Skupština Crne Gore danas bi, prema planu objavljenom na sajtu parlamenta, trebalo da počne raspravu o budžetu za 2026. godinu i planiranom zaduživanju.
Na dnevnom redu redu današnje sjednice pored Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i Prijedlog zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore.
Sjednica je zakazana za 10 sati.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Vlada je ranije podnijela Skupštini amandman na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kojim se preciziraju iznosi i namjene državnog zaduženja.
Crna Gora će, prema amandmanu, naredne godine moći da se zaduži do 500 miliona eura za obezbjeđenje nedostajućih budžetskih sredstava. Predviđena je i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu.
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
Opozicija je ovo ocijenila kao istorijsko zaduživanje države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština počinje raspravu o budžetu i zaduživanju

Ustavni sud Crne Gore održaće u ponedjeljak, 15. decembra, prvu javnu raspravu nakon osam godina, koja će ujedno po prvi put biti dostupna građanima putem direktnog prenosa na internetu i televizijama koje su najavile emitovanje. Ovim korakom, kako ističu iz Suda, postupci u oblasti ocjene ustavnosti biće učinjeni potpuno transparentnim.
Rasprava će se voditi povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Podnosioci inicijativa tvrde da je međunarodni ugovor ratifikovan suprotno Ustavu i da može imati ozbiljne posljedice po interese države, dok Vlada odbacuje te navode.
Ustavni sud je pozvao šest eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Mišljenja će iznijeti:
- prof. dr Mladen Vukčević, profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda,
- prof. dr Đorđe Gardašević (Zagreb), ustavno pravo,
- prof. dr Vladimir Đurić (Beograd), ustavno pravo,
- prof. dr Nebojša Vučinić, međunarodno javno pravo i bivši sudija ESLJP,
- prof. dr Vladimir Čolović (Beograd), međunarodno privatno pravo,
- prof. dr Maja Kostić Mandić (Podgorica), međunarodno privatno i ekološko pravo.
Njihova uloga biće da rasvijetle ključna ustavnopravna pitanja istaknuta u inicijativama, kao i ona koja su sami uočili analizirajući sporni zakon i sporazum.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore. Sudije će imati mogućnost postavljanja pitanja stručnjacima.
Posljednja javna rasprava pred Ustavnim sudom održana je u aprilu 2017. godine, kada se odlučivalo o ustavnosti naknada za majke troje i više djece.
Iz Suda navode da je nova javna rasprava zakazana zbog složenih ustavnopravnih pitanja pokrenutih inicijativama i uočenih tokom rada na predmetima.
Javna rasprava počeće u 11 časova, a planirano je da traje najduže pet sati.

Ustavni sud nakon osam godina održava javnu raspravu: Prvi put dostupni građanima uživo

Ova odluka će unijeti nove podjele u društvu - ocijenio je odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković tokom rasprave o Prijedlogu odluke o &nbsp;podizanju spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Klub odbornika Evropskog saveza, kako je naglasio, neće podržati ovu inicijativu.
- Kroz ovu inicijativu pokušava da se predstavi kao da je ovo neko stanovište sa jedne strane mitropolita Amfilohija, koji bi kroz ovu inicijativu trebalo da predstavlja pravoslavni živalj, a porodica Đečević predstavnike islamske zajednice. Ova odluka zahtijeva ispravku i inicijativa bi morala da se povuče i ispravi da je ovo riječ o SPC i jednoj porodici - kazao je Đuričković na sjednici Skupštine Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7736uYif5sQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Mašković: Mitropolitova odbrana džamije u Beogradu najbolje govori o njegovom odnosu prema muslimanima
Odbornica koalicije „Za budućnost Podgorice“, Ivana Mašković istakla je da je podizanje spomen-obilježja posvećenog mitropolitu Amfilohiju i Halitu Đečeviću jedna lijepa priča.
Ona je u Skupštini Glavnog grada pokazala i fotografiju mitropolita Amfilohija iz 2004. godine, kada su huligani palili džamiju u Beogradu, a kada je mitropolit Amfilohije stao u odbranu ispred mase ljudi, što najbolje govori o odnosu prema muslimanima.
- To je, kao što je rekao kolega Paunović, važan podatak kada je u pitanju njegov odnos prema muslimanima. On je svojim tijelom branio islamsku svetinju. On nije uspio da spriječi paljenje džamije, ali njegovo lice koje je bilo ispred džamije osvijetljeno plamenom je svijetla tačka tog događaja i sigurno je spriječilo dalje eskalacije u društvu - navela je Mašković.
Radević: Protiv odluke oni koji sjede u partiji koja je hapsila i tukla vladike
Odbornik Slobodne Crne Gore, Boban Radević naveo je da od opozicije nije ni očekivao da podrže odluku o podizanju spomen-obilježja – postavljanjem spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice, kada su, kako kaže, to partijski drugovi onih koji su hapsili mitropolita Amfilohija.
- Da postoji čast, obraz ili moralna odgovornost, ne biste sjedjeli u partiji koja je hapsila i tukla vladike po Crnoj Gori. Ne biste djelili istu stranku i klub sa čovjekom koji je javljao o stanju mitropolita. Ovi ljudi, ako ima države, će svi da odgovaraju - kazao je Radević.
Paunović: Đečević primjer čovjeka koji čuva uspomenu na drugačiju vjeroispovjest
Odbornik Demokrata Mitar Paunović kazao je da ovo ne bi trebalo da bude sporna odluka za bilo koga i da očekuje jedinstvenu podršku u Skupštini Glavnog grada.
- Ukoliko ne bude tako, onda nam nisu svima namjere iste i ne posmatramo svi suživot isto. Ono što je važno i na šta nas podsjeća ova slika koja će biti na granitu ucrtana, jeste njihov susret, kada je Đečević, kao podgorički musliman dočekao crnogorskom mitropolita riječima ‘vladiko, dobrodošli, čuvali smo uspomenu na ove ostatke manastira i čekali na vaš dolazak punih 50 godina“, a to je primjer gdje čovjek drugačije vjeroispovjesti čuva uspomenu, ostatke i priču, jer ništa drugo nije ostalo od tog manastira, a to prenosi drugoj vjeroispovjesti, da se ne zatre sjećanje na taj manastir iz 13. vijeka, koji je bio na tom području - kazao je Paunović.

Đuričković: Odluka o podizanju spomen obilježja Amfilohiju i Đečeviću će unijeti nove podjele u društvu

U Skupštini Crne Gore završena je rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama kojim se, između ostalog predlaže da se odloži implementacija zakona koji je usvojen prošle godine i to za 1.1.2026. a do 30.9. ove godine da se formira novo preduzeće. Poslanici će se izjasniti naknadno.
Poslanik Milan Zečević u ime predlagača pojasnio je pojedinosti novog zakonskog rješenja i ukazao na razloge izmjena.
- Predviđa se da se odloži implementacija zakona koji smo usvojili prošle, a do 30. septembra ove godine da se osnuje novo preduzeće koje će se baviti doznakom, prevozom, sječom i prodajom drvnih asortimenata. Ministar Vladimir Joković dao je pozitivan odgovor da će se preduzeće osnovati u tom roku - poručio je Zečević.
Kaže da će ovim izmjenama privatnici moći da sijeku svoju šumu, a sanitar moći da se doznači i posiječe.
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović tražila je odgovornost za štetu koja je nanesena lošim zakonskim rješenjem i ukazuje da je zakon usvojen stihijski, a da se sada sektor vraća na stariji model koji je već bio predmet kritika.
Despotović je navela je da u budžetu nema sredstava za osnivanje novog preduzeća ni za zapošljavanje radnika, te da će Uprava ponovo biti zadužena za realizaciju doznaka. Smatra da neko mora odgovarati za cijeli proces i štetu koja je nastala.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica ocijenio je da je sve što se dešavalo nakon usvajanja Zakona bila svojevrsna farsa, te da nije ponuđeno nijedno obrazloženje zbog čega propis nije sproveden u djelo. Postavio je pitanje kako je moguće da se firma sada može osnovati, ako to nije bilo moguće još od avgusta prošle godine.
- Imamo izvještaj Državne revizorske institucije koji potvrđuje da je osnivanje ovog preduzeća neophodno. Umjesto da se zakon primjenjuje, mijenja se bez ikakve institucionalne odgovornosti za njegovo ignorisanje. Nemamo nijedno službeno objašnjenje ko je odgovoran što firma nije osnovana… - poručio je Pižurica.
On je naglasio da se vrlo precizno može utvrditi kolika je šteta nanesena državnom budžetu i da neko mora da snosi odgovornost zbog toga. Najavio je da će, iz protesta i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti, glasati protiv predloženih izmjena i dopuna zakona. Uputio je i apel nadležnim institucijama da ispitaju čitav slučaj.
Poslanik Zečević saglasio se sa stavovima prethodnih govornika, navodeći da su izmjene i dopune zakona jedini izlaz iz trenutne situacije, dok se, kako je kazao, o svim drugim aspektima može raspravljati u narednih pet mjeseci. I on je pozvao na utvrđivanje odgovornosti.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović podsjetio je da je poznato ko je decenijama omogućavao devastaciju i pljačku šuma, kao i ko je, kako je rekao, praktično besplatno dao šume Draganu Brkoviću u Pljevljima. Naglasio je da bi formiranje firme imalo smisla ukoliko bi doprinijelo obnovi proizvodnje u „Velimir Jakić“, i dodao da sjedište firme mora biti u Pljevljima kako bi podržao izmjene.
- Promet drveta odvija se izvan poreskog sistema... Koncesionari su u 2024. godini, po važećem modelu, budžetu uplatili 6,2 miliona eura, u odnosu na količinu eksploatisane drvne mase. Nakon što dobiju oblovo drvo, prerađuju ga u dasku i pelet, izvoze i ostvaruju pravo na povrat PDV-a, čime efektivno nadoknade plaćenu koncesiju - praktično dobiju drvo besplatno… - istakao je Bojović. Dodao je i da cijeli sektor u BDP-u učestvuje sa manje od jedan odsto.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković podsjetio je da je prošle godine bio protiv Zakona, smatrajući da dijelovi tog propisa zahtijevaju drugačije definisanje korišćenja šuma. Ukazao je i da nova firma zahtijeva angažovanje nekoliko stotina radnika kojih nema na tržištu.
- Preduzeću su potrebne desetine miliona eura da bi zaista profunkcionisalo. U ovogodišnjem budžetu nema sredstava za mehanizaciju. Ako nemamo to, bojim se da se ništa neće promijeniti. Doći ćemo u situaciju da to preduzeće mora raspisivati tendere za izvođenje radova u šumi, a na njih će se javljati isti ljudi kao i do sada. Bojim se da mijenjamo formu, ali ostavljamo istu suštinu… - rekao je Nurković.
Dodao je i da će se ovim pristupom smanjiti prihodi opštinama, naročito onima na sjeveru. Ukazao je i na dramatičan pad zaposlenosti u sektoru: nekada je, kako je naveo, bilo angažovano više od 10.000 ljudi, dok ih je danas ostalo svega oko 2.500.

Zečević: Zakon o šumama predviđa formiranje novog preduzeća

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Danilovgrad saopštio je da je tamošnja vladajuća večina odbila da u dnevni red uvrsti dvije tačke koje se odnose na situaciju nastalu epidemijom Kju groznice i snižavanja cijena za vodu i kanalizaciju za ranjive kategorije.
- Na taj način su pokazali da je njihova priča o brizi prema građanima Danilovgrada farsa - ocijenili su u danilovgradskom DPS-u.
Nefunkcionisanje lokalne vlasti u Danilovgradu najviše se ogleda, ističu oni, u izbjegavanju i nestavljanju na dnevni red tema od krucijalnog značaja za život i rad u tom gradu.
- Imajući u vidu uznemirenost i zabrinutost koju je prouzrokovala Kju groznica, kao i revolt građana zbog visokih cijena vode i kanalizacije, smatrali smo da vladajuća većina mora imati hrabrosti i sluha da se o ovim značajnim temama raspravlja na sjednici Skupštine opštine, radi donošenja odgovarajućih odluka - kazali su u DPS-u Danilovgrada.
Jasno je, kažu, da na ovaj način vlast bježi od odgovora na pitanja šta je sve morala da preduzme - a nije u borbi sa epidemijom Kju groznice.
- Na osnovu čega se opravdano postavlja pitanje kako bi građane zaštitila u izazovnijim kriznim situacijama. Vlast je pokazala i nebrigu za skromne kućne budžete ranjivih kategorija stanovništva, time što nije dozvolila da se razmatra predlog koji se odnosio na snižavanje cijena vode i kanalizacije kojima bi se ti isti kućni budžeti, u vremenu ovakve inflacije, koliko-toliko rasteretili. U krajnjem, jasno je da bolji život koji prikazuju na bilbordima žive samo oni, te da onda kad treba preuzeti odgovornost za životne teme, tu su prvi, ali da uteknu. I dalje ćemo insistirati da se navedene teme koje su najbitnije za život građana, a koje lokalna vlast u kontinuitetu izbjegava, rješavaju bez obzira na njihovu težinu i kompleksnost - istakli su u danilovgradskom DPS-u.
Teme poput rješavanja pitanja kao što su rad Centra za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom, zaštita stanovništa usljed epidemije Kju groznice, visoke cijene vode, stanje u FK Iskra, rješavanje pitanja gradskog groblja, zaštita rijeke Zete, se stavljaju na raspravu sa velikim zakašnjenjem, a pojedine teme se, kako su ukazali, u potpunosti izbjegavaju.

DPS Danilovgrad: Vlast odbila da raspravlja o šteti Kju groznice, snižavanju cijena vode i kanalizacije za ranjive kategorije

Sarajevo je jutros bilo grad sa najzagađenijim vazduhom na svijetu, sa indeksom zagađenosti 359, pokazuju podaci sajta za mjerenje kvaliteta vazduha „Aj-kj-uer“, prenijeli su mediji u BiH.
Navodi se da je Sarajevo jutros bilo jedini grad na svijetu u kojem je kvalitet vazduha bio u kategoriji opasnog. Slijede Daka u Bangladešu sa indeksom 264, Delhi i Kalkuta u Indiji sa indeksom 212, odnosno 206, što se svrstava u kategoriju veoma nezdravog vazduha.
Prema podacima sa sajta udruženja „Eko akcija“, u BiH je jutros vazduh bio opasan i u Visokom, Vogošći, Kaknju, Ilijašu i Travniku, dok je veoma nezdrav u Banjaluci, Zenici, Tuzli i Maglaju.

Sarajevo jutros bio grad sa najzagađenijim vazduhom na svijetu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje u trajanju do 72 sata licu I.Đ., zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo krađa.
Kako je saopšteno, sumnja se da je I.Đ. 7. januara 2026. godine, u kladionici u Danilovgradu, oduzeo tuđu pokretnu stvar – novčanik sa novcem u iznosu od 700 eura, u vlasništvu oštećenog L.K.
Osumnjičenom je zadržavanje određeno zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da je riječ o višestrukom povratniku, kao i zbog bojazni da bi mogao uticati na svjedoke.

Danilovgrad: Zadržavanje zbog krađe novčanika u kladionici

Ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da se u Nišu, u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gradi regionalna spalionica.
Dragićević je to objavio na društvenoj mreži Fejsbuk, podsjećajući na izjavu predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića da će podnijeti ostavku ukoliko se ispostavi da je tačno da će se u Nišu graditi spalionica otpadnog mulja.
– Uvijek sam spreman da debatujem i da iznesem konstruktivnu kritiku. Dok ne naučim i istražim neku temu, ne oglašavam se niti istupam po tom pitanju. Svakoj inicijativi prethode sedmice, a nekada i mjeseci učenja, čitanja i konsultacija. Nekada smislena rasprava nije moguća jer sa druge strane postoji buka, vika, vrijeđanje, spinovi i dezinformacije – naveo je Dragićević.
On je dodao da je Asanović, prema njegovim riječima, sinoć poručio da će podnijeti ostavku ukoliko je istina da će se u Nišu graditi spalionica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.8945%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10241998179719199&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dragićević: U Nišu se gradi spalionica a Asanović je najavio ostavku ako se to potvrdi

Nakon tri godine kontinuiranog urušavanja lokalne samouprave, neizvršavanja budžetskih obaveza, narušavanja ugleda lokalnih ustanova i preduzeća, rasipanja novca građana i kompromitacije ranije uspješno započetih projekata, predstavnici lokalne vlasti u Pljevljima – čiji su konstituenti Pokret Evropa sad i Demokrate – javno konstatuju da je ovakav način upravljanja gradom neodrživ.
Umjesto preuzimanja odgovornosti za stanje u kojem se Pljevlja danas nalaze, ove partije, kako ocjenjujemo, pokušavaju da otkriju „toplu vodu“, iako je svakom građaninu odavno jasno da je lokalna vlast ušla u svoju završnu fazu.
Građani danas svjedoče ne samo bahatosti i neodgovornosti lokalnih vlastodržaca, već i međusobnim optužbama koalicionih partnera, koji se takmiče ko će prvi svaliti krivicu za katastrofalno stanje u Opštini Pljevlja, njenim finansijama, ustanovama i preduzećima.
Iz posljednjih saopštenja PES-a i Demokrata jasno se može zaključiti da pokušavaju da se operu od odgovornosti, pronalazeći krivca za potpunu nefunkcionalnost sistema u drugim političkim subjektima, prije svega u DF-u, odnosno NSD-u. Ostaje da se vidi dokle će trajati takav narativ, posebno imajući u vidu „pomirljive poruke“ koje su im u međuvremenu upućene iz njihovih koalicionih redova.
Dodatno, javnost s pravom očekuje odgovor na pitanje šta će biti sa najavljivanim razgovorima koji bi, navodno, trebalo da poprave odnose unutar vladajuće većine, a koje predsjednik Opštine uporno ignoriše.
Sve više se stiče utisak da se ti pregovori vode daleko od očiju javnosti, u partijskim centralama, pod simboličnim nazivom „toplifikacija vlasti u Pljevljima“. Kao valuta u tim dogovorima, kako se može zaključiti, pominju se funkcije, fotelje i pozicije sa izdašnim budžetskim raspolaganjima, dok će sve to, pretpostavljamo, biti precizirano nekim novim koalicionim sporazumom.
Da sumiramo – nakon tri godine zajedničkog vršenja vlasti, tokom kojih Pljevlja bilježe kontinuirano nazadovanje, PES i Demokrate su došli do zaključka koji su građani prepoznali još nakon prvih kadrovskih rješenja i imenovanja u lokalnoj upravi, sekretarijatima, upravnim odborima i na mjestu predsjednika Opštine.
Dok je fokus tzv. „oslobodilaca“ od samog početka bio usmjeren na ideološke obračune, populizam i dnevnopolitičke teme, grad je tri godine guran u provaliju iz koje će se teško izvući. Tekuća potrošnja odavno je premašila realne budžetske prihode, razvojni projekti praktično ne postoje, a ni najavljene investicije, uključujući i one bombastično predstavljane, nijesu se materijalizovale.
Pljevlja danas plaćaju cijenu neodgovornog upravljanja, a odgovornost za to ne može se sakriti međusobnim optužbama i zakašnjelim saopštenjima.

Tag: rasprava