Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je izjavio da su nadležni osigurali 455 hiljada stambenih jedinica za one čiji su domovi uništeni u zemljotresu 2023. godine u 11 turskih provincija. Smatra da je to veliko dostignuće koje mali broj država može ostvariti.
Govoreći u Hataju, provinciji na jugu zemlje, izjavio je da je vlast uradila više od ciljanog u onome što je nazvao najvećom mobilizacijom za obnovu u 21. vijeku.
Tvrdi da će biti još 105.179 stambenih i poslovnih jedinica za žrtve zemljotresa, među kojima je 55.681 u Hataju, 22.081 u Kahramanmarasu, 11.367 u Malatji, 4.833 u Adijamanu te manji broj u Osmanijeu, Elazigu, Gaziantepu, Sanliurfi, Dijarbakiru, Adani, Kilisu, Kajseriju, Tunceliju i Bingolu.
Podsjetio je da je u zemljotresu poginulo 53.000 ljudi, te da je pričinjena materijalna šteta od 150 milijardi dolara. Ipak, kako je konstatovao, Vlada Turske nikad nije podlegla očaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Erdogan: Osigurali smo 455.000 stambenih jedinica za žrtve zemljotresa, ovo je veliko dostignuće

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

1250x600

1084x550

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom u subotu s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, naglašavajući važnost održavanja otvorenih kanala dijaloga između SAD-a i Venecuele te izražavajući nadu u smanjenje napetosti između ove dvije zemlje.
Prema izvorima iz turskog predsjedništva, razgovor je obuhvatio bilateralne odnose između Turske i Venecuele, kao i regionalna pitanja. Erdoganov poziv dolazi u trenutku dok su odnosi između Karakasa i Vašingtona i dalje napeti, a SAD su uvele ekonomske sankcije Venecueli.
Turska i Venecuela razvijaju sve bliže odnose od 2016. godine, uprkos minimalnoj interakciji tokom decenija nakon uspostavljanja diplomatskih veza 1950. godine.
Odnos je karakterizovan, kako analitičari navode, zajedničkim frustracijama dva lidera zbog zapadnih politika i američkih sankcija.
"Turkish Airlines" je u decembru 2016. godine pokrenuo direktne letove koji povezuju Istanbul i Karakas preko Havane, dok su ekonomska partnerstva između zemalja rasla.
Izvoz zlata iz Venecuele u Tursku porastao je sa nule na 900 miliona dolara u prvih devet mjeseci 2018. godine, a Rojters je izvijestio da je te godine iz Venecuele u Istanbul transportovano 23 tone rudnog zlata.
Ankara se pojavila kao ključni podržavalac Madura tokom predsjedničke krize u Venecueli, podržavajući ga u odnosu na lidera opozicije Huana Guaidoa. Kada je Guaido pokušao preuzeti predsjednička ovlašćenja 2019. godine, Erdogan je osudio taj potez putem društvenih mreža, navodeći da samo demokratski izbori mogu odrediti kako se zemlja upravlja.
Turski predsjednik posjetio je Karakas u decembru 2018. godine, čineći ga jednim od rijetkih značajnih svjetskih lidera koji su putovali u Venecuelu tokom političkih previranja.

Erdogan razgovarao s Madurom, pružio mu podršku tokom sukoba sa SAD-om

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u ponedjeljak je osudio napade dronovima na naftne tankere koji su plovili prema Rusiji u blizini turske obale Crnog mora, za koje je Ukrajina preuzela odgovornost, nazvavši ih zabrinjavajućom eskalacijom koja rat dovodi u turske vode.
- Ni pod kojim okolnostima ne možemo prihvatiti ove napade, koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, okoline i živote u našoj isključivoj ekonomskoj zoni - rekao je Erdogan nakon sastanka kabineta u Ankari, misleći na područje Crnog mora gdje Turska ima posebna prava nad prirodnim resursima prema međunarodnom pravu.
Komentari su uslijedili nakon napada ukrajinskih mornaričkih dronovima u petak naveče na dva tankera povezana s Rusijom, Kairos i Virat, dok su plovili prema ruskoj luci Novorosijsk kako bi utovarili naftu za izvoz.
<h2>"Flota u sjenci"</h2>
Brodovi, opisani u bazama podataka o sankcijama otvorenog koda kao dio ruske "flote u sjenci" koja se koristi za zaobilaženje zapadnih naftnih ograničenja, pogođeni su u brzom slijedu kod sjeverne obale Turske, izazvavši požare, ali nije bilo prijavljenih žrtava.
U subotu je portparol turskog ministarstva vanjskih poslova Oncu Keceli izjavio da su se napadi dogodili unutar turske ekskluzivne ekonomske zone i da "predstavljaju ozbiljne rizike za plovidbu, živote, imovinu i sigurnost okoline u regiji".&nbsp;
Dodao je da je Ankara započela razgovore s "relevantnim stranama" kako bi spriječila širenje sukoba preko Crnog mora i zaštitila turske ekonomske interese.
<h2>Tankeri bili legitimne mete ukrajinskim snagama</h2>
Ukrajinske sigurnosne službe kažu da su u operaciji koristile domaće mornaričke dronove Sea Baby, predstavljajući tankere kao legitimne mete povezane s ruskim prihodima od nafte, koji pomažu u finansiranju invazije velikih razmjera pokrenute 2022. godine.
Kijev je pozvao zapadne vlade da djeluju protiv "flote u sjenci" i prešao je s napada na rafinerije na ruskom teritoriju na napade na brodove na moru u nastojanju da ograniči izvozne kapacitete Moskve, prenosi "Turkish Minute".

Erdogan napade dronovima naziva "zabrinjavajućom eskalacijom"

Turski sud osudio je uglednog nezavisnog novinara Fatija Altajlija na četiri godine i dva mjeseca zatvora, zbog komentara u kojima je kritikovao vlast predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, prenijela je državna televizija TRT.
Presuda dolazi u trenutku šireg pritiska na opozicione ličnosti u Turskoj tokom protekle godine, uključujući i hapšenje gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamolua u martu, koji negira sve optužbe za korupciju.
Altajli, koji na YouTubeu ima više od 1,5 miliona pretplatnika, bio je u pritvoru sve do suđenja u junu, a teretili su ga zbog videa u kojem je govorio o anketi prema kojoj se većina građana protivi ideji da Erdogan vlada doživotno.
U tom snimku Altajli se pozvao na osmansku historiju, rekavši da su Turci u prošlosti "ubili" ili "utopili" vladare koje više nisu željeli na vlasti. Erdoganov saradnik Oktaj Saral tada je naveo da su Altajlijevi komentari "otišli predaleko".
Istanbulski sud saopštio je da se Altajli proglašava krivim zbog "prijetnje predsjedniku" i da ostaje u zatvoru, prenosi TRT.
Na ročištu je Altajli odbacio optužbe, navodeći da nije imao namjeru prijetiti Erdoganu te je zatražio oslobađanje, prema navodima turskih medija.
Njegov advokat Erinč Sagkan, koji je ujedno i predsjednik Unije turskih odvjetničkih komora, kazao je da je presuda potpuno "nezakonita" i da krši osnovne slobode, te najavio žalbu.
- Presuda predstavlja zastrašivanje cijele štampe i može postati alat za ugnjetavanje svih disidentskih glasova - izjavio je Sagkan ispred suda.
Organizacije civilnog društva već godinama upozoravaju na ozbiljna ograničenja medijskih sloboda u Turskoj. Reporteri bez granica rangirali su zemlju na 158. mjesto od 180 država u Indeksu slobode medija za 2024. godinu.

Novinar osuđen na četiri godine zatvora zbog komentara o Erdoganu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je u ponedjeljak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je Ankara spremna da obnovi svoju ulogu posrednika i podržati sve diplomatske inicijative koje bi mogle približiti Moskvu i Kijev direktnom dijalogu.
Tokom telefonskog razgovora dvojice lidera, Erdogan je naglasio da je Turska spremna da ponudi „svu moguću pomoć“ u naporima za uspostavljanje pravednog i trajnog mira.
Kako se navodi u saopštenju Kremlja, Erdogan je ponovo izrazio spremnost da Istanbul posluži kao platforma za nove pregovore – kao što je bio slučaj u ranim fazama rata, kada je Turska ugostila tri kruga direktnih razgovora delegacija Rusije i Ukrajine. Ti sastanci, iako bez većeg diplomatskog proboja, doveli su do jedine značajnije konkretne odluke – razmjene ratnih zarobljenika.
Dvojica predsjednika saglasila su se da će pojačati kontakte o ukrajinskom pitanju na različitim nivoima. Erdogan je ponovio da će Ankara „nastaviti svoje napore“ kako bi se rat okončao „na pravedan i trajan način“, ističući da Turska ostaje jedna od rijetkih država koja održava komunikacione kanale otvorenim s obje zaraćene strane.
Prema navodima Direkcije za komunikacije Republike Turske, razgovor Erdogana i Putina obuhvatio je i šira regionalna i globalna pitanja, ali fokus je ponovo bio na traganju za putem ka miru, u trenutku kada se rat u Ukrajini nalazi u jednoj od najneizvjesnijih faza od 2022. godine.

Hoće li Erdogan pomiriti Ruse i Ukrajince: "Spremni smo da ponudimo svu moguću pomoć"

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Turski tužioci zatražili su potencijalnu kaznu zatvora od više od 2.000 godina za gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Podsjećamo, Imamoglu je uhapšen u martu i suočava se s optužbama za korupciju koje on i njegova glavna opoziciona stranka poriču.
Optužnicom se Imamoglu i 401 drugih osoba terete za učešće u mreži korupcije koja je navodno prouzrokovala štetu državi od 160 milijardi lira (3,81 milijardi dolara) tokom perioda od 10 godina.
Stotine članova i izabranih lidera Imamogluove glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) suočavaju se s nizom optužbi za korupciju u obračunu koji stranka naziva politiziranim i antidemokratskim.
Imamoglu važi za najvećeg protivnika turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Njegovo hapšenje u martu izazvalo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina i dovelo do naglog pada turske lire.
Od Imamogluovog hapšenja, deseci zvaničnika iz općina pod kontrolom CHP-a suočili su se s talasima hapšenja u sklopu istraga o navodnom namještanju konkursa i podmićivanju.
Imamoglu je optužio pravosuđe da djeluje pod pritiskom vlade.

Tužilaštvo traži više od 2.000 godina zatvora za glavnog Erdoganovog rivala Imamoglua

Njemački kancelar Fridrih Merc vidi Tursku kao bliskog partnera Evropske unije i želi da razvija bilateralne ekonomske odnose, uključujući i sektor transporta, rekao je danas tokom svoje prve zvanične posjete toj zemlji.
- Lično ja, kao i njemačka vlada, vidimo Tursku kao bliskog partnera Evropske unije. Želimo da nastavimo da olakšavamo put ka Evropi - rekao je Merc na konferenciji za novinare sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
On je dodao da su razgovarali o migracijama i da žele da postignu dalji napredak u povratku osoba kojima je odbijen azil.
Erdogan je tokom zajedničke konferencije za medije kritikovao Njemačku zbog, kako je rekao, njenog neznanja o „genocidu“, gladi i napadima Izraela u Gazi.
On je rekao da Izrael posjeduje nuklearno i drugo oružje kojim prijeti i koristi protiv Gaze, dok palestinska militantna grupa Hamas nema ništa od toga. Dodao je da je Izrael ponovo napao Gazu u posljednjih nekoliko dana, uprkos primirju u enklavi.
- Zar Njemačka ovo ne vidi? - upitao je, dodajući da je humanitarna dužnost Turske, Njemačke i drugih zemalja da okončaju glad i masakre u Gazi.

Merc vidi Tursku kao bliskog partnera EU; Erdogan: Zar Njemačka ne vidi genocid Izraela u Gazi?

Isporuka turskih dronova-kamikaza Kosovu dovela je do nove, kratkotrajne krize u već napetim odnosima Beograda i Prištine, ali i do oštre izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na račun politike Ankare.
Iako je samo dan kasnije predsjednik Vučić ublažio retoriku, ova kriza je pokazala kakva je pozicija Turske i njene politike u regionu.
Turska je posljednjih godina povećala izvoz na Balkan, ali su ugovori iz oblasti vojske i odbrane sa različitim zemljama dospjeli u centar medijske pažnje.
Stručnjaci tvrde da ovakvi potezi predstavljaju značajno odstupanje od politike „meke moći“ usmjerene na kulturnu diplomatiju, koja je bila primjenjivana do prije jedne decenije.
BBC na turskom istraživao je kako se politika ove zemlje prema Balkanu promijenila posljednjih godina.
<h2>Sporazumi o odbrani umjesto stipendija za obrazovanje</h2>
Albanija, Kosovo, Rumunija i Srbija su među desetinama zemalja sa kojima je Turska nedavno proširila mrežu izvoza naoružanih bespilotnih letjelica.
Slično tome, Turska širi saradnju u ovoj oblasti potpisivanjem okvirnih vojnih sporazuma sa brojnim balkanskim zemljama.
Jedan od najznačajnijih takvih sporazuma bio je onaj potpisan 2024. godine između kompanije Otokar, koja posluje u okviru Koç Holdinga, i rumunskog Ministarstva odbrane, za tender za oklopna vozila vrijedan približno 857 miliona eura.
Neki stručnjaci smatraju da je ovaj razvoj događaja „značajna prekretnica u turskoj politici na Balkanu u posljednjoj deceniji“.
Tokom premijerskog mandata Ahmeta Davutoğlua, između 2014. i 2016. godine, na Balkanu se sprovodila politika „meke moći“ koja je davala prioritet kulturnim i vjerskim vezama.
Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, rekao je za BBC na turskom da je nakon pokušaja puča 2016. godine, koji je uslijedio poslije Davutoğluovog odlaska, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan „postao lice lične diplomatije“ i počeo da naglašava ekonomska ulaganja.
„Postoji više naznaka da Turska kroz bezbjednosnu saradnju i vojnu industriju pokušava da stekne isti uticaj koji je ranije imala kroz škole i stipendije“, kaže Vuksanović.
„To je trenutna filozofija turskih političara: davanje stipendija studentima za učenje turskog jezika je u redu, ali ako imate lokalnu odbrambenu saradnju, to stvara mnogo veći i jači politički uticaj.“
<h2>„Turska želi da bude efikasan i vidljiv akter u svakoj oblasti“</h2>
Turska saradnja na Balkanu nije ograničena samo na odbranu.
Mehmet Ugur Ekindži, istraživač u Fondaciji SETA, kaže da „tržište oblikuje investicije“.
„Turske kompanije ulaze na Balkan u oblastima u kojima su jake i imaju mogućnosti“, kaže on. Ekindži ističe da su turske kompanije uključene u projekat auto-puta Beograd–Sarajevo, gasovoda u Rumuniji, te brojne putne, željezničke i građevinske projekte u regionu.
„Ankara želi da bude uticajan i vidljiv akter u svakoj oblasti u regionu.
 Što više turskih kompanija posluje u regionu, to će veće biti ekonomsko prisustvo i vidljivost Turske“, komentariše on.
Ekindži naglašava da turske kompanije posluju i u oblastima transporta, rudarstva, bankarstva, turizma, energetike, zdravstva i telekomunikacija.
<h2>Bilateralni odnosi su toliko važni da se razlike brzo rješavaju</h2>
Napetosti između Srbije i Kosova su u srži turske politike na Balkanu.
Turska i Srbija vode dijametralno suprotne politike kada je riječ o Kosovu, što može dovesti do nestabilnosti u odnosima između Ankare i Beograda.
Napetosti na Kosovu između većinskog albanskog stanovništva i manjinskih Srba prisutne su dugo vremena.
Kosovo je u februaru 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije.
Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Kosovo.
Danas Kosovo priznaje više od 100 zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države i neke članice Evropske unije.
Srbija, uz podršku moćnog saveznika Rusije, ne priznaje Kosovo. Isto važi i za većinu etničkih Srba na Kosovu.
Turska nastavlja da njeguje bliske odnose sa Kosovom u različitim oblastima – od odbrane do kulture.
Takođe podržava pravo Kosova da osnuje sopstvenu vojsku kroz razne sporazume.
Kao dio dogovora Ankare i Prištine, nedavno je objavljeno da će Mašinska i hemijska industrija (MKE) osnovati pogon za proizvodnju metaka na Kosovu, sa godišnjim kapacitetom od 20 miliona jedinica.
 Završetak projekta planiran je za 2026. godinu.
Ekindži smatra da su bespilotne letjelice Skydagger, koje je Kosovo kupilo od Turske, dio ovog šireg trenda.
„Kosovo, čija bezbjednost u velikoj mjeri zavisi od NATO-a (KFOR), vidi Srbiju kao značajnu prijetnju.
 Stoga želi brzo da osnuje sopstvenu vojsku i to u skladu sa NATO standardima.“
Srbija, koja ne priznaje Kosovo, reaguje na ovakva dešavanja. Beograd je 2023. godine objavio da odustaje od kupovine turskih bespilotnih letjelica tokom slične krize.
„To je zato što se svaki potez Kosova da ojača vlastitu odbranu i bezbjednost – koliko god bio normalan i razuman za nezavisnu državu – prikazuje kao prijetnja Srbiji“, kaže za BBC na turskom Armend Bekaj, viši istraživač za studije mira i sukoba na Univerzitetu u Upsali.
<h2>„Srbija će uvijek ostati u centru“</h2>
Ipak, za razliku od nekih ranijih događaja, napetosti do sada nisu prouzrokovale trajnu štetu odnosima.
Tokom posjete Beogradu 2024. godine, Erdoğan je izjavio da dvije zemlje doživljavaju „zlatno doba“ u odnosima.
„S obzirom na teškoće sa kojima se Vučić trenutno suočava u domaćoj i spoljnoj politici, ne očekuje se da će napustiti dijalog i saradnju sa Turskom“, kazao je Ekindži.
Vuk Vuksanović ističe da su „bilateralni odnosi i dalje toliko važni da se razlike brzo rješavaju“.
„U Bosni i Hercegovini često postoji osjećaj razočaranja što Beograd dobija investicije, uprkos porukama o bliskosti iz Turske.
 Međutim, za Tursku, Srbija ostaje ključna zemlja na Balkanu i, uprkos svim problemima, vjerovatno ekonomski najfunkcionalnija među susjedima. Stoga će uvijek ostati u centru pažnje.“
Vuksanović podsjeća da Turska želi da poveća uticaj na Balkanu.
„To znači da [Turci] ne mogu da zanemare Albance, kao ni Srbe – a samim tim ni isporuku dronova.
 Zato trgovina i odnosi predstavljaju vrlo čudnu mješavinu ljubavi i mržnje.“
<h2>Erdoğanova prednost je što može da razgovara sa svima</h2>
Neki stručnjaci smatraju da je Erdoğanov stil vođenja države jedna od najvećih prednosti Turske u ovom regionu, gdje su prisutni i zapadni i ruski uticaj.
„Najveća prednost Turske na Balkanu je to što je Erdoğan lider orijentisan ka ciljevima i što može da komunicira sa svima.
 Može da sklapa sporazume sa svakom etničkom i vjerskom grupom pojedinačno, kako želi.“
Vuksanović smatra da je višestruka politika Turske – koja sarađuje i sa Zapadom i sa Rusijom – takođe „privlačna“ zemljama poput Srbije.
Srpska spoljnopolitička doktrina sa „četiri stuba“ promoviše uravnoteženu saradnju sa svim geopolitičkim akterima.
<h2>„Etničke i vjerske napetosti zahtijevaju oprez“</h2>
Etničke i vjerske napetosti u regionu predstavljaju jednu od najznačajnijih linija razdora za zemlje poput Turske, ocjenjuju stručnjaci.
„Problemi u regionu zahtijevaju od Turske da djeluje osjetljivo i uravnoteženo u odnosima.
 Kao i u nedavnim dešavanjima, angažovanje jedne strane može izazvati reakciju druge“, kaže Mehmet Ugur Ekindži.
Vuk Vuksanović opisuje rizike sa kojima se Turska suočava u tom pogledu.
„Ako Turska ode predaleko u podsticanju verzije političkog islama ili nacionalizma koju, na primjer, većinski hrišćanske zemlje Balkana ne odobravaju, mogla bi da se suoči sa rizikom da Grčka, Bugarska, Srbija i druge zemlje počnu da sarađuju protiv nje.“
<h2>Turska sebe vidi kao dio Balkana</h2>
U spoljnoj politici, Turska sebe definiše kao dio Balkana i ističe da preduzima korake za očuvanje mira.
Predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Kosova prisustvovali su Balkanskoj mirovnoj konferenciji održanoj u Istanbulu 26. jula.
U saopštenju nakon sastanka, ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je:
„Okupili smo se da pronađemo balkanska rješenja za balkanske probleme i da razvijemo konkretne projekte. Razgovarali smo o regionalnim pitanjima.“
<h2>Zabrinutost zbog vjerske radikalizacije</h2>
Radikalizacija, naročito među mladim muslimanima, predstavlja veliku zabrinutost za neke balkanske zemlje.
Tokom građanskog rata u Siriji, Kosovo je bilo među zemljama sa najvećim brojem boraca ISIS-a po glavi stanovnika u Evropi.
Prema istraživanju Ujedinjenih nacija iz 2017. godine, skoro 70 odsto stanovnika Kosova vjerovalo je da u njihovom društvu postoji problem radikalizacije.
Skoro četvrtina ispitanih rekla je da poznaje nekoga ko je bio radikalizovan.
Armend Bekaj kaže da ta zabrinutost i danas postoji i da nije ograničena samo na Kosovo.
„Postoji bojazan da vjerske inicijative koje potiču ili imaju podršku iz Turske mogu dovesti do radikalizacije mladih ljudi u zemljama poput Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine“, kaže on.
Ekindži tvrdi da turska ulaganja u vjerske projekte imaju suprotan efekat.
„Danas se Turska smatra važnim regionalnim akterom, posebno u pogledu ekonomije i bezbjednosti.
 Aktivnosti restauracije se pozitivno posmatraju jer doprinose očuvanju istorijskog nasljeđa regiona, a podrška vjerskim institucijama vidi se kao pozitivan korak u sprječavanju radikalnih pokreta.“

Koliko se promijenila politika Turske na Balkanu

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima.
Vjetar u jutarnjim satima još ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, kiša mjestimično

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

U novom izdanju emisije "Srećan dan" na Televiziji E, gledaoci će imati priliku da saznaju više o ličnim promjenama kao procesu koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost.
Gošća emisije biće Aleksandra Anđelić, NLP trenerica, koja govori o unutrašnjim obrascima ponašanja, značaju malih koraka i načinima na koje se postižu trajne životne promjene.
Emisija se bavi i pitanjem povezanosti karaktera i zdravlja – kako navike, način razmišljanja i emocionalni obrasci utiču na fizičko stanje organizma i ukupno blagostanje.
U gastro segmentu, kuvarica Marija Vulić priprema pastu sa mariniranim krapom, jelo koje spaja tradicionalne ukuse sa savremenim kulinarskim pristupom.
Emisiju Srećan dan gledajte na Televiziji E, od 9 do 11 sati.

"Srećan dan" : Kako do trajnih promjena i boljeg zdravlja

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Tag: redzep-tajip-erdogan