Na ratištu u Ukrajini 28 crnogorskih državljana, dvojica poginula u septembru

Crnogorski istražitelji rade na identifikaciji osoba koje stoje iza vrbovanja i finansiranja crnogorskih državljana koji odlaze na strana ratišta, kao i na rasvjetljavanju načina na koji se ove aktivnosti organizuju i finansiraju, nakon što su se na društvenim mrežama pojavile brojne objave kojima se otkriva da pojedini crnogorski državljani učestvuju, u ruskoj vojsci, u ratnim operacijama u Ukrajini. 

Više izvora iz bezbjednosnog sektora otkrilo je Televiziji E da se sada na ratištu u Ukrajini nalazi 28 crnogorskih državljana. Prema saznanjima istog izvora, dvojica crnogorskih državljana poginuli su tokom septembra, o čemu su obaviještene njihove porodice.

Pojedini crnogorski državljani na društvenim mrežama javno govore o učešću u ratu u Ukrajini na strani Rusije, upućujući poruke podrške političarima, ali i prijetnje onima koji kritikuju njihove aktivnosti.

Među njima su i prijetnje upućene političkom analitičaru Ljubomiru Filipoviću, koji je 10. oktobra podnio inicijativu Vrhovnom i Specijalnom državnom tužilaštvu tražeći provjeru mogućeg učešća osoba povezanih sa Crnom Gorom u ruskim oružanim formacijama, kao i eventualnih aktivnosti regrutacije za rat u Ukrajini.

Iz Višeg državnog tužilaštva, kojem je Specijalno državno tužilaštvo ustupilo predmet, Televiziji E saopšteno je da je predmet formiran i da je izviđaj u toku.

Filipović smatra da je veći problem od prijetnji izostanak pravovremene reakcije nadležnih institucija. Upozorava da su snimci crnogorskih državljana sa ukrajinskog ratišta veoma gledani na društvenim mrežama i da pojedinci imaju podršku lokalnih sagovornika.

- Ono što mene značajno zabrinjava jeste činjenica da se bezbjednosne službe ovim nijesu aktivno bavile- kazao je Filipović.

Televizija E pitala je Više državno tužilaštvo da li je pokrenut postupak i zbog prijetnji upućenih Filipoviću, kao i da li se provjeravaju objave sa ukrajinskog ratišta i navodi o kanalima za regrutaciju dobrovoljaca koji su dostupni na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram, ali odgovora još uvijek nema.

Bez odgovora je ostalo i pitanje upućeno Agenciji za nacionalnu bezbjednost o tome da li raspolaže informacijama o odlascima crnogorskih državljana na ukrajinsko ratište i koje mjere tim povodom preduzima.

Prema saznanjima Pobjede, istražitelji rade na identifikaciji osoba koje stoje iza vrbovanja i finansiranja crnogorskih državljana koji odlaze na strana ratišta, kao i na utvrđivanju načina na koji se te aktivnosti organizuju i finansiraju.

Više izvora iz bezbjednosnog sektora otkrilo je Televiziji E da se na ratištu u Ukrajini trenutno nalazi 28 crnogorskih državljana, dok su dvojica, prema istim saznanjima, poginula tokom septembra. O njihovoj smrti obaviještene su porodice.

Problem odlaska crnogorskih državljana u strane oružane formacije nije nov. U julu 2015. godine Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila je da se pet crnogorskih državljana borilo na strani proruskih formacija u Donbasu tokom 2014. i 2015. godine. Jedan od njih osuđen je nakon povratka, dok se ostali, prema tadašnjim podacima, nijesu vraćali u Crnu Goru.

Nakon toga, ANB se ponovo oglasila u februaru 2022. godine, navodeći da nema potvrđenih informacija o novim slučajevima učešća crnogorskih državljana na strani ruske vojske u Ukrajini.

Učešće u stranim oružanim formacijama definisano je kao krivično djelo izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore iz 2015. godine.

Filipović ocjenjuje da se regrutacija mladih iz Crne Gore odvija po sličnom obrascu kao i vrbovanje za kriminalne klanove. Kao moguće motive navodi vjersku radikalizaciju, dok među osobama čija je imena uočio u objavama sa ratišta, prema njegovim riječima, ima i onih sa kriminalnim dosijeima.

- Imamo vjersku radikalizaciju kao motiv, imamo ljude sa debelim kriminalnim dosijeima, to je ono što ja mogu da zaključim na osnovu pretrage imena koje sam uočio da se na ratištu pojavljuju. To su krivična djela poput trgovine i stavljanje u promet narkotika, do nasilnih krivičnih djela. Imate situaciju da su sada ti ljudi na ratištu tamo i postoji sasvim opravdana mogućnost da se oni vrate u jednom trenutku u Crnu Goru i pitanje je kakve sve bezbjednosne rizike sa sobom nose. Imamo problem sa mladim ljudima u Crnoj Gori koji su odlična meta za ove kampanje regrutacije, ne samo za borbu na ratištu nego i za pripadnost u kriminalnim klanovima. Mislim da je isti kulturni mehanizam i psihološki fenomen se nalazi iza oba fenomena- kazao je Filipović.

Upozorava da eventualni povratak ovih ljudi u Crnu Goru može otvoriti bezbjednosna pitanja, posebno imajući u vidu ranjivost mladih ljudi na kampanje vrbovanja.

Rusija je u julu 2025. godine omogućila strancima da služe u njenim oružanim snagama pod uslovima predviđenim izmjenama pravila o vojnoj službi. Ponude za potpisivanje ugovora i odlazak na ratište dostupne su i putem interneta, uz obećanja o visokim zaradama i mogućnosti sticanja ruskog državljanstva.

Pojedini učesnici rata tvrde da nijesu bili vrbovani, već da su samostalno odlučili da se pridruže ruskoj vojsci. Jedan od njih ispričao je da se tokom turističkog boravka u Rusiji informisao o mogućnosti prijavljivanja za vojnu službu, nakon čega je odlučio da potpiše ugovor.

- Odeš u bilo koji grad u zemlju Rusiju, imaš na sto mjesta prijave da ratuješ. Tako je, vojni punktovi zato što zemlja Rusija ima milion punktova gdje može da se prijavi bilo koji građanin, ne samo građanin Rusije, turista, kao ja. Ja sam došao prije u Rusiju kao turista i samo sam odlučio, pošao, informisao se, razmišljao sam jedno 20 dana. Onda sam se vrtio po Rusiji i odlučio sam da se ostvarim kao ruski vojnik- objasnio je ovaj učesnik.

Nakon stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Crne Gore 2015. godine, kao novo krivično djelo definisano je učestvovanje u stranim oružanim formacijama. Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost su Vijestima u julu 2025. godine odgovorili da nijedan crnogorski državljanin ne ratuje za Rusiju. Međutim, krajem novembra prošle godine, u operaciji kodnog imena ,,Luganjsk", uhapšen je u Danilovgradu Danko Savić. Tokom pretresa pronađeni su 24 komada oružja i 12 kilograma eksploziva, dok je na Savićevom računu, prema dostupnim informacijama, bilo 1,5 miliona eura.

Utvrđeno je da je Savić dobio rusko državljanstvo i da je, nakon potpisivanja ugovora sa ruskom vojskom, učestvovao u njenim ratnim operacijama u rejonu Luganjska od septembra 2023. do septembra 2024. godine. Protiv njega je u toku sudski postupak.