Budžet za 2026. godinu je “nategnut” i bilo kakav poremećaj može izazvati probleme. Nema baš puno instrumenata da se ti problemi riješe, osim, kako kaže ekonomski analitičar Ratko Nikolić, novog zaduženja dok to može, ili u suprotnom povećanja fiskalnog opterećenja.
- S obzirom da su naše dospjele obaveze manje nego prethodne godine, ali kad se eliminišu finansijske transakcije vidimo da je budžet u skoro svakoj stavci na prihodnoj i na rashodnoj strani veći nego što je bio prethodne godine, to je negdje nivo oko pet do deset posto i u tom smislu ta očekivanja nijesu realna. Da li će to biti dovoljno, imajući u vidu velike potrebe fondova, prije svega Fonda PIO i Fonda zdravstva, koji se u velikoj mjeri finansiraju iz budžeta, budžet je prilično nategnut i mislim da je na granici i teško može izdržati bilo kakve poremećaje na tržištu i teško je reći da će biti dovoljan – rekao je on gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Dodaje da je mnogo manje važno koliki je planirani iznos kapitalnog budžeta, od onoga što je sve planirano u 305 miliona eura, na koliko je planiran kapitalni budžet za 2026. godinu.
Smatra da je sadržaj kapitalnog budžeta kvalitetniji nego prethodnih godina, jer se tiče infrastrukturnih objekata koji, podsjeća, trebaju Crnoj Gori.
- Mene raduje ovogodišnji sadržaj tog kapitalnog budžeta koji je najavljen, čisto da se ogradim i to jer dokument još nije dostupan javnosti i mi komentarišemo medijske najave koje su se pojavile u zadnjih par dana, taj sadržaj ohrabruje – to je nastavak gradnje autoputa, to je obilaznica oko Budve, to je nastavak izgradnje skijališta na sjeveru, raduje me ako ti projekti budu nastavljeni – rekao je Nikolić.
Objašnjava da, iako se najavljivalo da je kapitalni budžet projektovan na manji iznos, ne radi se o smanjenju budžeta, već su transakcije manje.
- Očigledno je da naš budžet može da finansira samo tekuću potrošnju i kamate teško da može da servisira, teško da može stvoriti bilo kakav višak i to nije nešto što raduje naše kreditore – naglasio je Nikolić.
Smatra da reforme u javnoj upravi neće biti, jer bi reformu morao pratiti određeni socijalni program što bi se vidjelo u dijelu budžeta za socijalu.
Podsjeća da u javnoj upravi ima ugovora o djelu koji su kamuflaža za zaposlenje i čija svrha je upitna, zbog čega je, ističe, potrebno napraviti detaljnu analizu.
- To što je premijer zabranio nova zapošljavanja nije baš politika, nije baš nešto na šta se mogu kreditori i svi oni koji prate državnu politiku osloniti u smislu da to kvalifikuju kao neku realnu politiku u tom segmentu. Definitivno ugovori o djelu nijesu svi isti, postoje konsultantske usluge koje Vladi zbilja trebaju, jer vodimo neke arbitražne postupke pred međunarodnim sudovima. U tom smislu je teško očekivati da neki službenik ima kapacitet da te postupke vodi, neophodno je angažovati specijaliste i stručnjake koji se bave samo time – rekao je Nikolić.
Vjeruje da bi ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu dobro uticala na turističku ponudu Crne Gore, jer su se zamjerke turista najviše odnosile na saobraćajnu infrastrukturu i povezanost.
- Mislim da je niska ocjena stanja u turizmu posljedica promjene fiskalnih uslova koja se desila prilično iznenada i bez konsultacija sa turističkom privredom i na neki način naprečac uticala u momentu kad je turistička privreda već prodavala aranžmane po cijenama po prethodnoj stopi poreza – rekao je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Teško da nešto što nije korisno za građane može biti korisno za državu

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, večeras u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Budžet i ostale nedoumice
- Vlada predlozila budžet za 2026. težak 3,79 milijardi eura. Uslijedile brojne reakcije da je neodrživ. 
 
- Turizam treću godinu u padu, ocjenili strani investitori u Crnoj Gori. 
 
- Epstinovi fajlovi bi uskoro mogli biti dostupni javnosti. Od objavljivanja ih dijeli potpis Trampa.
Gost emisije večeras je ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Marina Ilić.

500x500

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata: Gost Ratko Nikolić

Trend rasta broja ženskih preduzeća u Crnoj Gori nastavljen je i tokom 2024. godine. Prema posljednjoj analizi inicijative Top Women Business Montenegro, koja je predstavljena u Podgorici na konferenciji Top Women Business Forum, žene su vlasnice ili rukovoditeljke 26,22 odsto ukupnog broja preduzeća u zemlji. Njihove kompanije ostvaruju 20,67 odsto ukupnog prihoda u Crnoj Gori i zapošljavaju 16,91 odsto ukupnog broja zaposlenih. Ipak, i pored napretka, sistemske barijere, tradicionalni stereotipi i ograničen pristup finansijama i strateškim sektorima i dalje otežavaju njihov puni razvoj. <h2>Optimistične brojke</h2> Osnivačica projekta Top Women Business Montenegro (TWBM) i direktorka BI-communication Ljiljana Burzan-Nikolić je, otvarajući konferenciju u Naučno-tehnološkom parku, kazala da cilj ostaje isti - graditi snažnu i održivu platformu za afirmaciju i vidljivost ženskog biznisa u Crnoj Gori. - Pokazujemo da inicijativa Top Women Business Montenegro raste, razvija se i postaje bogatija iz godine u godinu - kazala je Burzan- Nikolić. Njen optimizam prate brojke koje potvrđuju ono što je ideja projekta od samog početka – da žensko preduzetništvo u Crnoj Gori jača i postaje važan stub nacionalne ekonomije. To je pokazala i najnovija analiza koju je predstavio Ratko Nikolić, glavni analitičar inicijative TWBM i osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija. Prema njegovim riječima, u 2024. godini zabilježena je zanimljiva promjena na nivou cijele ekonomije – prvi put predat je manji broj finansijskih izvještaja. - Ako govorimo o broju preduzeća, u tom dijelu imamo znak usporavanja ekonomije. Međutim, to nije slučaj kad su u pitanju ženska preduzeća. Prethodne godine smo imali nastavak trenda rasta ženskih preduzeća, što znači da je među novoosnovanim preduzećima puno više ženskih - saopštio je Nikolić. On je dodao da je zabilježen brži rast broja preduzeća u vlasništvu žena nego onih kojima žene upravljaju, te da se progres vidi i u prihodima i u zapošljavanju u kompanijama koje vode žene. - Znači, svako četvrto preduzeće može imati karakteristiku ženskog preduzeća. Ona ostvaruju 20,67 odsto prihoda u Crnoj Gori, a zapošljavaju 16,91 odsto svih zaposlenih u preduzećima u zemlji - istakao je Nikolić. <h2>Barijere i rješenja</h2> Panel posvećen analizi stanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, koji je okupio predstavnike institucija, međunarodnih organizacija, bankarskog i istraživačkog sektora PKCG, pokazao je da, uprkos rastu broja ženskih biznisa, sistemske barijere i dalje ograničavaju njihov puni potencijal.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_7928541f86dd26c98b3ecbcbee09459cad84cd1dbb1f30f77706267d8b552f26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029101028_7928541f86dd26c98b3ecbcbee09459cad84cd1dbb1f30f77706267d8b552f26" data-rendition-name="original" width="5657" height="3776" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sa prvog panela(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  Liderka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u Kaća Đuričković ukazala je da je privatni sektor u Crnoj Gori sve više prostor u kojem se otvaraju teme koje bi trebalo da vode institucije, ali i da je ekonomija još uvijek „slijepa na polovinu svog ljudskog kapitala“. Sistem je, upozorava ona, pun “flastera”, i sem što ne vidi žene, vrlo neprimjereno nudi ponudu unutar biznisa. - Dok slavimo pomake, odgovorno tvrdim da novac dominantno nije pošao u ruke žena i ženskih biznisa. Trendovi nam pokazuju da žene “podignu” biznis, bore svoje bitke, ali sistem je podešen tako da velike javne nabavke, kroz velike intervencije, idu firmama u vlasništvu muškaraca, gdje kapital dominantno ide kao „novac na novac“ u muškom klubu. Postoji strategija za žensko preduzetništvo i onda sistem sam razvije mehanizam “auto-imune bolesti” kako da sa jednom strategijom potpuno uništite cijeli kapital i strateški proces u jednoj državi. Samo zbog toga što je sistem toliko patrijahalno jak, devijacije nam postaju normalne - upozorila je Đuričković. Direktorka Odjeljenja za poslovanje sa SME klijentima u NLB banci Denisa Šehović kazala je da, iako se bilježi rast žena na vodećim funkcijama, one su i dalje nedovoljno zastupljene na izvršnim pozicijama i u upravnim odborima. - To znači da žene čine znatan dio preduzetničke zajednice, ali da su i dalje nedovoljno prisutne na pozicijama odlučivanja kada govorimo o srednjim i velikim kompanijama - navela je Šehović. Pojašnjava da žene češće dolaze iz sektora poput finansija, obrazovanja, zdravstva, dok je njihova prisutnost marginalna u IT-u, građevinarstvu, energetici – to ukazuje na strukturne barijere i ograničen pristup oblastima koje imaju znatan potencijal rasta. - Žene su visoko obrazovane, ali postoji značajan raskorak obrazovanja i pozicioniranja i to mora biti signal kojim se moramo baviti. Moramo se baviti, ne samo razvojem kompetencija, već i promjenom percepcije i kulture liderstva - poručila je Šehović. Iz ugla države, Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, podsjetila je da se razvoj ženskog preduzetništva vodi kroz Strategiju razvoja ženskog preduzetništva i niz konkretnih programa. Ona je najavila da će Crna Gora od naredne godine dobiti Kreditno-garantni fond koji će biti dostupan ženama, mladima i početnicima u biznisu. - To je važan mehanizam koji će olakšati pristup finansijama - kazala je Gajević, pozivajući komercijalne banke da se aktivnije uključe u tu priču i da zajednički doprinesu unapređenju poslovnog ambijenta. Predstavnica mikrofinansijskog sektora, Snežana Božović iz Alter Modusa, kazala je da je pred državom još dosta posla i da postoji veliki prostor za napredak ženskog preduzetništva. Poseban potencijal vidi u agroturizmu – grani koja spaja tradiciju i preduzetništvo. U Crnoj Gori postoji oko 27.000 poljoprivrednih gazdinstava, a svako osmo vodi žena. - Vidljivost i priznanje svih oblika ženskog preduzetništva, kao i pristup finansijama, ključni su izazovi. Za nas, žensko preduzetništvo nije pitanje jednakosti, već snage i budućnosti - poručila je Božović. Direktor Sektora za istraživanja i analize u Privrednoj komori Miljan Šestović kazao je da iako posljednja analiza pokazuje apsolutni napredak u brojkama, ima dosta prostora za unapređenje položaja žena u biznisu. - Radimo analize poslovnog ambijenta, koje pokazuju da pristup finansijama jeste generalno već godinama najlošije ocijenjena oblast, a kada uzmemo u obzir tradiciju i stereotipe, da se zemlja uglavnom prepisivala na muške članove porodice, jasno je da je damama teže započeti biznis - naveo je Šestović. Na drugom panelu posvećenom digitalnoj transformaciji i budućnosti poslovanja, učesnici su ukazali da digitalizacija nije samo tehnološki, već prije svega strateški i ljudski proces. Saglasni su da digitalni alati mogu olakšati život i poslovanje, ali da se pravi napredak postiže tek kada se zadrži balans između tehnologije i ljudskog kontakta. <h2>Digitalizacija i budućnost poslovanja</h2> Adrijana Husić, osnivačica Communication Studija Cassiopeia, istakla je da se marketing brzo mijenja, ali da proces digitalizacije u praksi nije ni jednostavan ni univerzalan. - Ne može svaki proizvod i svaka priča biti digitalna. Važno je razumjeti ko su naši korisnici i pronaći pravu mjeru između kanala komunikacije i stvarnih potreba - kazala je Husić. Milica Matović, suosnivačica startapa MyTurn, predstavila je aplikaciju koja pomaže roditeljima da djecu na zabavan način uključe u kućne poslove. Aplikacija danas ima oko 2.000 korisnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_b30c15147b74afdcdafd48bc34da034fff7d0ca01e7db425b9aae5aeb3e9c660.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029101028_b30c15147b74afdcdafd48bc34da034fff7d0ca01e7db425b9aae5aeb3e9c660" data-rendition-name="original" width="5694" height="3801" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sa drugog panela(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Živimo u vremenu koje mijenja sve tehnologije. U trci stalnog lansiranja novih proizvoda pobjeđivaće timovi koji budu stalno učili i pametno koristili ono što već postoji - poručila je ona. Drago Kažić, komercijalni direktor operacija u kompaniji One Crna Gora, poručio je da digitalizacija ima smisla samo ako poboljšava korisničko iskustvo. - Korisnici žele sve – i brzinu digitalnog i sigurnost ličnog kontakta. Ne treba birati krajnosti, već pomiriti dva svijeta i napraviti hibridni model koji zadovoljava sve generacije. Tehnologija ne može zamijeniti čovjeka, ali mu može značajno olakšati život - ocijenio je Kažić. Igor Janković, direktor Odjeljenja digitalnih kanala i Kontakt centra u NLB banci, istakao je da digitalizacija donosi jednostavnije procese i brže usluge, ali da bezbjednost ostaje temelj bankarskog sistema. - Imamo blizu 60 odsto digitalizovane klijentske baze. Preduslov za dalji razvoj jeste sajber bezbjednost. Očekuje se da u budućnosti imamo većinu digitalizovanih bankarskih usluga. Vidim budućnost u kojoj će se sistem „End to end“ forsirati, Al će biti u fokusu, ali bez pretenzija da se isključuje ljudski faktor u cijeloj priči - poručio je Janković. <h2>Uspješne priče</h2> U okviru segmenta konferencije „TWBM Talks“ govorila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG), Nina Drakić, prva žena na čelu te institucije u njenoj 97 godina dugoj istoriji. Ona je stava da je ženski preduzetnički potencijal u Crnoj Gori i dalje nedovoljno iskorišćen, ističući da je cilj Komore da kroz umrežavanje, edukaciju i zajedničke inicijative doprinese većoj vidljivosti i konkurentnosti žena u biznisu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_eb6bb90897ba2f2773aac46f37f6d586b0101cdbab014a5698c74b41243629a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251029101028_eb6bb90897ba2f2773aac46f37f6d586b0101cdbab014a5698c74b41243629a8" data-rendition-name="original" width="5797" height="3870" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Burzan-Nikolić u razgovoru sa Drakić(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Učešće žena u edukativnim aktivnostima koje organizuje PKCG pokazuje da su spremne za učenje i napredak, ali i da im treba pružiti više prilika za razvoj i povezivanje. Potrebna je snažnija koordinacija između različitih inicijativa i institucija koje se bave razvojem ženskog preduzetništva - ocijenila je ona. Drakić je poručila da je važno da žene vjeruju u ono što rade, da budu hrabre i istrajne, te da uspjeh ne dolazi čekanjem savršenih okolnosti. - Ne čekajte idealan trenutak – on se neće desiti. Krenite odmah, učite, razvijajte se i radite posao koji volite - zaključila je Drakić. Na Top Women Business Forumu predstavljene su i dvije različite, ali jednako uspješne biznis priče. Sonja Peklenik, osnivačica Instituta za razvoj ličnih i profesionalnih vještina, otvoreno je govorila o svom putu kroz sumnje i perfekcionizam.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_67dbe5d785dda8bfeac87542507ef25ba3b7c9f2b4fb53102e68537cfb013798.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251029101028_67dbe5d785dda8bfeac87542507ef25ba3b7c9f2b4fb53102e68537cfb013798" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sonja Peklenik(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Najveće prepreke nijesu bile tržište ni konkurencija već ja sama. Svaka greška postala je lekcija. Prepreke nijesu bile na tržištu i u konkurenciji, vjerujem da smo već toliko prošli svega i da imamo drugačiju snagu od svih Evropljana. Ne bojte se konkurencije, autentičnost je naš adut - poručila je ona. S druge strane, Selma Hadži, osnivačica brenda Lučka Olive, je na porodičnoj zemlji u Tuzima, oživjela recepture đedovine njenog muža i pretvorila ih u nagrađivane proizvode od maslinovog ulja. Hadži je učesnicima konferencije u Podgorici pokazala kako se tradicija može pretvoriti u savremeni i održivi biznis.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_72f74f12b256a1c2d04a8ecedf82d28b8727dad55f56bb89038f29c8068f60d2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251029101028_72f74f12b256a1c2d04a8ecedf82d28b8727dad55f56bb89038f29c8068f60d2" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Selma Hadži(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>

Raste broj ženskih preduzeća ali sistemske barijere ostaju

Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomista i osnivač BI consultinga Ratko Nikolić.
Sedmodnevni bojkot je počeo samo jednog lanca trgovina, zbog visokih cijena i sve manje novca u džepu uprkos povećanja plata i penzija. NVO Alternativa je pozvala građane dva puta na jednodnevni bojkot, a sad na sedmodnevni. Budžet koji je nedavno usvojen primarno se puni od pdv-a, te je pitanje kako će bojkot uticati na budžet.
Bojkot trgovinskih lanaca je odjek iz regiona, kaže Nikolić, jer je priča sa bojkotom krenula od Hrvatske i prenijela se, dodaje on, na cijeli region.&nbsp;
- Vrlo je interesantno da su pojedini glasovi iz vlada podržali takav pristup, bez nekog promišljanja, i na taj način se fokus sa vlada, koje su dominantno odgovorne za takvu situaciju, seli na trgovinske lance, koji možda i doprinose tome, ali definitivno ne prije nego što je vlada odgovorna za to. U tom svjetlu bih posmatrao cijeli taj problem, ja sam to negdje i komentarisao kad su pozvali na bojkotuje svih lanaca, da jednostavno ne vidim svrhu te priče, posebno što prije samih trgovinskih lanaca ima faktora zbog čega su cijene visoke - rekao je Nikolić.
Crna Gora se suočila sa velikom tražnjom, objašnjava Nikolić, koja je prouzrokovana rastom neto zarada građana, dodaje on, ali i velikim prilivom stranaca u periodu 2021.i 2022.godine, i kada imate povećanu tražnju na tržištu gdje je ponuda ograničena, kako kaže, mora doći do rasta cijena.&nbsp;
Crna Gora je uvozna zavisna zemlja, pojašnjava Nikolić, te je dobar dio inflacije, navodi on, uvezla iz drugih zemalja, ali su pdv i akcize u Crnoj Gori, kako kaže, značajno veći.
- Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat. Razgovor sa njima, i priča sa kojom su se suočili u pokretanju poslovanja u Crnoj Gori, definitivno bi mogao biti poučan za donosioce odluka u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta. Upravo dolazak novih lanaca, i povećanje konkurentnosti u suštini na dugi rok najznačajnija je mjera protiv visokih cijena - poručio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D40nNzBINxvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Zbog visokih cijena Vlada svoju odgovornost seli na trgovinske lance

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Prilično je izvjesno da će dio administrativnog povećanja zarada biti realizovan i to će vjerovatno, biti relativno brzo - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar Top business Montenegro i osnivač BI consultinga Ratko Nikolić, dodajući da bi se zbog toga dio preduzeća mogao suočiti sa određenim poteškoćama.
- Čini mi se da je ovo &nbsp;prilično isforsirana &nbsp;odluka, mislim da ekonomija generalno ne trpi takvu vrstu donošenja odluka, i takvu vrstu administriranja minimalnih zarada. Mi smo svjedoci da dosta preduzeća u centralnoj i južnoj regiji ima već te minimalne zarade, tu neće biti nekih značajnih korekcija. Međutim, kod mikro preduzeća, naročito na sjeveru Crne Gore, mislim da će ta minimalna zarada biti teško dostižna, i mislim da će se &nbsp;oni suočiti sa određenim poteškoćama - rekao je Nikolić.
Ovo je već drugo povećanje zarada u javnom sektoru, pojašnjava Nikolić, i dodaje da nije siguran da su te zarade zarađene, jer se ne podiže produktivnost u javnom sektoru, već je na istom nivou kao i prije povećanja.
Sagovornik Na kraju dana kaže da ima problem da program Evropa sad 2, nazove ekonomskim programom, to je više pitanje za ocjenu političkog sistema.
- Kad pričamo o nekom programu ekonomske politike, programu uopšte politike u ekonomiji, taj program mora da sadrži neke određene elemente, da ima određenu formu, da ima neku analizu početnog stanja, da ima neke željene ciljeve, da ima određene korake kako do tih ciljeva doći, da ima neke instrumente na koji način će se doći do tih ciljeva, da ima vremensku dinamiku kad i šta će se desiti i da ima različite scenarije. Mi ne možemo biti vidoviti pa da kažemo super sve će naredne godine rasti. Možemo da imamo određene pretpostavke na bazi realnog života kako će se stvari dešavati narednih godina, ali uvijek moramo imati scenario ,, šta ako se ne desi” taj scenario, šta ako se desi u manjem obimu, šta ako se ne desi uopšte, šta ako se desiti potpuno suprotno - istakao je Nikolić.
Fond PIO sa svim svojim manama, došao je posljednjih godina na prag samoodrživosti, ističe Nikolić, 90 posto sredstava za isplatu penzija dolazilo je od uplate poreza i doprinosa, kaže on i dodaje da je preostalih 10 posto dolazilo iz budžeta.
- Dolazi se u situaciju da će preko 60 posto sredstava za penzije morati biti finansirano iz državnog budžeta. Ja ne sumnjam da će to biti realizovano, ja mislim da će država naći sredstva za to, međutim, u situaciji kad bude manjak sredstava vjerovatno neće biti plaćeno nešto drugo, stradaće kapitalni budžet, stradaće ostale stvari - naglasio je Nikolić.
Praksa je pokazala da je mnogo stabilnije finansiranje iz doprinosa, nego iz budžeta, poručuje Nikolić, jer ako dođe do smanjenja poslovne aktivnosti može doći do rizika isplata penzija, ili do rizika realizacije ostalih budzetskih davanja.
- Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija na neki način postaje socijalna kategorija, a to penzija ne smije biti. U penzioni fond su zaposleni izdvajali tokom svog radnog vijeka, da bi u periodu kad ne budu mogli raditi, imali mirno treće doba. I to nije socijala! To nije nikome pomoć, i niko ne treba da se osjeća zahvalnim zato što to to dobija, jer je to već platio kroz doprinose - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija postaje socijalna kategorija, što ne smije biti

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ratko-nikolic