U toku javna rasprava o vakcinaciji kao uslovu za vrtić

Mugoša: Uvažiti štetu po djecu koja ne mogu u vrtić i rizik za onu koja iz objektivnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana; Laušević: Pitanje je li odgovorno ukinuti mjeru onamo gdje se virus najlakše i najbrže širi?

Sa javne rasprave (Foto: Ustavni sud / stop kadar)
Sa javne rasprave (Foto: Ustavni sud / stop kadar)

Ustavni sud razmatra ustavnost obavezne vakcinacije djece kao uslova za boravak u javnim i privatnim vrtićima. Dok predstavnici roditelja i Udruženja Alternativa osporavaju srazmjernost mjere, posljedice uskraćivanja predškolskog obrazovanja i postupanje sa zdravstvenim podacima, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje poručuju da je mjera uvedena radi zaštite djece koja zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana i upozoravaju na nizak obuhvat imunizacijom. 

Na javnoj raspravi posebno je istaknuto da je od početka avgusta dato 3.668 prvih MMR doza, dvostruko više nego u prvih sedam mjeseci, ali i da obuhvat i dalje nije dostigao 95 odsto potrebnih za kolektivni imunitet. Ustavni sud otvorio pitanje da li je uspostavljena pravična ravnoteža između prava djece na obrazovanje i socijalizaciju i obaveze države da zaštiti javno zdravlje.

Tok rasprave:

Iz Ustavnog suda saopšteno je da će biti raspravljano o odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodno da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučaju postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.

Predsjednica Uszavnog sda Snežana Armenko kazala je da se danas pred njima nalaze važna ustavno.pravna pitanja.

- Ovom raspravom Ustavni sud ne dovodi u pitanje istorijski, medicinski značaj imunizacije za čovječanstvo, ali ova ustavna pitanja ulaze u najsitnije društvene pore i dom svakog pojedinca - rekla je Armenko.

On je poručila da je njihov zadatak da utvrde da li je uslov koji je zakonodavac potpisao u saglasnosti sa Ustavom, da li je uspostavljena pravična ravnoteža između zaštite javnog zdravlja i prava i najboljeg interesa djeteta, te da li su posljedice nepoštovanja obaveze vakcinacije u vidu mjere koju je država predložila i preuzela stoji u razumnom odnosu proporcionalnosti legitimnom cilju kojem se teži.

Žunjić: Vidjeti kako se zakon sprovodio u praksi

Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić kazala je da imaju jasan stav - nisu protiv vakcinacije, ali je pitanje da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna.

- Djeca ne biraju pedijatra i ne odlučuju o vakcinaciji, ali oni snose posljedice. Ono što je srž je da djeca ne treba da budu posljedica odluka koje donose odrasli ljudi i sistem - naglasila je Žunjić.

Ona kaže da problem pada vakcinacije traje godinama unazad i osnovno pitanje je, naglašava ona, šta je urađeno u međuvremeno.

- Mislim da treba vidjeti kako se zakon sprovodio u praksi, da li je zdravstveni sistem adekvatno radio, da li su roditelji radili prije nego se odlučimo da mijenjamo zakonsko rješenje - dodala je Žunjić.

Sa druge strane, ona navodi da se ne može uzeti u obzir strah roditelja koji kažu da zdravstveni sistem nije bio jednoglasan po pitanju informacija o vakcinaciji.

- Mislim da nije zakon dovoljan da bi se poboljalo povjerenje u sistem - naglasila je Žunjić.

Drugo je pitanje navodi ona ko prati razvoj i obrazovanje djece.

Podnosioci inicijative smatraju da osporeno zakonsko rješenje nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima. Između ostalog, tvrde da se njime djeci ograničava pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju i da takvo ograničenje ljudskih prava nije srazmjerno cilju koji se želi postići - naveli su iz Ustavnog suda.

Oni su rekli da će u javnoj raspravi učestvovati i predstavnici Ministarstva zdravlja.

- Ako im uskratimo rano obrazovanje koje su posljedice na kasniji razvoj djece i posebno ko će pratiti djecu koja dolaze iz ranjivih kategorija društva - pita Žunjić, dodajući da se treba ugledati na dobre prakse evropskih zemalja.

Ona je zaključila da važna zdravstvena zaštita djece i da država stoji iza njih i da ih štiti, ali je bitno da se ne ona ne posmatraju kroz procenat vakcinacije i da se uvažni njihovo pravo iz svih aspekata, a ne samo zdravstvenog.

Pejak: Troškovi od mogućih tužbi će biti preko 10 miliona eura

Vesko Pejak iz Udruženja Alternativa je kazao da odluku roditelja da ne vakciniše dijete snosi upravo dijete.

- To je pravni nonsens da vezujete posljedice za pogrešnu osobu. Druga stvar Ministarstvo zdravlja je dijelilo privatne podatke ustanovama koje u svojim statutima nemaju u opisu djelatnosti čuvanje i obradu podataka. Vrtići i predškolske ustanove nemaju to - konstatovao je Pejak.

On poručuje da se ne smiju stigmatizovati djeca ovakvim rješenjima.

- 27.000 mališana je trebalo da krene u vrtiće, njih 16.000-17.000 se nije upisalo. Šta će se desiti kada ti ljudi donesu dokaze da su iz bolnice prenijeli zdravstveni podatak ustanovama koje nijesu sertifikovane za čuvanje toga i pokrenu tužbu? Neka je prosječno 300-400 eura, ukupni troškovi preći će 10 miliona eura - ocijenio je Pejak.

On smatra da je umjesto represivnih mjera, trebalo novac preusmjeriti na kampanju edukacije važnosti vakcinacije.

Takođe, stava je da će na ovaj način biti znatno urušeno povjerenje u zdravstveni sistem.

- Isključivanje djece iz predškolskog, imaće negativan efekat, ne na svu djecu, već značajan dio ove populacije - ocijenio je Pejak.

Mugoša: Na koji način država može zaštiti pravo djece koja zavise od vakcinacija?

Sudija Ustavnog suda Nikola Mugoša kazao je član 8 Evropske konvecije govori o pravu na privatni život, a u sklopu njega je da djeca i roditelji odlučuju o zdravstvenim intervencijama.

- Sa druge strane u članu 2, nameće državi snažnu obavezu da preduzima razumne, preventivne mjere u svim situacijama kada procjenjuje da može doći do rizika ugrožavanja ovih prava - rekao je Mugoša.

U slučaju obavezne vakcinacije i ograničenja za djecu postoji, napominje Mugoša, suprostavljanje interesa između najmanje dvije grupe djece.

- Djeca koja nisu vakcinisana trpe posljedicu koja znači da ne mogu pohađati vrtić i socijalizovati se. Sa druge strane, stoji obaveza države da preduzima razumne preventivne mjere u svim situacijama kada djeca zbog kompromitovanog imunog sistema, ili raznih objektivnih okolnosti ne mogu biti vakcinisana. I ona zavise od kolektivnog imuniteta. Crna Gora je nažalost daleko od onog što bi mogao biti kolektivni imunitet - naglasio je on.

U ovoj situaciji, ističe on, mora se uvažiti šteta nastala po djecu koja ne mogu pohađati vrtiće, tako i potencijalni rizik koji može nastupiti za svu djecu koja zbog objektivnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.

- Moje pitanje podnosiocima inicijativa - na koji način država može zaštiti pravo djece koja zavise od vakcinacija, odnosno rezultata kolektivnog imuniteta - pitao je Mugoša.

Pejak: Jedna je mjera - da se komunicira sa građanima

Pejak je odgovorio da sama vakcinacija podrazumijeva da je osoba koja je primila vakcinu imuna na tu bolest.

On je ponovio da država treba da radi na edukaciji, boljem razgovoru, organizovanju kampanja...

- Represijom nećemo unaprijediti povjerenje u sistem. Jedna je mjera - da se komunicira sa građanima - poručio je Pejak.

Pejak je stava da Ministarstvo zdravlja nije uradilo ništa da se uredi zakon i da povećaju povjerenje roditelja u zdravstveni sistem.

On je tražio naučnu studiju koja opravdava primjenu ovog zakona u praksi.

Žunjić: Odmjeriti posljedice koje će ovakvo rješenje donijeti

Žunjić je rekla da je ovdje pitanje povjerenja, zdravstvenog sistema i od 1. septembra, pitanje podjela.

- Samo treba odmjeriti posljedice koje će ovakvo rješenje donijeti. Zdravlje moramo staviti na prvo mjesto, tu nema dileme, ali pitanje je jesmo li uradili sve što je zakonska obaveza. ako smo istinski zakon sprovodili kako valja, ako imamo dobar zdravstveni sistem - onda zakonsko rješenje moramo mijenjati - navela je ona.

Na pitanje sutkinje Armenko koliko su često pozivani na dijaloge povodom vakcinacije, Žunjić je rekla da kada problem eskalira onda se pozivaju na razgovor.

- Onda imamo period kada odustanemo, pa se aktivira ponovo kad se desi problem... Glavna kampanja se vodi između pedijatara i roditelja u ordinaciji. Sa druge strane, imamo problem da nemamo dovoljno pedijatara ili da oni nemaju dovoljno vremena, a roditeljima su potrebni odgovori - kazala je Žunjić.

Prema njenim riječima, odgovori su neophodno od države i nadležnih.

- Nama, kao građanima, u debatama su potrebni ljekari Kliničkog centra da odgovaraju. Ali čini mi se da smo se podijelili na ljekare i oni koji to njisu, ali to ne znači da moramo pohrliti ka rješenjima koja će nešto brzo riješiti jer dugoročno mogu imati posljedice - zaključila je Žunjić.

MZ: Od početka avgusta dato dvostruko više prve doze MMR vakcine nego prethodnih sedam mjeseci


Vlahović Andrijašević: Ako učinimo vrtiće nebezbjednim, izolovali smo najranjiviju djecu

Mirjana Vlahović Andrijašević iz Ministarstva zdravlja kazala je duboko razumijem brigu i strahove roditelja.

- Cilj Ministarstva zdravlja i ove zakonske odredbe nije bilo da se bilo koje dijete isključi ili kazni za socijalizaciji i igru. Naprotiv, naša ustavna i ljudska dužnost utemeljena je u članu 69 Ustava - da stvorimo sigurno, toplo i bezbjedno okruženje u kojem svako dijete može nesmetano da raste, uči i razvija se zaštićeno od bolesti koje možemo i moramo spriječiti .- rekla je Krsmanović.

Vlahović Andrijašević je rekla da je osnovni razlog i cilj predmentne odredbe Zakona je unapređenje zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, a posebno zaštita djece.

- Propisivanju ove mjere prethodnilo je stručno mišljenje Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju koji je u skladu sa tada važećim zakonom obrazovalo MZ na prijedlog Instituta za javno zdravlje, a koju čine specijalisti doktori iz oblasti epidemiologije, pedijatrije, imunologije, neurologije, infektivnih bolesti, ginekologije, mikrobiologije... - navela je ona.

Prava djeteta, ističe ona, nisu polje za nadmetanje i sebičnost.

- Vrtić je prostor zajedništva, prva stepenica na kojoj naša djeca uče kako da žive jedni sa drugima. Kada govorimo o pravu na pristup tom prostoru moramo se sjetiti i djece koja tiho sjede u tim učionicama, a koja zbog teških malignih, ili auto-imunim bolestima medicinski ne smije primiti vakcinu. Njihovo pravo na život i zdravlje zavisi od naše kolektivne odgovornosti. Ako učinimo vrtiće nebezbjednim, najranjiviju djecu smo izolovali i uskratili im djetinjstvo - poručila je ona.

U MZ čvrsto vjeruju da član 42 donijet u najboljem interesu cjelokupne zajednice, "sa nadom da ćemo kroz dijalog i saradnju vratiti zdravstvenu sigurnost u domove i vrtiće širom Crne Gore".

Krsmanović: Rezultati ohrabrujući

Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović kazala je da taj resor nije bio jednostran.

- Naprotiv, nastojalo je da vakcinacija bude dostupna, da roditelji budu informisani i da se otklone organizacione prepreke. Međutim, i pored značajnog broja aktivnosti one nijesu dovele do održivog obuhvata koji je potreban za kolektivan imunitet - rekla je Krsmanović.

Prema njenim riječima, nakon kratkog perioda primjene zakonske odredbe mogu govoriti o konkretnim rezultatima.

- Od 1. avgusta došlo je do snažnog intenziviranja vakcinacije. Za samo 43 dana dato je 5.113 doza koje sadrže DTP komponentu u poređenju sa prvih sedam mjeseci kada je dato 12.436 - saopštila je Krsmanović.

Takođe, ona je rekla da ohrabruje podatak i za prvu dozu MMR vakcina.

- Od početka avgusta do 12 septembra dato je 3.668 doza što je dvostruko više nego prethodnih sedam mjeseci kada je dato 1.834 doze - navela je Krsmanović.

Međutim, kako je rekla, iako su rezultati ohrabrujući obuhvat MMR vakcionom još nije dostigao željenih 95 odsto za posttizanje kolektivnog imuniteta.

- Smatramo da je u narednom periodu potrebno nastaviti sa praksom kako bi se održao kontinuitet i svi zajedno došli do zajedničkog cilja - poručila je Krsmanović.

Na pitanje sutkinje Jelene Ružinić o interpersonalnu komunikaciju pedijatar-roditelj, Krsmanović je rekla da sve usmene pritužbe od građana o različitim stavovima pedijatara nijesu mogli uvažiti jer im je potreban pisani trag o tome.

- Nakon analize UNICEF-a da pedijatri ne ostvaraju dobru komunikaciju sa roditeljima, sprovedene su brojne edukacije sa njima i sestrama. I dalje će se sprovoditi, MZ se trudi da locira ti pedijatri, u kojim zdravstvenim ustanovama se sprovodi negativna kampanja - rekla je Krsmanović.

Krsmanović je rekla i da ova mjera mora biti u primjeni minimum godinu dana da bi mogli jasno utvrditi da li je efekat dobar i održiv.

Sudija Mugoša je konstatovao da je postojao kratak period za građane da se prilagode novom sistemu. Zato je pitao da li su Ministarstvo zdravlja i Vlada kreirali pravno-predvidiv ambijent za roditelje, kao i da li je uspostavljen potreban balans? On je pitao i da li znaju ko su pedijatri koji šire negativne informacije o vakcinaciji?

Vlahović Andrijašević je rekla da im niko nije prijavio konkretnog pedijatra koji širi dezinformacije o vakcinaciji, te da da su interne procedure u fazi izrade.

Laušević: Da li da nam na 1.000 oboljelih umre jedno do troje djece kad već imamo imamo razumno bezbjednu i efikasnu mjeru?

Predstavnik Instituta za javno zdravlje prof. dr Dragan Laušević kazao je da kako god bude donese odluka, neće tumačiti ni da je neko izgubio, ni dobio. Cilj je, ističe, da se dođe do najboljeg rješenja.

- Osnovni postulat kojeg se držimo je da sve ono što može da se spriječi razumnim, dovoljno djelotvornim mjerama i koje su efikasne sa stanovišta angažmana adekvatnih ljudskih resursa, vremena koje možete izdvojiti i materijalnih sredstava kojima država raspolaže treba primijeniti. Ono što ne možemo da spriječimo - naš zadatak je da probamo da rano otkrijemo jer je prognoza bolja. Ono što ne možemo dovoljno rano da otkrijemo - naš zadatak je da liječimo - kazao je Laušević.

On rekao je da je vakcinaciji zadatak da se smanji obolijevanje.

- Ako imamo velik broj oboljele djece, imamo zatrpane domove zdravlja, nezadovoljne roditelje... Ako je broj oboljelih velikih mogući su rijetki smrtni slučajevi. Ne želimo da plašimo naciju, morbili nisu preteška bolest što se tiče smrtnosti, ali izazivaju brojne komplikacije - naveo je Laušević. 

Postavlja se pitanje, naglašava on, da li da nam na 1.000 oboljelih umre jedno do troje djece, kao što je to slučaj u državama regiona, kada imamo djelotvornu, razumno bezbjednu, efikasnu mjeru.

- Onda dolazimo u situaciju da se traže krivci - kazao je Laušević.

On je upozorio da epidemija, ukoliko se pojavi zimi ili s proljeća, može da ugrozi i turističku sezonu.

- Epidemija širenja na susjedne države - tu dolazi na red Međunarodni zdravstveni pravilnik. Izazivamo napetost u državi, imamo preopterećenost zdravstvenih radnika, moramo da izvršimo djelimičnu ili kompletnu vakcinaciju stanovništva jer ne obolijevaju samo djeca... - dodao je Laušević.

Prema njegovim riječima, gubitak kredibiliteta se ne dešava u državama koje imaju širok obuhvat vakcinacije.

Iako uvedena mjera izgleda ishitreno, Laušević kaže da njih preduzimaju i u drugim državama nakon ozbiljnih i temeljnih rasprava.

Prema njegovim riječima, oni koji imaju mogućnost da budu vakcinisani treba da zaštite one koji to ne mogu.

Laušević je rekao da Australija ima drastične mjere, "oni čak ukidaju dodatke za djecu".

- Ne treba da razmišljamo o takvim stvarima, toliko smo se borili za to - naveo je Laušević.

Obuhvat vakcinacije, naročito MMR je, napominje on, značajno pao, a rizik od morbila značajno porastao.

- Vakcinacija je jedina proaktivna mjera i za nju nema jednako efektivne, djelotvorne i efikasne alternativne. Ovo je iznuđena mjera, postavlja se pitanje da li u situaciji izrazito niskog obuhvata i realnog rizika od importancije odgovorno ukinuti preventivnu mjeru na mjestu gdje se virus može najlakše i najbrže širiti - pita Laušević.

Programska šema

11:00 – 13:00
FILMFILM
13:00 – 14:00
DRES NACIJA REPREZENTACIJAEMISIJA
14:00 – 15:00
ZNAK PODZNAKEMISIJA
15:00 – 17:00
THE BEST OF E UŽIVOEMISIJA
17:00 – 19:00
VIKEND POPODNEEMISIJA
19:00 – 19:30
24 SATAINFORMATIVA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.