Erdogan optužio Izrael za genocidni mentalitet: Gaza je najveće groblje djece

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan obratio se danas na 81. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku. U snažnom govoru fokusirao se na Gazu, nazvavši je dječjim grobljem i uputivši oštre kritike Izraelu.

Na samom početku izlaganja, turski lider čestitao je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu na desetogodišnjem hrabrom i nepristrasnom vođenju ove institucije. Ipak, ubrzo je prešao na ključnu temu – izostanak palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, koji drugu godinu zaredom ne prisustvuje zasijedanju u ovoj sali.

- Ova nepravda prema našoj palestinskoj braći i sestrama vrijeđa našu savjest. Iako gospodin Abas nije ovdje, mi ćemo, kao i prošle godine, nastaviti da budemo glas slobodne i suverene Palestine - poručio je Erdogan, pozvavši još jednom sve države koje to nijesu učinile da preispitaju svoje odluke i priznaju palestinsku državu.

Osvrćući se na globalnu bezbjednosnu situaciju, turski predsjednik naglasio je da je proteklih 12 mjeseci bilo jedno od najkrvavijih razdoblja u posljednje tri decenije. Prema njegovim riječima, u više od 60 sukoba širom svijeta, uključujući Gazu, Ukrajinu, Rusiju, Iran i Liban, živote je izgubilo 250.000 ljudi, dok su stotine hiljada morale da napuste svoje domove.

Posebno se osvrnuo na stravične brojke iz Pojasa Gaze, istakavši da je u posljednje tri godine čak 74.000 ljudi stradalo kao žrtva „izraelskog državnog terorizma“. Opisao je potresne scene ljudi koji pod ruševinama traže svoje najmilije, kao i nevine djece koja pokušavaju da idu u školu koristeći drvene proteze.

- Kao otac i djed koji obožava svoju djecu i unuke, teška srca moram sa ove govornice reći da Gaza nije samo najveće groblje djece na svijetu već i područje s najvećom stopom dječjih amputacija u svijetu - istakao je Erdogan, upozorivši na katastrofalnu situaciju u bolnicama, gdje 70 odsto generatora ne radi zbog nedostatka goriva.

Turski predsjednik Gazu je nazvao „naj-sramnijim i najnehumanijim koncentracionim logorom našeg vremena“. Napomenuo je da je, čak i nakon prekida vatre postignutog uz posredovanje predsjednika Trampa i zemalja poput Turske, ubijeno više od 1.500 stanovnika Gaze.

Iako je palestinski pokret otpora prihvatio drugu fazu mirovnog plana, Erdogan tvrdi da izraelska vlada nije otvorena za mir, optužujući je i za blokiranje pristupa svetim mjestima za muslimane i hrišćane u Jerusalimu.

Za kraj je poslao oštru i direktnu poruku svjetskim liderima.

- Danas ću još jednom otvoreno izreći neke istine, bez ikakvog vela između mog srca i mojih riječi. Niko se ne bi trebalo uvrijediti. Ovo nije lična stvar Tajipa Erdogana, ovo je humanitarno pitanje i pitanje savjesti za sve nas. Suočeni smo s genocidnim mentalitetom koji je nezasitan u svojoj žeđi za ubijanjem. Situacija je krajnje strašna - zaključio je on.

Evropska unija, Kipar i Istočni Mediteran

Pored situacije na Bliskom istoku, turski lider osvrnuo se na poziciju Turske u Evropi, poslavši jasnu poruku Briselu.

- Evropa koja isključuje Tursku iz svoje bezbjednosne arhitekture ne može, i to ću jasno reći, nikako ne može biti snažnija ili bezbjednija - poručio je, dodavši da Turska svoju budućnost oblikuje s Evropskom unijom kroz stratešku viziju, te da istu viziju očekuje i od druge strane.

Kada je riječ o Egejskom moru i Istočnom Mediteranu, izrazio je želju za rješavanjem problema na osnovu dobrosusjedskih odnosa i međunarodnog prava, predloživši održavanje mediteranske konferencije. Poseban fokus stavio je na Kipar.

- Suverena jednakost i ravnopravan međunarodni status kiparskih Turaka moraju biti priznati, a nehumana izolacija kojoj su izloženi mora konačno prestati. Pozivam međunarodnu zajednicu da prizna Tursku Republiku Sjeverni Kipar i s njom uspostavi odnose - naglasio je on.

Globalne krize i novi savezi

Erdogan je iskoristio priliku da predstavi i novi geopolitički potez Turske na Bliskom istoku i u Aziji – takozvani „Mekanski savez“.

- Kroz odbrambeni savez koji smo nedavno uspostavili s Pakistanom i Saudijskom Arabijom, zasnovan na principu regionalnog vlasništva, jačamo solidarnost i težimo rješavanju regionalnih problema iznutra - pojasnio je Erdogan.

Na kraju, turski predsjednik pružio je punu podršku naporima za prekid vatre i trajni mir u Sudanu, kao i jačanju bezbjednosti i razvoja u Somaliji. Osvrnuo se i na Južnu Aziju, poručivši da se svi sporovi, uključujući i pitanje Kašmira, moraju rješavati isključivo kroz dijalog i u okvirima Povelje Ujedinjenih nacija i relevantnih rezolucija.