Izraelska vojska saopštila je večeras da je presrela raketu ispaljenu iz Jemena. 
 
Kako prenosi Anadolija, u vojnom saopštenju se navodi da je raketni napad aktivirao sirene za vazdušnu uzbunu u više djelova zemlje. 
 
Sirene su se oglasile u većem dijelu Jerusalima, aerodroma Ben Gurion, Modin, Rishon Lezion​​​​​​​, kao i u nekim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali. 
 
Vojska je navela da su raketu oborile vazdušne snage, a dodaje se da nije bilo prijavljenih povrijeđenih. 
 
Huti pokret iz Jemena nije odmah komentarisao tvrdnje izraelske strane. 
 
Od novembra 2023. godine, Huti izvode raketne i napade dronovima na izraelske ciljeve, kao i na komercijalne brodove u Crvenom moru, Adenskom zalivu i Arapskom moru, u znak podrške Palestincima u Gazi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izraelska vojska presrela raketu iz Jemena

Ruska vojska je saopštila da je tokom noći oborila 90 ukrajinskih dronova, od kojih oko 40 iznad Azovskog mora, kao i jednu protivbrodnu krstareću raketu Neptjun, kao i da nije bilo nastradalih.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su tokom noći sistemi protivvazduhoplovne odbrane presrelli i uništili 90 ukrajinskih dronova, kao i da je protivbrodska krstareća raketa Neptjun takođe oborena iznad Azovskog mora.
Dronovi su presretnuti u osam regiona, od kojih 38 iznad Azovskog mora, 24 u oblasti Krasnodar, jugozapadna Rusija, i 15 iznad Krimskog poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine.
Rusija gotovo svakodnevno objavljuje da je presrela i neutralisala ukrajinske dronove lansirane ka teritoriji koju kontroliše.
Kijev tvrdi da sprovodi te akcije, koje su često uperene na energetske instalacije, kao odgovor na ruska bombardovanja Ukrajine
Noćašnji napad odvija se u trenutku kada američki i ruski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin izjavljuju da žele razgovore o rješenju sukoba u Ukrajini.
Juče je Tramp rekao da bi njegov susret sa Putinom u Saudijskoj Arabiji mogao da se dogodi vrlo brzo i da Putin želi da borbe prestanu.
Pregovori, takođe u Saudijskoj Arabiji, između delegacija dvije strane treba da se održe prije tog susreta.

Rusija tvrdi da je tokom noći oborila 90 ukrajinskih dronova i jednu raketu

Rusija će nastaviti sa testiranjem hipersonične rakete koju je dan ranije ispalila na Ukrajinu i započeti serijsku proizvodnju novog sistema - rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da danas u svijetu ne postoji protivmjera na takvu raketu, niti sredstva za njeno presretanje.
- Nastavićemo sa testiranjem ovog najnovijeg sistema. Neophodno je uspostaviti serijsku proizvodnju - rekao je Putin na sastanku sa zvaničnicima Ministarstva odbrane i vojno-industrijskog kompleksa, prenosi Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da Ukrajina radi na razvoju novih tipova protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila novim rizicima nakon ruskog raspoređivanja nove rakete srednjeg dometa.
Putni je ranije rekao da je ispaljivanje novog projektila odgovor na "agresivne akcije" NATO-a i ukrajinsku upotrebu raketa koje je isporučio Zapad za napade unutar ruske teritorije.

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je tokom današnjeg zasijedanja Skupštine da ga građani, uglavnom proruski orjentisani, pitaju ima li šanse da preteknu jer smatraju da smo sada legitimna meta Rusije.
- Rusija je već upotrijebila neke interkontitnenalne balističke rakete. Želim da razočaram i proruski i proukrajinski nastrojene građane, ako Rusija pusti raketu put Crne Gore - svi ćemo stat u jednu Milku od 80 grama koju su pojele kolege iz SD i DPS-a - naveo je on.

Knežević: Svi ćemo stat u jednu „Milku“ od 80 grama ako Rusija pusti raketu put Crne Gore

Rusija je rano jutros pokrenula veliki raketni napad na Ukrajinu koji je nanio štetu u najmanje dva regiona, saopštile su ukrajinske vazdušne snage i regionalni čelnici. 
 
Ruski napad, koji je uključivao upotrebu interkontinentalne balističke rakete, dolazi samo nekoliko dana nakon izvještaja da je Ukrajina koristila britanske projektile i sisteme ATACMS proizvedene u Sjedinjenim Američkim Državama za napad na vojne ciljeve dublje unutar Rusije. 
 
Glavna meta ruskog napada bio je jugoistočni region Dnjepropetrovsk, najvažniji industrijski region Ukrajine, i njegov glavni grad Dnjepar. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, cijela država je bila nekoliko sati pod uzbunom za napad. 
 
Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je pored ICBM-a, Rusija lansirala hipersoničnu raketu Kh-47M2 Kinzhal i sedam podzvučnih krstarećih raketa Kh-101. 
 
Kako se navodi, ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je šest projektila Kh-101. 
 
Guverner regiona Serhij Lisak naveo je u objavi na Telegramu da je njegova regija podnijela najveći teret ruskog napada. 
 
- Od ranog jutra, agresor je masovno napao našu regiju - naveo je Lisak, dodajući da preliminarne informacije pokazuju da je oštećen industrijski objekat u glavnom gradu regije Dnjepru, gdje su napadom izazvana dva požara. 
 
Eksplozije su takođe prijavljene u Kremenčuku, u centralnoj Poltavskoj oblasti. 
 
Pretpostavlja se da je upotreba velikog broja sofisticiranih projektila od strane Moskve, za razliku od uobičajenih napada bespilotnim letjelicama, odgovor na to što je Ukrajina dobila odobrenje da koristi neke raketne sisteme dugog dometa koje je donirao Zapad za napad dublje u Rusiju.

Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu u napadu na Ukrajinu

Nekoliko glavnih puteva zatvoreno je na sjeveru Izraela, u blizini grada Safeda, jer hitne službe pokušavaju da ugase požare izazvane raketama koje su lansirane iz Libana.
Izraelska vojska je saopštila da je približno 160 raketa ispaljeno u nedjelju iz Libana na sjeverni Izrael, prenijela je američka televizija CNN.
Portparol policije je rekao da je u blizini grada Safeda na sjeveru Izraela, "primljeno nekoliko izvještaja" o padovima raketa "na nekoliko lokacija“.
Požari su izbili na otvorenim površinama u Safedu i okolini i gase ih vatrogasne jedinice, dodao je portparol, prenosi Tanjug.
Dio autoputa 90, najdužeg u zemlji, povremeno je blokiran dok policija i jedinica za bombe rade na uklanjanju rizika za stanovništvo.
Vatrogasna i spasilačka služba Izraela je saopštila da je 15 vatrogasnih ekipa i šest helikoptera angažovano na gašenju požara, kao i da trenutno nema opasnosti da se vatra proširi na obližnje kuće, i da nisu izdati nalozi za evakuaciju stanovništva.

1084x550

Više puteva zatvoreno u sjevernom Izraelu nakon lansiranja 160 raketa iz Libana

Izraelska vojska saopštila je da je na teritoriju te države od sinoć ispaljeno blizu 150 krstarećih raketa i bespilotnih letjelica. 
 
Prema riječima portparola izraelske vojske, Izrael je od noćnih sati raketirao libanski Hezbolah, kao krstareće rakete i bespilotne letjelice iz Iraka, prenosi Anadolija. 
 
Objavljeno je da su sistemi protivvazdušne odbrane "zabilježili visoku stopu" u sprječavanju napada, ali da je pogođeno nekoliko tačaka, što je uzrokovalo povrede i materijalnu štetu. 
 
Nekoliko ljudi povrijeđenih u napadima u regiji prevezeno je u bolnicu Rambam u Haifi. 
 
U saopštenju izraelske vojske navodi se da su izveli napade na ciljeve u Libanu za koje tvrde da pripadaju Hezbolahu. 
 
Nakon raketnih napada Hezbolaha na okolinu grada Haife, na sjeveru Izraela je, prvi put od 8.oktobra, proglašeno stanje "uzbune".

1250x600

Na Izrael ispaljeno oko 150 raketa

Ministar finansija Izraela Becalel Smotrič, jedan od najradikalnijih članova vlade koju vodi premijer Benjamin Netanjahu, izrazio je neslaganje s planom koji je usvojila vlast ove zemlje, a kojim se širi invazija na Gazu.
Smotriču je, kako je rekao za izraelski radio Kan Rešet Bet, problem što Netanjahuov plan nije dovoljno radikalan.
- Moj plan je da veliki dijelovi Gaze ostanu pod našom kontrolom i suverenitetom, i da ih možemo takođe naseliti. To nije plan premijera, priznajem. Ali ne mislim da je ovo pravo vrijeme za tu raspravu. Vodim je iza zatvorenih vrata - rekao je Smotrič.
Smotrič je rekao da je Netanjahuov plan za preuzimanje grada Gaza „namijenjen maksimiziranju pritiska na Hamas kako bi se oni vratili za pregovarački sto radi djelimičnog dogovora koji bi ponovo zaustavio rat.“
Pored toga, objasnio je zašto je preusmjerio milijarde šekela iz odbrambenog budžeta u humanitarnu pomoć za Gazu.
- Ne možete dobiti ovaj rat dok šaljete pomoć Hamasu, ali ga ne možete ni dobiti dok gladujete stanovništvo, jer vam to niko u svijetu neće dozvoliti. Ako moramo uložiti novac da pomognemo toj američkoj kompaniji (Gaza Humanitarian Foundation) da uspostavi operaciju u kojoj će ona dijeliti pomoć umjesto Hamasa, vrijedi svake pare. Ne ulažem u humanitarnu pomoć, već ulažem u davanje IDF-u globalnog i pravnog legitimiteta - rekao je Smotrič.

Izraelski ministar smatra da Netanjahuov plan nije "dovoljno radikalan": Treba Gazu naseliti Izraelcima

U piperskom naselju Đurkovići buknuo je preozbiljan požar velikih razmjera - kazao je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović.&nbsp; Zbog ovog požara gust dim se širi gradom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150852_7cdf7ce73a36d1440ee49d29728e3cba795fc0cef4190dcec866f34cfedd7167.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250811150852_7cdf7ce73a36d1440ee49d29728e3cba795fc0cef4190dcec866f34cfedd7167" data-rendition-name="original" width="1500" height="1500" loading="lazy" alt="Požar u Piperima"> <figcaption>Požar u Piperima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVS1IPwM9Yto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Vatrogascima je stigla i pomoć iz vazduha.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150852_6556425c23dba93f87f2c63a5c139017568a838055d16b2d2544a09a47d2efe0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250811150852_6556425c23dba93f87f2c63a5c139017568a838055d16b2d2544a09a47d2efe0" data-rendition-name="original" width="1500" height="1500" loading="lazy" alt="Požar u Piperima"> <figcaption>Požar u Piperima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Angažovan je helikopter Vojske, a Vojska nam pomaže i u gašenju sa zemlje - kazao je Bojanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150852_f4d949807dff4b095134e502607ae3eb7ca070ca81e87ea2ab9c7983aa5c1c91.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250811150852_f4d949807dff4b095134e502607ae3eb7ca070ca81e87ea2ab9c7983aa5c1c91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Požar u Piperima"> <figcaption>Požar u Piperima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ističe da su angažovali sve raspoložive kapacitete službe. Ističe da je situacija alarmantna. Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako pišu Vijesti, obratilo se na više adresa i od više zemalja zatražilo pomoć iz vazduha kako bi se što prije stalo na kraj vatrenim stihijama u Piperima, ali i širom zemlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811120848_bc6f43a58f193e9a58e82a339ce18b6c91899df81d2012bd0fe82d7e58ca93f0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250811120848_bc6f43a58f193e9a58e82a339ce18b6c91899df81d2012bd0fe82d7e58ca93f0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Požar u Piperima"> <figcaption>Zbog požara u Piperima gust dim se širi gradom(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Pripadnici Službe zaštite i spašavanje su, prema njegovim riječima, na terenu i brane kuće od vatre, ali je otežano gašenje zbog velike zadimljenosti. Crnogorski elektroditributivni sistem saopštio je da je na zahtjev Vatrogasne službe isključen dalekovod 10 kV “Piperi” zbog požara u blizini trase. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIoD6JzZNHo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su kazali, bez napajanja električnom energijom su: Radevići, dio Rogama, Cerovica, Stijena Piperska, Gola Strana, Lopate, Drezga, Donji Markovići, Liša, Vukovići, Straganica, Đurkovići, Zavala, Radeća. Kako prenosi Portal RTCG, nekoliko porodica u Gornjim Rogamima evakuisano je nakon što se požar primakao domaćinstvima. Vatrogasci sa terena rekli su mještanima da je vatra zahvatila i nekoliko kuća u Đurkovićima. Bojanović je Agenciji Mina kazao da su u međuvremenu dobili dojavu da je požar izbio i u podgoričkom naselju Malo brdo, gdje gori jedna kuća. J. B.&nbsp;

(FOTO, VIDEO) Požar velikih razmjera buknuo u Piperima, stigla i pomoć iz vazduha

Požar na području bjelopoljske opštine je i dalje aktivan. Vatrogasci pokušavaju da obuzdaju vatrenu stihiju i sačuvaju kuće.&nbsp;
- Na lokaciji Žuber trenutno je osam vatrogasaca-spasilaca sa dva specijalna i jednim tehničkim vozilom - kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja, Edin Kolić.
Gase požar na još jednoj lokaciji.&nbsp;
- Na lokaciji Biokovac-Grab je jedno specijalno vozilo i četiri vatrogasca - kaže Kolić.&nbsp;

Bukte požari i u Bijelom Polju: Vjetar otežava gašenje, zahvaćen veliki kompleks

Srpski teniser Novak Đoković ponovo je kažnjen zbog bespravne gradnje na svom imanju u Marbelji, piše La Opinión de Malaga.&nbsp;
Prema navodima, Đoković nije posjedovao odgovarajuće dozvole kada je proširivao verandu, postavljao vanjsku tuš-kabinu i adaptirao podrum u garažu.
Lokalne vlasti su ga još u februaru ove godine upozorile na nepravilnosti, a sada mu je izrečena i novčana kazna od 5.000 eura. Vila, koju je kupio 2020. godine za 10 miliona eura, već mu je ranije donijela probleme – ovo je treći put da je kažnjen zbog nedostatka građevinskih dozvola.&nbsp;
Sporne dogradnje će morati ukloniti.

Đoković ponovo kažnjen zbog bespravne gradnje

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.
Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.
Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.
To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.
Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.
No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.
Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.
Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.
Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.
Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.
Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.
Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.
Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;
A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.
- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;
Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.
- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.
Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;
- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.
Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.
- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.
Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;
Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.
Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;
I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.
No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;
Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.
- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.
Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;
- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.
Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.
Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Vasiljević: Na sjeveru Crne Gore država nema kontrolu, odluke tamo donose druge strukture

Javnost s pravom pita: zašto lider GP URA Dritan Abazović nije u petak bio u Beranama? Gdje je nestao čovjek koji je, kao premijer 2022. godine, svojim potpisom na Temeljni ugovor predao dio državnog suvereniteta Crkvi Srbije? Zašto nije bio prisutan da svjedoči posljedicama tog, po mnogima, izdajničkog čina? Zašto nije bio rame uz rame sa onima koji su u objektu Crkve Srbije slavili lik ratnog zločinca i četničkog komandanta Pavla Đurišića? Zar nije prirodno da se pojavi tamo gdje se njegovo djelo slavi – i to s aplauzima? Jer upravo je on – Dritan Abazović – omogućio ovakve scene. Scene u kojima se u crkve unose kipovi zločinaca, a država Crna Gora ne smije ni da pisne bez “blagoslova” Crkve Srbije. Sve to stoji kao posljedica potpisanog Temeljnog ugovora – dokumenta koji je, u tajnosti, bez javne rasprave, bez parlamentarne procedure, dogovoren s Porfirijem i Srbijom i potpisan u Vili Gorica, 3. avgusta 2022. godine. Tako se ne potpisuje ugovor u ime jedne suverene države. Tako se sklapa pakt u korist druge. Čudi što nije Abazović iskoristio priliku da ga – kako je najavljivao velikosrpski ideolog Matija Bećković – srpska omladina nosi na rukama. Podsjetimo se: - Kad bi Dritan Abazović sjutra stigao u Beograd, nosila bi ga srpska omladina na rukama - izjavio je Bećković nakon izbora 2020. Gdje su sada ti “mladi nosioci”? Gdje su srpski aplauzi za “najbolju investiciju velikosrpske politike” u Crnoj Gori? Tu su bili, spremni, ali Abazovića nije bilo. A bilo je za očekivati da Abazović bude među onima koji su slavili – jer on je omogućio sve: i kip zločinca, i crkvenu moć, i državnu nemoć. Omogućio je da se crkveni hramovi koriste kao političke tvrđave, a oltari kao pozornice za reviziju istorije. Možda je trebalo da bude tamo – da ga dočekaju “prepodobni” vjernici, spremni da mu zapjevaju, uz himnu Srbije. Jer da nije bilo njegovog potpisa – ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Da, Dritan Abazović je potpisao Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije – u ime Crne Gore, a bez Crne Gore. Ignorišući pravna upozorenja, protivljenje stručnjaka, akademske zajednice, NVO sektora, političara… Potpisao je ono što nijedan premijer jedne suverene države sebi ne bi smio dozvoliti. Zato pitamo: ako nije imao problem da potpiše, zašto ima problem da se pojavi? Slavili bi ga. Imaju i razloga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808090832_0948673d748876542c9af02a2e055b3b9a4997af5d6306faba16fdc81d811951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250808090832_0948673d748876542c9af02a2e055b3b9a4997af5d6306faba16fdc81d811951" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Metodije drži liturgiju Pavle Đurišić"> </figure>

Tag: raketa