestincima u Pojasu Gaze, i dodala da je 17 policajaca povrijeđeno u incidentima sa demonstrantima.
Policija je na društvenoj mreži Iks (X) navela da su neki demonstrati remetili javni red, bacajući flaše, dok su neki uzvikivali antisemitske slogane i pokazivali simbole zabranjenih organizacija, označenih kao terorističke, prenose agencije.
Uprkos nekoliko upozorenja, organizatori skupa nisu uspjeli da uspostave red među učesnicima, dodala je policija, navodeći da je bila primorana da rastjera skup koji se održavao paralelno sa Paradom ponosa u glavnom gradu Njemačke, prenosi N1.

U Njemačkoj 17 policajaca povrijeđeno tokom propalestinskog skupa

U Rezidencijalnom centru književnika Kuća Pekića, u utorak 29. jula, sa početkom u 10 sati biće održana promocija pet knjiga.&nbsp;
U Šavniku će biti promovisane knjige: Etički i poetički profil u djelima Borislava Pekića, Poetika „Gorskog vijenca“ u drami i stripu, Bingo, Jedno slovo, jedan glas i Kultura, istorija, mit.
O navedenim naslovima Kuće Pekića govoriće dr Luka Rrakojević, teoretičar umjetnosti i Slavojka Marojević, urednica izdanja.
Objavljene knjige su dio programskih aktivnosti Rezidencijalnog centra književnika u Šavniku, koji su realizovani uz podršku Ministarstva kulture i medija i Opštine Šavnik.

Šavnik: U Kući Pekića u utorak promocija pet knjiga

U prostorijama Trening centra za zaštitu i spašavanje Direktoratu za zaštitu i spašavanje MUP-a uručena je oprema za zaštitu i spašavanje od šumskih požara, koja je nabavljena u okviru Višekorisničkog IPA programa koji se odnosi na zaštitu od poplava i upravljanje rizikom od šumskih požara – IPA FF, vrijednosti 85.094,86 eura. Opremu je uručio projektni menadžer IPA FF programa Alesandro Desi, saopšteno je iz MUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250727220728_7d0b2f9769fcf54d9265c9506a91f22d99a4c70e81974f211a56fa7197542d33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250727220728_7d0b2f9769fcf54d9265c9506a91f22d99a4c70e81974f211a56fa7197542d33" data-rendition-name="original" width="800" height="535" loading="lazy" alt="oprema"> </figure>  - V.d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Miodrag Bešović zahvalio se na ovoj vrijednoj donaciji i istakao da će ovu opremu crnogorski tim za gašenje šumskih požara sa zemlje koristiti na terenskoj vježbi, koja je planirana za period 18-22. mart 2024.godine u Skoplju, kao i na raznim obukama i edukacijama, ali i tokom požarne sezone - navodi se u saopštenju. Takođe, osvrnuo se na benefite ovog programa za Crnu Goru, ističući da je do sada realizovan veliki broj obuka, seminara i studijskih posjeta iz oblasti zaštite i spašavanja od poplava i šum  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250727220728_cc72e88a9f60347dcf4cf746e5f7c9ec7819e14140e7c8e6fbe5162fa59d0b68.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250727220728_cc72e88a9f60347dcf4cf746e5f7c9ec7819e14140e7c8e6fbe5162fa59d0b68" data-rendition-name="original" width="1080" height="1098" loading="lazy" alt="oprema"> </figure>  &nbsp;

Bešović: Oprema će unaprijediti obuke i terenske vježbe crnogorskog tima

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Tag: rekonstrukcija