Počela je rekonstrukcija tvrđave na Ribnici u Podgorici. I dok su u toku arheološka iskopavanja, oko imena tvrđave i porijekla vodi se polemika kao i da li bi u obnovi trebalo da bude uključena i džamija koja je nekad bila njen sastavni dio.
Na ušću Ribnice u Moraču, gdje su slojevi istorije uklesani u kamen, počinje rekonstrukcija stare tvrđave. No, osim kako će izgledati postavlja se pitanje njenog naziva i porijekla.
- U Upravi za zaštitu kulturnih dobara tvrđava je kao kulturno dobro upisana 1960. pod nazivom tvrđava Ribnica. I mi koristimo zvanične nazive institucija Crne Gore i toga se pridržavamo. Znamo da postoje različita tumačenja mišljenja, ali mi se u ovom trenutku kao odgovorni pojedinci organizacije držimo zvaničnih naziva institucija Crne Gore- rekao je direktor Turističke organizacije Podgorica Dragan Grnović.
Ali istoričari tvrde drugačije. Ribnica ima starije ime Depedogen i riječ je o tvrđavi koja je nastala još u osmanskom periodu.
- Brojni izvori, kažem, su na strani onoga što je tvrdnja da je Depedogen turska tvrđava koju je gradio Mehmed Fatih između 1474. i 1478. Za razliku od ove druge teorije koja počiva na bajkama i guslama, koja nema apsolutno nijedno uporište u nauci. Dakle, nema dileme o tome da se može govoriti o gradu Ribnici, jer ti koji su to izmislili, prije svega, ne zanemaruju činjenicu da je u to vrijeme bilo više rijeka na ovim prostorima koji su nosili naziv Ribnica. Dakle, iako se pominje Ribnica, to nije ta- smatra istoričar Šerbo Rastoder. 
 
Fotografije iz perioda Osmanskog carstva pokazuju da se u tvrđavi nalazila džamija sultan Mehemda Fatiha. 
 
- Tačno znamo ko je bio imam, ko je bio mujezin, koliko su primali dnevnu plaću za te svoje vjerske obrede. Želimo samo da se, ako se restaurira nešto, da se to ne radi selektivno. Ako se restaurira tvrđava, da se ona restaurira u kompletu, dakle integralno, a integralni dio te tvrđave je zapravo džamija sultan Mehmeda Fatiha- poručio je glavni imam za Podgoricu Džemo Redžematović.
Važna je autentičnost, dakle nije stvar odluke ničije koje će objekte restaurirati, rekonstruisati, nego je suština da se na taj način vrati arhitektura onako kako je bila, jer je još to najjači materijalni dokaz kulture ako se nešto vidi u prostoru. To je neki princip, jedini i jedini ispravan, smatra arhitekta Rifat Alihodžić. 
 
U Glavnom gradu kažu da obnova unutrašnjih objekata na tvrđavi sada nije u planu.
- Mi ne sporimo postojanje objekata unutar tvrđave. Mi radimo samo na fortifikaciji, znači samo na bedemima, kulama, kanalima i kapijama. Dakle, mi ne spominjemo i ne sporimo da je bilo što drugo postojalo. Neophodno je sprovesti vjerovatno arheološka istraživanja, provjeriti istorijsku dokumentaciju- dodao je Grnović. 
 
Ribnica ili Depedogen kako god je zvali, ova tvrđava ostaje svjedok vremena koje spaja različite religije, narode i priče.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počela rekonstrukcija tvrđave na Ribnici

Vlada je usvojila Informaciju o Prijedlogu Liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u 2026. godini. Zaduženo je Ministarstvo finansija da u Prijedlogu Zakona o budžetu za 2026. godinu u Kapitalni budžet uvrsti osam projekata od izuzetnog značaja za državu. Među njima je rekonstrukcija Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo za školu, vrijedna 14,5 miliona eura.
Vlada je, ispunjavajući obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”, otkupila Dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura. Namjena je isključivo izgradnj osnovne škole.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu, Koča Đurišić početkom aprila ove godine.
Dječije odjeljenje Instituta Igalo, ne koristi se kao medicinski objekat od polovine devedestih godina prošlog vijeka. U njemu je do prije dvije godine radilo područno odjeljenje Osnovne škole Dašo Pavičić u veoma lošim uslovima. Objekat propada decenijama, a Igalo isto tako decenijama čeka školu.
Dječije odjeljenje izgrađeno je po projektu srpskog i jugoslovenskog arhitekte Nikole Dobrovića, istaknutog predstavnika moderne. On je 1962. godine, za potrebe Instituta Igalo, uradio plan rekonstrukcije i dogradnje zgrade bivše francuske kablovske telefonske centrale.
Hercegnovske arhitekte podržavaju planiranu rekonstrukciju Dječjeg odjeljenja danas, ali upozoravaju da njoj treba pristupiti studiozno sa jasnim ciljem da ono što je ostalo od autorovog djela treba da se sačuva, kako u enterijeru tako i u eksterijeru.

Rekonstrukcija Dječijeg odjeljenja Instituta za potrebe škole 14,5 miliona eura

Rekonstrukcija krova na OŠ "Ivo Visin" u kotorskom mjestu Prčanj, završena je, a vrijednost radova je iznosila 172.289,80 eura bez PDV-a.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, odrađena je potpuna rekonstrukcija kosog i ravnog krova na cijeloj školi.&nbsp;
- Prilikom rekonstrukcije krova dodata je termoizolacija i zamjenjeni preostali drveni prozori kao i svjetlarnik na stepenicama sa metalnim okvirom, novim pvc prozorima sa dvokomornim staklima, što će poboljšati energetsku efikasnost i udobrnost boravka djece u školi - kazali su u tom resoru.

1250x600

1084x550

Rekonstruisan krov škole "Ivo Visin" u Prčanju

Turistička organizacija Herceg-Novi objavila je tenderski postupak za sanaciju tvrđave Forte Mare u Herceg Novom.
Poziv će biti otvoren do 22. decembra u podne, a ponude se mogu dostaviti Turističkoj organizaciji Herceg Novi u ulici Jova Dabovića 12, svakog radnog dana od sedam do 15 sati, prenosi Novski portal.
Naručilac izrade tehničke dokumentacije na osnovu koje se izvode radovi je Opština Herceg Novi.
Ovo je još jedna od aktivnosti projekta SUSTOUR koji je odobren u okviru Prvog poziva trilaterale Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora 2021-2027.&nbsp;
Vodeći partner na projektu je Grad Drniš, a ostali partneri, pored Turističke organizacije Herceg Novi su Šibensko kninska županija i Ministartvo obrazovanja, znanosti kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke.
Cilj projekta je unaprijeđenje održivog ekonomskog razvoja, socijalne uključenosti, inovacija te promociju kulturne baštine prekograničnog područja.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta je 1.908.830,30 eura, od čega je odobreno sufinansiranje u iznosu od 85%, odnosno 1.622.505,74 eura.&nbsp;
Projekt je započeo 15. septembra 2024. godine i trajaće 30 mjeseci.

Za sanaciju tvrđave Forte Mare skoro dva miliona eura

Na kompletnoj dionici magistralnog puta Berane – Ribarevine završeno je prvo i počelo postavljanje drugog asfaltnog sloja. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, koja je sa saradnicima obišla radove, poručila je da je zadovoljna dinamikom. Naglašava da se istovremeno radi na više puteva u tom dijelu zemlje, sa ciljem stvaranja kvalitetnije infrastrukture i boljih uslova života na sjeveru. Novi asfalt zamijenio je rupe i prašinu, a pomenuta dionica sada je u potpunosti uređena. Put je poprimio izgled savremene saobraćajnice, a njegova važnost, poručuje Vukićević, prevazilazi lokalne okvire – jer povezuje ne samo dva grada, već cijeli sjever Crne Gore. - Radi se o najvećoj rekonstrukciji koja se radi u infrastrukturi trenutno. Preko 30 km je obuhvaćeno. Vrijednost radova preko 35 miliona. Zadovoljna sam dinamikom. Imali smo određenih problema ali vrlo brzo će se sve to završiti. Radili smo neke dodatne radove i zbog toga je bilo malo prolongiranja koje na kraju i neće biti toliko dugo. Uskoro će put biti potpuno završen - rekla je za TV E Vukićević. Izvođač radova je kompanija „Bemax“ čiji je inženjer Irfan Alomerović za TV E rekao da je odrađeno nekih 80 odsto asfalterskih radova. - Plan nam je do 15. oktobra da kompletiramo sve asfalterske radove. Paralelno sa asfalterskim radovima, radimo finalno uređenje terena, saobraćajnu signalizaciju i trotoare u Poda i Zaton - naglasio je Alomerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092420090_d91b69eff5bde1c9c16d612b272cb2e348357e0b67292347531708dca3e1e10f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092420090_d91b69eff5bde1c9c16d612b272cb2e348357e0b67292347531708dca3e1e10f" data-rendition-name="original" width="1918" height="1077" loading="lazy" alt="Irfan Alomerović"> <figcaption>Irfan Alomerović(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  „Put Vrulja- Mijakovići najznačajniji, povezuje građane Pljevalja sa ostatkom Crne Gore“ Putna infrastruktura jedan je od ključnih preduslova za opstanak sjevera i svakodnevni rad njegovog stanovništva. Vukićević podsjeća da se trenutno intenzivno radi na više putnih pravaca, koji će, kako kaže, značajno promijeniti izgled ovog područja i unaprijediti kvalitet života ljudi u cijeloj regiji. - Možda je najznačajniji taj put Vrulja Mijakovići jer građani Pljevalja su zaista imali veliki problem sa konekcijom, sa ostatkom Crne Gore. To je potpuno nov put i on će biti završen takođe do kraja oktobra. Počela je rekonstukcija puta Petnjica – Bioča, takođe jedan projekat koji se čekao preko 10 godina. Zadovoljstvo mi je što smo ga upravo mi pokrenuli - istakla je ministarka saobraćaja. Na sjeveru se, poručuje ministarka, intenzivno ulaže u saobraćajnu infrastrukturu.&nbsp; Završen je tender za rekonstrukciju saobraćajnice od Berana do Rožaja, a ministarka očekuje da radovi na ovom projektu počnu tokom sljedeće godine.&nbsp; Uskoro će početi i rekonstrukcija puta od Bijelog Polja do Dobrakova u kojem su završeni radovi na sanaciji klizišta.&nbsp; Vukićević naglašava da je riječ o značajnim projektima koji, kako ističe, posebno raduju jer mijenjaju sliku i perspektivu ovog dijela Crne Gore.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjQoaow-agOo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukićević: Put Berane – Ribarevine prevazilazi lokalne okvire, povezuje cijeli sjever Crne Gore

Danas je zvanično počela rekonstrukcija starog zatvora Jusovača, jednog od najvažnijih svjedoka podgoričke surove istorije, koji već godinama propada u blizini podgoričke autobuske stanice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250919130956_652c7821353e408565fbf421f8fede6d76121570f370b380881f9c08e3206b5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250919130956_652c7821353e408565fbf421f8fede6d76121570f370b380881f9c08e3206b5a" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Jusovača "> </figure>  Kako je najavljeno iz Glavnog grada, projekat rekonstrukcije koštaće preko 3 miliona eura, a završetak je planiran za septembar 2027. godine. Radovi će se izvoditi fazno, a prva faza obuhvata rekonstrukciju i prenamjenu postojećeg objekta u kreativni hab, izgradnju multifunkcionalnog paviljona, sanaciju ogradnih zidova i kula stražara, kao i uređenje centralnog platoa, trga i amfiteatra. Kreativni hab predviđa 71 radno mjesto i zajedničke prostore namijenjene kreativnim industrijama dizajna i ICT sektora, dok će multifunkcionalni paviljon biti namijenjen konferencijama, predavanjima i drugim sadržajima od značaja za zajednicu. Podsjećamo, Jusovaču je, sredinom XIX vijeka, u doba otomanske vlasti, podigao zapovjednik policijske stanice Juso Mučin Krnić, zvani Jusuf-beg, po kojem se tamnica i danas zove Jusovača. Nakon dobijanja nezavisnosti poslije Berlinskog kongresa, Pogorica je pripala Crnoj Gori, knjaz je otkupio tamnicu od Jusovih nasljednika, &nbsp;a u Jusovaču se uselio prvi gradonačelnik Podgorice, Marko Miljanov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250919130952_da43376a2b4f3ccad1574d18cafb7ddd612ec96053b5275c6ee76b6e950feb9c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250919130952_da43376a2b4f3ccad1574d18cafb7ddd612ec96053b5275c6ee76b6e950feb9c" data-rendition-name="original" width="374" height="249" loading="lazy" alt="Jusovača stara"> </figure>  Ipak, od 1893. godine Jusovača je ponovo korišćena kao zatvor, ali su u njoj Crnogorci ''učili za knjaževu muziku'', što znači da su neke njene prostorije služile i kao škola za muzičko obrazovanje. Ipak, broj zatvorenika stalno se povećavao, pa se i kompleks proširio na obližnje kuće. Svjedočila je Jusovača raznim faza crnogorske istorije- zatvorenicima koji su se tu našli kao protivnici dinastije Petrović-Njegoš, austrougarskoj okupaciji... Pamte zidovi Jusovače, iz vremena nakon 1918. godine, kada je postala Centralni kazneni zatvor za Crnu Goru, zatvorenike koji su se tu našli zbog protivljenja ujedinjenju sa Srbijom, komite i komuniste. Tokom Drugog svjetskog rata služila je okupatoru, prvo Italijanima pa potom i Njemcima, kao istražni, a potom i tranzitni zatvor, prvenstveno za pripadnike Narodnooslobilačkog pokreta i njihove simpatizere.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250919130928_3c3e25f24d1a688f7f705603322889f957ba2fc1d936b34bece5b63f7cb23327.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250919130928_3c3e25f24d1a688f7f705603322889f957ba2fc1d936b34bece5b63f7cb23327" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Jusovača"> </figure>  Nekada je u zatvoru bilo i preko 2000 zatvorenika odjednom. Kao zatvor, Jusovača je korišćena sve do 1960-ih godina, kada je otvoren KP dom u Spužu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250919130932_76273cd167fd53304e34003a1ac9738db804a4f8f2e063ba3892840a4f94336b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250919130932_76273cd167fd53304e34003a1ac9738db804a4f8f2e063ba3892840a4f94336b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1352" loading="lazy" alt="Jusovača"> </figure>  Zbog svoje specifične i teške istorije, rekonstrukcija Jusovače mora se dovijati pažljivo, iz pijeteta prema onima koji su mučeni u njoj. Zbog svog istorijskog značaja, nije se smjelo dozvoliti da Jusovača bude dovedena u ovo stanje- da postane smetlište, ostane bez dijela krova u nekoliko požara, sa izgorelim zidovima i montažnim kafanama. Kako je danas i gradonačelnik Saša Mujović najavio, Podgorica će, po završetku radova dobiti svoje obilježje, ali u jednom sasvim novom ruhu. Ovo je nekad bilo mjesto, simbol patnje i muke, a danas sa ovom rekonstrukcijom unosimo slobodu, vedri duh i kreaciju. Dakle, ovo će biti jedan kreativni hab, a na taj način mijenjamo Podgoricu na bolje i na ljepše, sve zahvaljujući jako dobroj koordinaciji i podršci koju imamo od Vlade Crne Gore. Investitor u rekonstrukciju Jusovače je Glavni grad Podgorica, uz podršku Vlade Crne Gore.&nbsp; Tehničku dokumentaciju je izradio Studio Synthesis doo iz Podgorice, dok će izvođač radova biti firma Bombeton sa Cetinja. Radnici iz ove firme su prije dva dana već rasčistili dio unutrašnjeg dvorišta Jusovače, gdje je razmontirana montažna kafana koja je tu stajala nekoliko godina.

Božena Miljić

Počela rekonstrukcija Jusovače: Tamnica postaje kreativni hab

Ministar sporta i mladih i osnivač Pokreta narodnog povjerenja (PNP) Dragoslav Šćekić kazao je da nije imao konkretne razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem po pitanju njegovog opstanka u Vladi nakon Kongresa Socijalističke narodne partije (SNP), mimoilaženja sa liderom Vladimirom Jokovićem i napuštanja te stranke.
- Vjerovatno će biti prilike za razgovor. Spajić je taj koji treba da odluči. Radim svoj posao na osnovu agende koju ima sadašnja Vlada. Potpuno sam posvećen ministarskom mjestu i sa saradnicima činim sve da ispunim obaveze - rekao je Šćekić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Ne bi, kako je istakao, ulazio u to kakva će biti odluka premijera, ističuči da je pokazao da je "naredan svemu".
- Smatram da je dosadašnji rad doprinio kvalitetnom funkcionisanju Vladu. Siguran sam da će Spajić kao odgovoran premijer o tome voditi računa - naglasio je Šćekić.
Poštuje, kako je kazao, izjavu premijera da je svaka smjena u opticaju. Međutim, tvrdi da nije imao razgovore o rekonstrukciji Vlade, niti da je čuo konkretne prijedloge.
- Da li je bilo razgovora u određenim krugovima, ja to ne znam - istakao je Šćekić.
Komentarišući raniju izjavu Jokovića da, ako napusti SNP, Šćekić ne može biti ministar, njegov bivši partijski saborac kaže da se radi o lošoj poruci.
- Te i slične poruke dovode do nepovjerenja i ponašanja koje su rezultirale time da više nisam u SNP-u - poručio je Šćekić.
Smatra da je rezultatima doprinio da u nekoliko izbornih ciklusa SNP pređe cenzus i opstane na političkoj sceni.
- Dali smo zamah SNP-u koji pojedinci u toj partiji nijesu znali da iskoriste - stava je Šćekić, ističući da je ta stranka ostala u okvirima ljudi koji ne znaju šta je SNP i patnja koja je bila "iskrena borba za smjenu DPS-a.
<h2>Stojanović u Pokretu, Kovač i Damjanović "vagaju"</h2>
Pokret narodnog povjerenja u ovom momentu razmišlja o sadašnjosti i budućnosti i, kaže Šćelić, pokazaće zašto postoji.
Prema njegovim riječima, cilj Pokreta je da se vrati povjerenje naroda, a principi na kojima će počivati istina, riječ, djelo, pravda, ekonomska i sigurna država, te socijalno odgovorna vlast i društvo.
- Ako se po jutru dan poznaje, podrška je jako značajna i biće sve veća. Uvjeren sam da ćemo se, ako partije budu usmjerene na putu EU, naći u istom krugu gdje ćemo dati doprinos budućim promjenama. Pokret ima snagu, imaće je i u budućnosti - uvjeren je Šćekić, najavljujući da će ubrzo izaći sa inicijativniom odborima širom Crne Gore.
Otkrio je da će u njegovom Pokretu biti direktor Direktorata za mlade i saradnju sa NVO Darko Stojanović, ali i da bivši funkciner SNP-a Miomir Vojinović nije u opticaju.&nbsp;
Takođe, Šćekić je kazao i da je razgovarao sa nekadašnjim funkcionerima SNP-a Markom Kovačem i Aleksandrom Damjanovićem.
- Imali smo određenih razmjena mišljenja. To je nešto što je plod naše buduće komunikacije i saradnje. Vidjećemo da li će njihova konačna odluka biti da budu dio Pokreta - zaključio je Šćekić.

Šćekić: Nijesam razgovarao sa Spajićem, pokazao sam da sam svemu naredan

Most na Tari nije samo infrastrukturni objekat, već i simbol Crne Gore i svjedočanstvo vještine naših inženjera i graditelja. Naš zadatak je da ga sačuvamo za buduće generacije, a ova rekonstrukcija je najbolji način da to učinimo - poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, sa direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem danas obišla radove na rekonstrukciji &nbsp;jednog od najvećih simbola građevinarstva i najznačajnijih inženjerskih projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.
Rekonstrukcija mosta, vrijedna oko 6,64 miliona eura, kako je precizirano u saopštenju, finansiraju se donacijom Narodne Republike Kine, a izvodi ih kineska kompanija Shandong Luqiao Group, u saradnji sa domaćim partnerima.&nbsp;
Projekat je počeo u julu, a predviđeni rok za završetak radova je osam radnih mjeseci.
Vuksanović naglasio je da se ovom projektu pristupa sa posebnom pažnjom jer most predstavlja i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore.
- Uprava za saobraćaj vodi računa o svim značajnim infrastrukturnim &nbsp;projektima u zemlji. Sa posebnom pažnjom pristupili smo rekonsturkciji Mosta na Đurđevića Tari koji predstavalja i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore. Naš zadatak je da kroz ovu rekonstrukciju produžimo njegov životni vijek za naredne decenije, ali i ujedno sačuvamo njegovu autentičnost - kazao je Vuksanović.
Most se nalazi iznad kanjona rijeke Tare, na magistralnom putu Pljevlja - Žabljak.&nbsp;
Osim rekonstrukcije mosta radiće se i pristupne saobraćajnice sa obje strane mosta, kao i nova parking zona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnQZIsIzwzjY%3Fsi%3DWtCeKt3EXNERA4dG&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukićević: Naš zadatak da sačuvamo most na Đurđevića Tari za buduće generacije, rekonstrukcija najbolji način da to učinimo

U JU OŠ „Janko Mićunović“ u Moštanici, Nikšić, u toku su radovi na kompletnoj adaptaciji objekta. Projekat uključuje sanaciju krova, zamjenu podova, dijela spoljašnje i kompletne unutrašnje stolarije, zamjenu elektroinstalacija, kao i farbarsko-molerske radove.
Vrijednost radova iznosi 240.000 eura sa PDV-om, a sredstva su obezbijeđena iz tekućeg budžeta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, sa sekretarom Markom Sljukićem i Aleksandrom Šipčićem, obišla je radove zajedno sa direktorkom škole Mirjanom Vujičić. Tom prilikom izrazila je zadovoljstvo činjenicom da će učenici konačno imati adekvatne uslove za obrazovanje.
Nakon završetka rekonstrukcije, planirana su i dodatna ulaganja u područnom odjeljenju škole u Kočanima.
Kroz kontinuirana ulaganja u obrazovne ustanove širom Crne Gore, Ministarstvo teži stvaranju savremenih uslova za učenje djece i rad nastavnika.

MPNI: U rekonstrukciju OŠ „Janko Mićunović“ uloženo 240.000 eura

Asfaltiranje preostale dionice od 17 kilometara na magistralnom putu od Berana prema Ribarevinama trebalo bi da počne u narednim danima. Rekonstrukcija putnog prava Lepenac – Ribarevine - Berane jedan je od najvećih putnih projekata na sjeveru Crne Gore, vrijedan oko 36 miliona eura. Radovi se izvode fazno, a početak asfaltiranja od Berana prema Ribarevina označiće ulazak u jednu od završnih faza projekta.
<h2>Završeno 80 odsto radova</h2>
Na terenu su u toku posljednje pripreme. Radnici i mehanizacija kompanije Bemax završili su oko 80 odsto radova na pripremi podloge, a postavljanje asfalta na dionici od Berana do Zatona, prema riječima šefa gradilišta Nemanje Madžgalja, bilo je prvobitno planirano za 11. avgust.
– Nastavak asfaltiranja biće pomjeren za nekoliko dana zbog tehničkog razloga – kašnjenja isporuke kompjutera za novu asfaltnu bazu, koja je najsavremenija na ovim prostorima. Radovi će biti nastavljeni odmah po otklanjanju ovog problema, a završena dionica biće urađena po najvišim standardima kvaliteta i trajnosti – kazao je Madžgalj.
Asfaltiranje će početi iz pravca Berana, što s nestrpljenjem očekuju mještani naselja uz magistralu. Tokom radova saobraćaj se odvijao uz buku, prašinu i neravnine, ali su stanovnici pokazali razumijevanje, svjesni da će sa prvim slojem asfalta i ti privremeni izazovi biti iza njih.
– Znači mnogo, makar auto neće biti prljavo – kaže jedan od vozača.
– Pa značiće dosta, za sve mještane i za čitavu Crnu Goru. Stvarno je bilo dosta i prašine i svega – dodaje drugi.
<h2>Efikasno rješavanje zahtjeva</h2>
Zadovoljstvo dosadašnjim tokom radova ističu i predstavnici Mjesne zajednice Zaton.
– Neminovno je da ovoliko obimna rekonstrukcija zahtijeva određena odricanja nas koji živimo uz magistralni put. Veliko razumijevanje prema nama imaju i izvođači radova i Uprava za saobraćaj. Na dnevnom nivou šaljemo po nekoliko novih zahtjeva i efikasno se rješavaju, kao da smo jedna zajednička porodica – rekao je predstavnik MZ „Zaton“ Duško Dangubić.
Izvođač radova najavljuje da tokom ljetnje turističke sezone neće biti obustave saobraćaja dok traje postavljanje asfalta. Rok za završetak rekonstrukcije magistralnog puta Ribarevine–Berane je 29. decembar, a produžen je zbog dodatnih radova, poput izgradnje trotoara i rasvjete na pojedinim dionicama. Iz Bemaxa zahvaljuju svim učesnicima u saobraćaju i građanima na strpljenju i podršci tokom izvođenja radova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvSdGv2vJrgg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Arnela Hajdarpašić

Bemax privodi kraju radove na putu Lepenac-Ribarevine-Berane: Asfaltiranje za nekoliko dana, mještani zadovoljni

Vlasnici automobila u Njemačkoj moći će saobraćajnu dozvolu koja je u obliku kartice zamijeniti aplikacijom na svom mobilnom telefonu, u planu da se to isto i sa vozačkom dozvolom.
Policija već prepoznaje digitalnu verziju, rekli su ministri saobraćaja i digitalne infrastrukture (BMVI) Patrik Šnajder i Karsten Vildberger na konferenciji za novinare s šefom Kancelarije za motorna vozila (KBA) Ričardom Daumom, prenose Nezavisne novine.
Od sada građani mogu prenijeti svoju potvrdu o registraciji vozila u aplikaciju na svom pametnom telefonu i praktično joj pristupiti u bilo kojem trenutku.
<h2>Pojednostavljuje svakodnevni život ljudi</h2>
S ovom inovacijom, potvrda o registraciji vozila više ne mora biti u papirnom obliku prilikom vožnje automobila ili motocikla.
Ova inovacija pojednostavljuje svakodnevni život ljudi i modernizuje administraciju dokumenata za vozilo.
Aplikaciju su razvili Savezna uprava za motorni saobraćaj i Bundesdruckerei GmbH u ime Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.
Digitalizacija dozvole olakšava svakodnevni život vozačima i pojednostavljuje postupak za administraciju.
Za prelazak na digitalnu dozvolu korisnici treba da preuzmui aplikaciju i-Kfz na svoj uređaj.
Aplikacija je dostupna u iOS i Android verzijama.
<h2>Vozačke dozvole</h2>
Vlasnici vozila tada trebaju samo da ispune polja za registracijski broj vozila ili, još brže, skeniranjem QR koda na saobraćajnoj dozvoli, a zatim da potvrde svoj identitet skeniranjem ili brojem lične karte.
Savezno ministarstvo saobraćaja i digitalne infrastrukture intenzivno provodi digitalizaciju dokumenata vezanih za vozače i vozila.
Digitalizacija vozačkih dozvola je trenutno u toku.
- Plan je da se ponudi digitalna vozačka dozvola, takođe u obliku aplikacije, vjerovatno do kraja 2026. godine. Oba dokumenta (potvrda o registraciji vozila i vozačka dozvola) trebalo bi da budu dostupna u jednoj aplikaciji - navode iz Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.

Saobraćajnu dozvolu u Njemačkoj zamijeniće aplikacija na mobilnom

Sve ulaznice za predstave u okviru Međunarodnog festivala pozorišne režije „Jagoš Marković“ rasprodate su nakon samo jednog dana.
To, poručuju u Gradskom pozorištu, svjedoči ogromnom interesovanju publike i potvrđuje značaj koji ovo novo festivalsko izdanje već ima na kulturnoj sceni Podgorice i regiona.
Prvo izdanje festivala biće održano od 1. do 6. decembra, a okupiće šest predstava iz Crne Gore i regiona koje je režirao jedan od najznačajnijih reditelja našeg prostora - Jagoš Marković.
Ovogodišnji festival otvoriće predstava „Ćelava pjevačica“ Centra za kulturu Tivat. Drugog dana festivala publika će imati priliku da pogleda predstavu „Filomena Marturano“, rađenu u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica i Centra za kulturu Tivat.
U srijedu, 3. decembra, Narodno pozorište iz Beograda izvešće komad „Hasanaginica“, a dan kasnije Beogradsko dramsko pozorište predstavu „Sumrak bogova“.
Narodno pozorište Sombor će pred podgoričkom publikom izvesti kultni komad „Sumnjivo lice“, dok će festival biti zatvoren predstavom „Čarobnjak iz Oza“ sa Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta Podgorica.
Međunarodni festival pozorišne režije „Jagoš Marković“ ima višestruki značaj za crnogorsku i regionalnu kulturnu scenu. Osim što čuva sjećanje na jednog od najistaknutijih reditelja, festival aktivno doprinosi razvoju savremenog pozorišta kroz inovativne pristupe, naročito u oblasti režije.
Glavni fokus festivala, kažu u pozorištu, jes pozorišna režija kao ključna karika u stvaranju scenskog djela.
- Pored pregleda izuzetnih predstava, festival će omogućiti analizu rediteljskih pristupa, njihovu ulogu i uticaj u oblikovanju savremene pozorišne estetike - istakli su u Gradskom pozorištu.
Kroz panel-diskusije, razgovore sa umjetnicima i tribine, festival će imati i edukativnu dimenziju.
- Stvarajući prostor za studente, mlade reditelje i publiku koja želi da razumije pozorište ne samo kao gotov proizvod, već i kao proces umjetničkog izraza - naveli su oni.
Ovogodišnje izdanje festivala ima revijalni karakter, dok će od naredne godine festival dobiti takmičarski format, čime će dodatno afirmisati rediteljsku umjetnost i podstaći saradnju između pozorišnih stvaralaca iz zemlje i regiona.

Sve ulaznice za šest predstava Jagoša Markovića rasprodate za dan

Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić zauzima 19. mjesto na Svjetskoj rang listi, u klasi ilka 7, na kraju takmičarske 2025. godine, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije. 
Dukić je početkom aprila osvojio 12. mjesto na prvom Grend slemu sezone - 54. regate Trofej princeze Sofije u Majorci, dok je na Grend slemu u francuskom Ieru bio 16. 
Na Evropskom prvenstvu u Švedskoj osvojio je 12. mjesto, dok je bio 15. u generalnom plasmanu, za koji su računati i rezultati takmičara van Evrope.
Boljeg plasmana na Svjetskoj rang listu koštalo ga je 58. mjesto na Svjetskom prvenstvu u kineskom Kingdauu.
Taj šampionat obilježio je nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne. 
- Zadovoljan sam rezultatima koje sam postigao u ovoj godini, a posebno odlukom da zajedrim još jedan olimpijski ciklus. Ovo je bila veoma uspješna takmičarska sezona. Drago mi je da sam na kraju odlično jedrenje potvrdio na Evropskom prvenstvu u Švedskoj, koje mi je poslužilo kao dobra smjernica za izazove koji me očekuju u narednom periodu - rekao je Dukić.
On je početkom maja zauzimao peto mjesto na Svjetskoj rang listi, što je njegov najbolji plasman u karijeri.

Dukić 19. na Svjetskoj rang listi

„Članstvo bez prava glasa“ je loša ideja koja nije potekla od Evropske komisije i Evropske unije - ocijenio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, poručio da postoje neke stvari koje će biti u ugovoru za pristupanju, te da se to prilagođava određenoj zemlji.
- Isto će se desiti sa Crnom Gorom, to će se desiti, ali ne i da se mijenjaju temeljne stvari, kao na primjer glasačka prava. To se ne može staviti u ugovor jer to bi bilo protiv ugovora o EU koji kaže da su sve članice jednake. Morali biste da promijenite temeljni ugovor EU, što se neće desiti - izjavio je Satler.
On je kazao da je „tim Crna Gora“ uradio dobar posao što je rezultiralo dobrim izvještajem Evropske komisije.
- Ovo je timski rad i svaka čast, ovo je bila dobra poruka. Ali, rekao sam - nemojte se opuštati, najteže tek slijedi - kazao je Satler.
Na pitanje da li je moguće da se za 14 mjeseci zatvore sva poglavlja, Satler odgovara da moramo održati fokus.
- Želimo da vidimo i brzinu, ali i kvalitet - rekao je šef delegacije EU u Crnoj Gori i dodao da žele Crnu goru u EU, ali "Crnu Goru koja je dobro pripremljena".
<h2>„Ogroman problem ako niste u stanju da tretirate otpadne vode“</h2>
Kada je riječ o izgradnji kolektora u Botunu, on je kazao da bi to trebalo pomatrati sa aspekta zdravlja. Istakao je da je riječ o velikom ekološkom problemu.
- Vlast je potpisala ugovore prije nekoliko godina i ukoliko ne počnete sa izgradnjom moraćete da platite kazne. Postoji i aspekt poglavlja 27. Ukoliko niste u stanju da tretirate otpadne vode u glavnom gradu gdje živi više od polovine stanovnika, to je ogroman problem i članice će to primijetiti - istakao je Satler.
Sve su to, poručuje on, aspekti koji jasno zagovaraju da se nastavi sa izgradnjom.&nbsp;
- Optimističan sam - poručio je šef delegacije EU.

Satler: „Članstvo bez prava glasa“ loša ideja koja nije potekla od EU

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Tag: rekonstrukcija