Ukrajina i Rusija postigle su dogovor o bezbjednoj plovidbi i uzdržavanju od sukoba u Crnom moru, saopštila je Bijela kuća, dodajući da će Sjedinjene Države pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za određene proizvode, prenio je Skaj njuz.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je da se Kijev saglasio da obezbijedi sigurnu plovidbu, eliminiše upotrebu sile i spriječi korišćenje komercijalnih brodova u vojne svrhe na Crnom moru.
Dogovor dolazi nakon današnjih razgovora delegacija Ukrajine i SAD-a u Saudijskoj Arabiji. Prema Umerovu, svaki pokret ruskih vojnih brodova van istočnog dijela Crnog mora predstavljaće kršenje duha ovog sporazuma, u kom slučaju Ukrajina zadržava pravo na samoodbranu.
U sličnom tonu kao i izjava Bijele kuće, Umerov je naveo da su sve strane saglasne da razviju mjere za sprovođenje dogovora predsjednika o zabrani napada na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji.
Ova vijest predstavlja značajan korak ka smanjenju napetosti u regionu, a pažnja međunarodne zajednice sada je usmjerena na sprovođenje ovog sporazuma na terenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina i Rusija postigle dogovor o primirju u Crnom moru

Američki predsjednik Donald Tramp kazao je kako očekuje da će potpuni prekid vatre u Ukrajini biti dogovoren "vrlo brzo". Govoreći danas s novinarima u Ovalnoj sobi, Tramp je rekao kako će nakon primirja slijediti "sporazum" o podjeli ukrajinske teritorije između Moskve i Kijeva.
- Trenutno se vode pregovori o sporazumu, konkretno o podjeli teritorija. Pregovara se upravo sada, dok mi razgovaramo ovdje- poručio je Tramp, koji je tokom pošle sedmice razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Na pitanje novinara hoće li SAD uvesti sankcije Rusiji zbog nastavka napada na Ukrajinu, Tramp je odgovorio: „Pa, oni se međusobno bore.“
Pregovori intenzivirani u posljednjim sedmicama
 
Pregovori o primirju koje predvode SAD i predsjednik Tramp intenzivirali su se posljednjih nedjelja, uz pokušaje definisanja jasnih teritorijalnih granica koje bi zadovoljile obje strane. Ipak, ti pregovori izazvali su značajne kontroverze jer se smatraju odstupanjem od dosadašnje američke politike potpune podrške ukrajinskom teritorijalnom integritetu.
BBC Trampova administracija suočena s velikim međunarodnim pritiskom zbog mogućnosti teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ukrajinski predsjednik Zelenski insistira na punom povratku teritorija koje je okupirala Rusija, dok Kremlj smatra da postojeći prijedlozi nisu dovoljni.
AP je izvijestio da Europska unija, iako pozdravlja napore za prekid sukoba, izražava zabrinutost zbog mogućeg presedana koji bi mogla stvoriti eventualna podjela Ukrajine, naglašavajući potrebu za očuvanjem teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

1250x600

1084x550

Tramp: Vrlo brzo potpuno primirje, a onda sporazum o podjeli teritorija

Američki predsjednik Donald Tramp predložio je danas ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da Sjedinjene Američke Države (SAD) preuzmu vlasništvo nad ukrajinskim elektranama, dok nastoji da premosti široki jaz između Moskve i Kijeva i obezbijedi prekid vatre. 
 
Tramp i Zelenski razgovarali su danas telefonom o nastavku pregovora sa Rusijom o prekidu vatre, nakon što je Moskva izvela nove vazdušne napade na ukrajinsku infrastrukturu. 
 
U saopštenju Bijele kuće se navodi da je Tramp rekao Zelenskom da bi američko vlasništvo nad snabdijevanjem električnom energijom i nuklearnim elektranama u Ukrajini "bila najbolja zaštita za tu infrastrukturu". 
 
Predlog odražava Trampovo uvjerenje da bi američko vlasništvo nad ukrajinskom imovinom efektivno služilo kao bezbjednosna garancija za državu u ratu, pošto bi se Rusija uzdržala od napada na njih iz straha od eskalacije sa SAD, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zahtjev Kijeva za bezbjednosnim garancijama leži u srcu šatl diplomatije između Ukrajine, Rusije i SAD, koja je pokrenuta u cilju obezbjeđivanja mirovnog sporazuma. 
 
Tramp je tokom razgovora obećao da će razmotriti nabavku više protivvazdušnih raketnih sistema Patriot za Ukrajinu, dok je Zelenski pristao da Ukrajina ne napada rusku energetsku infrastrukturu na 30 dana. 
 
U objavi na društvenim mrežama, Tramp je rekao da je cilj razgovora sa Zelenskim da se "i Rusija i Ukrajina usklade u pogledu njihovih zahtjeva i potreba". 
 
Tramp je okončanje rata u Ukrajini, u kojem je ubijeno ili ranjeno više od milion ljudi, postavio kao jedan od glavnih prioriteta svoje administracije.

Tramp predložio vlasništvo SAD nad ukrajinskim elektranama

Britanski premijer Keir Starmer je upozorio da se Vladimiru Putinu ne smije dozvoliti da „igra igre“ sa mogućnošću primirja u Ukrajini, dok se priprema da predstavi prijedloge za mirovni sporazum koaliciji od oko 25 svjetskih lidera.
Britanski premijer će danas biti domaćin sastanka „koalicije voljnih“, grupe država koje su se saglasile da pomognu u očuvanju mira u Ukrajini. On će nastojati da poveća pritisak na ruskog predsjednika da „konačno sjedne za pregovarački sto“ i „zaustavi varvarske napade na Ukrajinu“ nakon što je Kijev ove sedmice pristao na 30-dnevno primirje.
Evropske države, Evropska komisija, NATO, Kanada, Ukrajina, Australija i Novi Zeland očekuju se da učestvuju u virtuelnom sastanku i pruže ažurirane informacije o pomoći koju mogu obezbijediti za sprovođenje mirovnog sporazuma.
Ovo se dešava dok je Putin pohvalio Donalda Trampa da „radi sve“ kako bi poboljšao odnose između Moskve i Vašingtona, nakon što je Tramp izjavio da su SAD imale „veoma dobre i produktivne razgovore“ sa Putinom posljednjih dana.
Putin je na sastanku sa svojim bezbjednosnim zvaničnicima rekao da je poboljšanje odnosa sa SAD sada na dnevnom redu.&nbsp;
- Znamo da nova administracija, na čelu sa predsjednikom Trampom, radi sve kako bi obnovila makar nešto od onoga što je prethodna američka administracija suštinski uništila - rekao je Putin.
&nbsp;

Starmer će predstaviti prijedloge za mirovni sporazum svjetskim liderima

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je u Bijeloj kući ugostio irskog premijera, iskoristio je priliku da pred svjetskim medijima prokomentariše ključna međunarodna pitanja.
Rekao je da su Sjedinjene Države nakon jučerašnjih pregovora o primirju s Ukrajinom u Saudijskoj Arabiji primile "neke pozitivne poruke".
- Nadam se da možemo postići primirje, naši ljudi su upravo na putu prema Rusiji - izjavio je Tramp novinarima i dodao da je sada "sve na Rusiji".
On je kazao i da SAD može pritisnuti Rusiju. 
- Možemo pritisnuti Rusiju. Nadam se da neće biti potrebno, ali možemo to učiniti Rusiji", rekao je još Trump u Bijeloj kući. Mogu napraviti finansijski neke jako loše stvari za Rusiju, bile bi vrlo razarajuće za Rusiju. Ali ne želim to učiniti jer želim mir - naveo je on.

Tramp: Naši ljudi idu prema Rusiji, nadam se da ćemo postići primirje

Rusija je u petak pokrenula „masivni raketni i napad dronovima“ na energetsku infrastrukturu Ukrajine, rekao je ministar te zemlje, nakon što je Vašington objavio da su pregovori o primirju sa Kijevom vraćeni na pravi put.
Najnoviji vazdušni napadi uslijedili su nakon što su se lideri EU složili da pojačaju odbranu evropskog bloka na samitu u četvrtak.
Vašington je objavio da su mirovni pregovori sa Kijevom ponovo na pravom putu posle javnog sukoba između američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog.
Očekuje se da će se američki i ukrajinski zvaničnici sastati u utorak u Saudijskoj Arabiji, rekao je visoki zvaničnik Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da cilja „infrastrukturu koja obezbjeđuje normalan život“ i dodao da je skoro 70 raketa i više od 200 dronova korišćeno u udarima na infrastrukturu.
- Prvi koraci ka „stvarnom miru“ moraju uključivati „tišinu na nebu“ i „tišinu na moru“ - poručio je Zelenski.
Rano u petak, ukrajinska energetska infrastruktura ponovo je bila pod masivnim granatiranjem, rekao je ministar energetike German Galuščenko.
- Rusija pokušava da povrijedi obične Ukrajince granatiranjem postrojenja za proizvodnju energije i gasa, ne odustajući od svog cilja da nas ostavi bez struje i grijanja i nanoseći najveću štetu običnim građanima - dodao je on u objavi na Fejsbuku.
Pet osoba je ranjeno u napadu u petak ujutro na Harkov, rekao je gradonačelnik grada Igor Terehov u objavama na Telegramu.
- Na mjestu udara izbio je požar. Oštećena je i obližnja stambena zgrada - rekao je Terehov i dodao da se njeni stanovnici evakuišu.
Kasnije je dodao da je oštećena „zgrada kritične infrastrukture“.
Guverner Harkova Oleg Sinegubov takođe je objavio na Telegramu da su ruske rakete pogodile privatnu kompaniju u tom gradu i ostavile automobile u plamenu.
- Žena od 65 godina i muškarac od 61 godinu su hospitalizovani“ - dodao je Sinegubov.
Ukrajinska služba za hitne slučajeve u četvrtak je takođe saopštila da je oštećena „kritična infrastruktura“ u napadu na Odesku oblast na jugu, bez izvještaja o povrijeđenima.
Rakete iz Rusije takođe su preko noći pogodile „kritično industrijsko postrojenje“ u Ternopoljskoj oblasti, rekao je guverner Vjačeslav Negoda.
- Snage protivvazdušne odbrane su oborile neprijateljsku raketu“, a nema izvještaja o žrtvama - rekao je Negoda i dodao da može doći do ograničenja u snabdijevanju gasom.
<h2>Snažnija odbrana Evrope</h2>
U Briselu su u četvrtak evropske zemlje dale zeleno svijetlo za „ponovno naoružavanje Evrope“ protiv prijetnje iz Rusije.
- Odlučno se krećemo ka snažnoj i suverenijoj odbrani Evrope - rekao je novinarima nakon razgovora Antonio Kosta, koji je na čelu Savjeta 27 država EU.
Lideri su podržali cilj Evropske komisije da izdvoji oko 800 milijardi evra za potrošnju na odbranu, obavezujući se da će „hitno razmotriti“ prijedlog da se članicama daju zajmovi do 150 milijardi evra.
Plan odbrane olakšava fiskalna pravila kako bi se državama omogućilo da troše mnogo više — u vrijeme kada njemački kancelar Fridrih Merc prihvata radikalne reforme kako bi finansirao ponovno naoružavanje zemlje.
Francuski predsjednik Emanuel Makron takođe je pozvao na povećanje izdataka za odbranu.
Kremlj je zaprijetio da će odgovoriti nakon „konfrontacione retorike“ iz Brisela.
Pratimo šta se događa jer EU predstavlja Rusiju kao glavnog protivnika.
- Konfrontirajuća retorika i diskusije u Briselu i evropskim prijestonicama ozbiljno su u suprotnosti sa traženjem načina za mirno rješenje u Ukrajini - rekao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
Evropske vlade su pod pritiskom da pojačaju odbranu dok Tramp postavlja pitanje da li Sjedinjene Države – garant evropske bezbijednosti od Drugog svjetskog rata – treba da nastave da imaju centralnu ulogu u NATO-u.
Američki lider je u četvrtak još jednom doveo u pitanje tu obavezu, požalivši se da bi njeni saveznici „trebalo da plaćaju više“.

Rusija gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju kako je spreman da odustane od svog položaja ako bi to donijelo mir u Ukrajini i da bi mogao zamijeniti svoju poziciju za ulazak Ukrajine u NATO, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rekao je da želi vidjeti američkog predsjednika Donalda Trampa kao partnera Ukrajine i više od običnog posrednika između Kijeva i Moskve.
- Zaista želim da to bude više od pukog posredovanja. To nije dovoljno- izjavio je na pres-konferenciji u Kijevu.
Dodao je da razgovori o sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama o ukrajinskim rudnim bogatstvima napreduju i da je "sve u redu".
Precizirao je da je nacrtom sporazuma predviđeno da Ukrajina vrati Americi dva dolara za svaki dolar koji je dobila kao pomoć.
Zelenski je naglasio da je odbio priznati da Ukrajina duguje Americi 500 milijardi dolara za ratnu pomoć koju je Washington pružio Kijevu, što je iznos koji često Trump navodi.
Ukrajinski predsjednik je rekao da grantove ne treba posmatrati kao zajmove.
Njegovi komentari dolaze usred zabrinutosti zbog pukotina u transatlantskom savezu dok Vašington vodi direktne razgovore na visokom nivou s Moskvom.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp prošle sedmice je napao Zelenskog i sugerisao da je on odgovoran za početak sukoba – iako je kasnije povukao ove komentare u intervjuu na radio Foks Njuz, izjavivši da ukrajinski predsjednik nije trebao dopustiti Rusiji da napadne.
Tramp je takođe sugerisao da Zelenski možda neće biti potreban u mirovnim pregovorima te je pozvao na pristup ukrajinskim resursima zemnih minerala kao kompenzaciji za dosadašnju američku pomoć. S druge strane, pohvalio je razgovore koje su vodili visoki američki i ruski dužnosnici u Rijadu.
Zelenski je, pak, izazvao bijes u Vašingtonu izjavivši da Tramp ''živi u prostoru ruskih dezinfomacija''.
Evropski lideri pridružili su se Zelenskom u izražavanju straha od opasnosti od nejedinstva Zapada, kao i bojazni da bi njihove zemlje mogle biti izostavljene iz pregovora o okončanju rata.
Dok drugi zapadni lideri putuju u Kijev 24. februara, francuski predsjednik Emanuel Makron otići će na razgovore s Trampom u Vašington. Kasnije tokom sedmice, isto će uraditi i britanski premijer Kir Starmer.
Makron i Starmer će nastojati pronaći zajednički jezik s Trampom o narednim koracima.
- Niko ne želi da se krvoproliće nastavi. Niko, a najmanje Ukrajinci. Ali nakon svega što su pretrpjeli, nakon svega za šta su se borili, ne može biti nikakvih razgovora o Ukrajini bez Ukrajine, a narod Ukrajine mora imati dugoročnu sigurnu budućnost", istakao je britanski premijer u nedjelju u Glazgovu.
Starmer je ponovio obećanje da će Britanija biti spremna pružiti trupe na terenu u Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma.
Evropski lideri održali su o ovome hitne razgovore posljednjih dana, što je još jedan pokazatelj njihove zabrinutosti da Vašington smanjuje podršku.
Ranije u nedjelju, ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru je pravdao invaziju na Ukrajinu, dan pred treću godišnjicu napada njegove vojske na susjednu zemlju.
- Tako je htjela sudbina, tako je htio Bog ako smijem reći- rekao je u nedjelju u Moskvi pred prisutnim vojnicima koji su se borili u Ukrajini.
Ovo nije prvi put da Putin koristi takav jezik kako bi opravdao rusku agresiju prema Ukrajini.
Godine 2014. branio je nezakonito zauzimanje Krima govoreći da poluostrvo ima "sveto značenje" za Rusiju.
Zapadne zemlje dosljedno osuđuju ruske napade na Ukrajinu, a mnogi zapadni lideri će prisustvovati događajima u Kijevu 24. februara u znak solidarnosti s Ukrajinom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "jedinstvo" među saveznicima Ukrajine u objavi na Telegramu u nedjelju.
- Moramo dati sve od sebe kako bismo postigli trajni i pravedni mir za Ukrajinu. To je moguće uz jedinstvo svih partnera: trebamo snagu cijele Evrope, snagu Amerike, snagu svih onih koji žele trajni mir- napisao je.
U međuvremenu, ukrajinske vlasti su saopštile da je njihova zemlja pretrpjela najveći napad dronovima iz Rusije u noći sa subote na nedjelju. Izvještaji o žrtvama postepeno stižu iz cijele zemlje.
Napadi su dodatno naglasili ranjivost Ukrajine, kao i njenu zavisnost o američkoj vojnoj pomoći.&nbsp;

Zelenski: Odstupio bih sa mjesta predsjednika ako bi to donijelo mir Ukrajini

Američki državni sekretar Marko Rubio stiže danas u Saudijsku Arabiju, uoči očekivanih razgovora s ruskim zvaničnicima koji imaju za cilj okončanje gotovo trogodišnjeg rata Moskve u Ukrajini.
Razgovori dolaze nakon što je predsjednik Donald Tramp prošle sedmice telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i naredio visokim zvaničnicima da započnu pregovore o ratu, koji je više puta obećavao da će okončati tokom svoje predsjedničke kampanje.
Rijad, koji takođe vodi razgovore s Vašingtonom o budućnosti Pojasa Gaze, igrao je ulogu u ranim kontaktima između Trampove administracije, koja je preuzela dužnost 20. januara, i Moskve, pomažući u obezbjeđivanju razmjene zarobljenika prošle sedmice.
Američki najviši diplomata Rubio, koji je u subotu telefonom razgovarao sa svojim ruskim kolegom, ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, sastaće se sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji zajedno s Trampovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Volcom i specijalnim izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok Stivom Vitkofom, rekao je jedan američki zakonodavac i izvor za Reuters. Nije odmah bilo jasno s kim će se iz Rusije sastati.
Ruski list Komersant izvijestio je da će se razgovori održati u utorak u saudijskoj prijestonici Rijadu, pozivajući se na neimenovane izvore.
Ovi razgovori biće među prvim visokim ličnim susretima ruskih i američkih zvaničnika nakon mnogo godina i treba da prethode sastanku između predsjednika SAD-a i Rusije.
Rubio je u nedjelju rekao da će naredne sedmice i dani pokazati da li je Putin ozbiljan u namjeri da postigne mir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe se nalazi u regionu. Zelenski, koji je u nedjelju stigao u Ujedinjene Arapske Emirate, rekao je da takođe namjerava posjetiti Saudijsku Arabiju i Tursku, ali datumi nisu određeni. Rekao je da nema planove da se sastane s ruskim ili američkim zvaničnicima, a vjeruje se da Ukrajina nije pozvana na razgovore koje organizuje Saudijska Arabija.
RAZGOVORI O GAZI
Rubio bi se u Saudijskoj Arabiji trebao sastati s prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom (MbS). Na dnevnom redu vjerovatno će biti Trampov prijedlog da se palestinski stanovnici Gaze nasele u drugim arapskim državama i da SAD predvodi obnovu njihovih domova.
Taj prijedlog izazvao je bijes u arapskom svijetu i pojačao strahove među Palestincima u Gazi da bi mogli biti istjerani iz svoje obalne enklave.
Gaza je razorena ratom koji je izbio kada su militanti Hamasa, koje podržava Iran, 7. oktobra 2023. napali jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca, prema izraelskim podacima.&nbsp;
U ofanzivi koju je Izrael pokrenuo kao odgovor ubijeno je više od 48.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u Gazi, prije nego što je prošlog mjeseca postignut sporazum koji je donio krhki prekid vatre.
Saudijska Arabija, zajedno s drugim arapskim državama, odbacila je bilo kakav plan koji uključuje preseljenje Palestinaca, a Rijad predvodi arapske napore na razvoju kontraprijedloga, koji bi mogao uključivati fond za obnovu koji bi predvodile zalivske države i sporazum o marginalizaciji Hamasa.
MbS je takođe insistirao da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom – što je dugogodišnji cilj Vašingtona – bez dogovora o putu ka palestinskoj državi.
Rubio je u nedjelju posjetio Izrael i sastao se s premijerom Benjaminom Netanjahuom, obećavši podršku Izraelu u njegovom regionalnom suparništvu s Iranom.
&nbsp;

Rubio stiže u Saudijsku Arabiju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je danas zakone o produženju vanrednog stanja i mobilizacije za još tri mjeseca, prenosi Anadolija. 
 
Status dva zakona, koji su postavljeni na internet portal ukrajinskog parlamenta, Vrhovne Rade, ažuriran je, što ukazuje da su primljeni sa potpisom Zelenskog, navodi agencija. 
 
Odobrenjem su produženi vanredno stanje i mobilizacija u Ukrajini do 9. maja. 
 
Zelenski je podnio dva predloga zakona parlamentu 14. januara, a poslanici su ih usvojili dan kasnije. 
 
On je prvi put proglasio vanredno stanje i opštu mobilizaciju 24. februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula „specijalnu vojnu operaciju“ u Ukrajini, a od tada su mjere više puta produžavane.

Zelenski ponovo produžio vanredno stanje i mobilizaciju u Ukrajini

Kancelarija Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Ukrajini osudila je raketni napad na istorijski centar ukrajinskog grada Odese, u kojem su teško oštećene najmanje dvije kulturne zgrade koje su pod zaštitom Uneska.
- Ovi ponovljeni napadi moraju prestati. Međunarodno pravo se mora poštovati. Naš tim već radi na tome da podrži hitno dokumentovanje štete i identifikuje sa ukrajinskim vlastima potrebne hitne intervencije- saopštio je UNESCO na Fejsbuku.
Kako je najavljeno, uskoro će rasporediti svoju misiju u Odesi.
Ruske snage su 31. januara lansirale tri balističke rakete na Odesu, kada je povrijeđeno sedam osoba, a prema riječima ukrajinskog ministra kulture i strateških komunikacija Nikole Točickog, tom prilikom je oštećeno nekoliko objekata kulturnog nasljeđa u Odesi, među kojima je i zgrada Filharmonije, koja je pod zaštitom Uneska.
Ukupno, oko 15 objekata kulturnog nasljeđa u Odesi je prilikom raketnog napada pretrpjelo oštećenja različite težine.
Gradonačelnik Odese Henadij Truhanov je nakon raketnog napada u objavi na Telegramu napisao da “hotel Bristol, jedna od najupečatljivijih arhitektonskih znamenitosti u centru Odese, pretrpio teška razaranja”, jer je on bio meta napada, a da su od snažne eksplozije oštećene i obližnje istorijske zgrade, kao i oko 15 objekata kulturnog nasljeđa, na kojima su razbijeni prozori i izbijeni drveni okviri za vrata.
Među najznačajnijim oštećenim znamenitostima su zgrada Filharmonije u Odesi, kuća Vučini, Muzej zapadne i istočne umjetnosti i ogranak Književnog muzeja. Eksplozija je, takođe, ozbiljno pogodila vitraže i autentične drvene konstrukcije u zgradama Saveza arhitekata Ukrajine i Porto-Franko banke.
Ministarstvo kulture i strateških komunikacija Ukrajine saopštilo je sinoć da je u toj zemlji 1.333 lokaliteta kulturnog nasljeđa i 2.185 objekata kulturnog nasljeđa oštećeno kao rezultat sveobuhvatne ruske agresije.

UNESCO osudio ruski raketni napad na istorijski centar Odese

Svjedočimo tendenciji vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje, Crna Gora može opstati samo kao zemlja svih njenih građana, poručio je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman. Bošnjački demokratski pokret upriličio je iftar u Podgorici u čast mjeseca Ramazana, a kome su prisustvovali predstavnici političkog i javnog života Crne Gore, predstavnici privrede i biznisa, bankari, predstavnici akademske zajednice, profesori univerziteta, predstavnici civilnog društva, državni službenici, advokati, ljekari, predstavnici medija, predstavnici dijaspore, predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, kao i prijatelji novoformiranog političkog pokreta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329090316_2576e8f690f282d4e0e76c031c92f7b475394e6b487232a670d2ef5b5319396b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329090316_2576e8f690f282d4e0e76c031c92f7b475394e6b487232a670d2ef5b5319396b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sead Šahman"> </figure>  Šahman je tom prilikom kazao da je tradicionalna ramazanska večera- iftar simbolizuje zajedištvo i slogu i da se uz prisustvo brojnih zvanica iz javnog života može reći da je ovo “Crna Gora u malom”.&nbsp; On je rekao da je apsolutno neprihvatljivo, ma sa koje adrese dolazilo, da se pripadnicima islama i uopšte nacionalnim manjinama bilo ko zahvaljuje na tome što, kako je citirao, “našu Crnu Goru doživljavaju kao svoju zemlju”. Šahman je naglasio da je Crna Gora bila i ostala, te da jedino tako može opstati, zemlja svih njenih građana, ma kako se ko vjerski ili nacionalno izjašnjavao.&nbsp; Predsjednik BDP-a se osvrnuo i na nedavnu odluku Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u vezi sa rušenjem sakralnog objekta, džamije na Koniku, kazavši da danas svjedočimo tendenciji vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje, umjesto da se čuva i unapređuje. On je podsjetio da je Ustavom Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine islam, kao konfesija dobio priznanje i slobodu vjeroispovijesti i ukazao da ove 2025. obilježavamo 120 godina donošenja takvog Ustava, gdje je Crna Gora bila prva država na tlu Evrope koja je priznala islam kao vjeru i gdje je postojao makar minimum institucionalne brige o vjerskim objektima. - Danas, 120 godina kasnije, umjesto da se islamska kulturna baština čuva i unapređuje, svjedočimo tendenciji aktuelne vlasti da se ona briše pod izgovorom administrativnih i urbanističkih procedura - ukazao je Šahman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329090316_9ee36e6d56d7d58a21ffd55e3f2c9b1643b667dd73f30e6cd2419bf04a04b622.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250329090316_9ee36e6d56d7d58a21ffd55e3f2c9b1643b667dd73f30e6cd2419bf04a04b622" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sead Šahman"> <figcaption>Sead Šahman(Photo: BDP)</figcaption> </figure>  On je dodao da je Crna Gora zemlja naših djedova i država naše djece, te da je bošnjački narod veoma zainteresovan za ekonomski, kulturoški i svaki drugi prosperitet društvene zajednice.&nbsp; Iftaru je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković. Šahman se zahvalio Konakoviću na dolasku i kazao da su Crna Gora i Bosna i Hercegovina prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja, ali i naglasio da prostora za unapređenje odnosa ima u mnogim segmentima društvenih oblasti.&nbsp; Šahman je naglasio da priča o dobrosusjedskim odnosima ne bi trebala da bude samo politički manevar, već istinski boljitak za građane obje zemlje.&nbsp; Skupu su prisustvovali i predstavnici diplomatskog kora, među kojima i ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, ambasador Rumunije Viorel Ardeleanu, ambasador Sjeverne Makedonije Zećir Remčilović, kao i ambasador Bosne i Hercegovine Branimir Jukić. Šahman je ukrajinskom narodu poželio skori mir koji je narušen nešto prije više od tri godine usljed ruske agresije na tu zemlju, ali i dodao da ne može a da ne napomene stradanje palestinske djece u Gazi i rušenje njihovih kuća, čak i nakon postizanja primirja na Bliskom istoku.&nbsp;

Šahman: Tendencija vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje

Strani spasilački timovi počeli su u subotu da pristižu u Mjanmar kako bi pomogli u potrazi za preživjelima nakon zemljotresa u kom je poginulo više od 1.000 ljudi, u toj siromašnoj zemlji jugoistočne Azije usred građanskog rata.
Prema podacima vojne hunte, broj žrtava u Mjanmaru dostigao je 1.002, što je naglo povećanje u odnosu na prve izvještaje državnih medija koji su u petak govorili o 144 mrtvih.
U susjednom Tajlandu život je izgubilo najmanje devet osoba.
Zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale potresao je zgrade i srušio neboder u izgradnji u tajlandskoj prijestonici Bangkoku, ostavivši 30 ljudi zarobljenih ispod ruševina, a za još 49 ljudi se traga.
Američki geološki institut predviđa da bi broj žrtava u Mjanmaru mogao da pređe 10.000, dok bi ekonomska šteta mogla da premaši godišnji BDP zemlje.
Zemljotres je oštetio puteve, mostove i zgrade u Mjanmaru, saopštila je vojna hunta, čiji je najviši general u petak rijetko pozvao na međunarodnu pomoć.
- Operacije potrage i spasavanja su trenutno u toku u pogođenim oblastima - navela je hunta u saopštenju za državne medije u subotu.
Кineski spasilački tim stigao je u Jangon, ekonomsko središte Mjanmara, stotinama kilometara od teško pogođenih gradova Mandalaja i Najpijoa, namjenski izgrađene prijestonice u kojoj su oštećeni delovi bolnice sa 1.000 kreveta.
<h2>„Mislim da nema nade“</h2>
Rusija, Indija, Malezija i Singapur šalju avione koji prevoze humanitarnu pomoć i spasilačke timove u Mjanmar, zemlju razorenu građanskim ratom nakon vojnog udara 2021. koji je srušio izabranu civilnu vladu.
- Pratićemo situaciju i uskoro će uslijediti nova pomoć - rekao je indijski ministar spoljnih poslova Subramanjam Džaišankar.
Južna Кoreja je najavila da će preko međunarodnih organizacija Mjanmaru pružiti početnu humanitarnu pomoć od dva miliona dolara.
Jugoistočni azijski blok ASEAN saopštio je u subotu da priznaje hitnu potrebu Mjanmara za humanitarnom pomoći nakon snažnog zemljotresa i da je spreman da podrži napore za oporavak.
Sjedinjene Države, koje su zategnute odnose sa vojskom Mjanmara i sankcionisale svoje zvaničnike, uključujući vođu vojne hunte Min Aung Hlaing, najavile su da će pružiti određenu pomoć.
Zemljotres, koji se dogodio u petak oko podneva, pogodio je široka područja zemlje, od centralnih ravnica oko Mandalaja do brdovitog Šana, od kojih neke nisu u potpunosti pod kontrolom vojne hunte.
U Mandalaju, drugom po veličini gradu u Mjanmaru, stanovnici i spasilački timovi rade na izvlačenju ljudi ispod srušenih zgrada, sa samo ograničenom dostupnom teškom mehanizacijom za čišćenje ruševina.
Nakon što su ga komšije izvukle ispod zida, 25-godišnji Htet Min Oo rekao je da je pokušao sam da očisti ruševine srušene zgrade kako bi spasio svoju baku i dva ujaka, ali je na kraju odustao.
- Ne znam da li su još uvijek živi ispod ruševina. Poslije ovog vremena, mislim da nema nade - rekao je Rojtersu, rasplakavši se.

Mjanmar: Više od 1.000 poginulih u zemljotresu, pristiže međunarodna pomoć

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na dionicima duž klisura mogući sitniji odroni.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine – Poda i Poda-Berane saobraćaj je obustavljen za sva vozila od osam do 11 i od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-1 na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac - Ulcinj, od 23 sata do pet sati, vozila saobraćaju naizmjenično uz povremene obustave ne duže od deset minuta, zbog pranja i farbanja tunela Mogren, Belveder i Kruče.
Na magistralnom putu M-10 na dionici Cetinje - Budva, u mjestu Boreti, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Na magistralnom putu M-10, dionica Podgorica 3-Cetinje, zbog izgradnje puta Cetinje-Čevo saobraćaj će biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a dolaziće i do povremenih obustava ne dužih od 15 minuta.
Režim saobraćaja promijenjen je i na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina, vozila će od 22 sata do šest sati saobraćati naizmjenično, a moguće je da saobraćaj bude potpuno obustavljen u kraćim intervalima.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.
Iz AMSCG su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume.
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra.

Putevi suvi, oprezno duž klisura

Kroz udružene napore, zemlje regiona Jugoistočne Evrope mogu se efikasnije suočiti sa brojnim izazovima u domenu životne sredine, sa akcentom na one koje se tiču klimatskih promjena, poručeno je na Trećem međuparlamentranom forumu delegacija Jugoistočne Evrope PS OEBS-a na temu: „Energetska politika“, 28. marta u Kastoriji, Grčka. Na ovom događaju učestvovala je delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, u sastavu šefice Delegacije Jelene Nedović i zamjene člana Momčila Lekovića. Forum se sastojao od dvije sesije na kojima se govorilo o energetskoj tranziciji u Grčkoj do 2030. godine i energetskoj politici u Jugoistočnoj Evropi. Prisutnima su se, između ostalih, obratili Pia Kauma, predsjednica PS OEBS-a, Konstadinos Julekas, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, Kirijakos Hađijani, specijalni predstavnik PS OEBS-a za Jugoistočnu Evropu, Nikos Cafos, zamjenik ministra za životnu sredinu i energetiku, Statis Anagnostu, direktor za strateško i operativno planiranje u Grčkom operateru mreže za distribuciju električne energije i Joanis Manjatis, generalni direktor upravljanja imovinom i održavanjem. U fokusu govornika, našla se zelena tranzicija i povećenje upotrebe obnovljivih izvora energije i smanjenje fosilnih goriva, te čista energija koja postaje ključna za ostvarivanje ciljeva klimatske neutralnosti i održivog razvoja. Kazali su da u proizvodnji energije, prelazak na čistu energiju zahtijeva ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu, te istakli pozitivan primjer Grčke koja je postigla status neto izvoznika električne energije, zahvaljujući obnovljivim izvorima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329080356_254228031b08586c59058dcc48acdd79b71224f6ca02471ff9576c07eb85c699.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329080356_254228031b08586c59058dcc48acdd79b71224f6ca02471ff9576c07eb85c699" data-rendition-name="original" width="1242" height="1108" loading="lazy" alt="Nedović i Leković"></figure>  - Učesnici su istakli značaj intenziviranja regionalne saradnje u domenu energetskog sektora, kako bi se osigurala energetska bezbjednost, te promovisala diversifikacija i ubrzao prelaz na održive izvore energije. Jačanje energetske infrastrukture i unapređenje prekograničnih energetskih projekata od vitalnog su značaja za osnaživanje ekonomske otpornosti i podsticanje očuvanja životne sredine širom regiona, konstatovano je na sastanku - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Tokom debate, parlamentarci su se saglasili da regionalna saradnja u domenu energetike igra ključnu ulogu u unapređenju održivog razvoja kroz promociju energetske efikasnosti i integrisanje obnovljivih izvora energije. Učesnici Foruma iskazali su ujedinjeneost u posvećenosti unapređenju energetske politike, osnaživanju regionalne energetske bezbijednosti kao i jačanju ekonomija država Jugoistočne Evrope za dobrobit svih građana. Međuparlamentarnom forumu u Kastoriji prisustvovali su parlamentarci iz Bosne i Hercegovine, Grčke, Hrvatske, Italije, Kipra, Luksemburga, Rumunije i Sjeverne Makedonije.

Zemlje Jugoistočne Evrope ujedinjene za održiviju životnu sredinu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: rat-u-ukrajini