Turska policija je upotrijebila biber sprej i vodene topove protiv demonstranata u Ankari.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvejštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Policija je protiv studenata upotrijebila vodene topove i biber sprejeve, dok su se studenti krili iza kontejnera, a na kraju su privedeni.
Demonstracije su počele prošle nedjelje nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamoglu je bio u zatvoru do suđenja po optužbama za korupciju koje mnogi smatraju politički motivisanim, a optužen je i za podržavanje terorizma.
Vlada insistira da je pravosuđe nezavisno, ali kritičari kažu da su dokazi zasnovani na tajnim svjedocima i da im nedostaje kredibilitet.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvjeeštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Melih Meric, poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije, viđen je natopljen vodom i patio od izloženosti biber spreju.
- Moji prijatelji studenti samo su htjeli da daju izjavu za medije, ali policija to striktno nije dozvolila i ovo je rezultat - rekao je Melih Meric poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije.
Ministar unutrašnjih poslova Ali Jerkikaja rekao je danas da je skoro 1.900 ljudi uhapšeno u proteklih osam dana na demonstracijama.
On je rekao da je privedeno 1.879 osumnjičenih, uključujući 260 koji će biti u zatvoru do suđenja.
Još 468 pušteno je pod sudsku kontrolu dok se njihovi predmeti nastavljaju. U toku je postupak za još 662 osobe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Turskoj policija upotrijebila vodene topove protiv studenata

Masovni antivladini protesti u Turskoj, nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula, mogu se pratiti samo preko nekoliko kablovskih kanala i novina, dok provladini mediji prikazuju potpuno drugačiju sliku stvarnosti.
Dok se s ulica Istanbula čulo lupanje šerpi, predsjednik Redžep Tajip Erdogan je na državnoj televiziji govorio o dostignućima svoje vlade i zapošljavanju nastavnika, dok je provladin kablovski kanal NTV prenosio vijesti o naporima ministra finansija da stabilizuje ekonomiju.
Nijedan kanal nije emitovao snimke s protesta niti su intervjuisali demonstrante, prenosi Gardijan, dodajući da je NTV prenio izjavu ministra unutrašnjih poslova da je uhapšeno više stotina ljudi.
S druge strane, opozicione novine Džumhurijet prenijele su vijesti o uslovima u maksimalno obezbijeđenom zatvoru gdje se nalazi gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, kao i govore drugog opozicionog lidera pred hiljadama demonstranata.
Erol Onderoglu iz organizacije "Reporteri bez granica" izjavio je da je ovo negativna posljedica onoga što je Erdogan gradio dvije decenije, a to je „visoko polarizovano, toksično medijsko okruženje“ u kojem je mreža kablovskih kanala i medijskih kompanija u dugogodišnjim finansijskim vezama s vladom.
- Ako slušate provladine medije, čujete da su demonstranti gomila vandala koji vrijeđaju Erdogana - rekao je Somer, dodajući da se demonstranti opisuju kao „agresivni i neprijateljski nastrojeni, ali takođe slabi i nesposobni da prihvate da je Imamoglu počinio krivično djelo.
Gardijan navodi i da je tursko regulatorno tijelo za medije RTUK zabranilo prenošenje protesta uživo, što je izazvalo podjele unutar te agencije, čije članstvo treba da odražava sastav turskog parlamenta.
Somer smatra da bi prenosi protesta demantovali većinu onoga što provladini mediji govore o njima.
- Emitovanje uživo bi prikazalo dobro posjećen miran događaj. Juče je hiljade ljudi pjevalo i skoro je ličilo na koncert. Ali oni to ne mogu da prikažu. To je dezinformacija, tako je jednostavno - rekao je Somer.
Proteste je izazvalo hapšenje Imamoglua, glavnog političkog rivala Erdogana, pod optužbom za korupciju.
Tokom protesta uhapšeno je deset fotoreportera koji su izvještavali s demonstracija, a za nekoliko njih određen je pritvor.
Većina građana Turske i dalje se informiše putem televizije, dok su rijetki kanali koji su kritični prema režimu ili bliski opoziciji stalno meta velikih kazni regulatora.
Taj pritisak se dodatno pojačao od početka protesta, obuhvatajući zabranu prenosa uživo, nove kazne i hapšenja zaposlenih u opozicionim medijima.

Turski provladini mediji izbjegavaju izvještavanje o protestima, demonstrante prikazuju kao prijetnju

Ekrem Imamoglu, gradonačelnik Istanbula najveći je rival predsjednika Erdogana. Sada je na meti pravosuđa – kritičari tvrde da je to politički motivisano. Ko je Ekrem Imamoglu?
Djeluje opušteno i moderno: Ekrem Imamoglu zna kako da priča sa ljudima. I trudi se da priča sa svima, da nikoga ne isključi i ne uvrijedi. To bi se moglo shvatiti i kao reakcija na stil vlasti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. U turskoj politici sasvim je uobičajena praksa podjela na „nas“ i „njih“, uz brojne uvrede.
Imamoglu je sada uhapšen pod optužbama za korupciju i sumnju na terorizam. Sud je već odbacio optužbe za terorizam. Njegovo hapšenje izazvalo je najveće opozicione proteste u Turskoj od Gezi protesta 2013. godine. Uprkos snažnom policijskom prisustvu, hiljade ljudi izašle su na ulice širom zemlje.
<h2>Do 2019. – nepoznat</h2>
Velika većina Turaka nije čula za Imamoglua do 2019. On je bio načelnik istanbulskog okruga Bejlikduzu kada je Republikanska narodna stranka (CHP) iznenađujuće objavila da će ga istaći kao kandidata za mjesto gradonačelnika metropole.
U početku je bilo oštrih kritika jer su mnoge pristalice opozicije smatrale da nema šanse protiv kandidata vladajuće AKP, koja je do tada vodila Istanbul.
No Imamoglu je pobijedio na gradskim izborima i vratio kemalistima metropolu kojom su 25 godina upravljali konzervativni islamisti.
Imamoglu je zapravo pobijedio – dvaput. Najpre u martu 2019. sa 13.000 glasova prednosti, ali su ti izbori poništeni. To je razljutilo birače, te su na ponovljenim izborima podarili Imamogluu ubjedljivu pobjedu sa razlikom od 800.000 glasova.
<h2>Čovek koji ne odustaje</h2>
Do danas Imamogluova pobjeda važi kao dokaz da je turska demokratija još uvijek pomalo živa, i da se na izborima može pobijediti naizgled svemoćna AKP.

Ko je Ekrem Imamoglu – uhapšena nada opozicije u Turskoj

Turske vlasti su uhapsile devet novinara - koji su iz nekoliko gradova izvještavali o noćnim protestima protiv hapšenja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua - saopštio je u ponedjeljak Sindikat novinara Turske.
Još nije jasno zašto su novinari uhapšeni.
Turski sud je u nedjelju odredio pritvor za Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, do suđenja po optužbama za korupciju. Hapšenje Imamoglua prošle sedmice izazvalo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina.
Iako su vlasti zabranile proteste na ulicama u mnogim gradovima, građani već pet noći zaredom održavaju uglavnom mirne proteste protiv Vlade.
Glavna opoziciona stranka, Republikanska narodna partija (CHP), pozvala je na proteste protiv sudske odluke o Imamogluu, nazivajući odluku politički motivisanom i nedemokratskom.
Vlada negira da su istrage politički motivisane i tvrdi da su sudovi nezavisni.
Imamoglu je odbacio optužbe, nazivajući ih "nepojmljivim optužbama i klevetama" i pozvao na proteste širom zemlje.
U govoru tokom demonstracija u Istanbulu, ispred sjedišta opštine, lider CHP-a Ozgur Ozel je u nedjelju rekao da će nastaviti proteste dok Imamoglu ne bude oslobođen.
Fotograf iz Agence Frans pres (AFP) je među uhapšenim novinarima, saopštio je sindikat u objavi na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjournalists_tr%2Fstatus%2F1903540545558876573%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1903540545558876573%7Ctwgr%5E4f291d09e85b9dbeff139df0c7c90846f4b665bb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Turske vlasti uhapsile devet novinara koji su pratili proteste protiv Imamogluovog hapšenja

Gradonačelnik Ekrem Imamoglu će u pritvoru ostati do suđenja.
To su objavili državni turski mediji i druge televizijske kuće.
Imamoglu je glavni politički suparnik predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Zbog njegovog pritvaranja na ulicama Turske su brojni demonstranti.
Očekuje se da će ovaj potez podstaknuti vjerojatno najveće proteste u zemlji u proteklih deset godina.&nbsp;
Turski sud je poručio da su Imamoglu i još najmanje 20 osoba zatvoreni u sklopu istrage o korupciji.
Posebna odluka o istrazi povezanoj s terorizmom tek bi treba da bude donijeta.

Gradonačelnik Istanbula ostaje u pritvoru do suđenja, protesti u Turskoj

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je uhapšen u srijedu, trebalo bi večeras ponovo da bude saslušan, dan nakon masovnih protesta širom Turske i hapšenja 343 osobe. 
 
Opozicija poziva na nove proteste zbog hapšenja Imamoglua, lidera Republikanske narodne stranke. 
 
Od srijede, kada je Imamoglu uhapšen, protesti su zahvatili 55 od 81 turskog regiona, prenosi francuski Mond, pozivajući se na agenciju Frans pres. 
 
Taj list navodi da je prema podacima Imamogluove stranke, samo u Istanbulu u petak na ulice izašlo 300 hiljada ljudi, prenosi N1. 
 
Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja danas je saopštio da su u petak uhapšene 343 osobe. 
 
Mond navodi da je u petak bilo više sukoba između demonstranata i policije, koja je u Izmiru i Ankari upotrijebila suzavac i vodene topove. 
 
Uprkos tome, opozicija u Turskoj danas je pozvala na nove proteste. 
 
Imamoglua bi policija večeras trebalo ponovo da sasluša. 
 
Prema saopštenju Republikanske narodne stranke, njenog lidera će poslije toga saslušati glavni tužilac u Istanbulu, a potom će biti izveden pred sudiju. 
 
Imamoglu je uhapšen u srijedu rano ujutru, pošto je osumnjičen za korupciju i podršku Kurdistanskoj radničkoj partiji koja se smatra terorističkom organizacijom. 
 
Imamogluov advokat Mehmet Pelivan rekao je da je ispitivanje njegovog klijenta u petak trajalo šest sati i da se ticalo korupcije. 
 
- Imamoglu je negirao sve tačke optužbe - rekao je advokat. 
 
Plan njegove stranke bio je da ga sjutra proglasi zvaničnim kandidatom za predsjednika države, na izborima koji bi trebalo da budu održani 2028. godine.

U Turskoj uhapšene 343 osobe, opozicija poziva na nove proteste

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska neće tolerisati ugrožavanje javnog reda i mira i obećao je da će se čvrsto boriti protiv vandalizma i nasilja na ulicama, tokom protesta protiv hapšenja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua.
- Nećemo dozvoliti da se naruši javni red. Nećemo popustiti pred vandalizmom ili uličnim terorizmom - rekao je Erdogan, prenosi Rojters.
On je glavnoj opozicionoj Republikanskoj narodnoj partiji (CHP) Imamoglua poručio da treba da se distancira od izgrednika koji izazivaju nerede.
- Svjedoci smo pokušaja da se napravi haos na našim ulicama koristeći korupcionu operaciju u Istanbulu kao izgovor. Nećemo zatvarati oči pred šačicom nekompetentnih ambicioznih ljudi koji pokušavaju da naruše mir nacije samo da ne bi narušili svoje bogatstvo, interese, profiterstvo i pljačku - rekao je Erdogan, prenosi Anadolija.
On je rekao da je velika odgovornost ako neko pokazuje na ulice umjesto na sudnice kada je riječ o bezakonju i prevarama.
- Jasno je da CHP treba da se distancira ne samo od bandita koji su upali u opštine, već i od marginalnih struktura i terorističkih organizacija. Turska nije zemlja koja je na ulicama i neće biti predata uličnom teroru - poručio je Erdogan.
Više hiljada ljudi protestovalo je sinoć u Istanbulu zbog hapšenja Imamoglua, uprkos četvorodnevnoj zabrani demonstracija u gradu, javio je AP.
Protesti su održani drugo veče zaredom, a sinoć je na njima učestvovao i gradonačelnik prestonice Turske, Ankare, Mansur Javas, koji je opozicione snage pozvao da se udruže ''protiv nepravde''.
Imamoglu je uhapšen u srijedu u okviru istrage za navodne slučajeve korupcije i terorizma, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među opozicijom, nakon čega su u Istanbulu i drugim gradovima održani protesti protiv te odluke.
Gradonačelnik Istanbula je glavni politički rival turskog predsjednika Erdogana, a opozicija bi za nekoliko dana trebalo da izabere svog predsjedničkog kandidata na sljedećim izborima, navodi američka agencija.

Erdogan: Turska neće tolerisati nerede, borićemo se protiv nasilja na ulicama

U Istanbulu su počeli sukobi policije i demonstranata koji su se u velikom broju, drugu noć za redom, okupili ispred gradske skupštine kako bi protestvovali zbog hapšenja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, najozbiljnijeg političkog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
To je javio CNN.
Hapšenje Imamoglua mnogi vide kao pokušaj da se eliminiše ključni potencijalni protivnik iz sljedeće predsjedničke trke.
Demonstranti su se okupili uprkos tome što je vlast zabranila okupljanja na četiri dana.&nbsp;
&nbsp;Ispred gradske skupštine Istanbula policija je blokirala grupu mladih koji su pokušali da probiju barikadu u pokušaju da marširaju ka Taksimu, centralnom gradskom trgu.
Imamoglu je uhapšen u srijedu u sklopu istrage o navodnim korupcijskim i terorističkim vezama, što je dovelo do eskalacije obračuna protiv opozicionih ličnosti i neslaganja. Nekoliko drugih istaknutih ličnosti, uključujući dva gradonačelnika okruga, takođe su privedeni.
On je izabran za gradonačelnika najvećeg grada Turske u martu 2019. godine, što je istorijski udarac za Erdogana i njegovu Partiju pravde i razvoja, koja je kontrolisala Istanbul četvrt vijeka.

Sukobi policije i demonstranata u Istanbulu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održao je u Ankari sastanak s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, a na konferenciji za medije govorio je i o najvažnijoj temi koja se tiče sastanka Rusije i SAD-a u Saudijskoj Arabiji.
Nakon susreta s Erdoganom, Zelenski je rekao kako Ukrajina želi mir, ali ne pod svaku cijenu.
- Želimo mir, ali želimo da se to dogodi pod poštenim uslovima. Možete vidjeti nešto sa svakom zemljom, ali nije moguće razgovarati o okončanju rata u Ukrajini bez Ukrajine - rekao je Zelenski.
Poručio je i to kako Ukrajina i druge zemlje moraju biti uključene u pregovore.
- Ukrajina mora biti uključena u bilo kakve pregovore. Ukrajina, Evropa u širem smislu, a to uključuje Tursku i Veliku Britaniju, trebaju biti uključeni u razgovore i razvoj neophodnih sigurnosnih garancija s Amerikom -naveo je.
Ističe kako želi sve da bude fer.
- Želimo da sve bude fer i da niko ništa ne odlučuje iza naših leđa. Nismo bili pozvani na taj sastanak u Saudijskoj Arabiji. Koliko god nam bilo teško, Ukrajina neće pravno priznati djelove koje je okupirala Rusija. Istok je naš, Krim je naš i svi drugi gradovi i sela koji su nam važni - pojasnio je ukrajinski predsjednik.
Osvrnuo se i na ulazak Ukrajine u NATO.
- Znamo da Amerika i nekoliko evropskih partnera ne podržavaju naše članstvo u NATO-u. Mislim da je to velika želja Rusije i to se poklapa s ovim rezultatom - zaključio je Zelenski.

Zelenski: Znamo da SAD i neki evropski partneri ne žele Ukrajinu u NATO-u

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je njegova zemlja spremna pružiti svu potrebnu podršku za rješavanje spora između Ruande i Demokratske Republike Kongo, ako obje strane to žele, javlja Anadolija.
- Mi, kao Turska, spremni smo pružiti svu potrebnu podršku za rješavanje ovog pitanja, što bi doprinijelo stabilnosti i miru u regionu Velikih jezera, ako obje strane to žele - poručio je Erdogan nakon sastanka s predsjednikom Ruande Paulom Kagameom u Ankari.
Kongo optužuje susJednu Ruandu da podržava pobunjeničku grupu M23 koja je pokrenula pobunu na istoku Konga 2022. godine. Ruanda odbacuje te optužbe.
Erdogan i Kagame su prisustvovali i ceremoniji potpisivanja četiri bilateralna sporazuma o saradnji Turske i Ruande.
RIJeč je o sporazumima o saradnji između Agencije za radiodifuziju Ruande (RBA) i Turske radio i televizijske korporacije (TRT), o saradnji u istragama nesreća, o saradnji u oblasti medija i komunikacija te o saradnji između Direkcije odbrambene industrije Turske i Ministarstva odbrane Ruande.

Erdogan: Turska spremna da podrži rješavanje spora između Ruande i DR Kongo

Na ročištu za kontrolu optužnice protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i još 17 optuženih tužiteljka Sanja Jovićević je istakla da su dokazani navodi optužbe da su, kako se osnovano sumnja, švercovali dvije i po tone kokaina. Sa druge strane, odbrana je istakla da nema dokaza i da Francuska nije dostavila izvorno materijal, zatražili su obustavu postupka. Optuženi su ostali pri navodima svojih advokata osim okrivljenog Dragana Pavličevića koji je rekao da se radi o namještaljci stranih službi. Prema riječima optuženog Vjekoslava Lambulića protiv njega se vodi više postupaka za ista krivična djela. -Ja mogu da ne izađem iz zatvora. Uskraćena su mi prava i nalazim se u pritvoru a na osnovu istih komunikacija pokreće se više krivičnih postupaka - kazao je Lambulić. Advokati Miloš Vuksanović, Marko Radović, Dragoljub Đukanović, Lazar Aković, Bojana Franović Kovačević, Stefan Jovanović Lazar Aković, Danilo Mićović, Marko Milošević, Aleksandar Đurišić, Branko Anđelić imali su isti stav da skaj nije dokaz da je riječ o operativnoj informaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328190320_963c2c7c7b7ae5cf6dd3f8bd8fcec3693e08a0fb960643c8258e330816249b1e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328190320_963c2c7c7b7ae5cf6dd3f8bd8fcec3693e08a0fb960643c8258e330816249b1e" data-rendition-name="original" width="2000" height="1500" loading="lazy" alt="Vaso Ulić"> <figcaption>Vaso Ulić(Photo: Libertas/Savo Prelević)</figcaption> </figure>  Advokat Radović rekao je da se fabrikuju postupci &nbsp;i sa istim porukama pokreću se različiti predmeti a cilj je da ljudi ne ugledaju dan. - Ne bi trebalo da zažmurite na ovo, ljudi su utamničeni i drže ih godinama. Pustite očekivanje medija i obustavite postupak kazao je Radović. Advokatica Franović Kovačević ukazala je sudskom vijeću da su Vijesti u kontinuitu objavljivali skaj komunikacije i oni su &nbsp;&nbsp;" imali više tih razgovora nego sud". -Glavni specijalni tužilac se obraćao i samo njima davao intervjue - kazala je Franović Kovačević. Ona je istakla da SDT bira koje okrivljene će procesuirati. - Ove hoćemo ove &nbsp;nećemo. Od kaka su skaj razgovori proslijeđen našim nadležnim organima donijeta je samo jedna presuda- ukazala je advokatica. Na optužnici su Vaso Ulić, Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan I još 17 optuženih koji se terete za šverc 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu I Australiju. Na optužnici su i Ulićev sin Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Veselin Pavličić, Damir Mandić, Milo Božović, Mileta Božović, Vjekoslav Lambulić, Dragan Pavličević i Veselin Pavličić.

Franović Kovačević: SDT bira, ove hoćemo, ove nećemo procesuirati

U policijskom regionalnom centru ,,Sjever” baš je uzavrelo, iako je tek počelo proljeće. Akcija ,,Značka” - kojom je planirana velika čistka politički nepodobnih policijskih starješina – ne ide kako je planirano. I sada je u problemu načelnik centra Haris Đurđević. &nbsp; Nekadašnji šef pljevaljske policije prihvatio je prošle godine ponudu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije &nbsp;Lazara Šćepanovića da bude egzekutor i pokrene diciplinske postupke protiv mnogih policajaca. Međutim, nakon smjene nepodobnih i postavljanja novih starješina - lojalnih prvenstveno Demokratama Alekse Bečića – akcija je zastala. Prije svega, odgođeni su na neodređeno vrijeme disciplinski postupci protiv targetiranih policijskih službenika. &nbsp; Zato sada načelnik Đurđević zazire od moguće kontrole i njegovih postupaka, ali i provjere njegove biografije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819034_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032819034_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NALOGODAVCI PROGONA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NALOGODAVCI PROGONA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  PO NALOGU ŠARANOVIĆA I ŠĆEPANOVIĆA &nbsp;-Načelnik Haris Đurđević je neovlašćeno i protivzakonito preuzeo ulogu po naređenju iz vrha MUP-a. Rečeno mu je da inicira i on je predložio pokretanje disciplinskih postupaka protiv više bivših rukovodilaca sa sjevera – iako im nije bio neposredni starješina, niti je bio zadužen da prati i ocjenjuje njihov rad – kaže izvor Portala ETV iz Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Očito da je Đurđević sve to radio kako ne bi on, kao čelnik centra ,,Sjever”, bio pozvan na odgovornost za velike propuste u slučaju neuspjelog hvatanja dvostrukog ubice Alije Balijagića ili nepreduzimanja preventivnih mjera u slučaju višestrukog silovatelja-povratnika Alije Kuča iz Bijeog Polja. &nbsp;&nbsp; Nekadašnjem pljevaljskom policajcu očito ne odgovara da mu se ime mnogo pojavljuje u javnosti. Prije svega - da se ne bi postavljalo suviše pitanja o njegovom imovinskom statusu. &nbsp; (NE)UPISANA IMOVINA Koji je, prema prijavi imovine u Agenciji za sprječavanje korupcije, sasvim solidan. &nbsp; Od 2018. do 2023. godine Đurđević je kao imovinu prijavio stan od 67 kvadrata u Pljevljima kao i putničko vozilo ,,golf &nbsp;V”. Prijavio je 2022. godine keš u iznosu od 9.200 eura. Od novembra 2023. uknjižio je još jedan stan, u Podgorici, od 66 kvadrata, koji je vanredno prijavio. Istovremeno, prijavio je kreditno zaduženje od 106.000 eura. Od 2023. do posljednjeg izvještaja varirao je iznos gotovine od 15 do 18 hiljada eura. &nbsp; I to je sve što je prijavljeno, iako neke informacije govore da je Đurđević prećutao dio imovine. Prema saznanjima ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost Đurđević posjeduje kuću na Žabljaku, u selu Pitomine, koja je sagrađena 2020. godine. Isti izvor ističe da je Đurđević suvlasnik zemljišne parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Drobnjakom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819034_592995664084525e49f2dfed0c50c0f7a2f6a477a21f93134b95decd7dc3d091.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032819034_592995664084525e49f2dfed0c50c0f7a2f6a477a21f93134b95decd7dc3d091" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ČIJE LI SU KUĆE: Dvije vikendice na Žabljaku "> <figcaption>ČIJE LI SU KUĆE: Dvije vikendice na Žabljaku(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema tim &nbsp;informacijama Đurđević i Drobnjak sarađuju na dnevnoj bazi kada su u pitanju policijske akcije. &nbsp;&nbsp; INFORMACIJE IZ ANB-A Agencija je, preduzimajući akcije, registrovala u prethodnom periodu da su Đurđević i Drobnjak kupili zemlju i finanirali gradnju objekata i njihovo opremanje uglavnom plaćajući gotovinski – ističe za Portal ETV izvor iz ANB-a. &nbsp; Napominje da su kuće luksuzno opremljene i da se koriste u turističke svrhe. Kuća je zvanično registrovana na najbližu rođaku Harisa Đurđevića, Zizu Đurđević, izdaje se na bukingu pod nazivom: ,,Mountain House AMI”, Žabljak -Montenegro. Na Fejsbuk stranici su kontakti dva telefona, od kojih jedan pripada članici najuže familije supruge Harisa Đurđevića. &nbsp; Za sada nije poznato da li je porodica Đurđević prijavljivala prihode od turizma. Izvjesno je, međutim, da su čelnici MUP-a i Uprave policije bili precizno informisani o svemu. Zato je i moguće da upravo tim informacijama drže u šaci Đurđevića i da mogu da imaju prema njemu brojne političke zahtjeve. &nbsp; NEMIRNI SNOVI Đurđević je, odmah nakon avgusta 2020. godine postao miljenik nove vlasti. Prvo je, u doba Krivokapićeve Vlade, postavljen za prvog čovjeka policije u pljevljima. Godinu kasnije, postao je vršilac dužnosti &nbsp; Prema informacijama ETV, načelnik regionalnog centra ,,Sjever” izvršavao je bez pogovora sve naredbe koje su dolazile od Šćepanovića ili Šaranovića. Zauzvrat, nadao se da neke njegove tajne iz privatnog života ostati skrivene od javnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819038_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032819038_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt='OSMIŠLJENO U APRILU 2024: Dio Šćepanovićevog dokumenta kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>OSMIŠLJENO U APRILU 2024: Dio Šćepanovićevog dokumenta kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pitanje je, međutim, do kada će &nbsp;to moći da bude informacija za uži krug. Iako su dana uručena rješenja o suspenziji devetorici policajaca sa sjevera, targetirani policajci najavljuju žestoku pravnu i političku borbu. &nbsp; Nakon najave advokata da će podnijeti krivične prijave, sada se najavljuje i akcija preko poslanika ujedinjene opozicije. Prema informacijama ETV, oštećeni policijski službenici će, preko poslanika opozicije, pokušati da – preko Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore -traže reviziju svih spornih, naručenih bezbjednosnih provjera. Među njima je, kako tvrde neke bivše starješine centra ,,Sjever” biće zatražena i bezbjednosna ocjena za Harisa Đurđevića. &nbsp; Izvjesno je da sve one koji su učestvovali u akciji ,,Značka”, koji su nezkonito i, još i gore – mimo etike – vodili procese protiv svojih policijskih kolega čekaju nemirne noći. &nbsp;

Kako je Haris Đurđević postao progonitelj kolega policajaca

Sekretarijat Venecijanske komisije potvrdio je da je dobio zahtjev Crne Gore za hitno dobijanje Mišljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić uputio je prije par dana Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava – Venecijanskoj komisiji molbu za hitno dobijanje Mišljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović.
- U skladu sa Sporazumom predstavnika vladajuće većine (predsjednik PES-a g. Milojko Spajić) i predstavnika opozicije u crnogorskom parlamentu (Danijel Živković – DPS, Damir Šehović – ES i Adrijan Vuksanović – HGI), potpisanim 15. 3. 2025. godine, koji dostavljamo u prilogu, podnosim zahtjev Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava (Venecijanskoj komisiji) da, u skladu sa svojim nadležnostima, odgovori na pitanja predstavnikā vlasti i opozicije - navodi se u pismu koje je upućeno.
Imajući u vidu da predstavnici vlasti i opozicije imaju nekoliko nedoumica u vezi sa ovom ustavno-pravnom problematikom, u pismu su navedena pitanja i ključna argumentacija i vlasti i opozicije.
Venecijanskoj komisiji naknadno će, kako navode iz Vlade, biti dostavljena dodatna dokumentacija koja može pomoći u stvaranju potpune slike o problematici tumačenja navedenih normi u materijalnom i formalnom smislu.
Osim odgovora na pitanja, strane potpisnice Sporazuma, mole Venecijansku komisiju da da preporuke u cilju rješavanja eventualnih dilema koje u vezi sa ovim pitanjem postoje u ustavnopravnom sistemu Crne Gore.

Venecijanska komisija dobila zahtjev Crne Gore

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), prepoznajući značaj obrazovanja i boljih uslova za učenike, donirao je 15 hiljada EUR za rekonstrukciju Osnovne škole “Šćepan Đukić” u Lijevoj Rijeci.
Izvršni direktor CGES-a, Ivan Asanović, istakao je da su u toj kompaniji svjesni koliko je obrazovanje važno za razvoj svakog društva, a posebno za manje zajednice, „gdje škola nije samo mjesto učenja, već i srce cijelog kraja“.
On je rekao da CGES vjeruje da je ulaganje u obrazovanje - ulaganje u budućnost.
- Djeca koja danas sjede u školskim klupama ove škole, sjutra će biti nosioci razvoja, inovacija i napretka. Želimo im pružiti najbolje moguće uslove za učenje i odrastanje, jer svako dijete zaslužuje sigurnu, modernu i inspirativnu školsku sredinu - rekao je Asanović nakon predaje donacije, prenosi PR Centar.
On je kazao da vjeruje da je uspješno društvo ono u kojem kompanije, institucije i građani zajednički rade na boljitku svih.
- Naša kompanija je ponosna što može biti dio ovog projekta. Želim učenicima puno uspjeha u daljem školovanju s nadom da će ova obnova donijeti novu energiju i motivaciju svima vama i da će ovaj kraj nastaviti da gradi uspješnu budućnost - poručio je Asanović.
Direktorica Osnovne škole “Šćepan Đukić”, Vesna Vuksanović, kazala je da donacija CGES-a za tu ustanovu predstavlja izuzetno značajnu i veliku pomoć.
- Ni u snu nijesmo mogli očekivati ovako velikodušnu sumu. Posebno nam znači jer je, osim što će unaprijediti uslove u školi, inspirisala i druge donatore da nam pruže podršku, donoseći nam sreću i nadu u bolje uslove za naše učenike - navela je Vuksanović.
Kako je najavila, donaciju planiraju da iskoriste za rekonstrukciju sale za fizičko vaspitanje, zamjenu bravarije, kao i za druge neophodne radove koji će unaprijediti uslove u školi.
- Želimo da radovi počnu što prije, a nadamo se da ćemo se za godinu ponovo okupiti ovdje i sa ponosom vam pokazati šta smo postigli zahvaljujući vašoj donaciji - rekla je Vuksanović.

CGES donirao 15 hiljada eura za rekonstrukciju škole u Lijevoj Rijeci

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: redzep-tajip-erdogan