Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv policijskog službenika Z. G. zbog postojanje osnovane sumnje da je izvršio krivični djelo zločin protiv čovječnosti.
Kako je precizirano u saopštenju SDT-a, optužnica koja je podignuta 19. juna prošle godine potvrđena je 15. septembra
- Predmet optužnice je to što je optuženi, kao pripadnik civilne policije bosanskih Srba, za vrijeme nemeđunarodnog oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine od početka maja do sredine decembra 1992. godine, na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Hadžići, kršeći pravila međunarodnog prava u okviru šireg i sistematskog napada uperenog protiv civilnog stanovništva, učestvovao u vršenju ubistava i vršio porobljavanja, prinudna preseljavanja, mučenja, proganjanja na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protivpravna zatvaranja lica i druge slične nehumane postupke, kojima su im prouzrokovane teške patnje i ozbiljno ugrožavano zdravlje - naveli su iz SDT-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potvrđena optužnica protiv crnogorskog policajca za ratni zločin

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je u ponedjeljak uveče, nakon što je srpski general i haški osuđenik Nebojša Pavković (79) pušten zbog lošeg zdravstvenog stanja, da država mora da pokaže da stoji iza svih osuđenih.
- Mi sa odnosom koji smo imali tokom suđenja i tokom svih postupaka, i tokom izdržavanja kazne, nekako smo ostavili te ljude i prepustili ih samim sebi. Zato kažem, i bez obzira na vođenje postupka, mi moramo da pokažemo da kao država stojimo iza tih ljudi. Mi još imamo u zatvorima ljude - rekao je Vujić za privatnu televiziju Informer.
Dodao je da planira da posJeti i druge koji su osuđeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Naveo je da je Srbija više puta slala urgencije i garancije za Pavkovića od juna i da je u petak država tek dobila odgovor na to.
PredsJednik Srpske napredne stranke (SNS) i bivši premijer Miloš Vučević ocijenio je da je na ponos Srbije što je uspjela da vrati "dva velika ratna komandanta" - Nebojšu Pavkovića i Vladimira Lazarevića.
Nebojša Pavković, bivši komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine.
Zajedno sa njim, osuđeni su i Vladimir Lazarević, Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić i Sreten Lukić.
Prvooptuženi Slobodan Milošević, bivši predsednik Jugoslavije, je umro u pritvoru, a nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović je oslobođen optužbi.
Pavković je doputovao u Srbiju 28. septembra, nakon što mu je Rezidualni mehanizam za krivične sudove odobrio prijevremeni izlazak iz zdravstvenih razloga.
Drugi nekadašnji oficir Vojske Jugoslavije, Vladimir Lazarević, koji je u Hagu osuđen na 14 godina zatvora, se po odsluženju kazne vratio u Srbiju 2015. godine, avionom Vlade uz doček ministara.
Nakon toga dobio je mjesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije.

Vujić: Država Srbija da pokaže da stoji iza haških osuđenika

Sud Bosne i Hercegovine odlučiće o predlogu sarajevskog tužilaštva da se Crnoj Gori ustupi optužnica protiv Ranka Radulovića, koji se tereti za ratne zločine u Foči devedesetih godina.
Ovo je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa iz Suda BiH.
Radulovića, crnogorskog državljanina, krajem prošlog mjeseca Podgorici je izručio Beograd.
Za njim je bila raspisana međunarodna potjernica radi služenja dvije i po godine zatvorske kazne u Crnoj Gori, ali i procesuiranja zbog sumnji za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo podstrekavanjem, zelenaštvo i silovanje.
Nezavisno od procesa pred crnogorskim organima, u susjednoj BiH je još prije pet godina protiv njega djelimično potvrđena optužnica za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. u Foči, koja je tridesetak kilometara udaljena od granice Crne Gore.
Ona Radulovića tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske učestvovao u silovanjima, zatvaranjima i uništavanju imovine bošnjačkog stanovništva.
On je negirao krivicu.
Bosanskohercegovački organi odluku o ustupanju te optužnice donijeće kada "organi Crne Gore dostave tražene informacije".
Iz crnogorskog Specijalnog tužilaštva - nadležnog za ratne zločine - nisu odgovorili na upit RSE o slučaju Radulovića.
<h2>Da li može biti izručen</h2>
Ugovor Crne Gore i BiH ne dozvoljava međusobno izručivanje sopstvenih državljana optuženih za zločine protiv čovječnosti.
Uz to, pravo BiH ne poznaje suđenje u odsustvu.
U analizi Akcije za ljudska prava (HRA) se navodi da je optužnicom protiv njega obuhvaćeno 200 dokaza i 50 svjedoka, od čega sedam sa dodijeljenim mjerama zaštite.
Jedna od svjedokinja, koja je bila među zatočenicama u logoru pored Foče, tvrdi da ju je on silovao kada je imala samo 16 godina, piše u analizi.
Inicijativa da taj slučaj bude ustupljen crnogorskim organima prije par godina je "propala" jer su se tome usprotivile žrtve iz BiH.
Tada je u analizi HRA konstatovano da će "Radulović de facto biti pošteđen utvrđivanja odgovornosti... ukoliko oštećeni ne daju saglasnost za ustupanje" slučaja Crnoj Gori.
<h2>U ustupljenom slučaju dobio 20 godina robije</h2>
Ovo ne bi bio prvi put da BiH ustupa slučaj ratnih zločina Crnoj Gori.
Naime, Tužilaštvo BiH je 2018. godine podiglo optužnicu protiv Slobodana Pekovića, ranije Čurčića, koju je ustupilo Crnoj Gori.
Nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske osuđen je prošlog mjeseca u Podgorici na 20 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Foči.
Osuđen je za ubistvo dvije i silovanje jedne osobe. No, presuda je još uvijek nepravosnažna.
<h2>Presude protiv crnogorskih državljana u BiH</h2>
Dvojica crnogorskih državljana Rajko Vojvodić i Milutin Đilas osuđena su krajem prošle godine na dvije, odnosno četiri godine za silovanja počinjena u Foči.
Ova presuda nije pravosnažna.
A da su pravosnažne presude Suda BiH za zločine protiv čovječnosti donijete protiv trojice crnogorskih državljana rečeno je RSE-u iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Na najnižu od tri kazne - 10 godina zatvora - osuđen je Miodrag Nikačević.
Osuđen je za silovanja počinjena u Foči.
U presudi se, između ostalog, ističe da je jednu od žrtava primorao na silovanje prijetnjom da će dovesti njenog brata "da gleda što on njoj radi" ili da će mu se "nešto desiti".
Na 20 godina osuđen je Mojkovčanin Dragoje Špiro Paunović.
Paunović je avgusta 1992. naredio srpskim vojnicima da vežu ruke zatočenim bošnjačkim civilima i koristio ih kao "živi štit" u sukobu sa Armijom BiH.
Istog dana je naredio da budu strijeljani, u čemu je i sam učestvovao.
U masovnoj grobnici na istoku BiH nađeni su posmrtni ostaci 24 od 27 strijeljanih.
Troje koji su uspjeli da prežive su svjedočili na suđenju.
Sud BiH je utvrdio da je on počinio zločine protiv čovječnosti - progon i ubijanje.
Na najvišu kaznu među njima - 42 godine - osuđen je Nikšićanin Veselin Batko Vlahović, poznat kao "monstrum sa Grbavice".
U presudi se, između ostalog, navodi da je zatvorenike vodio na lokaciju u blizini Sarajeva gdje je "pokazivao tijela ubijenih civila, koja se su nalazila razbacana... govoreći da je sve te osobe on pobio".
Prvostepenom presudom je utvrđeno da je odgovoran za 31 ubistvo, nestanak 14 osoba za koje se vjeruje da ih je ubio, 13 silovanja i više od 50 premlaćivanja i teških povreda.
Sva trojica su na suđenjima negirala krivicu.
Prema podacima na internet stranici Suda BiH, Vlahović se nalazi na izdržavanju kazne, za Paunovića status kazne nije naveden dok je Nikačević desetogodišnju kaznu odslužio.
<h2>Nova optužnica protiv Nikačevića</h2>
Međutim, Tužilaštvo BiH je protiv Nikačevića krajem 2021. podnijelo novu optužnicu kojom se tereti da je učestvovao u ubistvu 10 civila, prisilnom nestanku i silovanju bošnjačkog stanovništva na tertoriji Foče.
Za njim je BiH raspisana potjernicu.
Međutim, optužnica mu nikada nije uručena jer, prema pisanju portala Detektor.ba, on nije pronađen na adresi u Crnoj Gori i prema riječima mještana on nalazi u inostranstvu.
Zamolnica je potom upućena nadležnim organima Srbije za uručenje optužnice, piše Detektor.

1250x600

1084x550

Sud BiH razmatra ustupanje Crnoj Gori optužnice za ratne zločine protiv Ranka Radulovića

Osnovni sud u Prištini osudio je danas Miloša Pleskovića na 15 godina zatvora za ratne zločine na Kosovu.
Prema optužnici, Plesković je zajedno sa grupom naoružanih Srba ubio troje albanskih civila i ranio još nekoliko u Prizrenu.
Sudija Rahman Bećiri rekao je da će presuda biti izvršena u roku od 15 dana od pravosnažnosti.
Plesković se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nalazi u pritvoru.
U optužnici se navodi da je pucao iz Kalašnjikova i ubio R. D, B. D. i F. B, dok su ranjeni Dženger Cana, Fevzi Cana i Baškim Kastrati preživjeli.
U dokumentu se navodi i da je porodicama žrtava bilo dozvoljeno da preuzmu tijela tek sedam dana nakon ubistva, kao i da su tijela R. D. i B. D. bila položena jedno na drugo, dok je jedno od njih imalo odsječenu nogu, a da je tijelo žrtve F. B. pronađeno bez glave.
Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije je, reagujući na presudu Pleskoviću, navela da je to nastavak "neosnovanih, drakonskih, protivpravnih i političkih presuda" i poruka svima srpske nacionalnosti da ne smiju da se vrate na svoje ognjište.
- Srbima se ovakvim presudama krše osnovna ljudska prava, među kojima je i ono na pravično suđenje koje je garantovano i međunarodnim konvencijama - naveli su iz te kancelarije.
Srpska Kancelarija za Kosovo pozvala je međunarodne misije da u skladu sa povjerenim mandatom obezbijede poštovanje osnovnih prava Srba i spriječe, kako su rekli, svaku vrstu njihovog fizičkog i institucionalnog progona.
Tokom rata na Kosovu 1998 i 1999. godine ubijeno je više od 13 hiljada civila, uglavnom iz albanske zajednice, dok se oko 1,6 hiljada i dalje vodi kao nestalo.

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Akcija za ljudska prava (HRA) podsjetila je da se danas navršavaju 33 godine od ubistva troje civila, Hasana, Feride i njihove kćerke Sene Klapuh, koji su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini, dodajući da očekuju da nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača, koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
Iz HRA navode u saopštenju da podržavaju i apel odbornika Skupštine Glavnog grada Podgorice, Aleksandra Saše Zekovića, da se posmrtni ostaci žrtava odmah po identifikaciji predaju članu njihove porodice uz odgovarajuće državne počasti.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nisu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - navode iz HRA.&nbsp;
Bosna i Hercegovina bi, smatraju iz HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Akcija za ljudska prava je ove godine objavila i tekst "Ne bis in idem u kontekstu konkurentnih međunarodnih nadležnosti", u kome su pravni eksperti Amir Čengić i Lejla Terzimehić analizirali pravne uslove za izvršenje pravosnažne presude u ovom slučaju i predložili konkretna rješenja za ostvarivanje pravde. Tekst je objavljen u okviru projekta „Zajedno do pravde - pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina", koji sprovodi Akcija za ljudska prava uz podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
<h2>Dostojanstvena sahrana</h2>
- Opština Nikšić je 1992. godine privremeno ukopala posmrtne ostatke žrtava kod Trebjese, bez grobnih obilježja. Nakon višegodišnjih apela sina i brata stradalih, Ferida Klapuha, kao i inicijativa civilnog sektora Crne Gore, konačno su preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani. Dana 4. juna 2025. godine, Komisija za nestala lica Crne Gore, na zahtjev Instituta za nestale osobe BiH, izuzela je koštane uzorke sa privremenog groblja u Trebjesi radi DNK analize. Uzorci su upućeni u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Hagu, a rezultati se uskoro očekuju - navode iz HRA.&nbsp;
Na lokaciji su, kako dodaju, pronađeni posmrtni ostaci tri osobe – dvije žene i jednog muškarca – koji su preneseni u Klinički centar Crne Gore, gdje će biti čuvani do okončanja DNK analize.
- Dostojan ispraćaj posmrtnih ostataka članova porodice Klapuh iz Crne Gore bio bi od značaja za crnogorsko društvo u cjelini. Priznanje i poštovanje žrtve porodice Klapuh je dio procesa ostvarivanja pravde i odgovornog odnosa zajednice prema zločinima iz prošlosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

HRA: Očekujemo da BiH konačno kazni ratne zločince za ubistvo porodice Klapuh kod Plužina

Apelacioni sud Kosova potvrdio je presudu Osnovnog suda u Prištini Ekremu Bajroviću iz Bara, odbacivši kao neosnovanu žalbu njegovog branioca. Bajrović je prvostepeno osuđen na 12 godina zatvora pošto je proglašen krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prenosi Barski portal.
Prethodno je Osnovni sud proglasio Bajrovića krivim za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, osudivši ga na 12 godina zatvora.
- Apelacioni sud je, nakon analize presude, zajedno sa spisima predmeta, ocijenio žalbene navode i zaključio da presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 384. Zakonika o krivičnom postupku. Obrazloženje presude daje potpune i jasne razloge o odlučnim činjenicama, pa stoga ožalbena presuda ne sadrži nikakve druge povrede koje bi uslovljavale njeno obavezno poništavanje, niti je povrijeđen krivični zakon na štetu optuženog kako to tvrdi odbrana u žalbi - navodi se u odluci.
Bajrović je proglašen krivim za ratne zločine u opštini Istok.
Prema optužnici, on je u saizvršilaštvu sa pripadnicima srpske policije, iz kolone izdvojio albanske civile, muškarce, nakon čega su ih zlostavljali u kući Deme Zećirija, a potom ubili njih 15.
Svjedoci su se žalili na presudu, navodeći da je kazna niska u odnosu na razmjere zločina.

Potvrđena presuda: Baraninu Ekremu Bajroviću 12 godina zatvora za ratni zločin na Kosovu

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Protekle nedjelje je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini - kazali su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
On se, kako podsjećaju iz ove nevladine organizacije, tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine u selu Hum kod Foče ubio Muja i Eminu Šabanović i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.
- Peković je negirao krivicu, navodeći da na dan ubistva Muja i Emine Šabanović nije bio u selu Hum, već u Plužinama, gdje se – kako tvrdi – potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Međutim, izvedeni materijalni dokazi pokazuju da ne postoji evidencija prelazaka na graničnom prelazu Šćepan Polje za 1992. godinu, niti su u Centru bezbjednosti Nikšić (Stanica policije Plužine) pronađeni bilo kakvi podaci o pomenutom incidentu, uključujući prekršajne prijave ili dnevne biltene za taj period, budući da se takvi podaci čuvaju samo pet godina - navodi se u saopštenju.
Sud je, kako su rekli iz Akcije za ljudska prava, pročitao dva iskaza svjedoka u vezi ubistava Muja i Emine Šabanović.&nbsp;
- Prvi je iskaz Mirsada Šabanovića, koji se nije odazivao na pozive suda da svjedoči, a sud nema mehanizme da obezbijedi njegovo prisustvo jer je strani državljanin sa prebivalištem u BiH. On je izjavio da Pekovića ne poznaje, ali da je čuo da je on odgovoran za ubistva, zbog čega je odbrana osporila vjerodostojnost iskaza jer se temelji na posrednim saznanjima - precizirali su u saopštenju.
Pročitan je i iskaz Ramize Grcić, koja je preminula 2021. godine.&nbsp;
- Ona je navela da se, usljed napada na selo Hum, sakrila u obližnju šumu iz koje je vidjela kako vojnici izvode Eminu Šabanović iz kuće, udaraju je lopatom po cijelom tijelu i bacaju preko trnja, zatim je vuku za kosu pri čemu joj je spala marama s glave, te su je onesviješćenu odvukli do kuće Muje Šabanovića. Nakon nekog vremena vidjela je da kuća gori. Ramiza je tvrdila da je među vojnicima prepoznala Pekovića jer je skinuo čarapu s glave i jer ga je od ranije dobro poznavala. Odbrana je prigovorila i ovom iskazu, navodeći da svjedokinja nije mogla biti unakrsno ispitana, a da je ostala “nedorečena” u vezi sa nekim odlučnim činjenicama - kazali su iz Akcije za ljudska prava.
U dijelu postupka koji se odnosi na silovanje zaštićene svjedokinje A1, sud je, kako ističu, odbio više prijedloga optužbe i punomoćnika oštećene.&nbsp;
- Odbijen je prijedlog da se angažuje vještak psihijatrijske struke radi davanja mišljenja o tome kako subjektivna percepcija žrtve može uticati na opis napadača u slučajevima seksualnog nasilja i ratnih zločina. Odbijen je i zahtjev punomoćnika oštećene A1, advokata Dalibora Tomovića, za neuropsihijatrijsko vještačenje koje je trebalo da posluži kao dokaz o intenzitetu duševnih patnji i šteti pretrpljenoj od 2017. godine do danas, radi utvrđivanja visine imovinsko-pravnog zahtjeva oštećene. Predloženi vještak bio je ljekar iz BiH, koji je oštećenu pregledao 2017. godine i tada utvrdio trajne psihičke posljedice izazvane traumom silovanja - navodi se u saopštenju.
Sud je zahtjev odbio uz obrazloženje da bi vještačenje dovelo do odugovlačenja postupka.&nbsp;
- Kao odgovor, punomoćnik oštećene je podsjetio da je još 2023. godine predložio da se vještačenje obavi i po neuropsihijatru iz Crne Gore ili putem komisije Medicinskog fakulteta, ukazujući na kompleksnost predmeta. Takođe je naglasio da bi bilo svrsishodno da se o imovinsko-pravnom zahtjevu odlučuje u okviru krivičnog postupka, jer bi u parničnom postupku bilo neophodno otkriti identitet zaštićene svjedokinje A1. Ovaj prijedlog je podržala i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, a Sud je najavio da će se o njemu izjasniti na sledećem ročištu - rekli su iz Akcije za ljudska prava.
Na kraju, odbrana je predložila da se sprovede hemijsko vještačenje kako bi se utvrdilo da li je okrivljeni u međuvremenu mijenjao boju kose, s obzirom na to da ga svjedoci opisuju kao plavokosog, dok je sada tamnokos.&nbsp;
- Tužiteljka Čolan Deretić se usprotivila ovom prijedlogu, navodeći da su opažanja o fizičkom izgledu subjektivna i da je upravo iz tog razloga ranije predložila psihijatrijsko vještačenje o percepciji napadača od strane žrtve – koje je sud prethodno odbio. Ipak, predsjedavajuća sudijskog vijeća u ovom predmetu, Nada Rabrenović, odlučila je da se i o ovom zahtjevu odredi na narednom ročištu, 27. juna u 12:30 časova - precizirano je u saopštenju.
Ovo je prvi predmet u crnogorskom pravosuđu koji se odnosi na ratno seksualno nasilje, u kome žrtva ima status zaštićenog svjedoka.&nbsp;
- To znači da je on i test za crnogorsko pravosuđe u tome kako će procesuirati silovanje kao ratni zločin, koji je Haški tribunal u više složenih predmeta utemeljeno tretirao kao sredstvo rata i oblik torture. Očekuje se da domaći sudovi pokažu sposobnost da uzmu u obzir i primijene međunarodne standarde humanitarnog prava za zaštitu žrtava - zaključili su iz Akcije za ljudska prava.

HRA: Nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u BiH

Tri decenije bez obilježja, kraj teniskih terena u Nikšiću ležali su posmrtni ostaci porodice Klapuh iz Foče - Hasana, Feride i Sene - mučki ubijenih u Plužinama, na današnji dan 1992. godine - kada su u Crnoj Gori pokušali da nađu spas od rata. Njihov sin i brat Ferid Klapuh 33 godine čeka da ih dostojno sahrani.
On je za Televiziju E ocijenio da je neko radio na tome da se sve sakrije.
- Kad su već našli i identifikovali ubijene osobe - zašto nijesu sahranjene na normalnom groblju i zašto nijesu sahranjene pod imenom i prezimenom? Znači da je neko radio na tome da se sve to sakrije. Nemam ni smrtovnicu, ne mogu ni ono što su moji imali - stan, imanje - ne mogu ništa da vratim jer nema smrtovnica - ispričao nam je on.
Ferid inače živi u Sarajevu. Tamo je, kako nam je kazao, otišao kao student i otad se nikad više nije vratio u Foču.
<h2>ČETVORO OSUĐENIH, ZATVOR ZA JEDNOG</h2>
Za ovaj ratni zločin Viši sud u Podgorici 1996. godine osudio je u odsustvu četvoricu pripadnika Vojske Republike Srpske, a samo jedan od njih, koji je crnogorski državljanin, bio je u zatvoru - i to osam mjeseci.&nbsp;
Porodica Klapuh tog juna 1992. bježala je, poput hiljada građana Foče, da se spasi od rata. I to su očekivali u Crnoj Gori, a ubijeni su čim su prešli granicu - u blizini Plužina.
Na njih su pucali oni koji su im obećali da će pomoći, da će ih spasiti. Među egzekutorima: komšije, ljudi kojima su platili da ih prevezu preko crnogorske granice.&nbsp;
Ferid je Televiziji E kazao da je bio u Sarajevu kada su ubijeni njegovi roditelji i sestra. Čekao je, kaže, da mu se jave da su stigli na sigurno. A onda je dobio poziv iz Plužina: sestra i roditelji su ubijeni.
Ferid decenijama, uz sudske presude, ali i svjedočenja komšija i prijatelja pokušava da rekonstruiše odlazak svojih iz Foče i njihovo ubistvo u Crnoj Gori. Zna da su tražili pomoć od jednog od komšija i da su mu za to platili.
Ističe i da je tog komšiju dobro poznavao.
&nbsp;- Kriminalac koji je i prije rata hapšen - priča Ferid i dodaje kako je tom čovjeku njegov otac Hasan pomagao.&nbsp;
<h2>PO NALOGU</h2>
Vjeruje da su to uradili po nečijem nalogu.
- Ima tih ljudi, bio je neki u kriznom štabu, sad živi u Podgorici, Predrag Laković se zove, njega nađite pa ga pitajte. On je prije odlaska iz Foče sjedio sa njima tri sata u stanu mojih roditelja. Bio je član kriznog štaba. Znate šta znači biti član kriznog štaba - on je odlučivao o svemu. Mogao je da pusti nekoga. Mogao je da ne pusti nekoga, a kum sam mu bio. E sad zamislite koje su to mrcine, koji su to ljudi – kazao je Ferid.
<h2>GODINA ZA POTVRDU DA JE REEKSUMACIJA MOGUĆA</h2>
Još prošle godine je dao svoj DNK, koji će sada biti iskorišćen za identifikaciju tijela koja su reekshumirana juče iz neobilježene grobnice kraj teniskih terena u Nikšiću. Čak godinu je čekao papir da je moguće reeksumirati tijela njegove sestre, majke i oca.
- Morate me razumjeti jedna je stvar ovo što se radi ekshumacija, to je ono ljudsko da mogu da sahranim svoje roditelje i svoju sestru. To je ono ljudsko i kočili su me i u tome. Institut za nestale osobe Crne Gore i Bosne i Hercegovine imali su sastanak u Dubrovniku prošle godine u maju. Od maja do sada trebalo je da im papir izdaju skoro godinu dana. Tužilaštvo kaže nismo mi nadležni i na kraju bude tužilaštvo nadležno. To je takva patnja. Ono što im piše u zakonu što treba da rade nijesu radili. Odugovlačili su proces, to je trajalo toliko dugo godinu dana Zamislite godinu dana da izdaju papir kao da niko nikada u Crnoj Gori nije vršio ekshumaciju pa ne znaju taj proces – ispričao je Ferid Televiziji E.
<h2>PRIKRIVANJE TRAGOVA PIJESKOM</h2>
I to je samo dio Feridove patnje. On više od 30 godina traži odgovore i čeka da se proces protiv optuženih da su mu ubili sestru, majku i oca okonča. Viši sud u Podgorici, presudom iz 1996. godine ubistvo članova porodice Klapuh okarakterisao kao ratni zločin.
Za taj je zločin, u odsustvu, na 20 godina osudio Zorana Vukovića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Janka Janjića. Istovremeno je zbog neprijavljivanja krivičnog djela i počinilaca na osam mjeseci osuđen Vidoje Golubović, jedini u grupi koji je bio državljanin Crne Gore.
Svi su bili pripadnici Vojske Republike Srpske. Golubović je uhapšen mjesec nakon zločina kada je došao u Plužine da posjeti porodicu.&nbsp;
Prema sudskim spisima koje je prošle godine u Podgorici i Beogradu prikupljao Radio Slobodna Evropa, Golubović je pred Višim sudom u Podgorici ispričao da je nakon ubistva porodice Klapuh u kanjonu Pive dobio naredbu da pijeskom prekrije tragove krvi na cesti.
Preko granice su prošli sa tri automobila, a porodica je bila u vozilu sa Zoranom Vukovićem. Prema sudskoj presudi, prvo je iz vatrenog oružja ubijen Hasan, zatim supruga Ferida, a na kraju njihova ćerka Sena.
- “Zoka, nemoj molim te!” Molila je Sena Vukovića - kazao je Golubović sudu.
<h2>POTJERNICE NAKON 20 GODINA</h2>
Ostali osuđeni nijesu bili dostupni pravosuđu, pa je Crna Gora za njima raspisala međunarodne potjernice, ali tek nakon 20 godina. Nijesu, decidan je Ferid, ni Vlada ni sud Crne Gore, uradili ono što je trebalo kada je presuda postala pravosnažna.
- Trebalo je da raspišu međunarodnu potjernicu za njima, međutim oni to nijesu uradili – nego tek 20 godina nakon pritiska javnosti i međunarodnih organizacija i udruga raznih su pristali da raspišu međunarodnu potjernicu 2015. godine – podjseća Ferid Klapuh.
Po crnogorskoj potjernici, Srbija je decembra 2015. uhapsila jednog od njih – Zorana Vukovića, koji je ranije u Haškom tribunalu osuđen na 12 godina zatvora zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Godinu se čekalo njegovo izručenje Crnoj Gori no dvoje ministara pravde Srbije iz tog perioda - Nikola Selaković i Nela Kuburović Kisić - nijesu potpisali spremno rješenje o izručenju. Srbija je u decembru 2016. pustila Vukovića i on se vratio u Foču.
<h2>BIH NE PRIZNAJE SUĐENJE U ODSUSTVU</h2>
Od tada do danas pred ovaj slučaj ispriječio se novi problem - Bosna i Hercegovina ne priznaje suđenje u odsustvu.
- Ono što je bio problem u slučaju ubistva porodice Klapuh jeste činjenica da su Zoran Vuković i Zoran Simović, Janko Janjić i Radomir Kovač u Crnoj Gori osuđeni na 20 godina zatvora u odsustvu, a BiH je jedina u regionu koja ne poznaje suđenje odsustvom i samim tim ne priznaje ovu presudu – kazala je za Televiziju E Bojana Malović, iz Akcije za ljudska prava.
Bosna i Hercegovina nije procesuirala nijednog od četvorice osuđenih. Haški tribunal je pored Zorana Vukovića sudio i Radomiru Kovaču. Obojica su uhapšeni 1999. godine i izručeni Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, ali ne zbog slučaja Klapuh, već zbog drugih zločina na teritoriji Foče.&nbsp;
Kovač je osuđen na 20 godina. I njemu kao i Vukoviću izrečena je kazna zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. U slučaju Kovača, vijeće tribunala je utvrdilo da je silovao i prodavao djevojke, među njima i jednu 12-godišnjakinju.
Prema presudi Haškog tribunala dvije djevojke je prodao za po 500 njemačkih maraka neimenovanim crnogorskim vojnicima 1993. godine.
I Vuković je u Hagu osuđen zbog silovanja 15-godišnjakinje.
Krajem novembra 2002. prebačeni su u Norvešku na izdržavanje kazni. Vuković je pušten 2008. godine, a Kovač 2013. godine. Janko Janjić je takođe trebalo da bude izručen Hagu, ali je prilikom hapšenja počinio samoubistvo.
U Hag u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe će biti posalt i uzorak DNK Ferida Klapuha. Rezultati se očekuju za oko mjesec – 33 godine nakon ubistva njegovih sestre, majke i oca.
Marija ARNAUTOVIĆ

Ferid Klapuh za ETV: Neko je radio na tome da se sve sakrije

Konačna identifikacija posmrtnih ostataka za koje se sumnja da su ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh, ubijeni u ratnom zločinu u Plužinama 1992, biće obavljena uz prisustvo članova porodice.
To je saopšteno iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, uz napomenu da će njihovi posmrtni ostaci biti predati porodici na dostojanstven ispraćaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fniksic-izvrsena-reekshumacija-sumnja-se-da-posmrtni-ostaci-pripadaju-ubijenim-clanovima-porodice-klapuh&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zahvaljujemo svim institucijama i učesnicima na posvećenosti i saradnji u ovom važnom procesu rasvjetljavanja sudbine nestalih lica, posebno imajući u vidu podršku koju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pruža u sprovođenju ovih aktivnosti - poručili su oni.
Podsjećamo, u Nikšiću je danas izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka tri lica, uz prisustvo članova Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, predstavnika Međunarodne komisije za nestala lica, Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kao i stručnjaka Centra za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
- Komisija za nestala lica, u čijem sastavu učestvuju i predstavnici Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji u cilju rasvjetljavanja sudbine nestalih lica. Ova ekshumacija sprovedena je na zahtjev Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, u skladu sa međudržavnim sporazumom o traženju nestalih lica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine - kazali su u Ministarstvu socijalnog staranja uz napomenu da &nbsp;postoji osnovana sumnja da posmrtni ostaci pripadaju članovima porodice Klapuh.
Nakon izvršene ekshumacije, izuzeti su koštani uzorci koji će biti upućeni na DNK analizu u laboratoriju Međunarodne komisije za nestala lica sa sjedištem u Hagu.
- U slučaju da rezultati analize potvrde podudaranje sa živim članovima porodice, posmrtni ostaci biće predati Institutu za nestale osobe BiH - dodali su oni.

Ministarstvo: Posmrtni ostaci za koje se sumnja da su ubijeni članovi porodice Klapuh biće predati na dostojanstven ispraćaj

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ratni-zlocin