Vrijednost bitkoina je danas, u 15 sati, na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porastao 3,54 odsto na 92.005,42 eura.
Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 61,28 milijardi eura.
Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 29 u kategoriji "strah", što je malo poboljšanje u odnosu na juče kada je bio na nivou 22 u kategoriji "ekstremni strah".
Vrijednost itirijuma (ETH) porasla je za 4,49 odsto na 3.123,69 eura, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 1,64 odsto na 865,68 eura.
Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 6,24 odsto na 146,77 evra, a avalanš (AVAX) porasla za 4,58 odsto na 15,78 eura.
Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1,85 eura, što je za 2,83 odsto više nego juče.
Danas se najviše trgovalo bitkoinom, itirijumom i solanom.
Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute COTI, STRK i WLFI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bitkoin porastao na 92.000 eura

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

U zemljama eurozone u prvom kvartalu ove godine troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto, a u Evropskoj uniji 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Eurostat.
Dvije glavne komponente troškova rada su: zarade i plate, kao i porezi i doprinosi i ostali troškovi, prenose Nezavisne novine.
U eurozoni, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine, troškovi po satu za plate i zarade, kao i ostali troškovi, porasli su po 3,4 odsto.
U Evropskoj uniji su u istom periodu troškovi po satu za plate i zarade porasli 4,1 odsto, dok su ostali troškovi porasli 3,8 odsto.
Troškovi rada po satu u eurozoni porasli su 2,5 odsto pretežno u javnom sektoru i 3,8 odsto u poslovnoj ekonomiji, dok su u industriji troškovi porasli 2,5 odsto, građevinarstvu 4,7 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,3 odsto.
Kada je u pitanju Evropska unija, troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto u javnom sektoru i 4,4 odsto u poslovnom, 3,3 odsto u industriji, u građevinarstvu 5,2 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,7 odsto.
U Evropskoj uniji su u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, najveći rast troškova zarada po satu zabilježile stručne, naučne i tehničke djelatnosti, poslovanje nekretninama, kao i snabdjevanje vodom, upravljanje otpadom i sanacija.

Troškovi rada po satu u eurozoni porasli 3,4 odsto

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.
U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto.
EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto.
Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.
- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava značajno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godini podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a.
Međutim, kako su naveli, neto izvoz se smanjio, dijelom zbog značajnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine.
Inflacija je značajno oslabila sa svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine.
- Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima značajno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje - zaključuje se u izvještaju.

EBRD zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije

Postoji realna šansa da mađarska kompanija MOL za jedan do tri dana postigne dogovor sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je danas u Beogradu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
U intervjuu za RTS, koji će u cjelosti biti objavljen sutra u Jutarnjem programu, Sijarto je rekao da će, ako dogovor bude postignut, odmah biti podnijet zahtjev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) za ukidanje sankcija kompaniji NIS, uvedenih prošle godine zbog većinskog ruskog vlasništva.
- Mislim da mogu da vam saopštim dobre vijesti. MOL i Gaspromnjeft su prilično brzo napredovali u pregovorima, tako da postoji realna šansa da u roku od jednog do tri dana postignu ključni dogovor, koji je veoma značajan iz perspektive kupovine većinskog udela NIS - rekao je Sijarto, prenosi Nova.rs.
Šef mađarske diplomatije, koji se ranije danas sastao sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović, kazao je i da će vlada Mađarske, koja je diplomatski podržala MOL u kupovini udjela Gaspromnjefta u NIS, „svakako pružiti diplomatsku pomoć i podršku" kako bi procedura u OFAC bila uspješna.
Naveo je da je razlog za diplomatsku podršku mađarske vlade kompaniji MOL to što će, ako postane vlasnik većinskog udjela u NIS, tržišta Slovačke, Mađarske i Srbije djelovati integrisano preko te naftne kompanije.
- MOL je u tjesnim pregovorima sa Nacionalnom naftnom kompanijom Abu Dabija (ADNOC) i mislim da će to biti sjajne vijesti, ako to integrisano delovanje tri tržišta u regionu dobije i podršku u vidu saradnje sa ADNOC i MOL u pogledu Srbije, ali to je njihov posao. Mi pozdravljamo njihove pregovore u tom pogledu i nadamo se da će biti uspešni - dodao je Sijarto.

Sijarto: U naredna tri dana moguć dogovor o kupovini NIS-a

Evropsko prvenstvo u rukometu počelo je današnjom utakmicom grupe A između Srbije i Španije, a trijumfovali su Španci rezultatom 29:27.
Španci su odlično otvorili utakmicu u dvorani Bank Boxen i poveli sa 2:0, a veoma brzo su stigli i na plus četiri (7:3).
Srbija je nekoliko puta prilazila na minus dva (9:7, 10:8 i 11:9), ali vrlo brzo je Španija otišla na plus pet (16:11), a na poluvrijeme se otišlo s prednošću Španaca rezultatom 19:15.
Većim dijelom drugog poluvremena prednost Španije se kretala od tri do pet poena, a osam minuta prije kraja Srbija je prišla na samo dva gola zaostatka (26:24), a tada je selektor Srbije Raul Gonzales pokušao nešto revolucionarno - odlučio je igrati sedam na šest, ali ne sa dva pivota već sa čak četiri beka, no to mu se nije isplatilo.
Golman Sergej Hernandez je odbranio dva napada, Španci su svoja dva iskoristili i došli do prednosti 29:25 tri minuta prije kraja susreta.
Sve što je Sribja uspjela uraditi je smanjiti razliku na konačnih dva razlike, te je Španija Evropsko prvenstvo otvorila pobjedom.

Španija savladala Srbiju na otvaranju Evropskog prvenstva

Najmanje četiri osobe su povrijeđene nakon snažne eksplozije koja je u četvrtak poslijepodne potresla centar Utrehta, izazvavši veliki požar i urušavanje stambenih objekata.
Lokalne vlasti potvrdile su da se više zgrada urušilo usljed detonacije. Četvoro povrijeđenih odmah je prevezeno u bolnicu na liječenje, ali se strahuje da to nije konačan bilans ove nesreće.
Situacija na terenu ostaje ozbiljna i u večernjim satima. Požar još nije u potpunosti stavljen pod kontrolu, a vatrogasne ekipe suočavaju se s velikim izazovima. Zbog nestabilnosti konstrukcija i opasnosti od novih urušavanja, spasiocima je u pojedinim trenucima bio otežan pristup zahvaćenim objektima.
- Nismo sigurni ima li još ljudi zarobljenih pod ruševinama. Policija intenzivno radi na istrazi - izjavila je gradonačelnica Utrehta Šaron Dejksema, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih žrtava.
Eksplozija se dogodila u gusto naseljenom dijelu grada, a njen efekat osjetio se i izvan neposredne zone. Više zgrada je djelimično ili potpuno oštećeno, razbijeni su izlozi na okolnim radnjama, a krovovi na susjednim objektima pretrpjeli su štetu.
Stanovnici koji su iz bezbjednosnih razloga morali da napuste svoje domove privremeno su smješteni u obližnji hotel. Gradska uprava poručila je da će smještaj biti obezbijeđen onoliko dugo koliko bude potrebno.
Iako zvanični uzrok još nije potvrđen, bezbjednosne službe za sada ne sumnjaju na namjerni čin. Kao najvjerovatniji uzrok eksplozije razmatra se curenje gasa.
Jedna od povrijeđenih osoba zbrinuta je u bolnici u Utrehtu, dok lokacija preostale tri osobe nije precizirana. Lokalna bolnica je u međuvremenu ukinula vanredni režim rada.
Na terenu su prisutni i timovi organizacija za pomoć žrtvama, koji pružaju psihološku podršku uznemirenim stanarima i svjedocima događaja. Očekuje se da će se gradonačelnica Dejksema tokom večeri ponovo obratiti javnosti s novim informacijama.

Snažna eksplozija razorila zgrade u Nizozemskoj, strahuje se da ima zarobljenih pod ruševinama

Sin svrgnutog iranskog šaha Reza Pahlavi, koji živi u Vašingtonu, objavio je danas da bi, u slučaju povratka na vlast u Iranu, odmah priznao Izrael, normalizovao odnose sa SAD, okončao razvoj iranskog nuklearnog programa i obustavio podršku terorističkim grupama na Bliskom istoku.
Pahlavi, protivnik teokratske vlade u Teheranu, objavio je u video poruci i da će "slobodan Iran sarađivati sa regionalnim i globalnim partnerima u borbi protiv terorizma".
- Biću jasan kako će slobodan Iran djelovati prema susjedima i svijetu poslije pada režima. Iranski nuklearni program bi bio okončan, podrška terorističkim grupama odmah bi bila obustavljena. Odnosi Irana sa SAD će biti normalizovani, a naše prijateljstvo sa Amerikom i njenim narodom obnovljeno. Iran će odmah priznati državu Izrael - kazao je Pahlavi u video poruci koju je objavila Al Džazira.
Ključne tačke koje bi Pahlavi sproveo ako se vrati na vlast predstavljaju radikalan otklon od spoljne politike iranske teokratske vlasti, uspostavljene Islamskom revolucijom 1979. godine.
Tvrdokorni islamisti koji vladaju Iranom, na čelu sa vrhovnim vođom Alijem Hamneijem, najvećim neprijateljima smatraju SAD i Izrael, razvijaju nuklerani program zbog kojeg je zemlja pogođena razornim sankcijama Ujedinjenih nacija, i finansiraju više naoružanih grupa u susjednim zemljama, poput libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa.
Pahlavi, čiji je otac, autokratski proamerički šah Mohamad Reza Pahlavi pobjegao iz Irana 1979. uoči Islamske revolucije, snažno je podržao najnoviji talas protesta u domovini, započet 28. decembra. Protesti su izbili zbog teške ekonomske situacije, ali su brzo prerasli u antivladine i prošlirili se na sve iranske provincije.
Prošle sedmice, Pahlavi je pozvao Irance da izađu na proteste, a zatim i američkog predsjednika Donalda Trampa da bude spreman da interveniše kako bi pomogao iranskom narodu.
Brojni Iranci su na protestima skandirali "Smrt diktatoru", misleći na Hamneija, i "Smrt Islamskoj republici". Na demonstracijama su se čula i klicanja pokojnom šahu, ali je nejasno da li ti povici znače i podršku princu Rezi Pahlaviju, kao što nije poznato ni koliku podršku on ima u Iranu.
Prema podacima organizacije Aktivisti za ljudska prava u Iranu, čije je sjedište u SAD, u nasilju povezanom sa protestima do sada je poginulo najmanje 2.637 osoba.
Američka agencija Asošiejted pres danas navodi da sve više djeluje da je iranska vlast uspjela da uguši proteste u velikoj mjeri.

Tag: rast