Nakon što je Bosna i Hercegovina ostala bez prvih 108,5 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, jer se političari već 20 mjeseci ne mogu dogovoriti o nadležnosti, BiH sada može ostvariti pristup sredstvima u maksimalnom iznosu od 976,6 miliona eura.
Ovo je poručila Evropska komisija, a javnost obavijestila Delegacija EU u BiH.
Kako se navodi, ovaj iznos “predstavlja značajnu podršku za projekte u oblastima transporta, energetike i digitalizacije, direktno usmjerene ka dobrobiti građana”.
Evropska komisija upozorava vlasti u Bosni i Hercegovini da će, ukoliko konačna i konsolidovana verzija Reformske agende ne bude dostavljena do 30. septembra 2025. godine, uslijediti dodatno umanjenje predviđenih sredstava za još deset posto.
Evropska unija nudi šest milijardi eura zemljama regiona kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH jedina nije ispunila preduslove i usaglasila reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju.
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska odbacuje svako prenošenje nadležnosti na državu, dok dio političara iz Federacije BiH traži da državne institucije barem koordiniraju procesima.
Prema navodima Evropske komisije, smanjeni iznos izdvajanja za BiH neće biti izgubljen, već će ostati unutar regionalnog paketa za šest zemalja Zapadnog Balkana.
- Ta sredstva će se prerasporediti na osnovu napretka i reformskih učinaka ostalih zemalja, uključujući i eventualni napredak BiH, ako se dogodi. Evropska unija naglašava da je Plan rasta velika razvojna šansa za regiju - dodali su.
Evropska unija ostaje, kako navode iz Komisije, lojalan i pouzdan partner BiH, spremna da i dalje ulaže u projekte koji podržavaju evropski put zemlje.
- Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne - za dobrobit građana - poručili su iz Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska komisija upozorila BiH: Finalizovati Reformsku agendu ili slijedi smanjenje sredstava iz Plana rasta

Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.
To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.
- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.
- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.
Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.
Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.
Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.
- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

Ministarstvo javne uprave je za nešto manje od osam mjeseci otkako je Vlada usvojila Reformsku agendu Crne Gore 2024-2027, realizovala sve ciljeve predviđene za realizaciju u prvoj godini, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Dukaj je kazao da je reformska agenda Crne Gore 2024-2027, koju je Vlada usvojila 26. septembra 2024, ključni dokument za sprovođenje reformi neophodnih za ubrzanje integracije naše zemlje u Evropsku uniju i odobrenje 383,5 miliona eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita.
Podsjetio je da je usvojen Plan pune implementacije transakcionalnih javnih elektronskih usluga na nacionalnom i lokalnom nivou za period 2025–2027, koji postavlja jasan pravac daljeg razvoja eUsluga.
- Uspostavili smo funkcionalnu platformu eUprave i interoperabilnosti registara, čime je omogućen efikasniji, sigurniji i brži protok podataka između institucija, uz veću dostupnost usluga za građane i privredu - dodao je Dukaj.
MJU je pripremio, a Skupština je usvojila, Zakon o informacionoj bezbjednosti, koji je u potpunosti usklađen sa NIS2 direktivom Evropske unije, čime se, kako kaže Dukaj, Crna Gora pozicionira kao pouzdan partner u oblasti sajber bezbjednosti i digitalne zaštite.
- Ova postignuća predstavljaju važan korak naprijed ka modernizaciji državne uprave, ali i ključni preduslov za povlačenje novca iz Instrumenta za reformu i rast u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, čime se otvara nova razvojna perspektiva za Crnu Goru. Ona su i značajan doprinos uspješnom procesu evropske integracije Crne Gore budući da je reforma javne uprave, uz vladavinu prava, ključni stubovi u procesu proširenja Evropske unije - naglasio je Dukaj.
On je poručio da će u narednom periodu fokus biti na institucionalnom jačanju kapaciteta za sajber bezbjednost.
- Očekujemo da Vlada Crne Gore imenuje vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost kako bi Agencija profunkcionisala u punom kapacitetu, a Crna Gora u ovom dijelu ispunila obaveze za povlačenje evropskih sredstva iz Mehanizma podrške - naglasio je Dukaj.
On je poručio da Ministarstvo javne uprave ostaje u potpunosti posvećeno sprovođenju strukturnih reformi, unapređenju digitalnih servisa i jačanju institucionalne otpornosti sistema, u cilju stvaranja moderne, transparentne i depolitizovane javne uprave orijentisane prema građanima i privredi.
- Zahvalni smo međunarodnim i domaćim partnerima, a naročito civilnom sektoru i medijima na podršci i građanima na povjerenju - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Ispunili smo sve obaveze iz Reformske agende, očekujemo da Vlada imenuje v.d. direktora Agencije za sajber bezbjednost

Ustupak koji je Evropska komisija napravila, kada je odlučila da niz propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru, po svemu sudeći neće se ponoviti kada je u pitanju isplata sredstava iz Plana rasta Evropske unije.
To proizilazi iz pregleda obaveza Crne Gore iz Reformske agende za period od 2024. do 2027. godine.
Naime, da bi Crnoj Gori do kraja ove godine bila isplaćena prva tranša od nepunih 30 miliona eura iz Plana rasta, neophodno je realizovati niz reformi, među kojima se kao najvažnija ističe imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu.
Da sa ovim, ali i sličnim pitanjima više neće biti kompromisa potvrđuje i napomena istaknuta u Reformskoj agendi.
- Važno je napomenuti da je Regulativom (EU) 2024/1449 o uspostavljanju Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan predviđen takozvani mehanizam fleksibilnosti. To podrazumijeva da se, u izuzetnom slučaju neispunjenosti, koraci kojima je rok dospijeća za implementaciju kraj 2024. godine mogu primijeniti tokom naredne dvije godine, a koraci planirani za svaki naredni polugodišnji period mogu implementirati sa dodatnih godinu dana produženog roka. Međutim, ovakva vrsta fleksibilnosti predviđa da se zahtjev za isplatu sredstava može podnijeti tek po ispunjenju koraka tokom ovog dodatnog perioda - piše u dokumentu Vlade.
Ovakav razvoj situacije u Akciji za ljudska prava (HRA) vide kao zabrinjavajući.
Direktorica te nevladine organizacije Tea Gorjanc-Prelević ističe kako se u pravilo pretvorilo ono što je smjelo da bude samo kratkoročno rješenje.
- Vrhovni sud Crne Gore je u v.d. stanju već četvrtu godinu, iako je Venecijanska komisija posebno naglasila Crnoj Gori da takvo stanje može da postoji sasvim izuzetno i kratkoročno, a ne kao pravilo, u što se kod nas pretvorilo. Osam puta su propali oglasi za izbor. Deveti oglas je raspisan u julu ove godine i od tada se glasanje za kandidate u Vrhovnom sudu proizvoljno odlaže. Ušli smo u novembar, a glasanje još nije zakazano. Izbor predsjednika Vrhovnog suda se izbjegava već godinama. Sada je ovaj proces pod velikom pažnjom javnosti, tako da očekujem da do tog izbora dođe u najkraćem mogućem roku - od nedjelju dana - kazala je Gorjanc Prelević za Pobjedu.
Kako je istakla, nova pravila o glasanju u Vrhovnom sudu sada omogućavaju da taj sud uputi adekvatne kandidate Sudskom savjetu koji u krajnjem obavlja izbor.
- Ako se to ponovo ne desi, moraćemo konstatovati da su opstrukcije grupe pojedinaca moćnije od državnog interesa. U tom slučaju bi se zakon morao hitno promijeniti i omogućiti da sam Sudski savjet sprovodi izbor predsjednika Vrhovnog suda. Istovremeno bi SDT morao da istraži kako i zašto su organizovane sve dosadašnje opstrukcije - istakla je ona.
Podsjećanja radi, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je nedavno kako će Crnoj Gori do kraja godine biti isplaćena prva tranša sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
Isplatu 29,5 miliona eura najavio je, nakon usaglašavanja Reformske agende sa EU, i Bojan Vujović direktor Direktorata za Evropske fondove, rekavši da pomenuti iznos čini sedam odsto ukupnog iznosa novca koji je Evropska komisija opredijelila za našu zemlju.
<h2>OPSTRUKCIJE OČIGLEDNE, UPITAN ZAVRŠETAK PROCESA</h2>
Sudije Vrhovnog suda izmijenile su 18. oktobra Poslovnik o radu Opšte sjednice. Time je regulisano da ako se za izbor predsjednika prijavi i kandidat koji nije sudija Vrhovnog suda, što je sada ponovo slučaj, onda kandidat koji je sudija Vrhovnog suda ne učestvuje u glasanju, a ukupan broj sudija od kojeg se računa većina se umanjuje za glas tog sudije.
- Međutim, zadržan je stav da se kao ukupan broj glasova računa broj sistematizovanih sudijskih mjesta u Vrhovnom sudu, a ne faktički broj sudija kojih tamo ima, a koji je za dva manji, tako da je ponovo otežano postizanje potrebne većine - objašnjava Tea Gorjanc-Prelević.
Pravnik Veselin Radulović ovakav potez vidi kao potrebu za prolongiranjem procesa od strane sudija Vrhovnog suda koji, kako kaže, od samog početka svjesno opstruiraju čitav proces.
- U junu se čekalo da se izmijeni Zakon o sudskom savjetu i sudijama. Sada su isti oni zbog kojih se zakon mijenjao tražili izmjenu poslovnika o radu. Njima očigledno ne odgovara da neko pokrene reforme u Vrhovnom sudu - ocijenio je Radulović za Pobjedu.
On kaže da je sasvim siguran da će i dalje grupa sudija opstruirati izbor čelne osobe crnogorskog pravosuđa.
- Oni koji opstruiraju izbog predsjednika ulaze u zonu krivične odgovornosti. Nažalost mi nemamo institucije da reaguju na to. Zato i imamo ovakve procese i dešava nam se sve ovo. Pravosuđe je očigledno pod kontrolom nekih kadrova koji su ga i doveli u ovakvo stanje i sada pokušavaju spriječiti reforme - smatra Radulović.
Kako je kazao da bi bilo dobro da se čitav proces završi do kraja godine, ali i dodaje da postoje strepnje da li će se to i dogoditi.
<h2>NOVI NEUSPJEH PONIZIO BI DRŽAVU</h2>
Da su opstrukcije neupitne, saglasna je i Gorjanc-Prelević koja kaže da na to jasno ukazuje odbijanje čak petoro sudija da glasaju za ponuđene kandidate koji su ispunjavali uslove.
Za nju to nije iznenađenje, pogotovo kada se, kako kaže, uzme u obzir da je sudstvo generalno pod sumnjom o protivpravnim uticajima posebno jer je bivša, veoma uticajna trinaestogodišnja predsjednica Vrhovnog suda za to i optužena.
- Ipak se nadam da će nedavne izmjene zakona (koje su uvele prostu umjesto dvotrećinske većine i glasanje u drugom krugu), i pomenute izmjene Poslovnika pomoći da se negativan uticaj nekako prevaziđe, jer se sam od sebe neće povući. Propast i devetog pokušaja izbora bi svakako značio dalje ponižavanje države i opšteg interesa da se sudski sistem normalizuje - smatra Gorjanc-Prelević.
Napominje i da bi takav slijed događaja izazvao veliku pažnju država članica EU.
- One će na kraju glasati o tome da li jednu takvu državu žele kao ravnopravnu članicu u svom društvu. Sprovođenje pravde je jedna od osnovnih funkcija države, koja se u Crnoj Gori nalazi u ozbiljnoj krizi prije svega jer još nema osobe na čelu Vrhovnog suda koja bi sudstvu mogla da vrati i ažurnost i povjerenje - zaključila je ona.

Bez predsjednika Vrhovnog suda nema ni 30 miliona iz EU

U skladu sa reformama koje su planirane i na osnovu ispunjavanja koraka koji su predviđeni će se dobijati tranše iz Plana za rast za Zapadni Balkan, a novac će biti iskorišten za velike i važne projekte - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović.
Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prva tranša za Crnu Goru bi trebalo da bude u iznosu od oko 26 miliona eura. Tim Planom je za Crnu Goru predviđeno skoro 400 miliona eura, a novac će biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.&nbsp;
Reformska agenda je jedan od mehanizama koji jasno opredeljuje volju i želju Evropske unije i Evropske komisije, da, kako kaže Zeenović, pruže ruku podrške građanima Crne Gore.
- Znamo u ovom trenutku, da, nakon, što se sve formalnosti završe i potpiše, usvoji sporazum koji predviđa pristupanje Crne Gore tom instrumentu, onda može da se krene i sa tom prvom tranšom, koja jedina neće biti uslovljena ispunjavanjem svih onih koraka koji su predviđeni za ovaj kvartal, za posljednji kvartal 2024.godine, očekujemo je do kraja godine i ona će iznositi nešto oko sedam odsto u odnosu na kompletan iznos, i ona će biti opredijeljena za projekte predviđene za taj kvartal - rekao je Zenović.
Projekti koji su predviđeni Reformskom agendom se, kako je objasnio, uglavnom odnose na obrazovanje, zdravstvo, nove škole, vrtiće, važne medicinske ustanove. Riječ je takođe, kako je rekao, i o projektima koji se odnose na digitalizaciju i poboljšanje cjelokupne komunikacione infrastrukture.&nbsp;
- Govorimo o velikim infrastrukturnim projektima koji su vezani za kompletnu strategiju saobraćajne mreže u Crnoj Gori, i ostali projekti koji su životno važni za građane Crne Gore - naveo je Zenović.
Novac od Reformske agende biće uplaćivan na poseban račun u okviru sistema državnog trezora, podsjeća on, koji je specijalno za tu namjenu otvorilo Ministarstvo finansija, sa druge strane, i AFKOS i Državna revizorska institucija će, kako je kazao, biti uključeni u cijeli proces.
- Ukoliko bude bilo potrebe, i Evropski revizorski sud može slati revizore u zemlje da utvrde da li je kompletna procedura ispoštovana do kraja. Ne postoji gotovo ni teorijska šansa da ovaj novac koji je opredijeljen ojačavanju crnogorske ekonomije, poboljšanju života građanki i građana Crne Gore , da na bilo koji način bude zloupotrijebljen - naglasio je Zenović.
Reforme, objasnio je on, sadrže sto trideset koraka i definisane su u četiri oblasti - preduzetništvo, reforme koje tiču ljudskog kapitala, zelene i digitalne tranzicije, i one, kako je rekao, iz najvažnije oblasti, vladavine prava.
- Tih sto trideset koraka su podijeljeni na kvartale, tako da znamo da u ovom kvartalu imamo četrnaest koraka, i upravo ćemo dobiti ovu tranšu, u iznosu od sedam posto od ukupnog novca. Do kraja drugog kvartala 2025. godine imamo jedanaest koraka i predviđenih nekih 22 miliona eura, do četvrtog kvartala imamo trideset tri koraka u različitim oblastima. Reforme koje se ne sprovedu u zadanom vremenu neće biti nagrađene na ovaj način. Sve države kandidati imaju vrlo jasan način da prate ovu tabelu, u tabeli su jasno naznačene reforme, rokovi i koliko ta reforma nosi konkretne podrške o kojoj govorimo - rekao je Zenović.
Najizazovnije su one reforme, objasnio je on, koje građani percipiraju kao najneophodnije, a to su reforme u pravosudnom sistemu.
- Govorimo o cijelom antikorupcijskom sistemu, koji treba da postoji u državi, da bi on bio funkcionalan. &nbsp;O tome da đaci ne treba da idu u škole u pet smjena, da socijalna pomoć treba da ide onima kojima je zaista potrebna, i da njima bude veća i snažnija, a ne da bude zloupotrebljena. Govorimo o reformama u jako složenom sistemu, koje, nažalost, do sada nijesmo mogli ili nijesmo htjeli da uradimo. Tako da će ovo biti test i za ovu sadašnju političku elitu, da reforme koje znače promjene u cjelokupnom društvenom sistemu i da život u Crnoj Gori bude bolji, lakši i sličniji prosjeku života u Evropskoj uniji, na kraju sprovedemo i za to dobijemo pomoć Evropske unije - zaključio je Zenović.

Zenović: Do kraja godine stiže prvi novac od Reformske agende

Naporan rad tima Ministarstva javne uprave rezultirao je usvajanjem reforme koja će omogućiti bezbjedan pristup i razvoj svih elektronskih usluga na centralnom i lokalnom nivou, za naše građane i privredu, saopšteno je iz tog resora povodom toga što je Evropska komisija danas odobrila Reformsku agendu za Crnu Goru.
Kako su rekli iz resora Marasha Dukaja, ambiciozni planovi Ministarstva javne uprave i Vlade Crne Gore, iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti ovim postaju izvjesni. 
- Ovo je izuzetno pozitivna vijest za našu državu - konstatovano je u saopštenju.

MJU: Ambiciozni planovi iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti postaju izvjesni

Premijer Milojko Spajić kazao je da je današnjom odlukom Evropske komisije da odobri Reformsku agendu i zvanično obezbijeđeno 383,5 miliona eura podrške Crnoj Gori.
- U narednom trogodišnjem periodu ova sredstva biće značajan podsticaj društvenoj transformaciji i izgradnji infrastrukture što će, siguran sam, uz reforme koje ćemo sprovesti Crnu Goru učiniti spremnom za članstvo 2028. godine - poručio je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1849081786808025177&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Crnu Goru prva tranša trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU.

Spajić: Značajan podsticaj društvenoj transformaciji i izgradnji infrastrukture

Evropska komisija odobrila je danas Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Za Crnu Goru prva tranša trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU.
- U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada Zapadnog Balkana obavezuje se na društveno-ekonomske i temeljne reforme koje će poduzeti kako bi podstakli rast i približavanje EU u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine - navodi se u saopštenju EK.
Predsjednica EK Ursula fon der Lajen rekla je da je impresionirana radom partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama.
- To pokazuje da su posvećeni uspjehu Plana rasta. To je naša mapa puta da približimo ekonomije Zapadnog Balkana našoj i da svojim kompanijama daju pristup i sredstva da se takmiče na našem jedinstvenom tržištu. Svi imaju koristi, a to je veliki iskorak ka Evropskoj uniji - poručila je ona.
Reformske agende se fokusiraju na reforme u prioritetnim oblastima - vladavini prava, upravljanju, digitalnoj i zelenoj tranziciji, razvoju ljudskog kapitala i poslovnog okruženja.
Pored toga, svaka država je predložila listu investicija koje će se finansirati u okviru Instrumenta, a koje su ključne za socio-ekonomski rast, a koje će biti odobrene u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan.

EK: Odobrena Reformska agenda, Crna Gora korak bliže tranši od 26 miliona

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da je su predstavnici država članica Evropske unije na Odboru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) dali podršku crnogorskoj Reformskoj agendi kojom će Crna Gora, kako je rekla, pristupiti sredstvima od preko 380 miliona eura.&nbsp;
Nakon što Evropska komisija odobri reformske agende Crna Gora će, napominje Gorčević, dobiti prvu tranšu od 2️9 miliona eura već do kraja godine.&nbsp;
Gorčević je rekla da je današnjom odlukom potvrđeno da je Vlada razvila izvodljiv plan implementacije i kvalitetan sadržaj reformi.&nbsp;
- Upućujem čestitke svim kandidatima sa Zapadnog Balkana čije su agende dobile podršku i sa kojima smo blisko i konstruktivno sarađivali kroz niz ministarskih sastanaka i samite lidera - poručila je Gorčević na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1844778512990802216&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević o podršci članica EU reformskoj agendi: Crnoj Gori više od 380.000 eura

Države članice EU na Odboru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) dale su pozitivnu odluku o Reformskoj agendi Crne Gore, saznaje RTCG u Briselu.
Nakon pozitivne odluke IPA odbora, Evropska komisija (EK) odobriće reformske agende, a potom i zaključiti ugovore o olakšicama i kreditima sa svakim od korisnika.
Iz Evropske komisije prethodno je objavljeno da će Crna Gora dobiti 383,5 miliona eura iz ovog mehanizma podrške, koji će zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Od ukupnog iznosa, 110 miliona će biti bespovratna sredstva, a ostatak se obezbjeđuje kroz povoljne kredite.
Usvajanje reformske agende uslov je za isplatu prve rate od 29 miliona eura, što je sedam odsto ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Crnoj Gori, dok će se ostatak isplaćivati u šest polugodišnjih tranši i biće uslovljen rezultatima u sprovođenju reformi.
Pored Crne Gore, zemljle članice EU dale su zeleno svjetlo za reformske agende Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, dok Bosna i Hercegovina još nije dostavila potpunu agendu.
Reformski programi obuhvataju socio-ekonomske aspekte i oblast temeljnih prava.

Članice EU dale zeleno svjetlo za reformsku agendu Crne Gore

Na Željezničkoj stanici Pančevački most danas je 14-godišnjaka udarila struja, javlja N1.&nbsp;
Dječak je teško je povrijeđen danas oko 12:25 časova od strujnog udara iz kontaktne mreže iznad pruge na Željezničkoj stanici Pančevački most u Beogradu, nakon čega je odvezen kolima Hitne pomoći, saopštilo je preduzeće Infrastrukture željeznica Srbije.
- Teško povrijeđeni dječak tom prilikom popeo se na elektromotornu garnituru, koja je stajala na takozvanom Dunavskom kolosjeku, i tom prilikom doživio strujni udar iz kontaktne mreže iznad pruge. Drugi dječak koji je sa njim bio u društvu, prema izjavama očevidaca, nije povrijeđen - navodi se u saopštenju.
Na lice mjesta izašli su pripadnici policije i vatrogasne jedinice, kao i stručne službe Infrastrukture željeznica Srbije.
Na zahtjev vatrogasaca, napon u kontaktnoj mreži iznad oba kolosjeka na pruzi Beograd Centar - Pančevo Glavna bio je isključen do 13.10 sati.
- Podsećamo da kroz kontaktnu mrežu iznad pruge prolazi struja jačine od 25.000 volti i da nije potrebno da se dodirnu strujni vodovi da bi došlo do strujnog udara. Dovoljno je da se samo uđe u strujno kolo, koje može biti i par metara udaljeno od kontaktne mreže. Zbog toga je svako penjanje na vagone izuzetno rizično i opasno po život, a takvi slučajevi gotovo se po pravilu tragično završavaju - dodaje se u saopštenju.
To preduzeće je navelo da prosječno godišnje nastrada pet, uglavnom mladih, osoba od strujnog udara iz kontaktne mreže, najčešće zbog penjanja na vagone.

Dječak zadobio teške povrede, udarila ga struja dok se peo na vagon

Znate ono kad diktatoru ponestane iole ozbiljnih igrača, pa na scenu stupaju trećerazredni poslušnici koji pristaju biti puki tasteri, mehanički produžeci njegove volje, bez imalo političkog integriteta ili ustavne osnove? E, to je priča o Savu Miniću, Dodikovom novom "mandataru", premijeru niotkuda i ničega, instaliranom u entitetu koji se već odavno odvojio od prava, zakona i zdravog razuma.
Minić je, da se ne lažemo, običan partijski vojnik. Čovjek s biografijom kakvu ima hiljade činovnika – od advokata u provinciji, preko načelnika Bosanskog Šamca, do direktora jedne od onih SNSD-ovih firmi koje funkcionišu na relaciji stranka – tender – javni novac. Bio je i ministar poljoprivrede, ali ga niko neće pamtiti po revolucionarnim reformama, nego po tome da je znao klimati glavom na Dodikove ideje i davati zakletvu da će "ojačati Republiku Srpsku" dok poljoprivrednici propadaju, a mladi iz sela odlaze glavom bez obzira.
Pa ko je onda zapravo Savo Minić? On je prototip Dodikova "čovjeka za sve". Onaj koji nije tu da vodi vladu, nego da vladu drži u paralizi dok gazda iz Laktaša vodi svoje privatne ratove sa Sarajevom, Briselom i Vašingtonom. On je taster, onaj koji stisne dugme kada Dodik kaže, pa makar to dugme bilo samouništenje.
<h2>On nema ideja</h2>
U zemlji u kojoj je Dodiku pravosnažno oduzet mandat, u kojoj mu je zabranjeno da vrši bilo kakvu javnu funkciju, njegovo imenovanje Minića je pravni skandal, politički udar i moralni sunovrat. To je ono što Dodik radi godinama – sistemsko poništavanje države kroz farsične odluke koje njegovi poslušnici progutaju bez gutljaja vode.
Minić nije opasan zato što ima svoje ideje. On ih nema. Nije opasan zato što ima političku harizmu. Nema je. Opasan je upravo zato što nema ništa osim slijepog posluha. Dodik u njemu vidi ono što je tražio – čovjeka bez svojstava, praznu formu koja će potpisivati i klimati glavom.
I zato će se desiti – jedno veliko ništa. Nelegalna vlada, nelegalni ministri, nelegalni mandatar. A svi legalni u tome što slušaju šefa i što su spremni na Dodikovu naredbu dizati ruku protiv zdravog razuma.
Kad Dodik kaže "EU više nije naša orijentacija", Minić je tu da potvrdi. Kad Dodik kaže "referendum o presudi Suda BiH", Minić će to ponizno najaviti. Kad Dodik odluči da se blokira život građana, Minić je tu da objasni kako je to za "jačanje Republike Srpske".
U prijevodu, on je (posljednji) Dodikov vazdušni jastuk kojim hoće da ublaži svoj pad.
<h2>Puška iz Lovačkog saveza</h2>
Tako se gradi diktatura – ne na harizmi jednog čovjeka, nego na cijeloj armiji minića, ljudi sitnih ambicija, spremnih da za malo moći i lovačke medalje potpišu sve što im šef baci na sto.
Uostalom, nije slučajno što je Minić i predsjednik Lovačkog saveza RS. Taj detalj je više od ironije. On je zapravo simbol: dok Dodik lovi državu, Savo Minić mu pridržava pušku.
Dakle, ko je Savo Minić? Novi Dodikov taster, birokratski aparatčik, čovjek čije će ime ostati upisano ne po onome što je učinio, nego po tome što je bio poslušna ruka u vremenu kad je Republika Srpska postala laboratorija za bezakonje i privatnu državu jednoga čovjeka.
 
 Što bi reklo Bijelo dugme, "Po njemu se ništa neće zvati".
I baš zato, najveći problem nije Savo Minić. Problem je što je u RS-u sve – od zakona, preko institucija, do naroda – svedeno na ulogu Save Minića.
U Republici Srpskoj odavno više nema građana. Samo tasteri. Minići ovakvi ili onakvi. Pitanje je kad će biti aktivirani i iskorišteni.

Ko je Savo Minić, novi Dodikov poslušnik? I je li opasan? Ili su opasne njegove ideje? Ima li on uopšte ikakvih ideja?

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kojem je oduzet mandat jer je pravosnažno osuđen, istakao je danas u Banjoj Luci da ova politička partija neće izaći na izbore koje je raspisala Centralna izborna komisija BiH jer poštuje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.
- SNSD neće izaći na izbore jer poštuje zaključke najviše zakonodavne institucije Republike Srpske - rekao je Dodik na sjednici Glavnog odbora Republičke organizacije mladih SNSD-a.
Dodao je kako vjeruje da ni koalicioni partneri SNSD neće izaći na izbore.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. novembar 2025. godine.
Zaključcima Narodne skupštine od 22. avgusta, RS je odbacila mogućnost održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zatražila od svih organa vlasti RS-a i jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje u vezi sa njihovim sprovođenjem.
NSRS tada je usvojila odluku o raspisivanju referenduma povodom presude Suda Bosne i Hercegovine bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Dodiku, te odredila da će referendum biti održan 25. oktobra.

Dodik: SNSD neće izaći na izbore, vjerujem da neće ni koalicioni partneri

Ministar dijaspore Mirsad Azemović uručio je svjetski priznatom gitaristi Milošu Karadagliću priznanje za promociju crnogorske kulture u svijetu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz Ministarstva dijaspore su rekli da Karadaglić nije mogao da prisustvuje dodjeli nagrada i priznanja istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore – iseljenika, koja je održana krajem jula u Vili Gorica, i da je preuzeo nagradu tokom susreta sa Azemovićem u Podgorici.
- Ova nagrada je simbol zahvalnosti i priznanja države za izuzetan umjetnički doprinos i promociju kulturnog identiteta Crne Gore u svijetu, kao i stvaralaštvo koje inspiriše generacije i potvrđuje snagu umjetnosti kao mosta između kultura - naglasio je Azemović.
Karadaglić je zahvalio na priznanju i poručio da mu je izuzetna čast što dolazi iz zemlje bogate kulturne baštine i da će i ubuduće sa ponosom nositi Crnu Goru kroz svoj rad i humanitarne inicijative.
Iz Ministarstva su naveli da su sagovornici razgovarali i o nedavno osnovanoj Fondaciji, koja ima za cilj da pruži podršku mladim umjetnicima sa Balkana, kao i da doprinese razvoju umjetničke scene u Crnoj Gori.
- Azemović je izrazio punu podršku radu Fondacije, naglasivši važnost povezivanja dijaspore s matičnom državom kroz inicijative koje ostavljaju dugoročan kulturni i društveni trag - kaže se u saopštenju.

Karadagliću priznanje za promociju crnogorske kulture u svijetu

Da su u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine pripadnici kriminalnih grupa intenzivno komunicirali preko nekadašnje zaštićene SKY ECC aplikacije o mogućem ishodu parlamentarnih izbora, pokazuje čitav niz dešifrovanih razgovora koji su dostavljeni crnogorskim istražiteljima iz Europola. Dio tih razgovora objavili su crnogorski mediji, među kojima je i M portal, a možete ih pročitati u rubrici SKY ECC. Jedan od takvih razgovora kroz SKY ECC aplikaciju 30. avgusta 2020. godine vodili su navodni pripadnici barske kriminalne grupe, ogranka OKG „Škaljari“, Ilija Pesović i Marko Peruničić. Između 17 sati i 26 minuta i 21 sat i 52 minuta 30. avgusta 2020. i narednog dana ujutru Pesović i Peruničić razmjenjuju poruke o tekućem izbornom danu, ali glavnu ulogu u razgovoru nemaju političke partije već – Marko Ljubiša Kan, nedavno ranjeni vođa OKG „Budvanska“, takođe ogranak OKG „Škaljari“. Naime, analitičari su utvrdili da komunikacije između Ilije Pesovića (SKY ECC šifra Q7ABGI) i Marka Peruničića (SKY ECC šifra CTIRK3) ukazuju na dešavanja u Budvi neposredno nakon zatvaranja birališta, a odnose se Marka Ljubišu Kana. Analizom je zaključeno da je Pesović na direktnoj vezi sa Markom Ljubišom, te da Peruničića obavještava o sadržaju komunikacija sa njim.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f" data-rendition-name="original" width="428" height="556" loading="lazy" alt="sky prepiske "> </figure>  Pesović u prepisci navodi da je “napravljen najjači sistem krađe do sad”, a potom prosljeđuje prepisku sa Ljubišom, odnosno fotografiju ekrana na kojoj se vidi prepiska sa Ljubišom i fotografiju koju je dobio od njega. Na fotografiji koju je Ljubiša poslao Pesoviću vidi se on sa podignuta tri prsta, dok u nastavku piše da “sad ide u štab na šmrkanje do zore”, proslavljajući izbornu pobjedu. Na fotografiji prepiske između Pesovića i Ljubiše se vidi da Ljubiša oko 21 sat i 38 minuta šalje svoju fotografiju sa podignuta tri prsta i u nastavku piše „Sad idem u štab šmrkanje do zore“ i „Pištolj za pas murija gleda okreće glavu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b" data-rendition-name="original" width="349" height="531" loading="lazy" alt="Sky prepiske "> </figure>  Pesović Peruničiću prosljeđuje i audio poruku koju je dobio od Ljubiše, iz koje se može zaključiti da je Ljubiša proslavljao izbornu pobjedu sa predsjednikom opštine, uz kako navodi “pištolje i kalašnjikove”. - Javi se čovječe, da vidiš pištolje i kalašnjikove sa predsjednikom opštine, čovječe - kaže Ljubiša u glasovnoj poruci koju je poslao Pesoviću, a Pesović preko SKY ECC aplikacije proslijedio Peruničiću.&nbsp; Pripadnike OKG „Budvanska“ još od 2016. godine moguće je povezati sa političkim uticajem, prije svega na Demokratsku Crnu Goru Alekse Bečića, a kasnije do danas, i na Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića. <a href="https://mportal.me/politika/kazanegra--bato-brate--ovo-moras-odma-stopirat--carevic--a-kako-necu--uvezao-sam-deja-i-bubanju-da-to-eliminisu-pod-hitno--audio-" target="_blank">To se može zaključiti i iz telefonskih razgovora nekih pripadnika OKG „Budvanska“ koje je M portal ranije objavio.</a> Nezvanična ali pouzdana saznanja M portala govore da su pripadnici OKG „Budvanska“ jedini otvoreni sukob za nekim predstavnikom novih vlasti imali sa bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, nekoliko mjeseci prije Božovićevog hapšenja. Navodno, Božović je iz svog kabineta izbacio neke od Ljubišinih ljudi nakon sukoba koji je izbio zbog zahtjeva koje je Ljubiša imao prema Opštini Budva, a Božović nije želio da ih ispunjava na način kako je to od njega traženo. Milo Božović je uhapšen nekoliko mjeseci kasnije pod optužbama za šverc više tona kokaina, a danas je u Istražnom zatvoru u Spužu. <a href="https://etv.me/politika/hoce-li-aleksa-becic-odrzati-rijec" target="_blank">Televizija E je nedavno objavila SKY ECC prepiske u koje je imala uvid, a koje otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića.</a> Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOCTA dokument kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura. „To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni“, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično. „Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović“, piše Đurišić Ulami u SKY ECC prepiskama. Iz tih razgovora se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crne Gore, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše Kana, vođe OKG „Budvanska“, dijela škaljarskog klana. Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c" data-rendition-name="original" width="890" height="707" loading="lazy" alt="skaj prepiske "> </figure>

SKY poruke iz izborne noći: Šmrkanje do zore u štabu, pištolji i kalašnjikovi s predsjednikom Opštine

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović tvrdi da &nbsp;politički intimus Andrije Mandića (i jedan od osnivača NSD-a), Vojislav Vojo Pićan, zove pojedine funkcionere DPS-a kako bi ih nagovorio da zajedno formiraju vlast i da oni izaberu ko će biti predsjednik Opštine.
Sve to iznio je Jovanović u budvanskom parlamentu, obraćajući se odbornici NSD-a Bojani Pićan, koja je ćerka Voja Pićana.
<h2>PIĆAN I MILOŠ MAROVIĆ</h2>
Jovanović je tada pitao odbornicu Bojanu Pićan: šta je radio njen otac Vojislav Vojo Pićan u jeku kampanje prije izbora u Budvi, na sastanku sa Milošem Marovićem?
„Šta će vaš otac, intimus Andrije Mandića, u jeku izborne kampanje u hotelu Tornik na Zlatiboru na sastanku sa Milošem Marovićem? Taj sastanak se desio više puta. Kako to da vaš otac, politički intimus Andrije Mandića, nagovara Demokratsku partiju socijalista da zajednički formiraju vlast i zašto zove pojedine funkcionere DPS-a, kada vi tvrdite da ‘sa DPS-om nikad nećete’, pa im objašnjava da ja ne treba da budem predsjednik opštine, već da oni ‘izaberu nekog momka odavde’, pa da on bude predsjednik opštine, a da ćete ga vi podržati?“
<h2>ČIJA JE KUĆA?&nbsp;</h2>
Ime Vojislava Voja Pićana aktuelizovano je uoči lokalnih izbora, a to je učinio nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. On je optužio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da je stvarni, odnosno vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini, koji se – kako je rekao – samo formalno vodi na Pićana.
Jovanović je tada pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg tvrdi da je Mandićev prijatelj.
„Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovog objekta koji se nalazi u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode“, dodao je Jovanović.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić odbacio je tvrdnje Jovanovića, najavio da će ga tužiti i poručio da je jedina imovina koju posjeduje ona koju je naslijedio od predaka.
Potvrdio je da je prijatelj sa Vojislavom Pićanom, jednim od osnivača Nove srpske demokratije, ali i da sa suprugom ljetuje u Pićanovoj vili u Lastvi Grbaljskoj.
Mandić je pokazao fotografiju takozvane „ničije kuće“, nedovršenog prizemnog objekta izgrađenog 2018. godine, i naveo da se taj objekat ne nalazi u parku prirode.
Oglasio se i Pićan, koji je takođe najavio tužbu protiv Jovanovića, tvrdeći da je to njegova kuća.
<h2>ZATVORSKA KAZNA ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA&nbsp;</h2>
Osnovni sud u Kotoru osudio je Vojislava Voja Pićana, njegovog sina Ratka, kao i Miloša i Đorđija Vučićevića, na kaznu zatvora od dva mjeseca zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja tjelesnih povreda svojim saplemenicima Aleksandru i Stevanu Midoroviću, tokom opšte tuče koja se dogodila sredinom maja 2]23. godine na Jazu.
“Vojislav Pićan, Ratko Pićan, Miloš Vučićević i Đorđije Vučićević krivi su jer su 15. maja 2023. godine oko 19 časova na prostoru u okviru kompleksa sportskih terena, u mjestu Jaz, svjesni svog djela čije su izvršenje htjeli i znajući da su te radnje zabranjene, djelujući kao grupa, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenim Aleksandru i Stevanu Midoroviću nanijeli lake tjelesne povrede”, navodi se u presudi.

Tag: reformska-agenda