Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ostaje posvećeno reformama koje će doprinijeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem, poručili su iz tog Vladinog resora, dok viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović ističe da je dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja.
Iz MPNI su rekli da su svjesni važnosti povjerenja javnosti u obrazovni sistem i da ih raduje činjenica da su građani u posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da 63,9 odsto građana vjeruje u obrazovni sistem, prepoznali trud i zalaganje Ministarstva i značajne rezultate koje su postigli na unapređenju sistema u prethodne dvije godine. 
- Vjerujemo da je transparentnost u radu, informisanje javnosti i uključivanje stručne javnosti u donošenje odluka u značajnoj mjeri doprinjelo jačanju povjerenja građana u obrazovni sistem - kazali su iz MPNI agenciji MINA.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su u prethodnom periodu značajna sredstva izdvojena za unapređenje obrazovne infrastrukture, koja podrazumjeva rekonstrukcije i adaptacije objekata, kao i izgradnju novih obrazovno-vaspitnih ustanova. 
- Ministarstvo je poseban akcenat stavilo na značaj kontinuiranog ulaganja u razvoj obrazovnih programa, jačanje kompetencija prosvjetnih radnika i unapređenje nastavnih materijala, kao i izmjenu zakonske regulative koja će u znčajnoj mjeri unaprijediti sistem obrazovanja - dodali su iz MPNI.
Kaluđerović je agenciji MINA rekla da su vidljivi određeni pomaci u resoru prosvjete, dodajući da je, nakon izazova koje je donio period pandemije i više promjena obrazovnih vlasti od 2020. godine, bilo ključno stabilizovati sistem, uz jasnu opredijeljenost ka unapređenju kvaliteta obrazovanja.
- Treba podsjetiti da suštinska poboljšanja ne proizlaze iz čestih izmjena propisa, već iz njihove dosljedne primjene. Praksa najbolje pokazuje koliko je određena norma kvalitetna i funkcionalna - rekla je Kaluđerović, navodeći da su često mijenjani i dobri propisi, ne zato što su bili loši, već zato što se nijesu sprovodili u punom kapacitetu, pa očekivana poboljšanja u obrazovnom procesu nijesu mogla biti postignuta.
Ona je navela da, za razliku od nekih prethodnika, revanšizam izgleda nije pristup kojim se rukovodi sadašnja resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, već se više pažnje posvećuje objektivnim kriterijumima i stabilizaciji sistema.
- Ministarstvo je ponovo aktiviralo ranije započete, ali i pokrenulo nove infrastrukturne projekte. Vjerujem da građani takav pristup i konkretne aktivnosti prepoznaju kao neke od razloga za veće povjerenje u Ministarstvo i Jakšić Stojanović, iako su svjesni da još postoji značajan prostor za unapređenje obrazovnog sistema - rekla je Kaluđerović.
Upitana koji su ključni razlozi zbog kojih dio građana i dalje nema povjerenje u obrazovni sistem, uprkos povoljnoj percepciji Ministarstva, Kaluđerović je odgovorila da sistem čini široka mreža ustanova čiji rad nadzire MPNI i da, nažalost, upravljački segment sistema, a posljedično i nastavni proces, još nije zasnovan na meritokratiji, već je u velikoj mjeri pod uticajem partitokratije.
- Složenost političke strukture odražava se i na mrežu obrazovnih institucija. Partije vlasti imaju svoj udio u rukovodećim funkcijama, uključujući direktore škola, rukovodioce zavoda, domova učenika i studenata, prosvjetne inspektore - kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, različiti politički stavovi rukovodilaca dovode do neslaganja i nedostatka međuinstitucionalne saradnje, što negativno utiče na funkcionisanje sistema i smanjuje povjerenje građana u njega.
Kaluđerović je istakla da su roditelji sve zabrinutiji za bezbjednost svoje djece zbog porasta vršnjačkog nasilja u školama, ali i zbog činjenice da njihove pritužbe često ostaju bez adekvatne reakcije i epiloga. 
- To doprinosi percepciji da obrazovni sistem nije dovoljno efikasan niti pouzdan. Ovi problemi se nadovezuju i na nedovoljno uspješno sprovedene reforme obrazovnog sistema, što ga čini još manje otpornim, ali i manje sposobnim da proizvodi kvalitet i garantuje sigurnost - ocijenila je Kaluđerović.
Iz MPNI su, govoreći o povjerenju u nastavno osoblje, rekli da predstavnici Ministarstva održavaju redovne mjesečne sastanke sa direktorima osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, na kojima se razmatraju pitanja organizacije obrazovno-vaspitnog procesa. 
Oni su istakli da kroz razne obuke nastavnika rade na jačanju njihovih kompetencija, kako bi kvalitet nastave i okruženja u kojem rade bio što kvalitetniji. 
- Ministarstvo i u narednom periodu ostaje posvećeno reformama, uključujući unapređenje nastavnih planova i programa, povećanje ulaganja u obuku i profesionalni razvoj nastavnika, i poboljšanje uslova rada u školama. Te reforme će, sigurni smo, doprinjeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem - rekli su iz MPNI. 
Kako su naveli, kroz participativne procese žele da osnaže sve aktere u obrazovanju da zajedno kreiraju reforme koje će direktno uticati na kvalitet nastave i unaprijediti radne uslove u školama. 
- Naš cilj je da obrazovni sistem jednako bude dostupan za svakog učenika - poručili su iz MPNI.
Kaluđerović je, upitana šta bi trebalo da država i rukovodioci obrazovnog sistema urade po pitanju povjerenja u taj sistem, kazala da bi, da bi se povećalo povjerenje građana u obrazovni sistem, obrazovne vlasti treba da preduzmu niz konkretnih, transparentnih i strateških koraka. 
- Prvo, neophodno je učiniti javno dostupnom bazu podataka o nastavnom kadru u školama, koja bi sadržala imena nastavnika, studijski program i univerzitet na kojem su stekli diplome, godine studija i prosječnu ocjenu, godine staža i broj obuka - rekla je Kaluđerović. 
Kako je navela, građanima bi se tako omogućilo da sagledaju kvalitet i stručnost nastavnika, što je ključno za vraćanje povjerenja u obrazovni proces. 
Kaluđerović je istakla da je posebno značajno transparentno prikazati i diplome sa sumnjivih fakulteta u okruženju, čija se zakonitost rada preispituje u pravosudnim postupcima.
- Kvalitetan i kompetentan kadar sa snažnim akademskim i profesionalnim referencama utiče ne samo na kvalitet nastave, već i na motivisanost nastavnika da koriste savremene metode i postojeće mehanizme podrške - kazala je Kaluđerović. 
Ona je naglasila da formalno obrazovanje dugo stagnira i da dominira učenje napamet zarad ocjena, a nastavnici često nijesu osposobljeni da gradivo približe učenicima na razumljiv, praktičan i moderan način. 
Prema riječima Kaluđerović, mnogi najuspješniji mladi odlaze u inostranstvo i postižu izvrsne rezultate, dodajući da bi država trebalo da razvije strategije i programe koji omogućavaju zadržavanje talenata i njihovo uključivanje u obrazovni i naučni sistem, a jedan od načina su stipendije za izvrsnost.
- Fokus obrazovne politike mora biti na transparentnosti, jačanju kvaliteta nastavnog kadra, modernizaciji metoda i stvaranju uslova u kojima učenici zaista uče, eksperimentišu i razvijaju vještine. Tek tada će povjerenje građana početi da raste, a obrazovni sistem postati temelj razvoja društva - rekla je Kaluđerović.
Ona je istakla da je neophodno dosljedno poštovanje odluka Prosvjetne inspekcije i da, kada inspekcija utvrdi nezakonitosti u radu direktora javne ustanove i predloži njegovo razrješenje, ministar mora postupiti isključivo prema nalazu inspekcije, bez mogućnosti preispitivanja. 
- Dosljedna primjena zakona je najjači temelj za vraćanje povjerenja - istakla je Kaluđerović.
Ona je naglasila da Ministarstvo mora efikasno i pravovremeno postupati po pritužbama zaposlenih, roditelja i drugih građana, dodajući da radni sporovi zahtijevaju hitnu reakciju, a zaštita prava djeteta još bržu.
Kaluđerović smatra da je dobro što je raspisan Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za 2025/26. godinu, sa fondom od 500 hiljada eura, navodeći da je to prilika da se provjeri transparentnost i profesionalnost u radu Ministarstva. 
Ona je ocijenila da MPNI mora vratiti prestiž nastavničkog poziva i dokazati da nastava predstavlja profesionalni proces u kojem primat imaju isključivo nastavnici i profesori.
- Njihova stručna autonomija i profesionalna snaga moraju biti iznad administrativnih struktura u školama - istakla je Kaluđerović.
Kako je rekla, obnova povjerenja u obrazovni sistem zahtijeva da svaki nastavnik i profesor ima diplomu stečenu znanjem i zalaganjem, kao i da radi neselektivno, nezavisno i nepristrasno. 
Iz MPNI su, govoreći o borbi protiv vršnjačkog nasilja, ocijenili da ona zahtijeva jedinstvo i partnerstvo svih društvenih aktera - obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, institucija bezbjednosti, međunarodnih organizacija i civilnog društva, jer samo zajedničkim djelovanjem može biti postignut održiv napredak.
Oni su istakli da je tim MPNI od samog početka djelovanja ozbiljno pristupio rješavanju izazova kada je ta tema u pitanju i da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju prvi put eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – fizičko, psihičko, seksualno, emočionalno i digitalno. 
- U skladu sa istim zakonoam, roditelji su jasno prepoznati kao aktivni partneri u obrazovno-vaspitnom pročesu, sa obavezom da prate ponašanje djece, sarađuju sa školom i osiguravaju redovno pohađanje nastave - rekli su iz MPNI.
Kako su naveli, s ciljem preventivnog djelovanja, Ministarstvo je početkom godine izmijenilo Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe čime je povećan broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u obrazovno – vaspitnim ustanovama. 
- Njihov zadatak je da edukuju učenike da jačaju socio – emocionalne kompetencije kako bi stvorili otvorene, otporne i samostalne ličnosti koje su spremne da se izbore sa određenim situacijama i da donose odluke kojima ih prevazilaze - dodali su iz MPNI.
Oni su rekli da je dodatno školama na raspolaganju Protokol sa jasnim smjernicama o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja i vandalizma. 
Iz MPNI su podsjetili da su na njihovu inicijativu školski odbori osnovnih i srednjih škola donijeli i odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Oni su dodali da su od početka školske 2024/25 godine u školama uvedeni asistenti u sprečavanju nasilja i vandalizma, dok su od oktobra u 68 osnovnih i 44 srednje škole angažovani zaštitari. 
- Kao važna mjera u cilju povećanja bezbjednosti učenika i nastavnog osoblja u svim školskim objektima postavljen je video nadzor, a i škole koje su prepoznale potrebu da se školska dvorišta ograde radi povećanja bezbjednosti učenika, dobile su podršku za realizaciju tih aktivnosti - rekli su iz MPNI.
Oni su podsjetili da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz niz projekata i programa, koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike, navodeći da je u funkciji i besplatna telefonska linija u MPNI za prijavu vršnjačkog nasilja.
Kaluđerović je, govoreći o vršnjačkom nasilju, kazala da je ono ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori i da direktno utiče na povjerenje u obrazovni sistem, a na šta ukazuju i istraživanja CGO-a. 
- Ono odražava stanje u zajednici, a sukobi među učenicima sve češće prerastaju u ozbiljne incidente, pa čak i pokušaje teških krivičnih djela. Do toga dolazi i jer mnoge ustanove ne reaguju pravovremeno i ne sprovode svoje obaveze - istakla je Kaluđerović.
Kako je navela, nalazi Prosvjetne inspekcije pokazuju da timovi za prevenciju nasilja i vandalizma u školama ne funkcionišu na propisan način. 
- Umjesto da se sastaju najmanje dva puta mjesečno, mnogi to rade rijetko, ili se uopšte ne sastaju. Time se zanemaruje jedan od ključnih mehanizama zaštite djece, koji bi značajno doprinio prevenciji i suzbijanju nasilja - kazala je Kaluđerović.
Ona je naglasila da svi akteri u obrazovnom procesu imaju odgovornost u suzbijanju nasilja.
Prema riječima Kaluđerović, direktor škole, kao član Tima za zaštitu djece, mora redovno preduzimati preventivne mjere i postupati u svim slučajevima nasilja i vandalizma i da, ako to ne čini ažurno i odgovorno, postoji osnov za njegovu smjenu.
- Posvećen rad Timova za zaštitu djece od nasilja značajno bi smanjio procenat nasilja i vandalizma, naročito u školama sa velikim brojem učenika - dodala je Kaluđerović.
Kako je rekla, i roditelji i zajednica moraju biti aktivno uključeni, jer škola sama ne može riješiti problem sa dubljim društvenim uzrocima. 
Iz MPNI su kazali da je Strategijom za reformu obrazovanja (2025-2035) definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. 
Oni su naveli da će, kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz taj projekat unaprijediti kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivijim grupama djece i mladih.
- Strategija, koja će pokrivati period od deset godina, postaviće temelje za dalji razvoj i modernizaciju obrazovnog sistema u skladu sa savremenim trendovima i potrebama tržišta rada - rekli su iz MPNI i dodali da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. 
Iz MPNI su poručili da je kvalitetno obrazovanje ključno za smanjivanje siromaštva djece i obezbjeđivanje ljudskih resursa sa adekvatnim znanjem i vještinama za ubrzavanje razvoja Crne Gore u svim oblastima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MPNI: Posvećeni smo reformama; Kaluđerović: Dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja

Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

1250x600

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Godišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o proširenju pokazao je da je EK ozbiljna u vezi sa otvaranjem vrata za nove članove do isteka svog petogodišnjeg mandata krajem 2029. godine.
Izvještaj od 4. novembra, prvi objavljen otkako je nova Komisija preuzela dužnost krajem prošle godine, osmišljen je da procijeni napredak (ili nedostatke) deset zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), među kojima su i šest država Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija) te Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Turska.
Radio Slobodna Evropa (RSE) došao je do nacrta dokumenta planiranog za usvajanje na sastanku u Briselu 16. decembra 2025. Savjeta za opšte poslove EU koji sadrži zaključke o proširenju.
Navedeni zaključci dokumenta, između ostalog, podcrtavaju geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu.
Napominje se da proces proširenja mora biti održan na osnovu Kopenhaških kriterijuma (kriterijumi za pristupanje), uspostavljenih principa i metodologije.
Savjet poziva zemlje kandidate da iskoriste trenutnu priliku i da preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzali put ka EU.
U nacrtu dokumenta istaknuto je da će napredak svih partnera koji teže pridruživanju nastaviti da se procjenjuje na osnovu njihovih zasluga.
Isto tako, nacrt dokumenta ističe da usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ostaje ključni aspekt procesa integracije i snažan izraz strateškog izbora partnera.
Savjet očekuje da se svi partneri u potpunosti usklade sa ovim EU politikama, uključujući i restriktivne mjere.
Pojedinačno, u aneksu nacrta dokumenta se navodi individualni napredak i stanje u državama članicama iz kojeg se posebno izdvaja:
<h2>Crna Gora</h2>
Savjet je pozdravio značajan napredak Crne Gore na njenom reformskom putu ka EU članstvu sa otvorena sva 33 poglavlja i 12 privremeno zatvorenih, kako stoji u nacrtu dokumenta.
Ističe se da se Crna Gora podstiče da dalje unaprijedi sprovođenje završnih kriterijuma, posebno za poglavlja o vladavini prava (poglavlja 23 i 24).
Crna Gora mora da nastavi napredak na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave.
Dokument navodi kako EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete te da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Uočen je napredak po pitanju politike azila i upravljanje migracijama dok se ističe potreba za punim usklađivanjem sa EU viznim politikama.
U vezi ekonomske politike, Savjet podstiče Crnu Goru da implementira reforme, smanji javni dug i nastavi sa naporima za jačanje finansijske uprave i transparentnosti.
<h2>Srbija</h2>
Draft dokumenta u aneksu koji se tiče Srbije ističe da se pozdravlja to što EU inegracije ostaju i dalje strateški cilj i očekuje da se ovo jasnije odrazi u politici Srbije "i u riječima, ali i u djelima".
Pojašnjavajući ovaj stav piše da "to uključuje demonstriranje snažne političke volje i dosljednosti u sprovođenju reformi vezanih za EU i objektivno i nedvosmisleno komuniciranje o EU".
Savjet konstatuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenim 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i privremeno zatvorenim dva poglavlja.
Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuje ukupni tempo pregovora o pristupanju.
Dokument takođe navodi da Savjet uzima u obzir domaće masovne proteste izazvane urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, što je bio uzrok smrti 16 ljudi te navodi da iako je sloboda okupljanja generalno bila obezbijeđena, podsjeća na potrebu da se ona ojača i da se osigura bezbjednost novinara.
- Izvještaji o nasilju i prekomjernoj upotrebi sile tokom nekih od tih protesta zahtijevaju nepristrasne i temeljne istrage. Savjet poziva Srbiju da deeskalira tenzije i prevaziđe duboku polarizaciju u društvu stvaranjem uslova za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresovane strane, uključujući civilno društvo - piše u nacrtu dokumenta.
Takođe se ističe važnost regionalne saradnje po pitanju rješavanja ratnih zločina.
Istaknuta je zabrinutorst Savjeta u vezi sticanja prava na putovanje bez viza u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva po ubrzanoj proceduri, što predstavlja potencijalni bezbjednosni rizik za EU.
<h2>Bosna i Hercegovina</h2>
U nacrtu dokumenta piše da nakon odluke Evropskog savjeta iz marta 2024. godine o otvaranju pregovora o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), Savjet očekuje da će BiH preduzeti sve relevantne korake s ciljem usvajanja okvira za pregovore.
Potrebni su dalji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU, kako je Savjet podržao 2019. godine.
Savjet napominje da je dinamika reformi i dalje u zastoju i poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu ka EU i sprovedu neophodne reforme. Kao prioritetno pitanje, BiH treba da usvoji novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u skladu sa evropskim standardima, kao i da imenuje glavnog pregovarača.
BiH takođe treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU i hitno imenuje nacionalnog koordinatora za predpristupne (IPA) fondove.
Pozdravljeno je obnavljanje mandata EUFOR Altea, koja nastavlja da igra ključnu ulogu u podršci vlastima u BiH u održavanju sigurnog okruženja za sve građane.
Ponovo je istaknuta važnost kontinuirane saradnje među međunarodnim akterima i podršku misiji visokog predstavnika i njegove Kancelarije.
<h2>Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija</h2>
U odnosu na druge tri države Zapadnog Balkana, nacrt dokumenta ističe napredak Albanije i podvlači potebu za više rada na vladavini prava.
Po pitanju Kosova naglašen je ograničeni napredak u reformama tokom perioda izvještavanja, te se poziva na uspostavljanje međupartijske saradnje kako bi se ubrzale reforme.
Navodi se da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali se takođe ističe zabrinutost zbog dugotrajnog političkog zastoja nakon parlamentarnih izbora u februaru 2025. i očekuje dobro sproveden i inkluzivan izborni proces uoči prijevremenih opštih izbora 28. decembra 2025. godine.
Savjet priznaje napredak postignut u upravljanju migracijama i poziva Kosovo da se brzo uskladi sa viznom politikom EU.
Nacrt dokumenta takođe ističe podršku dijalogu sa Srbijom kao i konstruktivni pristup regionalnoj saradnji.
U odnosu na Sjevernu Makedoniju, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja dok se u nacrtu dokumenta podsjeća na važnost postizanja opipljivih rezultata i sprovođenja bilateralnih sporazuma "u dobroj vjeri", uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.
<h2>Ukrajina, Moldavija Gruzija i Turska</h2>
U pogledu Turske nacrt dokumenta ukazuje na negativne trendove po pitanju demokratije, vladavine prava i osnovnih prava.
Gruzija se u dokumentu susrela sa osudama zbog anti-EU narativa koje šire gruzijske vlasti koje se pozivaju da oslobode oslobode provizorno zatvorene političare, novinare i aktiviste.
Za Moldaviju se pozdravlja potvrđen politilčki mandat proevropskoj vladi nakon referenduma o EU članstvu 20. oktobra 2024. kao i nedavni (septembar 2025.) parlamentari izbori koji su potvrdili posvećenost EU integracijama.
Savjet za opšte poslove EU potvrdio je podršku Ukrajini i osudio agresiju Rusije. Nacrt dokumenta navodi da će EU nastaviti da pruža političku, finansijsku, ekonomsku humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini.
Po pitanju borbe protiv korupcije, Savjet je istakao važnost nezavisnih i efikasnih institucija u ovoj državi.
Kako su i ranje naveli zvaničnici u Briselu proširenje EU je ponovo postalo aktuelno, što se očekuje da će biti potvrđeno i na sastanku 16. decembra Savjeta za opšte poslove kada će se razmatrati zaključci nacrta dokumenta koji se baziraju na izvještaju Komisije o proširenju.
Ideja je da države članice EU jednoglasno odobre tekst dokumenta u koji je RSE imao uvid.
U godišnjem izvještaju za 2025. godinu navodi se da je "ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, proširenje realna mogućnost" i da se cio proces "sada kreće brže nego u posljednjih 15 godina".
Promjena tempa ima veze sa invazijom Rusije na Ukrajinu, pokrenutom 2022. godine, pri čemu je šefica inostrane politike EU Kaja Kalas primijetila da "geopolitičke promjene jasno govore u prilog proširenja. Proširenje nije nešto što je lijepo; to je nužnost ako želimo da budemo jači igrač na svjetskoj sceni".

Nacrt godišnjeg izvještaja EK: Crna Gora da poboljša rezultat u istragama i gonjenju u slučajevima korupcije na visokom nivou

Predsjedavajući Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu, Anton Hojfrajter kazao je da se mogućnost članstva u EU sa privremenim ograničavanjem prava veta ozbiljno razmatra kao opcija za zemlje kandidate uključujući i Crnu Goru.
- Dugo vremena smo se pretvarali da želimo proširenje, a zemlje su se pretvarale da se reformišu. Ali zemlje poput Crne Gore i Albanije sada se zaista reformišu, i reformišu se veoma velikom brzinom, takođe Moldavija i Ukrajina. Dakle, mislim da će Crna Gora biti spremna za kratko vrijeme - ocijenio je Hojfrajter.
Dodaje da velike reforme nijesu potrebne kako bi EU prihvatila Crnu Goru.
- To je tako mala zemlja. Njena poljoprivreda je mala, kao i broj stanovnika. Imamo samo jedan pravi problem, a to je veto. Pa zašto ne bismo napravili (pristupni) Ugovor sa Crnom Gorom - možete biti punopravni član Evropske unije sa jednim izuzetkom. Potpisaćete Ugovor da nećete koristiti svoje pravo veta sve dok ga ne reformišemo - kazao je Hojfrajter na Forumu o vanjskoj politici u Berlinu čiji je organizator Koerber-Stiftung.
To bi se, kako ističe, na određeni način moglo protumačiti kao da postoje zemlje članice prvog i drugog reda, ali očekuje da će ovo ograničenje biti prihvatljivo za zemlje kandidate koje žele da postanu punopravne članice.
- Neće biti srećni ali to je znak da se možemo proširiti i poslati poruku zemljama poput Srbije i Vučića da smo u mogućnosti to da uradimo. To bi takođe bio dobar znak za Moldaviju i Ukrajinu.. Ja sam zaista za veoma pragmatično rješenje - kazao je Hojfrajter.
On naglašava i da je nemoguće nametnuti rješenje da se o svim pitanjima u EU odlučuje kvalifikovanom većinom, i iznosi predlog da veto bude validan kada četiri zemlje članice stave veto na isto pitanje.
- U našem je interesu da nemamo više sivih zona unutar Evrope. I zato je naš geopolitički interes da se Evropa proširi - zaključio je Hojfrajter.

Prijedlog iz Berlina: U EU, ali privremeno bez prava veta

Predstavnici Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) učestvovali su na 24. Godišnjoj profesionalnoj konferenciji EPAC/EACN, održanoj u Hagu, gdje je ozvaničeno da će Crna Gora krajem 2026. godine biti domaćin jubilarnog 25. izdanja konferencije i Generalne skupštine ove evropske mreže.
Iz ASK-a poručuju da je domaćinstvo ovog foruma, jednog od najznačajnijih u Evropi u oblasti borbe protiv korupcije i jačanja integriteta institucija, snažna potvrda reformskih procesa u Crnoj Gori.
– Ovo nije samo priznanje institucijama – ovo je priznanje Crnoj Gori kao modernoj, pouzdanoj i evropskoj državi koja ubrzano podiže standarde dobrog upravljanja, navode iz ASK-a.
Šta znači za građane Crne Gore?
• Jačanje međunarodnog povjerenja 
 – Evropski partneri prepoznaju naš jasni reformski kurs i posvećenost vladavini prava, ističu iz Agencije.
• Brže usvajanje savremenih antikorupcijskih standarda 
 Konferencija će omogućiti razmjenu najboljih evropskih praksi, što će doprinijeti efikasnijem nadzoru i prevenciji korupcije.
• Vidljiv napredak u evropskim integracijama 
 Događaj dolazi u trenutku ključnom za zatvaranje najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja.
• Poruka mladima da mogu graditi budućnost u Crnoj Gori 
 – Gradimo društvo u kojem pravila važe za sve, a mladi imaju jednake šanse, poručuju iz ASK-a.
Dvostruki jubilej
<ol>
 <li>&nbsp;godina obilježava:</li>
</ol>
• 25 godina EPAC/EACN mreže 
 • 10 godina ASK-a
Crna Gora će, kako naglašavaju, spojiti jubileje i poslati poruku o sistemskoj izgradnji integriteta i odgovornosti u javnom sektoru.
– Konferencija će biti organizovana u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, uz veliku institucionalnu vidljivost Crne Gore kao regionalnog lidera reformi, navode iz ASK-a.
Očekuje se učešće predstavnika ključnih evropskih institucija i eksperata, sa panelima posvećenim finansiranju politike, digitalnim rizicima i unapređenju dobrog upravljanja.
Zahvalnost partnerima
– Odluka EPAC/EACN zajednice potvrđuje da je Crna Gora pouzdan i kredibilan partner u evropskoj borbi protiv korupcije, ističu iz Agencije.
Agencija za sprečavanje korupcije je nacionalni koordinator aktivnosti u okviru EPAC-a, a domaćinstvom naredne konferencije, kako navode, dodatno učvršćuje svoj položaj i otvara novu stranicu međunarodne saradnje.

ASK: Potvrda reformi i jačanja međunarodnog povjerenja u institucije

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo nikada nijesu bili odlučniji u učvršćivanju institucionalne nezavisnosti i unapređenju efikasnosti, a napredak ostvaren kroz sprovođenje reformi postaje sve vidljiviji, iako prostor za napredak i dalje postoji.
To je poručeno na drugom panelu „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem ušao u period dubokih promjena nakon godina nedostatka sudija, velikih zaostataka i neadekvatne institucionalne podrške.
Uprkos tome, dodala je, u proteklih 11 mjeseci ostvaren je „ozbiljan pomak“.
- Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto rješenosti predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto - kazala je Pavličić.&nbsp;
Kao primjere je navela Privredni sud, Upravni sud i Vrhovni sud, u kojem je, kako je istakla, riješeno 28 odsto više predmeta nego u 2024. godini, uprkos tome što se i dalje radi u smanjenom sudijskom sastavu.
Posebno je naglasila rezultate u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2025. godini riješeno je 56 takvih predmeta, što je oko 20 odsto više nego prethodne godine, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda.Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi - poručila je Pavličić.
Ukazala je da je reforma sudstva podrazumijevala i jačanje disciplinske odgovornosti sudija, podsjećajući da je uvedena novina, uvođenje sistemskog ocjenjivanja sudija, uključujući i sudije Vrhovnog suda.
- Nisam naišla na primjer druge države u kojoj se ocjenjuju sudije Vrhovnog suda. Ali izvolimo, ocjenjivaćemo se - kazala je Pavličić.&nbsp;
Navela je da se ocjenjivanje mora vršiti isključivo u rokovima koje propisuje zakon, uz uvažavanje principa legitimnih očekivanja.
Pavličić je naglasila da reforme neće stvoriti „savršeni sistem“ do 2026/27. godine, ali da će Crna Gora ponuditi „pouzdano, odgovorno i rezultatski orijentisano sudstvo“.
- Građani i naši međunarodni partneri moraju znati da smo odlučno krenuli u isporučivanje rezultata - poručila je Pavličić, dodajući da široka podrška projektima u oblasti pravosuđa potvrđuje povjerenje partnera u započete reforme.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković kazao je da je tokom prethodne dvije godine započet proces dubokih institucionalnih promjena, čiji je cilj uspostavljanje potpuno nezavisnog i profesionalnog tužilaštva.
Ocijenio je da reforme ne mogu biti završene u kratkom periodu, ali da je najvažnije postaviti „jasne i čvrste temelje“ sistema.
- Najvažniji korak bio je promijeniti pristup i uspostaviti apsolutnu internu i eksternu nezavisnost tužilaštva - rekao je Marković, navodeći da svi postupci i odluke moraju proći kroz „filter kvaliteta“.
Marković je naglasio da nezavisnost ne znači samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i internu samostalnost svakog tužioca u donošenju odluka „bez uticaja rukovodilaca, osim u postupcima predviđenim zakonom“.
- Bez nezavisnosti tužilaštva nema ni vladavine prava - jasan je Marković.
Govoreći o odgovornosti, Marković je naglasio da je to princip koji mora biti podjednako snažan kao i nezavisnost, navodeći da je svaki tužilac odgovoran za predmet u kojem postupa, a svaki rukovodilac za efikasnost i zakonitost rada tužilaštva.
Marković je podsjetio da su u prethodnom periodu uvedena nova pravila za ocjenjivanje tužilaca, što je već dovelo do drugačijih rezultata ocjenjivanja, uključujući i veći broj ocjena „dobar“ i prvu ocjenu „nezadovoljavajući“.
On je najavio da će u saradnji sa UNDP-jem tokom 2026. biti uveden centralni informacioni sistem, koji će omogućiti efikasnije upravljanje predmetima, praćenje rada, analitičke preglede i kvalitetnije izvještavanje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
- To će biti ključni alat za unapređenje efikasnosti, ali i kvaliteta rada tužilaštva - smatra Marković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio je da se crnogorsko pravosuđe već duži period suočava sa posljedicama dugogodišnjeg poricanja problema organizovanog kriminala i korupcije.
- Živjeli smo dugi niz godina tako što nam je pravosuđe slalo poruku da nemamo organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Sekulović, dodajući da je tek pod pritiskom evropskih integracija i jačanjem svijesti u društvu počelo otvoreno priznavanje stvarnog stanja.
Sekulović smatra da je uprkos tome ostvaren veliki institucionalni pomak i da „danas imamo prilično solidan temelj“.
Kazao je da očekuje da će 1. januara 2027. crnogorsko pravosuđe biti dovoljno stabilno da Evropska komisija ocijeni da je država prošla najvažniji test iz oblasti vladavine prava.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, Sekulović tvrdi da crnogorski sistem „nikada nije bio samostalniji od političkog uticaja“, uz napomenu da uvijek postoje pokušaji uticaja, kao i u svakoj državi.
Međutim, upozorio je na drugi rizik — zatvaranje institucija u „sopstvene bunkere“, gdje postaju nedodirljive, te je naglasio potrebu za kulturom otvorenosti.
Sekulović smatra da sada nije trenutak za radikalne poteze u sektoru, već za završetak ključnih reformi do kraja 2026. godine, nakon čega će u stabilnijem političkom okruženju biti moguće razmatrati dugoročna rješenja.

Pavličić: Imamo efikasnost od 99 odsto; Marković: Uspostavljamo apsolutnu internu i eksternu nezavisnost

Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori potvrđuje ono na čemu Ministarstvo finansija predano radi a to je konkretan, mjerljiv i sveobuhvatan napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, saopštili su iz tog resora.
Evropska komisija je prepoznala Ministarstvo finansija kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi, sa zapaženim rezultatima u gotovo svim poglavljima za koja je ovaj resor nadležan.
- Ovaj Izvještaj je potvrda da su reforme koje sprovodimo sistemske, održive i strateški usmjerene ka stvaranju moderne, stabilne i konkurentne ekonomije, ekonomije koja je spremna za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su.
Ministarstvo finansija ima jednu od najznačajnijih uloga u pregovaračkom procesu, sa direktnom nadležnošću u čak 11 poglavlja, i sa aktivnim učešćem u gotovo svim ostalima. Ističu da je u većini poglavlja evidentiran dobar ili veoma dobar napredak, što jasno potvrđuje da je ekonomski stub evropske integracije Crne Gore čvrsto postavljen.
- Evropska komisija je prepoznala napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, naročito u dijelu unapređenja fiskalne discipline i reforme sistema javnih finansija. Ministarstvo finansija ostaje posvećeno jačanju fiskalne odgovornosti, funkcionalnosti Fiskalnog savjeta i daljem usklađivanju sa najboljim praksama Evropske unije - stoji u saopštenju MF.
U proteklih godinu dana, Ministarstvo finansija je sprovelo jednu od najsveobuhvatnijih reformskih faza u novijoj istoriji. Usvojeno je 16 novih zakona koji se odnose na poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala i 9 – Finansijske usluge.
- Ove reforme ne predstavljaju samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, već su suštinski reformski iskorak koji postavlja temelje za konkurentnije, sigurnije i atraktivnije tržište kapitala i finansijskih usluga.
Veliki iskorak ostvaren je i pristupanjem Crne Gore Jedinstvenom tržištu za plaćanja u eurima (SEPA), čime su crnogorski građani i privreda dobili mogućnost bržih, sigurnijih i jeftinijih transakcija u eurima, u potpunosti ravnopravno sa članicama EU. Ovaj potez dodatno jača konkurentnost i integraciju crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski prostor - kazali su iz tog resora.
Evropska komisija je posebno pohvalila poglavlje 32 – Finansijski nadzor, gdje je Crna Gora ostvarila veoma dobar napredak.
- Ministarstvo finansija je u proteklih šest mjeseci sprovelo niz mjera u tom pravcu, izmeðu ostalog usvojen je Zakon o unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru, pripremljena je i usvojena nova Metodologija unutrašnje revizije, definisana &nbsp;je mapa puta za jačanje upravljačke odgovornosti i sprovedene su obuke za jačanje kapaciteta u državnim preduzećima - navodi se.
Ove aktivnosti stvaraju temelje za transparentnije upravljanje javnim sredstvima i povećavaju povjerenje građana i investitora.
Ministarstvo finansija bilježi i značajan uspjeh u okviru poglavlja 29 – Carinska unija, gdje je Crna Gora pristupila Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Od 1. novembra 2025. godine, tranzit robe sa članicama EU biće brži, jeftiniji i sigurniji zahvaljujući uvođenju Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).
- Ovim potezom, Crna Gora postaje dio velike evropske mreže koja povezuje njenu privredu sa tržištem od preko 450 miliona potrošača - precizirali su.
Ministarstvo finansija nastavlja da predvodi reformske procese koji jačaju ekonomsku stabilnost, fiskalnu odgovornost i otpornost crnogorskih finansija.
- Svaki novi korak u procesu evropskih integracija potvrđuje da Crna Gora ne ide putem reformi samo zato što je to dio agende, već zato što zna da je to put ka sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
Uspjeh Ministarstva finansija je uspjeh cijele države. Naš evropski put nije samo politička odluka, to je ekonomska strategija koja vodi ka većem standardu građana i boljoj budućnosti za sve - zaključili su iz MF.

Ministarstvo finansija: Prepoznati smo kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da Crna Gora ne koristi u dovoljnoj mjeri potencijale koje pruža Plan rasta za Zapadni Balkan, ključni finansijski instrument Evropske unije za period 2024–2027, kojim se podržavaju reforme, ekonomski razvoj i ukupno približavanje zemalja regiona Uniji. EU je kroz ovaj Instrument opredijelila ukupno šest milijardi eura za zemlje zapadnog Balkana, od čega bi Crnoj Gori trebalo da pripadne ukupno 383,5 miliona eura, i to 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredita sa vrlo povoljnim kamatama. Dio tih sredstava se uplaćuje direktno u budžet, dok se ostatak isplaćuje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO) za konkretne razvojne projekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  U CGO-u podsjećaju da su isplate planirane dva puta godišnje, uz strogo praćenje realizacije <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, koja obuhvata oko 130 kvalitativnih i kvantitativnih mjera. Nakon njenog usvajanja, u septembru 2024. i dobijanja odobrenja Evropske komisije, Crna Gora je primila avans od 26,8 miliona eura, dok se preostala sredstva isplaćuju etapno, po osnovu ispunjenih reformskih koraka. - Svaki ispunjeni reformski korak donosi pravo na određeni iznos finansijske podrške, često u visini i od nekoliko miliona eura. Budući da je dio ukupne podrške već obezbijeđen kroz avansna sredstva, iz svake naknadne isplate se odbija odgovarajući iznos, kako bi se spriječilo dvostruko evidentiranje istih sredstava - kazao je Ivan Kašćelan, asistent na projektima u CGO-u. Međutim, napominje da Crna Gora ne izvršava obaveze predviđenom dinamikom, zbog čega gubi pravo na puni iznos sredstava planiranih za taj ciklus. U dosadašnje dvije tranše, ostvarila je pravo samo na djelimičan iznos podrške. - <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/3891e8f0-c197-4b91-bcf8-e994c64fecf3_en?filename=COMMISSION%20IMPLEMENTING%20DECISION%20approving%20the%20first%20release%20of%20funds%20to%20Montenegro%20under%20the%20Reform%20and%20Growth%20Facility%20for%20the%20Western%20Balkans.pdf" target="_blank">Prva tranša</a> se odnosila na mjere sprovedene u okviru prvog izvještajnog perioda, do 28. februara 2025. godine, koji je uključivao 14 planiranih koraka, od čega je po ocjeni Komisije Crna Gora ispunila samo 7, iako je Vlada tvrdila da je u potpunosti ispunjeno 10. Preostalih sedam aktivnosti je ostalo da se ispuni u narednom periodu sa rokom od 24 mjeseca. Zbog toga je, od planiranih 29 miliona eura, Crna Gora oslobodila samo 10,2 miliona eura (preciznije, vrijednost ispunjenih koraka je iznosila oko 11 miliona, od čega je oduzeto 0,83 miliona na račun prethodno isplaćenog avansa) - podsjeća Kašćelan. U drugom izvještajnom periodu, dodaje on, od 11 planiranih koraka Evropska komisije je utvrdila da je Crna Gora realizovala samo 3 za koja je isplaćeno oko 4 miliona, od mogućih oko 22,5 miliona eura za svih 11 koraka. Dodatno su ispunjena 2 koraka iz prethodnog ciklusa, čime je Crna Gora kroz <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/a0c5817f-ea89-4f04-b69b-44c0b7888ae2_en?filename=RGF%20Payment%20Annex%20Montenegro.pdf" target="_blank">drugu tranšu</a> ukupno oslobodila 8,1 milion eura (i u ovoj tranši je oduzeto oko 0.5 miliona eura na račun prethodno isplaćenih avansnih sredstava).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  - Dakle, Crna Gora je do sad povukla 18,3 miliona eura (od ukupne sume od 19,7 miliona eura za kompletirane reforme oduzeto je oko 1,6 miliona eura iz prethodno uplaćenog avansa), što čini svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera (52,1 milion eura) planiranih za ovaj period. Treba napomenuti da ova sredstva nijesu trajno izgubljena, jer se rok za sprovođenje reformi može produžiti, ali ovako spora dinamika reformi i očigledna neučinkovitost nadležnih institucija ozbiljno kompromituju kredibilitet zemlje u sprovođenju preuzetih obaveza - istakao je Kašćelan Uz postojeći zaostatak od 13 neispunjenih koraka, jer je do sada završeno samo 12 od 25 planiranih reformi, i obaveze za sprovođenje narednog, vrlo obimnog, ciklusa od 32 reforme do kraja godine, Crna Gora se, napominje Kašćelan, suočava sa ozbiljnim rizikom da ne ispuni ključne obaveze iz ovog Instrumenta. - Ukupno gledano, uključujući postojeći zaostatak i obaveze iz narednog izvještajnog perioda, do kraja godine, odnosno za svega nekoliko mjeseci, potrebno je realizovati čak 55 reformskih koraka - kazao je on. CGO naglašava da su inicijative poput Plana rasta za zapadni Balkan od izuzetnog značaja za evropske integracije i ekonomski razvoj Crne Gore, te upozorava da odnos Vlade prema njima naglašava izostanak političke volje, strateške posvećenosti i institucionalne odgovornosti.&nbsp; - Procenat od svega 38 odsto iskorišćenih sredstava jasno odražava stvarni prioritet aktuelne vlasti prema reformama - mnogo retorike, a premalo stvarnih rezultata - zaključio je Kašćelan.

CGO: Do kraja godine potrebno realizovati čak 55 reformskih koraka, to CG košta evropskog novca i kredibiliteta

Značajnijih ekonomskih pomaka od smjene vlasti u Crnoj Gori nije bilo. Štoviše, možemo reći da smo nazadovali u samoj strukturi ekonomije. Strukturni problemi su i dalje prisutni, ništa nije učinjeno na polju diverzifikacije ekonomije, dok su pojedini raniji izazovi postali još izraženiji i produbljeni, kazao je u razgovoru za Portal ETV ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Period od kraja avgusta 2020. do danas obilježen je promašenim politikama i izostankom strateškog pristupa. Umjesto diverzifikacije i jačanja realne ekonomije, oslonili smo se na potrošnju i administrativne poteze koji nijesu proizveli novu vrijednost, niti otvorili radna mjesta.&nbsp; Strane investicije su gotovo nestale, infrastrukturni projekti su stali, dok je javni sektor postao glavna konkurencija realnoj ekonomiji. Produktivnost stagnira, cijene rastu, profesionalizacija državnih kompanija nije sprovedena, a uvozno-izvozni bilans dostigao je istorijski minimum. U takvoj situaciji obećanje da ćemo za nekoliko godina postati Luksemburg Balkana i Singapur Evrope zvuči kao utopija, jer im za sada možemo parirati jedino po visini troškova života. Takve politike, smatra Mulešković, guraju Crnu Goru u sve dublju zavisnost od potrošačkog modela, stvarajući iluziju rasta uz trajno urušavanje konkurentnosti i održivosti privrede. <h2>Nazadne reforme</h2> Na početku razgovora za naš portal, Mulešković je konstatovao da je javni sektor postao konkurentniji u odnosu na realnu ekonomiju po pitanju zarada - pruža veću sigurnost, pa samim tim predstavlja dalji problem za razvoj ekonomije.&nbsp; - Takođe, iako statistika pokazuje da je došlo do rasta BDP-a, treba biti veoma obrazriv prilikom analize tih podataka. Rast BDP-a nije prouzrokovan stvaranjem novih ekonomskih vrijednosti, tj. otvaranjem novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji, već isključivo povećanjem potrošnje, koja je produkt reformi koje smo imali 2022. i 2024. – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830200816_f2014d5b57099b1d3f197bb3fa31955afe4b7b973f8e4a7019ccd5ec56df59f3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830200816_f2014d5b57099b1d3f197bb3fa31955afe4b7b973f8e4a7019ccd5ec56df59f3" data-rendition-name="original" width="1001" height="563" loading="lazy" alt="Mirza Mulešković"> <figcaption>Mirza Mulešković(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, te reforme su donijele negativne efekte... Zarade jesu rasle, ali je, napominje Mulešković, životni standard građana unaprijeđen svega nekoliko procentnih poena u odnosu na prosjek EU. - Tako smo 2019. godine bili na nivou od 50 odsto, danas na 54 odsto što jasno ukazuje da je kompletan rast zarada, koji je bio velik, zanemaren zbog velikog rasta cijena. Samim tim, nijesmo mogli osjetiti neke veće boljitke – istakao je Mulešković. Iz ugla planiranja, Mulešković kaže da imamo ekonomiju sa kojom se ne upravlja strateški, odluke se donose bez konsultacija, suprotno principima transparentnosti, što, kako ističe, stavlja u nepovoljan položaj kompletnu poslovnu zajednicu. Upozorava da su direktne strane investicije u preduzeća i banke u prethodnih pet godina zabilježile pad od preko 70 odsto. - Nekad su direktne strane investicije u strukturi učestvovale sa oko 35-40 odsto. U prvih šest mjeseci 2025. godine taj procenat je 8,5 odsto. To jasno ukazuje da Crna Gora nije prepoznata kao kod investitora kao destinacija u koju treba ulagati – napominje Mulešković. Naš sagovornik naglašava da je Crna Gora imala pozitivan efekat od rata u Ukrajini po pitanju povećanja BDP-a, jer u našoj zemlji od 2022. godine živi i radi više od 100.000 stranaca koji su povećali potrošnju. S druge strane, svjedočimo rastu cijena koje je proisteklo iz administrativnog povećavanja zarada. Mulešković upozorava da se ne mogu povećavati zarade bez rasta ekonomskih vrijednosti i produktivnosti.&nbsp; - Produktivnost crnogorske ekonomije se nije povećala, tako je bilo za očekivati da se desi sve ovo. Mogli smo sve često čuti da ćemo u ovih nekoliko godina postati Luksemburg Balkana i Singapur Evrope. Uspjeli smo u jednom - da postanemo Luksemburg i Singapur samo po pitanju cijena. To je rezultat takvih politika i to je bilo za očekivati jer su se te reforme sprovele bez ikakve ekonomske analize, strateškog upravljanja – dodaje Mulešković. <h2>Dugoročne posljedice</h2> Upozorava i da ovaj tip reformi ne daju kratkoročne efekte, već će se njihovi negativni uticaji vidjeti i i osjetiti u narednom periodu.&nbsp; - Crna Gora je sa tim reformama prešla u sistem upravljanja ekonomijom potrošačkog društva, što znači da kompletna ekonomija i javne finansije zavise od potrošnje. Ukoliko imate bilo kakav problem sa potrošnjom imate problem sa javnim finansijama – pojasnio je ekonomski analitičar. Mulešković poručuje da ne treba zaboraviti da je u prethodnih pola godine udvostručen dug privrednih subjekata, da je povećan broj blokiranih preduzeća, te da se otvoreno krše principi zapošljavanja u javnom sektoru. To, ističe on, jasno govori da se ne vodi računa o realnoj ekonomiji i da postoji problem sa upravljanjem. Prema njegovim riječima, nije se ništa uradilo po pitanju profesionalizacije menadžmenta državnih kompanija, već su se nastavile stare prakse i produbile sa novim modalitetima koji negativno utiču na konkurentnost crnogorske privrede. Takođe, u prvih šest mjeseci pokrivenost uvozom i izvozom je na istorijskom minimumu, svega 13,6 odsto. Jasno je, ističe Mulešković, da se ništa nije uradilo po pitanju jačanja crnogorskog proizvoda, već svjedočimo regresiji. - Sa ovakvim načinom upravljanja velika količina novca izlazi iz zemlje, a manja ulazi što ne daje mogućnost ekonomskog rasta i razvoja i smanjuje mogućnost dodatnih investicija i ulaganja u tehnološki napredak koji je neophodan za Crnu Goru – stava je Mulešković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052615054_bc72d9b0168bc385eeaf72be02fca059788a98633641b5e81eafe4f609e87a51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052615054_bc72d9b0168bc385eeaf72be02fca059788a98633641b5e81eafe4f609e87a51" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="novac"> </figure>  <h2>Bez strateških investicija</h2> Mulešković podsjeća i da u prethodnom poludecenijskom periodu Crna Gora nije imala nijednu stratešku investiciju, osim otvaranja prve dionice auto-puta Bar-Boljare 2022, a čiji ja je gradnja počela 2015. godine. - Do danas nijesu zaključeni ugovori o realizaciji infrastrukturnih projekata, što znači da smo i u tom dijelu imali stagnaciju – napominje Mulešković. Podsjetio je i na zatvaranje državnih kompanija, naglašavajući da je cijeli postupak mogao biti sproveden drugačije.&nbsp; - Imali smo otvaranje firmi čiji je cilj bio unaprijeđenje rada državnih organa, a kao rezultat smo za godinu dana dobili trošak jer nijesu uspjele da obave makar jednu analizu poslovanja crnogorskih preduzeća koja su u vlasništvu. Bilo je dosta stvari koje nijesu implementirane na pravi način. Veliki problem je nestrateško upravljanje ekonomijom, kao i to što se prilikom donošenja odluka ne rade ekonomske analize, projekcije, analize rizika kako bi država i ekonomija mogle lakše da reaguju na sve ono što mogu biti negativne posljedice – dodao je naš sagovornik. <h2>Talas protesta logičan slijed događaja</h2> Kada se reforme sprovode po modelu kakav imamo u Crnoj Gori - izjednačavanjem zarada bez sistemskog pristupa, prirodan je slijed događaja talas protesta i zahtjeva radnika. - Imate takvu situaciju da su određenim zaposlenima u javnoj upravi i državnim preduzećima zarade po nekoliko hiljada eura, dok su s druge strane dominantno zarade ostale minimalne od 600 ili 800 eura. Samim tim se stvara osjećaj nezadovoljstva i očekujete da imate svakodnevne zahtjeve – istakao je Mulešković. Konstatuje da je problem trebalo riješiti sistemski, tako da reforme povećaju plate i penzije u skladu sa radom i doprinosom, a ne sve svoditi na isti nivo. - Reprekusije ovakvih politika će se vidjeti u dugom roku i rano je pričati da li imamo stabilne javne finansije. Znaćemo to nakon svih reformi kad dođe do stabilizacije samog tržišta i vidjećemo koliko smo unaprijedli crnogorsku ekonomiju, a strah me je da nismo puno – zaključuje Mulešković. <h2>Cjenovno nekonkurentni</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Mulešković kaže da se i prošloj i ovoj sezoni pogrešno pristupilo. Ove godine, dodaje, u ljetnju sezonu smo ušli još nepripremljeniji, suočeni s nizom izazova - od loše infrastrukture do neuređenih plaža.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607110616_94c6d93ddc68fbf0a3788f32c94f4ad7591b89faf0d9803430a3afb8b2825c6d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250607110616_94c6d93ddc68fbf0a3788f32c94f4ad7591b89faf0d9803430a3afb8b2825c6d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Crnogorske plaže 6. jun 2025."> <figcaption>Stanje na crnogorskim plažama u junu ove godine(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption> </figure>  - Uvijek upozoravam da podatke o broju turista i noćenja u posljednje tri godine moramo uzimati sa rezervom jer smo u turiste uračunavali strance koji su došli ovdje da žive i borave zbog rata Ukrajini. Kada su dobili papire više se nijesu tretirali kao turisti, pa smo dobili pad u broju noćenja. Treba biti pažljiv i po pitanju tranzitnih turista – kazao je Mulešković. Dodaje da smo strateški pomogli razvoj ekonomije Albanije sa odlukom da povećamo aerodromske takse i tako prebacili putnike iz Crne Gore u tu zemlju. - Samim tim smo svi zajedno učestvovali u izgradnji aerodroma u Tirani i razvoja turizma i ekonomije te zemlje. S druge strane, dobili smo sve ono što su najveći problemi crnogorske privrede, a to su loša infrastruktura i nedovoljna avio-povezanost – ocijenio je naš sagovornik. Zbog svih politika na nacionalnom nivou Crna Gora je, napominje Mulešković, postala cjenovno nekonkurentna.&nbsp; - Zbog migracija radnika i svih problema sa kojima se suočavaju turistički poslenici, zbog rasta troškova, komunalija i svega onoga što prati njihovo poslovanje - cjenovna politika ne iznenađuje. Ona nije dobra za građane Crne Gore, ne možemo očekivati da budemo konkurentni i dugoročno ne može donijeti koristi crnogorskom turizmu. Da smo povećali cijene, ali uz to unaprijedili infrastukturu i kvalitet usluge i ponudu tek onda bi mogli da govorimo da smo konkurentni – dodao je Mulešković. On podsjeća da javne finansije zavise od turizma i da je teško očekivati veći prihod ove godine. Poručuje da treba sačekati septembar i oktobar sa podacima kako bi dobili jasnu sliku šta je realizovano od planiranog.&nbsp; - Ovo su jasne lekcije na kojima treba da učimo jer već je trebalo da se počne sa planiranjem sljedeće turističke sezone. Međutim, to treba da se desi saradnjom svih relevantnih institucija i privrednika. Ono što je karakteristično za prethodnih pet godina je da je upravo taj proces konsultacija sa privredom i privrednim udruženjima bio nedovoljno razvijen, pa samim tim i imamo odluke koje su na snazi u Crnoj Gori – ocijenio je Mulešković. <h2>Realna ekonomija za novu vrijednost</h2> Da bi se popravila ekonomska slika države, Mulešković preporučuje tri ključna poteza koja bi Vlada trebalo da povuče, a jedan od njih je reforma javne uprave i preusmjeravanje dominantnih sredstava - 717 miliona za plate u javnom sektoru i svega 280 miliona za kapitalni budžet - u infrastrukturne projekte i investicije koje otvaraju nova radna mjesta u realnoj ekonomiji.&nbsp; - Treba se vratiti strateškom upravljanju ekonomije, povezati institucije i konačno otpočeti njihovu saradnju koje nema u posljednje vrijeme. Takođe, kreirati listu prioritetnih projekata i sektora gdje Crna Gora ima potencijal i na taj način poslati poruku investitorima da je država otvorena za investicije u određenim oblastima. Nužan je povratak održivim politikama, transparentnom donošenju odluka i dugoročnom planiranju. Ne možete povećati poreze, dažbine, ili mijenjati određene zakonske odredbe sredinom godine jer se tako privrednim subjektima stvara neizvjesnost, netransparentnost i ugrožava njihovo poslovanje – objašnjava Mulešković Sagovornik Portala ETV smatra i da treba izdvojiti veća sredstva za subvencionisanje i podršku privrednih subjekata, otvaranje novih posebno onih kojima su u fokusu žene, mladi, poljoprivrednici. Na taj način će se, ocjenjuje, aktivirati i oni manje razvijeni djelovi Crne Gore, posebno sjever.&nbsp; Ipak, svjestan je da je sve navedene ideje teško implementirati ako se ne bude dalje radilo na razvoju infrastrukture.&nbsp; - Često možemo čuti da sjever ima velike potencijale, posebno u oblasti turizma i poljoprivrede, a stanje na terenu je takvo da više od 60 odsto domaćinstava nema dobru putnu infrastrukturu, kako bi se došlo do njih. Upravo to su problemi koji zahtijevaju akciju. Moramo se osloboditi sistema da je država najveći poslodavac i treba da shvatimo da je realna ekonomija ona koja stvara novu ekonomsku vrijednost, koja unapređuje kvalitet života, koja treba i mora da bude okosnica razvoja jednog društva – zaključio je Mulešković.

Tamara Klikovac

Crna Gora postala obećani Luksemburg i Singapur, ali samo po troškovima života

Crna Gora je u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva. U utorak ih očekuje meč sa Norveškom, rukometnom silom, koja godinama diktira tempo svjetskog rukometa.
Mogu li lavice još jednom da pokažu snagu, karakter i inat? ❤️🦁 
 
O očekivanjima i timskom duhu, u Budilniku vikendom, pričala je golmanka naše reprezentacije Marija Marsenić. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDSAirC3DNsj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

U centru Bara, ispred Tri kule danas oko 16 časova potukle su se djevojčice. &nbsp;Prema saznanjima Primorskog portala incident je prijavila policiji &nbsp;jedna od učesnica tuče.&nbsp;
- Šetali smo prema gradu. Scena koju smo vidjeli bila je izuzetno neprijanta, užasna. Dvije djevojčice su se udarale, a pored njih je bila grupica vršnjaka. Udarajući se, oborile su jedna drugu i završile &nbsp;na trotoaru. Jedan čovjek je pritrčao da ih razdvoji - ispričala je sagovornica &nbsp;Primorskog &nbsp;portala-&nbsp;
Ona je dodala da se uplašila za svoje dijete koje je vodila za ruku jer kako navodi “incident se dogodio iznenada”.
- Moje dijete je počelo da plače. Učesnice u tuči su vrištale. Mučna situacija, neočekivana u centru grada - kazala je ona. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Prema saznanjima &nbsp;Primorskog portala jedna od akterki incident je prijavila policiji. Upućena je na ljekarski pregled.
Policija utvrđuje identitet učesnica u tuči.

Tuča djevojčica u Baru, policija utvrđuje identitet učesnica u incidentu

Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije pokazali su danas snažnu podršku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u Londonu, u onome što su opisali kao „ključni trenutak“ za Kijev, pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da se saglasi predloženi mirovni sporazum sa Rusijom.
Na brzo organizovanom sastanku, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i Zelenski rekli su da žele da pripreme čvrste planove u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.
Izvor u britanskoj vladi rekao je da će lideri razmatrati korišćenje vrijednosti zamrznutih ruskih sredstava. Ranije su lideri Estonije, Finske, Irske, Letonije, Litvanije, Poljske i Švedske pozvali Evropsku uniju da brzo djeluje po pitanju prijedloga da se zamrznuta sredstva upotrijebe za finansiranje Ukrajine.
Starmer, Makron, Merc i Zelenski takođe žele da nastave napore da dobiju američke sigurnosne garancije kako bi odvratili Rusiju od daljih napada, nakon što je ona pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Objavljivanje američkog plana primirja prošlog mjeseca djelimično je usmjerilo pažnju evropskih lidera, koji se plaše da bi Kijev mogao biti prisiljen da prihvati uslove povoljne Moskvi, a za koje neki kažu da bi mogli destabilizovati kontinent.
- Veoma mi je drago što vas vidim ovdje, skoro četiri godine od početka ovog strašnog konflikta, u kritičnoj fazi sada u potrazi za mirom. Stojimo uz Ukrajinu, i ako bi došlo do primirja, ono mora biti pravedno i trajno - dodao je Starmer.
Makron i Merc takođe su izrazili odlučnost da nastave sa čvrstim planom, u trenutku koji je njemački kancelar opisao kao „odlučujući… za sve nas“.
Zelenski je ukazao na delikatnu ravnotežu koju evropske sile treba da postignu dok pokušavaju da pregovore o boljim uslovima u okviru predloženog američkog plana.
„Postoje stvari koje ne možemo riješiti bez Amerikanaca, stvari koje ne možemo riješiti bez Evrope, zato moramo donijeti neke važne odluke“, rekao je Zelenski.

Evropski lideri i Zelenski razgovarali u Londonu u „ključnom“ trenutku za Ukrajinu

Neformalna građanska asocijacija slobodnih građana STEGA saopštila je da nije bila upoznata sa navodnim krivičnim i prekršajnim prijavama o kojima su posljednjih dana izvještavali mediji, te da ne raspolaže zvaničnim informacijama o njihovom ishodu.
Iz ove asocijacije tvrde da je „posebno zabrinjavajuće“ što Uprava policije u svojim obraćanjima javnosti STEGA-u označava kao nevladinu organizaciju.
- STEGA nema status NVO, niti je ikada imala, što je činjenica koju bi policija morala znati i poštovati - navode u saopštenju.
STEGA ukazuje da, iako je od događaja na Gorici prošlo pet mjeseci, policija nije sprovela internu kontrolu postupanja službenika u civilu koji su tom prilikom, kako tvrde, primjenjivali prekomjenu i neprofesionalnu silu nad okupljenim građanima.
- Posebno su bili izloženi stariji sugrađani i žene, a protiv njih se sada podnose masovne prekršajne prijave - ističe se u saopštenju.
Dodaju i da je objavljivanje informacija o procesuiranju građana indikativno vremenski tempirano.&nbsp;
- Saopštenje policije javilo se upravo u trenutku kada STEGA sprovodi aktivnosti na obilježavanju 19. decembra datuma oslobođenja Podgorice od fašizma i domaćih izdajnika - navode u saopštenju.
Na kraju ističu da su povodom ovih dešavanja preduzeli diplomatske i komunikacione aktivnosti.&nbsp;
- Hitno smo informisali ambasade SAD, država KVINTE i Delegaciju EU u Podgorici.

STEGA: Umjesto da ispita postupanje svojih službenika policija procesuira građane

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: reforme