<p>Ustupak koji je Evropska komisija napravila, kada je odlučila da niz propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru, po svemu sudeći neće se ponoviti kada je u pitanju isplata sredstava iz Plana rasta Evropske unije.</p>
<p>To proizilazi iz pregleda obaveza Crne Gore iz Reformske agende za period od 2024. do 2027. godine.</p>
<p>Naime, da bi Crnoj Gori do kraja ove godine bila isplaćena prva tranša od nepunih 30 miliona eura iz Plana rasta, neophodno je realizovati niz reformi, među kojima se kao najvažnija ističe imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu.</p>
<p>Da sa ovim, ali i sličnim pitanjima više neće biti kompromisa potvrđuje i napomena istaknuta u Reformskoj agendi.</p>
<p>- Važno je napomenuti da je Regulativom (EU) 2024/1449 o uspostavljanju Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan predviđen takozvani mehanizam fleksibilnosti. To podrazumijeva da se, u izuzetnom slučaju neispunjenosti, koraci kojima je rok dospijeća za implementaciju kraj 2024. godine mogu primijeniti tokom naredne dvije godine, a koraci planirani za svaki naredni polugodišnji period mogu implementirati sa dodatnih godinu dana produženog roka. Međutim, ovakva vrsta fleksibilnosti predviđa da se zahtjev za isplatu sredstava može podnijeti tek po ispunjenju koraka tokom ovog dodatnog perioda - piše u dokumentu Vlade.</p>
<p>Ovakav razvoj situacije u Akciji za ljudska prava (HRA) vide kao zabrinjavajući.</p>
<p>Direktorica te nevladine organizacije Tea Gorjanc-Prelević ističe kako se u pravilo pretvorilo ono što je smjelo da bude samo kratkoročno rješenje.</p>
<p>- Vrhovni sud Crne Gore je u v.d. stanju već četvrtu godinu, iako je Venecijanska komisija posebno naglasila Crnoj Gori da takvo stanje može da postoji sasvim izuzetno i kratkoročno, a ne kao pravilo, u što se kod nas pretvorilo. Osam puta su propali oglasi za izbor. Deveti oglas je raspisan u julu ove godine i od tada se glasanje za kandidate u Vrhovnom sudu proizvoljno odlaže. Ušli smo u novembar, a glasanje još nije zakazano. Izbor predsjednika Vrhovnog suda se izbjegava već godinama. Sada je ovaj proces pod velikom pažnjom javnosti, tako da očekujem da do tog izbora dođe u najkraćem mogućem roku - od nedjelju dana - kazala je Gorjanc Prelević za Pobjedu.</p>
<p>Kako je istakla, nova pravila o glasanju u Vrhovnom sudu sada omogućavaju da taj sud uputi adekvatne kandidate Sudskom savjetu koji u krajnjem obavlja izbor.</p>
<p>- Ako se to ponovo ne desi, moraćemo konstatovati da su opstrukcije grupe pojedinaca moćnije od državnog interesa. U tom slučaju bi se zakon morao hitno promijeniti i omogućiti da sam Sudski savjet sprovodi izbor predsjednika Vrhovnog suda. Istovremeno bi SDT morao da istraži kako i zašto su organizovane sve dosadašnje opstrukcije - istakla je ona.</p>
<p>Podsjećanja radi, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je nedavno kako će Crnoj Gori do kraja godine biti isplaćena prva tranša sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.</p>
<p>Isplatu 29,5 miliona eura najavio je, nakon usaglašavanja Reformske agende sa EU, i Bojan Vujović direktor Direktorata za Evropske fondove, rekavši da pomenuti iznos čini sedam odsto ukupnog iznosa novca koji je Evropska komisija opredijelila za našu zemlju.</p>
<h2>OPSTRUKCIJE OČIGLEDNE, UPITAN ZAVRŠETAK PROCESA</h2>
<p>Sudije Vrhovnog suda izmijenile su 18. oktobra Poslovnik o radu Opšte sjednice. Time je regulisano da ako se za izbor predsjednika prijavi i kandidat koji nije sudija Vrhovnog suda, što je sada ponovo slučaj, onda kandidat koji je sudija Vrhovnog suda ne učestvuje u glasanju, a ukupan broj sudija od kojeg se računa većina se umanjuje za glas tog sudije.</p>
<p>- Međutim, zadržan je stav da se kao ukupan broj glasova računa broj sistematizovanih sudijskih mjesta u Vrhovnom sudu, a ne faktički broj sudija kojih tamo ima, a koji je za dva manji, tako da je ponovo otežano postizanje potrebne većine - objašnjava Tea Gorjanc-Prelević.</p>
<p>Pravnik Veselin Radulović ovakav potez vidi kao potrebu za prolongiranjem procesa od strane sudija Vrhovnog suda koji, kako kaže, od samog početka svjesno opstruiraju čitav proces.</p>
<p>- U junu se čekalo da se izmijeni Zakon o sudskom savjetu i sudijama. Sada su isti oni zbog kojih se zakon mijenjao tražili izmjenu poslovnika o radu. Njima očigledno ne odgovara da neko pokrene reforme u Vrhovnom sudu - ocijenio je Radulović za Pobjedu.</p>
<p>On kaže da je sasvim siguran da će i dalje grupa sudija opstruirati izbor čelne osobe crnogorskog pravosuđa.</p>
<p>- Oni koji opstruiraju izbog predsjednika ulaze u zonu krivične odgovornosti. Nažalost mi nemamo institucije da reaguju na to. Zato i imamo ovakve procese i dešava nam se sve ovo. Pravosuđe je očigledno pod kontrolom nekih kadrova koji su ga i doveli u ovakvo stanje i sada pokušavaju spriječiti reforme - smatra Radulović.</p>
<p>Kako je kazao da bi bilo dobro da se čitav proces završi do kraja godine, ali i dodaje da postoje strepnje da li će se to i dogoditi.</p>
<h2>NOVI NEUSPJEH PONIZIO BI DRŽAVU</h2>
<p>Da su opstrukcije neupitne, saglasna je i Gorjanc-Prelević koja kaže da na to jasno ukazuje odbijanje čak petoro sudija da glasaju za ponuđene kandidate koji su ispunjavali uslove.</p>
<p>Za nju to nije iznenađenje, pogotovo kada se, kako kaže, uzme u obzir da je sudstvo generalno pod sumnjom o protivpravnim uticajima posebno jer je bivša, veoma uticajna trinaestogodišnja predsjednica Vrhovnog suda za to i optužena.</p>
<p>- Ipak se nadam da će nedavne izmjene zakona (koje su uvele prostu umjesto dvotrećinske većine i glasanje u drugom krugu), i pomenute izmjene Poslovnika pomoći da se negativan uticaj nekako prevaziđe, jer se sam od sebe neće povući. Propast i devetog pokušaja izbora bi svakako značio dalje ponižavanje države i opšteg interesa da se sudski sistem normalizuje - smatra Gorjanc-Prelević.</p>
<p>Napominje i da bi takav slijed događaja izazvao veliku pažnju država članica EU.</p>
<p>- One će na kraju glasati o tome da li jednu takvu državu žele kao ravnopravnu članicu u svom društvu. Sprovođenje pravde je jedna od osnovnih funkcija države, koja se u Crnoj Gori nalazi u ozbiljnoj krizi prije svega jer još nema osobe na čelu Vrhovnog suda koja bi sudstvu mogla da vrati i ažurnost i povjerenje - zaključila je ona.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bez predsjednika Vrhovnog suda nema ni 30 miliona iz EU

<p>U skladu sa reformama koje su planirane i na osnovu ispunjavanja koraka koji su predviđeni će se dobijati tranše iz Plana za rast za Zapadni Balkan, a novac će biti iskorišten za velike i važne projekte - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović.</p>
<p>Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prva tranša za Crnu Goru bi trebalo da bude u iznosu od oko 26 miliona eura. Tim Planom je za Crnu Goru predviđeno skoro 400 miliona eura, a novac će biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.&nbsp;</p>
<p>Reformska agenda je jedan od mehanizama koji jasno opredeljuje volju i želju Evropske unije i Evropske komisije, da, kako kaže Zeenović, pruže ruku podrške građanima Crne Gore.</p>
<p>- Znamo u ovom trenutku, da, nakon, što se sve formalnosti završe i potpiše, usvoji sporazum koji predviđa pristupanje Crne Gore tom instrumentu, onda može da se krene i sa tom prvom tranšom, koja jedina neće biti uslovljena ispunjavanjem svih onih koraka koji su predviđeni za ovaj kvartal, za posljednji kvartal 2024.godine, očekujemo je do kraja godine i ona će iznositi nešto oko sedam odsto u odnosu na kompletan iznos, i ona će biti opredijeljena za projekte predviđene za taj kvartal - rekao je Zenović.</p>
<p>Projekti koji su predviđeni Reformskom agendom se, kako je objasnio, uglavnom odnose na obrazovanje, zdravstvo, nove škole, vrtiće, važne medicinske ustanove. Riječ je takođe, kako je rekao, i o projektima koji se odnose na digitalizaciju i poboljšanje cjelokupne komunikacione infrastrukture.&nbsp;</p>
<p>- Govorimo o velikim infrastrukturnim projektima koji su vezani za kompletnu strategiju saobraćajne mreže u Crnoj Gori, i ostali projekti koji su životno važni za građane Crne Gore - naveo je Zenović.</p>
<p>Novac od Reformske agende biće uplaćivan na poseban račun u okviru sistema državnog trezora, podsjeća on, koji je specijalno za tu namjenu otvorilo Ministarstvo finansija, sa druge strane, i AFKOS i Državna revizorska institucija će, kako je kazao, biti uključeni u cijeli proces.</p>
<p>- Ukoliko bude bilo potrebe, i Evropski revizorski sud može slati revizore u zemlje da utvrde da li je kompletna procedura ispoštovana do kraja. Ne postoji gotovo ni teorijska šansa da ovaj novac koji je opredijeljen ojačavanju crnogorske ekonomije, poboljšanju života građanki i građana Crne Gore , da na bilo koji način bude zloupotrijebljen - naglasio je Zenović.</p>
<p>Reforme, objasnio je on, sadrže sto trideset koraka i definisane su u četiri oblasti - preduzetništvo, reforme koje tiču ljudskog kapitala, zelene i digitalne tranzicije, i one, kako je rekao, iz najvažnije oblasti, vladavine prava.</p>
<p>- Tih sto trideset koraka su podijeljeni na kvartale, tako da znamo da u ovom kvartalu imamo četrnaest koraka, i upravo ćemo dobiti ovu tranšu, u iznosu od sedam posto od ukupnog novca. Do kraja drugog kvartala 2025. godine imamo jedanaest koraka i predviđenih nekih 22 miliona eura, do četvrtog kvartala imamo trideset tri koraka u različitim oblastima. Reforme koje se ne sprovedu u zadanom vremenu neće biti nagrađene na ovaj način. Sve države kandidati imaju vrlo jasan način da prate ovu tabelu, u tabeli su jasno naznačene reforme, rokovi i koliko ta reforma nosi konkretne podrške o kojoj govorimo - rekao je Zenović.</p>
<p>Najizazovnije su one reforme, objasnio je on, koje građani percipiraju kao najneophodnije, a to su reforme u pravosudnom sistemu.</p>
<p>- Govorimo o cijelom antikorupcijskom sistemu, koji treba da postoji u državi, da bi on bio funkcionalan. &nbsp;O tome da đaci ne treba da idu u škole u pet smjena, da socijalna pomoć treba da ide onima kojima je zaista potrebna, i da njima bude veća i snažnija, a ne da bude zloupotrebljena. Govorimo o reformama u jako složenom sistemu, koje, nažalost, do sada nijesmo mogli ili nijesmo htjeli da uradimo. Tako da će ovo biti test i za ovu sadašnju političku elitu, da reforme koje znače promjene u cjelokupnom društvenom sistemu i da život u Crnoj Gori bude bolji, lakši i sličniji prosjeku života u Evropskoj uniji, na kraju sprovedemo i za to dobijemo pomoć Evropske unije - zaključio je Zenović.</p>

Zenović: Do kraja godine stiže prvi novac od Reformske agende

<p>Naporan rad tima Ministarstva javne uprave rezultirao je usvajanjem reforme koja će omogućiti bezbjedan pristup i razvoj svih elektronskih usluga na centralnom i lokalnom nivou, za naše građane i privredu, saopšteno je iz tog resora povodom toga što je Evropska komisija danas odobrila Reformsku agendu za Crnu Goru.</p>
<p>Kako su rekli iz resora<b> Marasha Dukaja</b>, ambiciozni planovi Ministarstva javne uprave i Vlade Crne Gore, iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti ovim postaju izvjesni. </p>
<p>- Ovo je izuzetno pozitivna vijest za našu državu - konstatovano je u saopštenju.</p>

MJU: Ambiciozni planovi iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti postaju izvjesni

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>kazao je da je današnjom odlukom Evropske komisije da odobri Reformsku agendu i zvanično obezbijeđeno 383,5 miliona eura podrške Crnoj Gori.</p>
<p>- U narednom trogodišnjem periodu ova sredstva biće značajan podsticaj društvenoj transformaciji i izgradnji infrastrukture što će, siguran sam, uz reforme koje ćemo sprovesti Crnu Goru učiniti spremnom za članstvo 2028. godine - poručio je Spajić na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1849081786808025177&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Za Crnu Goru prva tranša trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.</p>
<p>Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU.</p>

Spajić: Značajan podsticaj društvenoj transformaciji i izgradnji infrastrukture

<p>Evropska komisija odobrila je danas Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.</p>
<p>Za Crnu Goru prva tranša trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.</p>
<p>Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU.</p>
<p>- U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada Zapadnog Balkana obavezuje se na društveno-ekonomske i temeljne reforme koje će poduzeti kako bi podstakli rast i približavanje EU u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine - navodi se u saopštenju EK.</p>
<p>Predsjednica EK <b>Ursula fon der Lajen</b> rekla je da je impresionirana radom partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama.</p>
<p>- To pokazuje da su posvećeni uspjehu Plana rasta. To je naša mapa puta da približimo ekonomije Zapadnog Balkana našoj i da svojim kompanijama daju pristup i sredstva da se takmiče na našem jedinstvenom tržištu. Svi imaju koristi, a to je veliki iskorak ka Evropskoj uniji - poručila je ona.</p>
<p>Reformske agende se fokusiraju na reforme u prioritetnim oblastima - vladavini prava, upravljanju, digitalnoj i zelenoj tranziciji, razvoju ljudskog kapitala i poslovnog okruženja.</p>
<p>Pored toga, svaka država je predložila listu investicija koje će se finansirati u okviru Instrumenta, a koje su ključne za socio-ekonomski rast, a koje će biti odobrene u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan.</p>

EK: Odobrena Reformska agenda, Crna Gora korak bliže tranši od 26 miliona

<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević</b> kazala da je su predstavnici država članica Evropske unije na Odboru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) dali podršku crnogorskoj Reformskoj agendi kojom će Crna Gora, kako je rekla, pristupiti sredstvima od preko 380 miliona eura.&nbsp;</p>
<p>Nakon što Evropska komisija odobri reformske agende Crna Gora će, napominje Gorčević, dobiti prvu tranšu od 2️9 miliona eura već do kraja godine.&nbsp;</p>
<p>Gorčević je rekla da je današnjom odlukom potvrđeno da je Vlada razvila izvodljiv plan implementacije i kvalitetan sadržaj reformi.&nbsp;</p>
<p>- Upućujem čestitke svim kandidatima sa Zapadnog Balkana čije su agende dobile podršku i sa kojima smo blisko i konstruktivno sarađivali kroz niz ministarskih sastanaka i samite lidera - poručila je Gorčević na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1844778512990802216&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević o podršci članica EU reformskoj agendi: Crnoj Gori više od 380.000 eura

<p>Države članice EU na Odboru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) dale su pozitivnu odluku o Reformskoj agendi Crne Gore, saznaje RTCG u Briselu.</p>
<p>Nakon pozitivne odluke IPA odbora, Evropska komisija (EK) odobriće reformske agende, a potom i zaključiti ugovore o olakšicama i kreditima sa svakim od korisnika.</p>
<p>Iz Evropske komisije prethodno je objavljeno da će Crna Gora dobiti 383,5 miliona eura iz ovog mehanizma podrške, koji će zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.</p>
<p>Od ukupnog iznosa, 110 miliona će biti bespovratna sredstva, a ostatak se obezbjeđuje kroz povoljne kredite.</p>
<p>Usvajanje reformske agende uslov je za isplatu prve rate od 29 miliona eura, što je sedam odsto ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Crnoj Gori, dok će se ostatak isplaćivati u šest polugodišnjih tranši i biće uslovljen rezultatima u sprovođenju reformi.</p>
<p>Pored Crne Gore, zemljle članice EU dale su zeleno svjetlo za reformske agende Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, dok Bosna i Hercegovina još nije dostavila potpunu agendu.</p>
<p>Reformski programi obuhvataju socio-ekonomske aspekte i oblast temeljnih prava.</p>

Članice EU dale zeleno svjetlo za reformsku agendu Crne Gore

<p>Vlada planira uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa legalizacije i zaustavljanja bespravne gradnje, navodi se u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. godine, koju je Vlada nedavno usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Kako se naglšava u dokumentu, poseban izazov za Crnu Goru predstavlja bespravna gradnja.</p>
<p>Napominje se i da je rješavanje neovlašćenih objekata složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekološkim standardima, prenosi RTCG.</p>
<p>- Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rješavanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, jer se obično grade bez poštovanja propisa o zoniranju ili građevinskih propisa. To može dovesti do nepravilnosti u uređenju gradova i razvoju infrastrukture, što otežava efikasno korišćenje zemljišta i resursa. Zabrinutost za bezbjednost proizilazi iz nelegalne gradnje koja nije u skladu sa utvrđenim građevinskim propisima i bezbjednosnim standardima. Takve strukture predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice - piše u dokumentu Vlade.</p>
<h2>Razvijati jasne kriterijume za legalizaciju</h2>
<p>Kako se ističe, osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje opšteg blagostanja.</p>
<p>- Zakonska usklađenost je od suštinskog značaja za vlasnike nelegalnih objekata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao što su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rješava neizvjesnosti u vezi sa vlasništvom nad imovinom, olakšava transakcije imovine i poboljšava ekonomske mogućnosti. Implementacija strukturiranog pristupa legalizaciji objekata uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podnošenja zahtjeva - precizirali su iz Vlade.</p>
<p>Kako dodaju, ovi napori imaju za cilj da integrišu nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog planiranja, poboljšaju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovišu inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori.</p>
<p>- Prvo, potrebno je definisati jasne i transparentne kriterijume za legalizaciju. Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saopštiti - ističe se u dokumentu.</p>
<p>Javne rasprave, naglašava se, su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni.</p>
<p>- Nakon utvrđivanja kriterijuma izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skupština. Drugo, posebna Agencija za legalizaciju mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade. Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javnošću. Osoblje treba da bude angažovano i obučeno vještinama u oblasti urbanog planiranja, građevinarstva, nauke o životnoj sredini i prava - ukazano je.</p>
<p>Kampanje za podizanje svijesti javnosti su od suštinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima.</p>
<p>- Ove kampanje treba da koriste različite medijske platforme i da uključuju sastanke zajednice u oblastima sa izrazitom neovlašćenom gradnjom. Trebalo bi razviti pojednostavljen i lak za korišćenje onlajn sistem prijavljivanja kako bi se olakšalo podnošenje zahtjeva za legalizaciju i praćenje njihovog napretka. Službe za pomoć ili centri za podršku mogu pomoći vlasnicima nekretnina kroz sam proces - navodi se u dokumentu Reformske agende.</p>
<h2>Planiran detaljan pregled prijave</h2>
<p>Proces legalizacije uključuje detaljan pregled prijave od strane Agencije za legalizaciju, uključujući početnu provjeru i inspekcije na licu mjesta kako bi se potvrdila usklađenost sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima.</p>
<p>- Odobrene prijave treba da dobiju zvaničnu dokumentaciju o legalizaciji, dok neusklađenim strukturama treba dati uputstva o neophodnim modifikacijama. Kontinuirano praćenje i poboljšanje su od ključne važnosti. Periodične revizije kriterijuma i procesa legalizacije treba da se sprovode na osnovu povratnih informacija i rezultata, uz usklađivanja po potrebi kako bi se poboljšala efikasnost i pravičnost - dodaje se.</p>
<p>Implementacija ovih koraka će omogućiti Crnoj Gori da efikasno upravlja neovlašćenim strukturama, osiguravajući da one pozitivno doprinose urbanom razvoju, dok istovremeno ispunjavaju zakonske, sigurnosne i ekološke zahtjeve.</p>
<h2>Crna Gora dobija 383,5 miliona eura od EU</h2>
<p>Vlada Crne Gore krajem septembra je usvojila Reformsku agendu, koja podrazumijeva niz reformi koje će država sprovoditi, i na kraju krajeva dobiti određeni iznos novca za te reforme.</p>
<p>Crna Gora je dobila 383,5 miliona eura od EU a tu je 110 miliona bespovratnih sredstava, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.</p>
<p>- Od ukupnog iznosa planirano je da 178,5 miliona eura bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 miliona eura biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira - piše između ostalog u Vladinom dokumentu.</p>

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

<p>Predsjednik Vrhovnog suda biće izabran do kraja godine, dok će Skupština do decembra 2025. završiti sveobuhvatnu izbornu reformu, iako je ranije bilo predviđeno da taj posao bude okončan do kraja ove godine. Skupština bi do juna 2026. godine trebalo da usvoji izmjene Zakona o izboru predsjednika Crne Gore.</p>
<p>Svi ti rokovi navode se u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027, koju je Vlada juče usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.</p>
<p>U dijelu dokumenta koji se odnosi na Oblast politike: temeljna prava i vladavina prava, navodi se da je potrebno da Skupština usvoji novi, sveobuhvatni i harmonizovani pravni okvir za sprovođenje izbora usvojen,u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i ODIHR-a, kao i Savjeta Evrope.</p>
<p>Kako se navodi u dokumentu zadatak Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu je i dalja dogradnja i izmjena opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora, koja podrazumijeva: definisanje predloga kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama i definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu.</p>
<p>Rok za sveobuhvatan pregled izbornog pravnog okvira i sprovođenje preporuka ODIHR-a je decembar 2025.</p>
<p>Kako stoju u dokumentu aktivnosti koje iz toga proizilaze su: revidirano, usvojeno i objavljeno zakonodavstvo koje se odnosi na preporuke ODIHR-a i Savjeta Evrope, Izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika u vezi profesionalizacije Državne izborne komisije, kao i jačanje nezavisnosti izbornih komisija.</p>
<p>Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu radiće na izmenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakon o registrima prebivališta i boravišta.</p>
<p>Podsjetimo, u Odluci o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predviđeno je da Odbor završi posao do kraja ove godine.</p>
<p>Drugi korak su izmjene i dopune Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, što kako se navodi u Reformskoj agendi treba da bude završeno do juna 2026. godine.</p>
<h2>O pravosuđu…</h2>
<p>U dijelu koji se odnosi na pravosuđe, navodi se da je rok da imenovanje predsjednika Vrhovnog suda decembar ove godine.</p>
<p>Naredni korak su izmjene Ustava, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupa država Vijeća za borbu protiv korupcije (GRECO).</p>
<p>Rok za to je, kako se navodi, jun 2025. godine.</p>
<p>Rok za puno sprovođenje sistema imenovanja, vrednovanja rada i napredovanja sudija i javnih tužilaca u skladu sa izmijenjenim Zakonom o sudskom savjetu i sudijama i Zakonom o državnom tužilaštvu, je decembar 2027.</p>
<ul><li><b>0</b>share</li><li></ul>

Planirana izmjena zakona o predsjedniku, čelnik Vrhovnog suda do kraja godine

<p>Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da je Vlada na današnjoj sjednici usvojila reformsku agendu - plana rasta.&nbsp;</p>
<p>- Riječ je o reformama na koje se Crna Gora obavezala zaključno sa 2027. godinom. Crna Gora je dobila 383.5 miliona.. A 178,5 miliona planira se za budžetsku podršku, a ostali novac za infrastrukturne projekte - kazala je Gorčević na pres konferenciji za medije.&nbsp;</p>
<p>Planirano je, dodaje, da se sedam odsto novca dodijeli na početku sprovođenja samog plana rasta.&nbsp;</p>
<p>- Izrada reformske agende traje od novembra prošle godine. Vlada je usvojila prvi i drugi nacrt i danas time zaokružujemo ovu priču - poručila je Gorčević.</p>
<p>Nastaviće, kaže, reforme kroz vladavinu prava, poslovno okruženje...&nbsp;</p>
<p>- Reformska agenda koja je danas usvojena na Vladi je samo prvi korak. Nakon toga slijedi primjena, pa tranše koje cemo dobojati svakih pola godine u skladu sa ispunjenim obavezama - navela je Gorčević.</p>
<p>Biće, dodaje, neophodno oformiti koordinaciono tijelo koje će morati da prati primjenu, reformu i onda raspolagati novcem EU, kao i praćenjem tranši.</p>

Gorčević: Usvojena reformska agenda plana rasta, 178.5 miliona za budžetsku podršku a ostali novac za infrastrukturne projekte

<p>Umjesto da imamo strategiju razvoja privrede i turizma mi kao da imamo strategiju bacanja crnogorskog turizma na koljena, poručio je &nbsp;predstavnik Evropskog saveza i generalni sekretar Socijaldemokrata Crne Gore (SD), <b>Miloš Čelanović.</b>&nbsp;</p>
<p>- Privreda Crne Gore strateški je oslonjena na tri privredne grane: energetiku, turizam i poljoprivredu - kazao je on.</p>
<p>Nakon, kako navodi Čelanović, urušavanja energetskog sektora, nestručnog rukovođenja poljoprivredom na red je došao i turizam.&nbsp;</p>
<p>- Naime, prvi put od obnove nezavisnosti (izuzimajući godine korone) imamo negativne parametre u ovoj privrednoj grani, koji se ogledaju u padu broja noćenja od preko 5% i padu ukupnih prihoda od turizma od 4 odsto - ističe Čelanović.&nbsp;</p>

Čelanović: Oslobodioci će nas “osloboditi” i turizma

<p>Važni društveno-politički događaji u Crnoj Gori, regionu, kao i na globalnom nivou služe kao okidač za koordinisanu kampanju različitih aktera s ciljem diskreditacije pojedinaca, stvaranja nepovjerenja prema institucijama i u konačnom plasiranja suptilne propagande koja glorifikuje regionalnu politiku vlasti u Beogradu. Proruski i prosrpski mediji u kontinuitetu plasiraju teze i narative koji dijele i destabilizuju crnogorsko društvo. AntiNATO i antizapadna agenda sadržana je u većem broju naslova i tekstova na portalima Borba, IN4S i Aloonline.me.</p> <p>Pomenuti portali su ključni medijski kanali za širenje proruskih i prosrpskih narativa i manipulacija informacijama u medijskom prostoru Crne Gore. Njihovo djelovanje često se oslanja na neobjektivno i pristrasno izvještavanje i diskreditaciju organizacija, institucija i pojedinaca koji ne dijele stavove i vrijednosti uredništva tih medija.</p> <p>Na pomenutim portalima su najčešće plasirani antizapadni narativi i propaganda usmjereni protiv NATO, Evropske unije i političkog zapada.&nbsp;</p> <p>Tendenciozno se nameću tvrdnje da je Crna Gora <i>ugurana</i> u NATO protiv volje naroda, te da je članstvo u tom savezu dovelo do gubitka njenog suvereniteta. Istovremeno, portali promovišu narative kojima se pravda ruska agresija na Ukrajinu i veličaju ruski zvaničnici. Digitalni forenzički centar (DFC) je u ranijim analizama identifikovao intenziviranje manipulacija i dezinformacija tokom društveno-političkih procesa, posebno izbora, te kontinuirano plasiranje senzacionalističkih vijesti usmjerenih protiv prozapadnih aktera i institucija.&nbsp;</p> <p>Najnoviji primjer je kritički intoniran komentar o <b>Radmili Šekerinskoj</b>, novoizabranoj zamjenici generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b> i bivšoj političarki iz Sjeverne Makedonije, objavljen na portalu Borba 19. novembra 2024. Cilj teksta je da se diskredituje njeno imenovanje na visoku poziciju u NATO, ali i kompletna Alijansa. U članku su iznesene tvrdnje o njenoj navodnoj povezanosti sa korupcijom i kriminalom, političkim incidentima i kontroverznim izjavama, ali bez argumenata ili kredibilnih izvora koji bi &nbsp;podržali te insinuacije. Prikazana je jednostrana slika karijere Šekerinske, s fokusom na teško provjerljive negativne aspekte njenog ranijeg angažmana, bez objektivnog i izbalansiranog uvida u njeno djelovanje.</p> <p>Sa druge strane, pomenuti portali su izrazito naklonjeni promovisanju politike režima u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića što se ogleda u čestom preuzimanju sadržaja iz tabloida koji su pod kontrolom režima u Beogradu. Takođe, nerijetko se preuzimaju sadržaji sa RT Balkan i Sputnik Srbija (filijala ruskih medija koji su pod sankcijama Evropske unije, a kojima se pridružila i Crna Gora). Njihovi tekstovi uglavnom sadrže narative kojima se veliča kult ličnosti Aleksandra Vučića, navodeći ga kao lidera u regionu, garanta mira. Portal Borba je 20. novembra 2024. objavio tekst pod naslovom <i>Vučić održao masterklas o ratu u svijetu, strategiji Srbije, ali i kukavicama iz svojih redova</i> koji je preuzet iz srpskog tabloida Kurir. Tekst je primjer snažno pristrasnog diskursa i političke propagande s ciljem veličanja lika i djela Aleksandra Vučića i diskreditacije njegovih političkih protivnika. Metaforama se nastoji Vučić predstaviti kao vješt i neustrašiv lider koji upravlja Srbijom tokom teških vremena.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121120_8df162796e7fcf73c182ead968cde1d8a20d0a3c7373bab934670b6c03de6cda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122121120_8df162796e7fcf73c182ead968cde1d8a20d0a3c7373bab934670b6c03de6cda" data-rendition-name="original" width="619" height="282" loading="lazy" alt="Kurir Borba"> </figure>  <p>Propaganda prosrpskih struktura je višekanalna, odnosno bazira se na velikom broju tekstova sa proruskih medija koji se preko srodnih portala i medija plasiraju u Crnoj Gori. Nakon što je američka administracija odlučila da odobri Ukrajini gađanje ciljeva u Rusiji sa američkim raketama uslijedila je koordinisana kampanja ruskih medija i političkih aktera. Ruski državni mediji i provladini tablodi u Srbiji, kao i prosrpski portali u Crnoj Gori sinhronizovano su širili prokremaljske narative koji izazivaju strah od sukoba NATO i Rusije, istovremeno prikazujući stvarnog agresora Rusiju kao žrtvu zapadne politike. Narativ o nuklearnom sukobu i broju potencijalnih skloništa u Srbiji<a href="https://www.euronews.rs/srbija/politika/146072/vucic-o-ratu-u-ukrajini-svaki-sledeci-korak-nas-vodi-do-nuklearnog-sukoba-putin-se-nece-dvoumiti-ni-casa/vest"> </a>plasirao<u> </u>je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 19. novembra 2024. godine, naglašavajući da <i>svaki sledeći korak vodi do nuklearnog sukoba</i>, te <i>da se Putin neće dvoumiti ni časa ako bude sateran u ćošak.</i> Širenje straha i bojazni od sukoba, kao i veličanje ruske tvrde moći preuzeli su provladini mediji u Srbiji, kao i prosrpski portali Borba i IN4S u Crnoj Gori. Dezinformacioni narativ o trećem svjetskom ratu<a href="https://borba.me/knezevic-bajden-nas-u-pampers-pelenama-gura-u-treci-svjetski-rat/"> </a>kanalisao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, navodeći da odlazeći predsjednik SAD svojim odlukama gura svijet u treći svjetski rat. Apokaliptične tvrdje koje suštinski predstavljaju antiNATO propagandu sadržane su u obmanjujućem<a href="https://www.alo.rs/vesti/ukrajina/984532/ruske-nuklearke-padaju-na-podgoricu-ovo-je-kljuc-nove-putinove-doktrine-a-osveta-je-vec-pocela/vest"> </a>naslovu teksta na Alo.rs - <i>Ruske Nuklearke padaju na Podgoricu! Ovo je ključ nove Putinove doktrine, a osveta je već počela</i>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121124_39cf226b9dead0ac22ae62d2d257394f7c81b003cbbdbd60e7d543f988edf5ec.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241122121124_39cf226b9dead0ac22ae62d2d257394f7c81b003cbbdbd60e7d543f988edf5ec" data-rendition-name="original" width="1333" height="725" loading="lazy" alt="Nuklearke na Podgoricu"> </figure>  <p>Korišćenje kriznih situacija za promovisanje dezinformacionih narativa uža je specijalnost prosrpskih portala i tabloida. Takođe, situacija sa odbjeglim ubicom Alijom Balijagićem eklatantan je primjer metoda koordinisane hibridne aktivnosti s ciljem izazivanja nepovjerenja u državne institucije, kao i stvaranja vjerske i nacionalne netrpeljivosti među građanima Crne Gore. Netačnu informaciju da se odbjegli Balijagić nalazio u kampu za obuku islamista<a href="https://informer.rs/hronika/vesti/958857/alija-balijagic-islamski-kamp-ubica"> </a>plasirao je portal Informer 4. novembra 2024. godine. Istog dana, predsjednik Vučić je u emisiji Ćirilica,<a href="https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/937906/vucic-o-potrazi-za-ubicom-balijagicem-u-zatvoru-je-postao-radikalni-islamista-sati-su-mu-odbrojani"> </a>izjavio da je Balijagić <i>u zatvoru postao radikalni islamista, </i>te da te podatke ima iz obavještajnih <i>veza iz Crne Gore</i>. Brojni srpski analitičari iz oblasti bezbjednosti<a href="https://www.kurir.rs/crna-hronika/9487222/strucnjaci-izneli-do-sada-najzanimljiviju-analizu-slucaja-alije-balijagica-ovo-je-neizbezan-ishod"> </a>uvezali su narativ o Balijagiću kao islamisti sa njegovim navodnim pokušajem bjekstva na Kosovu, kako bi tu državu predstavili kao utočiše za radikalne vjerske ekstremiste.</p> <p>Propagandni portali koriste medijske kampanje za mobilizaciju podrške građana putem emotivne manipulacije i podsticanja polarizacije. One predstavljaju dio hibridnih aktivnosti kojima se pokušava stvoriti animozitet prema NATO i EU kod crnogorskih građana, a samim tim i dovesti u pitanje evroatlantska budućnost Crne Gore. Trenutno takve kampanje služe i za skretanje pažnje javnosti sa unutrašnjih problema sa kojima se suočava režim Aleksandra Vučića. Intenzivirano djelovanje regionalnih medija i portala, kao i propagandnih glasila iz Crne Gore ukazuje na sve veću težnju režima u Beogradu za kontrolom društveno-političkih procesa u Crnoj Gori. Portali Borba i IN4S glavni su alati prosrpskih struktura u kanalisanju antizapadnih i antiNATO narativa. Nesmetano širenje govora mržnje, diskreditacije politički nepodobnih aktera i predstavnika NVO sektora svrstava ih u glavne oslonce autoritarnog režima u Beogradu. Sinergija ruskih, regionalnih i prosrpskih portala i medija u kriznim situacijama omogućava brzo širenje dezinformacija i propagande s ciljem destabilizacije društva i slabljenja povjerenja u institucije i demokratske procese na putu evropskih integracija Crne Gore. Ta koordinisana mreža konstantno koristi manipulativne tehnike poput selektivnog predstavljanja informacija, lažnih vijesti i senzacionalističkih naslova kako bi polarizovala javno mnjenje i podržala političke agende koje su u skladu sa trenutnim interesima režima Aleksandra Vučića.</p>

Medijski front podjela: Pokušaji oblikovanja političke stvarnosti Crne Gore

<p>Vladino obrazloženje Predloga zakona o budžetu za narednu godinu, kao i kritike u pogledu njegovog koncipiranja, treba svesti u okvire realnog i objektivnog pristupa, smatraju u Crnogorskom udruženju poslodavaca (CUP).<br/>
<br/>
- Da se odustane od - istorijskog doprinosa“ od Vlade prilikom formiranja svakog predloga budžeta, kao i od omalovažavanja i kritike po svaku cijenu tog istog predloga - rekli su predstavnici CUP-a.<br/>
<br/>
Stvarna dilema, prema njihovim riječima, nije u tome da li je budžet potrošački ili razvojni, već kakvu perspektivu odražava.<br/>
<br/>
- Vrijeme formiranja Predloga budžeta za narednu godinu je vrijeme pokretanja u osnovi iste rasprave između Vlade, koja budžet kreira, i dijela javnosti koja se sa predlogom ne slaže. Vlada, razumljivo, hvali budžet u svim njegovim elementima kao da nema nikavih manjkavosti, a protivnici ga kritikuju u svim njegovim elementima kao da u njemu nema ničega vrijednog hvale - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Iz CUP-a su dodali da je istina, kao i uvijek, između dva ekstrema - niti je budžet epohalan doprinos izvršne vlasti, kako ga Vlada želi predstaviti, niti je u toj mjeri loš da baš ničega valjanog u njemu nema.<br/>
<br/>
- To podrazumijeva da se očigledne manjkavosti budžeta ne proglašavaju za njegove prednosti, kao ni da se, takođe, očigledna unapređenja ignorišu i osporavaju. Jedino će na taj način biti moguće stvoriti uslove za sinergijski efekat, svih društvenih subjekata, u pogledu njegove realizacije, kao i kreiranja boljih uslova za budućnost -rekli su iz CUP-a.<br/>
<br/>
Ne treba zaboraviti da je, kako su naveli, budžet svojevrsna anticipacija budućnosti – budućnost prevedena na sadašnji trenutak pa od našeg odnosa prema njemu zavisi i naša budućnost.<br/>
<br/>
- Smatramo da samo stvaranjem takvog obrasca u tretiranju ovako važnih pitanja može rezultirati opštim dobrom kako za privredu tako i za građane. Sve mimo toga iscrpljuje društvenu energiju i rasipa i onako ograničene resurse - zaključuje se u saopštenju.</p>

Obrazloženje budžeta i kritike svesti u okvire realnog i objektivnog

<p>Kosovski premijer <b>Aljbin Kurti</b> kazao je da politička elita u Srbiji nikad nije odustala od velikosrpskog projekta koji bi značio raspad Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.</p>
<p>- Vučić samo zavarava Zapad. Elita koja dominira zemljom nikada nije odustala od velikosrpskog projekta. Samo se sada taj projekt zove ‘Srpski svet’. To znači ujedinjenje svih Srba u jednu državu što bi značilo raspad Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova - kazao je Kurti u intervjuu za Neue Zürcher Zeitung.</p>
<p>Kurtijev intervju za Neue Zürcher Zeitung dolazi u trenutku novih napetosti između Srbije i Kosova koja je četvrtak optužila kosovsku policiju da je prešla granicu sa Srbijom što je Kosovo demantovalo.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Srbije tvrdi da je grupa teško naoružanih kosovskih policajaca neovlašćeno prešla graničnu liniju u selu Čirković u opštini Leposavić , a srpski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je kako će Srbija u slučaju ponovnog incidenta “reagovati u skladu s punim pravilima službe”.</p>
<p>Zvanični Beograd smatra da je granica između Kosova i Srbije administrativna linija a misija NATO-a na Kosovu KFOR odgovorna za sigurnost granice Kosova sa Srbijom, dok je Kosovska policija odgovorna za ostatak granice.</p>

Kurti: Beograd nije odustao od velikosrpskog projekta, to znači raspad Crne Gore, BiH i Kosova

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: reformska-agenda