<p>Studije su pokazale da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>Ako bi gledali iz ugla građana, cijeni Mulešković, povećanje zarada putem programa Evropa sad 2 jeste dobro, i trebalo bi da unaprijedi životni standard.</p>
<p>- Ono što smo vidjeli u prethodne dvije godine, od prve poreske reforme, jeste da upravo takvo administrativno povećanje zarada dovodi do rasta cijena. Moramo da budemo veoma precizni kad govorimo o tim reformama, jer ako bi pogledali samo životni standard građana, prema Eurostatu 2020.godine mi smo bili &nbsp;na nivou od oko 50 posto Evropske unije, 2023.godine smo na 52 posto Evropske unije, znači 2 procentna poena je porastao životni standard, sa druge strane cijene su nam rasle 5 ili 6 procentnih poena, što znači da su cijene rasle mnogo brže od životnog standarda. Moram priznati da takve reforme koje administrativno povećavaju zarade dovode do rasta cijena, jer upravo kršimo prvo pravilo ekonomije da kad imate istu ponudu i tražnju, ukoliko povećavate količinu novca u opticaju, naravno da će doći do rasta cijena, zbog toga što imate povećanu tražnju, a istu ponudu - rekao je Mulešković.</p>
<p>Povećanje cijena i kompletan efekat ove reforme možemo očekivati nakon prvog kvartala 2025.godine, poručuje Mulešković, jer će se tada i pojaviti potencijalni rizici koji nijesu obrađeni Fiskalnom strategijom, smatra on, a koji mogu da se dese, jer ova reforma je sprovedena prebacivanjem nekih sigurnih prihoda, kao što su doprinosi, ističe, prebacili na nesigurne prihode.</p>
<p>Mala preduzeća sa sjevera Crne Gore su najpogođenija, objašnjava Mulešković, jer bi oni trebali svoj promet da povećaju mnogo više, ističe on, da bi isplatili ovakve zarade, a pitanje je, kako kaže, da li je to moguće na tako malom tržištu.</p>
<p>- Rizik za ovakve stvari je povećanje neformalne ekonomije. Jer, studije su pokazale &nbsp;da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i veliki rast troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća. Opet kažem dosta je stvari koje ćemo vidjeti, rano je sad govoriti o tome kako se implementira program.Ono što treba da kažemo jeste da su poslodavci ispoštovali sve što je bila njihova zakonska obveza i u tom dijelu ne postoje nikakve primjedbe - poručio je Mulešković.</p>
<p>Sa reformom Evropa sad 2 je ostavljena rupa od 400 miliona, poručuje Mulešković, u penzionom fondu i upravo se prebacilo finansiranje tog fonda, naglašava on, iz indirektnih poreza, što, kako kaže, povećava rizik.</p>
<p>- U određenim kategorijama zarada ta bruto zarada će biti niža u odnosu na raniji period, pa samim tim se logički postavlja pitanje da li će i penzije biti kasnije manje. Ono što smo dobili uvjerenje od strane fonda PIO i Ministarstva finansija da neće, ono što smo trebali da vidimo jesu projekcije, jesu jasni prikazi kako će se kretati kompletna situacija u narednih dvadeset godina i da vidimo kako će to da utiče na našu penziju. Ono što moram da kažem je da kad je došlo do prvog povećanja penzije izvršena je diskriminacija nad desetinama hiljada penzionera koji su dovedeni na isti nivo kao neko ko je primao prije mnogo manje od njih, pa samim tim će u narednom periodu trebati mnogo da se popravi ta greška koja je napravljena tokom prve reforme - istakao je Mulešković.</p>
<p>Sagovornik emisije "E uživo" se osvrnuo &nbsp;i na ekonomska dešavanja uzrokovana pobjedom <b>Donalda Trampa</b>, te je objasnio da je do naglog rasta dolara došlo zbog obećanja budućeg predsjednika SAD-a da će se smanjiti oporezivanje korporacija, i očekuju se &nbsp;je znatno veći prihodi, kako kaže, zato je došlo i do većih vrijednosti bitcoina.</p>
<p>Ekonomski plan koji je predstavio Donald Trump, objašnjava Mulešković, uključuje povećanje carinskih stopa iz Kine, neke čak i do 60 posto, a očekivanja ekonomista su, dodaje on, da će to izazvati veliku inflaciju u Americi.</p>
<p>- Evropa će zavisiti, u velikoj mjeri, od tih odnosa, jer moramo da budemo.svjesni da ni Crna Gora, kao jedna mala država nije izolovana, posebno Evropska unija. Saradnja Evropske unije, pa i Crne Gore sa Amerikom, i sa Kinom je značajna, pa samim tim ukoliko dođe do poremećaja odnosa između te dvije države &nbsp;može da se prelije i na ostatak svijeta- zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFZhPYa2XZuo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mulešković: Kompletan efekat reforme se očekuje u prvom kvartalu 2025.

<p>Dio od 383.5 miliona podrške iz evropskih fondova koji je opredijeljen za našu državu dobićemo do kraja godine - najavio je u emisiji Dobro jutro Crna Goro Bojan Vujović Direktorata za Evropske fondove.</p>
<p>Ostatak novca, dobićemo u est polugodišnjih tranši u zavisnosti od ispunjavanja reformi planiranih agendom.</p>
<p>Evropska komisija odobrila je u srijedu Reformsku agendu Crne Gore, čime je državi zvanično obezbijeđeno 383,5 miliona eura podrške.</p>
<p>Vujović je pojasnio da je 110 miliona eura bespovratne pomoći koji ćemo iskoristiti za infrastrukturne projekte, a ostatak čine povoljni krediti koje dodjeljuje Evropska komisija i koji ćemo vraćati u narednom periodu.</p>
<p>- To su krediti koji su po principu povoljnosti koje nude međunarodne finansijske institucije, sa dugim grejs periodom i niskom kamatnom stopom - rekao je Vujović.</p>

1084x550

Vujović: Do kraja godine 383.5 miliona iz evropskih fondova

<p>Privredne komore biće ključni akteri u sprovođenju reformi definisanih u okviru novog Plana rasta, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini, saopštio je predsjednik Asocijacije evropskih komora (Eurochambres), <b>Vladimir Dlouhi</b>.</p>
<p>On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da su u reformskim agendama, koje su vlade regiona podnijele u okviru novog Plana rasta, identifikovane ključne reforme za približavanje ekonomija Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU).</p>
<p>- Komore će biti ključni akteri u sprovođenju ovih mjera, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini. Nacionalne vlasti moraju prepoznati komore kao ključne partnere u sprovođenju reformi, posebno u dijelu poboljšanja poslovnog ambijenta, borbe protiv korupcije, olakšavanja zelene i digitalne tranzicije i razvoja vještina potrebnih kompanijama - rekao je Dlouhi koji će biti jedan od učesnika Konferencije o ekonomiji Montenegro 2024, koju naredne sedmice u Splendidu organizuje Privredna komora Crne Gore (PKCG).</p>
<p>Prema njegovim riječima, komore svakodnevno pružaju usluge i konkretne alate svojim članovima, kako bi im pomogle u digitalnoj i zelenoj tranziciji, ispunjavanju potreba za vještinama, jačanju međunarodne konkurentnosti i olakšavanju finansijske podrške u različitim fazama poslovnog ciklusa.</p>
<p>- Zahvaljujući svojoj mreži, komore mogu olakšati razmjenu najboljih praksi između zemalja i povezati kompanije - smatra Dlouhi.</p>
<p>Komentarišući rad Eurochambresa u dosadašnjem dijelu godine, Dlouhý je kazao da je ovo bilo dinamično razdoblje za tu asocijaciju i tranziciona godina za institucije EU.</p>
<p>Kako je objasnio, glavni cilj bio je obezbijediti da ključna pitanja u vezi sa konkurentnošću, pojednostavljenjem regulative i pristupom tržištu, budu u središtu pažnje tokom pripreme mandata EU za period od ove do 2029. godine.</p>
<p>- Zadovoljan sam da smo to postigli i drago mi je što je naša poruka – „Getting back to business“ imala uticaja. Pravi test, ipak, će biti način na koji će Evropska komisija (EK) i zakonodavci funkcionisati u praksi u narednih pet godina, pa ćemo morati kontinuirano vršiti pritisak - rekao je Dlouhi.</p>
<p>Dlouhi je, komentarišući ekonomske prilike u zemljama članicama Eurochambresa, kao i aktivnosti koje komore sprovode, kazao da su ekonomije Zapadnog Balkana pokazale otpornost u suočavanju sa pandemijom covid-19 i ratom Rusije u Ukrajini.</p>
<p>- Tokom 20 godina, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u regionu porastao je 80 odsto. U posljednjim godinama postignut je značajan napredak u digitalnoj transformaciji i transportnoj infrastrukturi. Međutim, predstoji još mnogo toga - smatra Dlouhi.</p>
<p>On je podsjetio da je u 2022. godini, BDP po stanovniku u zemljama Zapadnog Balkana bio između 27 odsto i 50 odsto prosjeka EU.</p>
<p>- Iako su stope nezaposlenosti na istorijski niskim nivoima u regionu, one su i dalje visoke u poređenju sa EU - dodao je Dlouhi.</p>
<p>Na pitanje kako privredne komore mogu pomoći preduzećima da se prilagode izazovima sa kojima se suočavaju ekonomije širom Evrope, Dlouhý je odgovorio da vlasnici preduzeća znaju da kažu “Ono što se može mjeriti, može se i poboljšati”.</p>
<p>- I upravo kroz podatke komore mogu prezentovati izazove sa kojima se preduzeća suočavaju i doći do predloga rješenja za buduće politike. Ovo je moj pristup kao predsjednika Eurochambresa i razlog zašto sam osnovao novu Grupu glavnih ekonomista, koja će se sastati kasnije ovog mjeseca u Briselu. Istog dana, predstavićemo rezultate 32. godišnje Ekonomske ankete Eurochambresa, koja prezentuje stavove preko 40 hiljada preduzetnika iz evropske mreže komore - kazao je Dlouhi.</p>
<p>On tvrdi da privredne komore i industrija nikada nijesu korisnije nego u periodu krize i izazova.</p>
<p>- Djelujemo kao spona između kompanija i vlada na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Preduzetnici često imaju osjećaj nezavisnosti i individualizma, ali postoje trenuci kada je snaga u brojevima, a to posebno dolazi do izražaja kod malih kompanija. Komore ovim preduzetnicima i kompanijama daju snagu koju ne bi mogli imati pojedinačno - objasnio je Dlouhi.</p>
<p>Na pitanje kako ocjenjuje rad PKCG u okviru Eurochambresa, Dlouhý je odgovorio da je crnogorska asocijacija aktivni član od 23. oktobra 2006. godine.</p>
<p>- Učestvuju u svim našim aktivnostima i ključni su partner u aktivnostima vezanim za proširenje EU. Daju stručna mišljenja i doprinose definisanju prioriteta u ovoj oblasti. Konkretno, prošle godine učestvovali su u anketi koju smo objavili o poslovnoj perspektivi proširenja EU, prenoseći stavove crnogorskih kompanija o izazovima i prilikama pridruživanja EU - rekao je Dlouhi.</p>
<p>On je dodao i da su predstavnici PKCG, u martu, na konferenciji o proširenju EU podijelili svoje iskustvo o uključivanju Komore u proces pristupanja.</p>
<p>- Doprinose uspjehu naših ključnih događaja kao što su Evropski parlament preduzeća, kongres Eurochambresa i susreti komora. Aktivno učestvuju u našoj godišnjoj ekonomskoj anketi koja daje prikaz stavova poslovne zajednice i izazovima sa kojima se preduzetnici suočavaju - dodao je Dlouhi.</p>
<p>Govoreći o oblastima koje bi mogle biti pokretači razvoja u budućem periodu, Dlouhi je saopštio da takozvana dvostruka tranzicija ka digitalizaciji i održivosti predstavlja u isto vrijeme i izazov i priliku za evropsku poslovnu zajednicu.</p>
<p>- Ako kreatori politika EU obezbijede okvir koji će omogućiti preduzećima da uz odgovarajuće uslove lagano izvrše tranziciju, biće više prilika. Ako pokušaju da urade previše, prebrzo i bez koordinacije, naše kompanije će biti u nepovoljnijnem položaju u odnosu na konkurente u inostranstvu. Nažalost, trenutno je to slučaj. Evropski zeleni dogovor nameće nesrazmjerne i neizdržive terete kompanijama. Ispravljanje ovoga mora biti glavni prioritet za novi mandat EU - poručio je Dlouhý.</p>
<p>U Eurochambresu, kako je rekao, konstantno tražimo nove načine da olakšamo umrežavanja i saradnju između komora i njihovih članova.</p>
<p>- To se značajno razvilo od kada je pandemija donijela ogroman pomak ka online sastancima, ali ponekad nema alternative za sastanke licem u lice. Naša struktura nam omogućava da olakšamo razmjenu između komora na više nivoa - saopštio je Dlouhi.</p>
<p>Lobistički napori Eurochambresa usmjereni su da poruke koje se prenose institucijama EU, odražavaju potrebe cijele evropske poslovne zajednice, dok kroz EU projekte koje sprovodimo unapređujemo saradnju između komora.</p>
<p>- Naše radne grupe, takođe, omogućavaju razmjenu najboljih praksi o različitim temama, a u cilju podrške komorama u pružanju kvalitetnih usluga svojim članovima - zaključio je Dlouhi.</p>

Dlouhi: Privredne komore ključni akteri u sprovođenju reformi

<p>Zatvaranje svih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) do 2026. godine je ambiciozan, ali ostvariv cilj, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova, ocijenio je ambasador Unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>.</p>
<p>On je rekao da u državama članicama EU postoji obnovljena podrška proširenju, da podrška građana u zemlji ostaje visoka, kao i da svi ključni politički akteri u Crnoj Gori nastavljaju da izražavaju čvrstu posvećenost pristupanju Uniji.</p>
<p>- Govoreći o trenutnom zamahu proširenja, nije pretjerano reći da istorija zove i da Crna Gora ne smije dopustiti da joj ova prilika izmakne - kazao je Satler u intervjuu Agenciji MINA.</p>
<p>Prema njegovim riječima, nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja vladavine prava (IBAR) u junu, Crna Gora je u veoma dobroj poziciji da brzo napreduje, iako puno napornog rada tek predstoji.</p>
<p>- Crna Gora će napredovati ka članstvu u EU onom brzinom kojom bude u stanju da ispuni ključne uslove iz različitih pregovaračkih poglavlja - istakao je Satler.</p>
<p>Zato je, kako je rekao, sada vrijeme da svi koji imaju najbolje interese Crne Gore na umu, rade vrijedno i mudro kako bi ostvarili rezultate.</p>
<p>- Sada je svim nadležnim institucijama jasno šta treba da učine da Crna Gora završi pristupne pregovore - naveo je Satler.</p>
<p>On je kazao da je Crna Gora predstavila ambiciozan plan da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine.</p>
<p>- Mi to smatramo ambicioznim, ali ostvarivim ciljem, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova - rekao je Satler.</p>
<p>On je poručio da vlasti i politički akteri ne bi trebalo da žrtvuju kvalitet zakona zbog brzine, da izgube fokus sa evropske agende zbog podjela oko identitetske politike, ili da urade bilo šta što bi moglo da naruši odnose sa susjedima i državama članicama EU.</p>
<p>Satler je naveo da će Delegacija EU pružiti punu podršku i usmjerenje na putu ka EU.</p>
<p>On je kazao da, kao neko ko je dugo godina radio na Balkanu, vjeruje u Crnu Goru jer je, kako je rekao, više puta vidio Crnu Goru kako pokazuje sposobnost da se nosi s teškim izazovima i nadmaši samu sebe kada se suoči sa istorijskim prilikama.</p>
<p>Govoreći o brzini zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Satler je naveo da je to u potpunosti u rukama Crne Gore.</p>
<p>- Što prije Crna Gora završi reforme potrebne za sprovođenje pravne tekovine EU, prije će i zatvoriti pojedinačna poglavlja. Stvar je vrlo jednostavna i nema prečica - rekao je Satler.</p>
<p>On je dodao da Crna Gora nikada nije tražila da joj se progleda kroz prste.</p>
<p>- Ipak, tu nije riječ samo o nacionalnom ponosu, to je takođe i pametan i racionalan pristup. Kada pristupite EU, želite da vaša zemlja bude u potpunosti spremna da uživa sve pogodnosti i ispuni sve obaveze koje imaju punopravne članice - naveo je Satler.</p>
<p>On je kazao da je brutalnost ruske agresije na Ukrajinu navela EU da o proširenju razmišlja kao o geopolitičkom imperativu.</p>
<p>- Za predsjednicu Evropske komisije (EK) <b>Ursulu fon der Lajen</b> i novo rukovodstvo EU proširenje predstavlja ključno ulaganje u veću bezbjednost EU, ali i pomoć da se demokratija, stabilnost i vladavina prava učvrste širom Evrope - rekao je Satler.</p>
<p>On je podsjetio da je Fon der Lajen protekle sedmice predstavila kandidate za komesare, uključujući i komesarku namjenski zaduženu isključivo za resor proširenja – <b>Martu Kos</b>.</p>
<p>- Sve ovo govori da će posvećenost EU proširenju ne samo ostati na visokom nivou, već i da će dodatno jačati sa novim mandatom briselske administracije“, rekao je Satler.</p>
<p>Kako je dodao, EU je, kako bi svoju posvećenost podržala konkretnim djelima, predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan.</p>
<p>Plan rasta je, naveo je Satler, izdašna investicija vrijedna šest milijardi EUR namijenjena podršci ključnim reformama na Zapadnom Balkanu i stvaranju mogućnosti da region brže napreduje ka članstvu u EU i ostvari koristi čak i prije samog članstva.</p>
<p>- Šta to znači za Crnu Goru? Recimo to ovako – ako je ikada bilo vrijeme da Crna Gora krene snažno naprijed i ispuni svoje ključne evropske obaveze, dobijajući pri tom odmah priznanje i opipljive koristi za svoj napredak, to vrijeme je upravo sada - rekao je Satler.</p>
<p>Kada je riječ o modelu pristupanja, on je istakao da će pristupanje EU uvijek biti proces zasnovan na zaslugama, odnosno da će svaka država kandidatkinja biti ocjenjivana na osnovu sopstvenog napretka u ispunjavanju svih kriterijuma.</p>
<p>Na pitanje kako gleda na to što je crnogorski parlament nedavno usvojio neke zakone bez javne rasprave i konsultacije EK, Satler je rekao da je usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa standardima EU u samoj srži procesa evropskih integracija.</p>
<p>- To zapravo znači uspostavljanje niza pravnih normi koje će pomoći Crnoj Gori da izgradi bezbjednije, pravičnije i prosperitetnije društvo. Društvo u kojem crnogorski građani mogu da uživaju ista prava i imaju iste odgovornosti kao ostali Evropljani, od Portugala do Estonije, od Grčke do Finske - naveo je Satler.</p>
<p>Bliske konsultacije i saradnja sa EK je, kako je istakao, ključna kako bi se osigurala puna usaglašenost nacionalnih pravila sa uhodanim i oprobanim standardima koji se primjenjuju širom EU.</p>
<p>- Sprovođenje transparentnog i inkluzivnog zakonodavnog procesa na nacionalnom nivou je jednako važno, kako bi se osiguralo da ta pravila zapravo budu od koristi građanima i da služe konkretnim potrebama lokalnih zajednica - dodao je Satler.</p>
<p>Crna Gora je, prema ocjenama stručne javnosti, nekim potezima narušila dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, koja je članica EU.</p>
<p>Na pitanje da li se to može odraziti na evropski put Crne Gore i da li očekuje da će Hrvatska blokirati zvaničnu Podgoricu na putu ka EU, Satler je kazao da je pomirenje sa susjedima i očuvanje dobrosusjedskih odnosa jedan od temelja na kojima je izgrađena Unija.</p>
<p>- Da li je to lak zadatak u regionima sa bremenitom istorijom? Svakako da ne. Potreban je naporan rad, uz konstantnu pažnju, racionalne odluke i, što je najvažnije, liderstvo - rekao je Satler.</p>
<p>Što se tiče država kandidatkinja, Satler je kazao da je od presudne važnosti da afirmišu atmosferu dijaloga i međusobnog poštovanja sa svojim susjedima, kao i da izbjegavaju tenzije.</p>
<p>On je naveo da je EU vjerovatno najprisniji vid međusobnog partnerstva koje dvije suverene zemlje mogu ikad imati.</p>
<p>Prema riječima Satlera, prihvatanjem Crne Gore kao nove članice, svaka od 27 država EU treba da prihvati da sa Crnom Gorom dijeli široki raspon važnih odluka koje će uticati na prava i dobrobit njihovih sopstvenih građana.</p>
<p>- Sa druge strane, za države kandidatkinje pristupanje EU je kao kada pristupate sportskom timu: ukoliko želite da uđete u prvi tim, od vas se očekuje da podržavate članove svog tima, kako na terenu, tako i izvan njega - istakao je Satler.</p>

Satler: Stvar je jednostavna - što prije Crna Gora završi reforme prije će i zatvoriti poglavlja, nema prečica

<p>Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina.<br/>
 <br/>
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.</p>
<p>U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.</p>
<p>I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.</p>
<p>Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.</p>
<p>Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.</p>
<p>Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.</p>

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

<p>Aliji Balijagiću, za kojim se tragalo 27 dana zbog ubistva brata i sestre u okolini Bijelog Polja, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Užicu određen je pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ali i zbog uznemirenja javnosti.</p>
<p>On je juče uhapšen tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja.</p>
<p>Balijagiću je isprva određeno zadržavanje do 48 sati zbog nedozvoljenog držanja oružja koje je pronađeno pored njega u trenutku hapšenja.</p>
<p>- Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Užicu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Užicu, 22. novembra .2024. godine donio je rešenje o određivanju pritvora prema osumnjičenom B.A., državljaninu Crne Gore, koji može trajati najduže 30 dana - navodi se u saopštenju Višeg suda u Užicu.</p>
<p>Crna Gora danas je tražila od Srbije njegovo izručenje.</p>

Viši sud u Užicu odredio Balijagiću pritvor do 30 dana

<p>Premijer Milojko Spajić ima problem sa funkcionisanjem parlamentarne većine, pa potvrdu svog legitimiteta kroz platformu Barometar 26 traži od opozicije, ne bi li politički preživio naredni period, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;Miloš Đuričković iz Evropskog saveza.</p>
<p>Premijer Crne Gore Milojko Spajić je pozvao sve da se okupe oko platforme Barometar, koju je predstavio kako bi Crna Gora za dvije godine zatvorila 30 poglavlja i što prije ušla u Evropsku uniju.&nbsp;</p>
<p>- Treba otići malo unazad, pogledati neke prethodne događaje i onda ćemo zaključiti šta je svrha Barometra, koji &nbsp;je predložio premijer Spajić. Prije svega, to je potvrda da je koalicioni sporazum o formiranju tadašnje parlamentarne većine, koji su potpisali u susret formiranju 44.Vlade, mrtvo slovo na papiru. Dakle, ta većina koja se tada okupila, navodno oko evropskog puta Crne Gore, oko stavljanja tih identitetskih pitanja po strani, očigledno da taj papir više ne važi i potrebno je donijeti neki novi dokument, koji bi Spajiću dao dalji legitimitet da vlada i da sprovodi svoju agendu - rekao je Đuričković.</p>
<p>Jedan značajan dio 44.Vlade, podsjeća, on, ne želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji, i učiniće sve što je u njihovoj moći da uspore ili zaustave taj put.&nbsp;</p>
<p>- Podsjetio bih građane na sve stvari se događale za proteklih godinu i po dana, to je Rezolucija o Srebrenici, to je, ako se sjećamo, poništavanje odluke o priznanju Kosova od strane opštine Zeta, odlazak predstavnika vlasti na proslavu neustavnog dana Republike Srpske, isticanje trobojke u kabinetu predsjednika Skupštine, posjeta Milorada Dodika predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, zahtjev za srpski jezik postane službeni jezik, zahtjev za promjenu Zakona o državljanstvu, izjava Marka Kovačevića da sa Crnogorcima treba postupati kao sa Turcima, glasanje o prijemu Kosova u savjetu Evrope, ponašanje rukovodioca Narodne biblioteke Radosav Ljumović, izjava poslanika PES-a o autohtonosti drugih poslanika, izjava ministra Krapovića o odnosima sa Hrvatskom i njegov sukob sa ministrom odbrane Hrvatske, incident vezan za naziv bazena u Kotoru, bojkot hrvatskih vaterpolo klubova da gostuju u Kotoru - navodi Đuričković.</p>
<p>Podsjeća i da su Milan Knežević i Andrija Mandić proglašeni za persone non grate u Hrvatskoj, ali I na izjave predstavnika vlasti o vraćanju kapele na Lovćenu, što, kako dodaje, potenciraju kao jedan od primarnih ciljeva, uz Zakon o državljanstvu.&nbsp;</p>
<p>- Zatim Dario Vranješ i njegovo organizovanje proslave Dana Srbije u Pljevljima i sve one uvrede koje smo imali prilike da slušamo od strane Aleksandra Vučića na račun države Crne Gore i njenih zvaničnika, pa i one zadnje koje smo imali prilike da čujemo, a to je za izborne procese u Budvi, to jest da će on da riješi izbore u Budvi - podsjetio je on.</p>
<p>Kada se pogleda, kako kaže, ovaj spisak, koji je zapravo samo mali dio onoga što se dešavalo, ali i kada se ima u vidu ogroman broj incidenata koji se dešavaju onda se postavlja pitanje kome se premijer Milojko Spajić obraća.&nbsp;</p>
<p>- Da li je to uopšte pošteno da se on obraća opoziciji, koja nijedno identitetsko pitanje nije branila, već je branila samo one stavke koje su zapisane u Ustavu. Ne treba nama nijedan Barometar da bi mi definisali na koji način i kako ćemo da pričamo o identitetu ove države i građana Crne Gore. Oni su zapisani mnogo davno u Ustavu, i ono na čemu je opozicija insistirala u proteklom periodu su stvari poštovanja Ustava, a naše reakcije su upravo bile samo prouzrokovane rušenjem temelja ove države, rušenjem koncepta građanske države, stoga nama Barometar nije potreban. Znamo ko smo, znamo koja je naša država, koji je naš identitet, nama Barometar nije potreban da bi to branili - naglasio je Đuričković.</p>
<p>Jedna od uloga Barometra je, smatra on, da se stavi flaster na usta građanima Crne Gore i svima onima koji žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji, te da se stavi flaster na usta i svim Crnogorcima, da moraju da ćute i trpe sva, kako je kazao, nepočinstva dijela parlamentarne većine.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je na otvorene probleme sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, i vjeruje da će ti problemi će svake godine eskalirati.</p>
<p>- Opet ćemo mi &nbsp;imati taj 9. januar, opet ćemo imati Mandića, Kneževića i jedan značajan dio Vlade Milojka Spajića, koji će na taj dan da barjači i da odstupa od onoga što je vanjska politika Crne Gore. Imaćemo opet i Dan sjećanja na Srebrenicu, i sve druge datume koji će potvrditi da ova većina ne može da funkcioniše i da ona nije dobronamjerna kad je riječ o Crnoj Gori. Tu je i pitanje Kosova, nije tu samo problem Demokratski front, nego je problem ponašanja samih poslanika &nbsp;Pokreta Evropa sad. Sjetićemo se glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope, nijesu samo tamo negativno glasali predstavnici Demokratskog fronta, nego su upravo glasali predstavnici Pokreta Evropa sad, koji su bili suzdržani, u tom sistemu glasanja uzdržanost maltene znači i neku vrstu protivljenja, prije nego prihvatanja neke odluke - kazao je Đuričković.</p>
<p>Kada se sve, kako je dodao, sagleda kako je Milojko Spajić i njegova Vlada, jedine odnose koje su uspjeli u nekoj mjeri da izgrade sa susjedima, to su oni sa Republikom Srbijom, a to su,smatra Đuričković, podanički odnosi, u kojem je crnogorska strana ta koja uvijek treba da zanemaruje svoje interese, koja treba uvijek da prećuti sve otrovne strelice koje stižu iz Beograda.</p>
<p>Platforma Barometar je jedan krajnje neozbiljan dokument, poručuje on. Ona, kako kaže, služi kao zamjena za, propali koalicioni sporazum I pokušaj vraćanja legitimiteta premijeru.</p>
<p>- Evropski savez potencira da treba da se proevropske stranke, ili subjekti u Crnoj Gori okupe. Stvarno imamo šansu da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju u jednom kratkom periodu, ali da bi to uradili moramo da okupimo i oformimo parlamentarnu većinu koja će biti sastavljena, ne od svega i svačega, nego koja će biti sastavljena od proevropskih partija, koje su iskreno posvećene evropskom putu Crne Gore. Ako to uspijemo da uradimo, onda imamo izgledne šanse da te procese maksimalno ubrzamo. Da bi to uradili, legitimno je da, prije svega, organizujemo prijevremene parlamentarne izbore, jer očigledno je da jedan dio političkih subjekata, uključujući i politički subjekat premijera, nema više legitimitet da upravlja Crnom Gorom - zaključio je Đuričković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Đuričković: Barometar je Spajićev pokušaj da politički preživi

<p>Košarkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici selekciju Bugarske 85:62, u utakmici trećeg kola D grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.<br/>
<br/>
Izabranici selektora Boška Radovića ubjedljivim trijumfom napravili su značajan korak ka Eurobasketu.<br/>
<br/>
Crnogorska selekcija je od početka vodila, samo jednom bila je u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla je u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23.<br/>
<br/>
Imala je Crna Gora na poluvremenu 17 poena prednosti (44:27), ali su gosti u trećoj i četvrtoj četvrtini u nekoliko navrata prilazili na minus devet.<br/>
<br/>
Posljednji put je bilo 67:58, a tada je kapiten Bojan Dubljević pogodio trojku, Crna Gora je povela 70:58, da bi tačku na utakmicu stavio Radončić kada je pogodio za 79:60.<br/>
<br/>
Poslije novih poena Simonovića, Crna Gora je imala plus 23 i slavlje je moglo da počne.<br/>
<br/>
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Kendrik Peri sa 18, Nikola Ivanović i Nemanja Radović dodali su po 12, a Marko Simonović deset poena.<br/>
<br/>
U drugom meču te grupe Švedska je u Stokholmu savladala Njemačku 73:72.<br/>
<br/>
Crna Gora i Bugarska biće rivali i u pondjeljak u Botevgradu.</p>

Ubjedljiv trijumf naših košarkaša: Crna Gora pobjedila selekciju Bugarske

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: reforme