Sjedinjene Američke Države zakazale su prvo testiranje interkontinentalne balističke rakete (ICBM) sposobne za nošenje nuklearnog oružja nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp naredio obnovu takvih testova.
Planirano testno lansiranje rakete Minuteman III trebalo bi se održati između srijede i četvrtka. Raketa će biti ispaljena iz svemirske baze Vandenberg u Kaliforniji, a očekuje se da će dosegnuti poligon za testiranje protivraketne odbrane Ronald Reagan na koralnom ostrvu Kwajalein u Maršalovim Ostrvima u središnjem dijelu Tihog okeana, prenosi Newsweek.
Ako se lansiranje potvrdi, raketa će pratiti sličnu putanju kao i testiranje sprovedeno u maju ove godine, kada je nenaoružana raketa s jednim povratnim modulom preletjela oko 6800 kilometara od Kalifornije prema zapadu.
Ovo će biti drugo testiranje američkih nuklearnih snaga u posljednjih nekoliko mjeseci. U septembu je podmornica američke mornarice ispalila četiri nenaoružane balističke rakete Trident II D5 u Atlantskom okeanu kod obale Floride.
Prema podacima Federacije američkih naučnika (FAS), američko vazduhoplovstvo raspolaže s oko 400 raketa Minuteman III razmještenih u silosima u Coloradu, Montani, Nebraski, Sjevernoj Dakoti i Wyomingu. Svaka od njih ima domet veći od 9600 kilometara. Iako je svakom projektilu dodijeljena jedna nuklearna bojeva glava, tehnički mogu nositi dvije ili tri.
Prošle sedmice predsjednik Tramp je objavio da je naredio Ministarstvu obrane da "odmah započne s testiranjem nuklearnog oružja", opravdavajući odluku činjenicom da Rusija i Kina provode vlastiteeksperimente. Američki ministar energetike Kris Rajt pojasnio je da testovi neće uključivati stvarne nuklearne eksplozije, već simulaciju svih ostalih faza procesa kako bi se provjerila pouzdanost sistema koji bi u stvarnim uslovima aktivirao nuklearnu reakciju, prenosi Dnevni avaz.
Iz Komandnog centra za globalne udare američke avijacije ističu da se radi o "rutinskom i redovitom testiranju" koje se provodi nekoliko puta godišnje.
- Ovi testovi su planirani unaprijed i nisu povezani s aktualnim svjetskim događajima - navodi se u saopštenju nakon posljednjeg majskog lansiranja.
- Cilj testiranja je potvrditi da američko nuklearno oružje ostaje sigurno, pouzdano, učinkovito i sposobno odgovoriti na prijetnje 21. vijeka te uvjeriti naše saveznike u američku obrambenu spremnost - saopštila je vojska.
Još uvijek nije poznato kako će Rusija i Kina reagovati na planirano testiranje. Moskva je nedavno testirala torpedo sposoban za nošenje nuklearne bojeve glave, dok je Peking predstavio novu interkontinentalnu raketu za koju tvrdi da može "dosegnuti bilo koju tačku na planeti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SAD najavile testiranje interkontinentalne balističke rakete

Prema podacima do kojih su došli ukrajinski mediji, ruska vojska je počela sa nabavkom najnovijih krstarećih raketa Kh-BD. U dvije proizvodne serije naručeno je po 16 krstarećih raketa što je ukupno 32 rakete.
Krstareće rakete Kh-BD su naručene u konfiguracijama za konvencionalne i nuklearne bojeve glave. Cijena svake je procijenjena na 337 miliona rubalja po komadu, što je ekvivalentno 4,2 miliona dolara.
Glavni izvođač radova za proizvodnju raketa bio je konstruktorski biro Raduga, koji također serijski isporučuje ruskoj vojsci rakete H-101.
Poznato je da su rakete Kh-BD bile namijenjene projektu perspektivnog ruskog bombardera PAK DA, koji još nije realizovan, ali će za njih biti prilagođeni strateški bombarderi Tu-160.
Dokumenti ukazuju na to da će samo modernizovani bombarderi Tu-160M ​​biti opremljeni novim raketama, koje će dobiti potrebne strukturne promjene u odjeljku za bojevi teret.
Trenutno nema drugih pouzdanih informacija o novom ruskom oružju, ali otvoreni izvori sadrže informacije o razvoju projekta zasnovanog na radu "Projekta 504".
Razni izvori su takođe naveli da će proizvod imati sofisticirani navigacijski sistem s optičkim senzorima poput raketa X-101, a dobiće i ugrađeni Doppler radar za navigaciju i izbjegavanje terena.

Rusija počela uvoditi u naoružanje najnovije krstareće rakete, po komadu koštaju četiri miliona dolara

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un nadgledao je veliku vojnu paradu na kojoj je pred međunarodnim dužnosnicima predstavio novu interkontinentalnu balističku raketu, izvijestio je u subotu državni medij KCNA. 
 
Parada, koja je započela kasno u petak, obilježila je 80. godišnjicu osnivanja vladajuće Radničke stranke, a uslijedila je nakon proslave u četvrtak.
Kineski premijer Li Qiang, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, kao i čelnik vijetnamske Komunističke partije To Lam, viđeni su uz Kima na paradi. 
 
Na vojnoj paradi, Sjeverna Koreja koja posjeduje nuklearno oružje predstavila je svoju najnapredniju interkontinentalnu balističku raketu Hwasong-20, koju je KCNA opisala kao "najjači nuklearni strateški sistem naoružanja". 
 
Serija interkontinentalnih balističkih raketa Hwasong dala je Sjevernoj Koreji mogućnost ciljanja bilo gdje na američkom kopnu, ali ostaju pitanja o sofisticiranosti njenog sistema navođenja za dosezanje cilja i sposobnosti bojeve glave koju nosi da izdrži ponovni ulazak u atmosferu.
- Trebali bismo očekivati da će sistem biti testiran prije kraja ove godine- rekao je za Reuters Ankit Panda iz američke Carnegiejeve fondacije za međunarodni mir.
Ostalo oružje koje je bilo izloženo uključivalo je hipersonične balističke rakete, krstareće rakete, novu vrstu višecijevnog bacača raketa i lanser za samoubilačke dronove, rekao je Hong Min, sjevernokorejski analitičar u Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje. 
 
Kim je ranije u petak razgovarao s Medvedevom, koji je rekao da žrtva sjevernokorejskih vojnika koji se bore za Rusiju u njenoj vojnoj kampanji u Ukrajini dokazuje povjerenje u odnose između dviju zemalja. 
 
Kim je rekao Medvedevu da se nada nastavku jačanja saradnje s Rusijom i bliskom sudjelovanju u raznolikim razmjenama kako bi se postigli zajednički ciljevi, navela je KCNA. 
 
Vijetnam i Sjeverna Koreja takođe su potpisali sporazume o saradnji u raznim područjima, uključujući između ministarstava odbrane, vanjskih poslova i zdravstva, saopštila je KCNA bez navođenja detalja.

Sjeverna Koreja pokazala novu interkontinentalnu balističku raketu

Izraelska vojska je danas saopštila da je presrela raketu ispaljenu iz Jemena.
- Raketu ispaljenu iz Jemena presrelo je izraelsko ratno vazduhoplovstvo - saopštila je izraelska vojska na Telegramu.
Huti pobunjenici, koje podržava Iran, redovno lansiraju rakete ili dronove prema Izraelu, od kojih velika većina bude presretnuta.
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo juče je bombardovalo lokacije Huta u Sani i sjevernoj provinciji Džaf. Jemenski pobunjenici, koji kontrolišu djelove Jemena, saopštili da je u napadima poginulo 35 ljudi.

Izraelska vojska tvrdi da je presrela raketu ispaljenu iz Jemena

Izraelska vojska saopštila je večeras da je presrela raketu ispaljenu iz Jemena. 
 
Kako prenosi Anadolija, u vojnom saopštenju se navodi da je raketni napad aktivirao sirene za vazdušnu uzbunu u više djelova zemlje. 
 
Sirene su se oglasile u većem dijelu Jerusalima, aerodroma Ben Gurion, Modin, Rishon Lezion​​​​​​​, kao i u nekim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali. 
 
Vojska je navela da su raketu oborile vazdušne snage, a dodaje se da nije bilo prijavljenih povrijeđenih. 
 
Huti pokret iz Jemena nije odmah komentarisao tvrdnje izraelske strane. 
 
Od novembra 2023. godine, Huti izvode raketne i napade dronovima na izraelske ciljeve, kao i na komercijalne brodove u Crvenom moru, Adenskom zalivu i Arapskom moru, u znak podrške Palestincima u Gazi.

Izraelska vojska presrela raketu iz Jemena

Ruska vojska je saopštila da je tokom noći oborila 90 ukrajinskih dronova, od kojih oko 40 iznad Azovskog mora, kao i jednu protivbrodnu krstareću raketu Neptjun, kao i da nije bilo nastradalih.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su tokom noći sistemi protivvazduhoplovne odbrane presrelli i uništili 90 ukrajinskih dronova, kao i da je protivbrodska krstareća raketa Neptjun takođe oborena iznad Azovskog mora.
Dronovi su presretnuti u osam regiona, od kojih 38 iznad Azovskog mora, 24 u oblasti Krasnodar, jugozapadna Rusija, i 15 iznad Krimskog poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine.
Rusija gotovo svakodnevno objavljuje da je presrela i neutralisala ukrajinske dronove lansirane ka teritoriji koju kontroliše.
Kijev tvrdi da sprovodi te akcije, koje su često uperene na energetske instalacije, kao odgovor na ruska bombardovanja Ukrajine
Noćašnji napad odvija se u trenutku kada američki i ruski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin izjavljuju da žele razgovore o rješenju sukoba u Ukrajini.
Juče je Tramp rekao da bi njegov susret sa Putinom u Saudijskoj Arabiji mogao da se dogodi vrlo brzo i da Putin želi da borbe prestanu.
Pregovori, takođe u Saudijskoj Arabiji, između delegacija dvije strane treba da se održe prije tog susreta.

Rusija tvrdi da je tokom noći oborila 90 ukrajinskih dronova i jednu raketu

Rusija će nastaviti sa testiranjem hipersonične rakete koju je dan ranije ispalila na Ukrajinu i započeti serijsku proizvodnju novog sistema - rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da danas u svijetu ne postoji protivmjera na takvu raketu, niti sredstva za njeno presretanje.
- Nastavićemo sa testiranjem ovog najnovijeg sistema. Neophodno je uspostaviti serijsku proizvodnju - rekao je Putin na sastanku sa zvaničnicima Ministarstva odbrane i vojno-industrijskog kompleksa, prenosi Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da Ukrajina radi na razvoju novih tipova protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila novim rizicima nakon ruskog raspoređivanja nove rakete srednjeg dometa.
Putni je ranije rekao da je ispaljivanje novog projektila odgovor na "agresivne akcije" NATO-a i ukrajinsku upotrebu raketa koje je isporučio Zapad za napade unutar ruske teritorije.

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je tokom današnjeg zasijedanja Skupštine da ga građani, uglavnom proruski orjentisani, pitaju ima li šanse da preteknu jer smatraju da smo sada legitimna meta Rusije.
- Rusija je već upotrijebila neke interkontitnenalne balističke rakete. Želim da razočaram i proruski i proukrajinski nastrojene građane, ako Rusija pusti raketu put Crne Gore - svi ćemo stat u jednu Milku od 80 grama koju su pojele kolege iz SD i DPS-a - naveo je on.

Knežević: Svi ćemo stat u jednu „Milku“ od 80 grama ako Rusija pusti raketu put Crne Gore

Rusija je rano jutros pokrenula veliki raketni napad na Ukrajinu koji je nanio štetu u najmanje dva regiona, saopštile su ukrajinske vazdušne snage i regionalni čelnici. 
 
Ruski napad, koji je uključivao upotrebu interkontinentalne balističke rakete, dolazi samo nekoliko dana nakon izvještaja da je Ukrajina koristila britanske projektile i sisteme ATACMS proizvedene u Sjedinjenim Američkim Državama za napad na vojne ciljeve dublje unutar Rusije. 
 
Glavna meta ruskog napada bio je jugoistočni region Dnjepropetrovsk, najvažniji industrijski region Ukrajine, i njegov glavni grad Dnjepar. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, cijela država je bila nekoliko sati pod uzbunom za napad. 
 
Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je pored ICBM-a, Rusija lansirala hipersoničnu raketu Kh-47M2 Kinzhal i sedam podzvučnih krstarećih raketa Kh-101. 
 
Kako se navodi, ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je šest projektila Kh-101. 
 
Guverner regiona Serhij Lisak naveo je u objavi na Telegramu da je njegova regija podnijela najveći teret ruskog napada. 
 
- Od ranog jutra, agresor je masovno napao našu regiju - naveo je Lisak, dodajući da preliminarne informacije pokazuju da je oštećen industrijski objekat u glavnom gradu regije Dnjepru, gdje su napadom izazvana dva požara. 
 
Eksplozije su takođe prijavljene u Kremenčuku, u centralnoj Poltavskoj oblasti. 
 
Pretpostavlja se da je upotreba velikog broja sofisticiranih projektila od strane Moskve, za razliku od uobičajenih napada bespilotnim letjelicama, odgovor na to što je Ukrajina dobila odobrenje da koristi neke raketne sisteme dugog dometa koje je donirao Zapad za napad dublje u Rusiju.

Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu u napadu na Ukrajinu

Nekoliko glavnih puteva zatvoreno je na sjeveru Izraela, u blizini grada Safeda, jer hitne službe pokušavaju da ugase požare izazvane raketama koje su lansirane iz Libana.
Izraelska vojska je saopštila da je približno 160 raketa ispaljeno u nedjelju iz Libana na sjeverni Izrael, prenijela je američka televizija CNN.
Portparol policije je rekao da je u blizini grada Safeda na sjeveru Izraela, "primljeno nekoliko izvještaja" o padovima raketa "na nekoliko lokacija“.
Požari su izbili na otvorenim površinama u Safedu i okolini i gase ih vatrogasne jedinice, dodao je portparol, prenosi Tanjug.
Dio autoputa 90, najdužeg u zemlji, povremeno je blokiran dok policija i jedinica za bombe rade na uklanjanju rizika za stanovništvo.
Vatrogasna i spasilačka služba Izraela je saopštila da je 15 vatrogasnih ekipa i šest helikoptera angažovano na gašenju požara, kao i da trenutno nema opasnosti da se vatra proširi na obližnje kuće, i da nisu izdati nalozi za evakuaciju stanovništva.

1084x550

Više puteva zatvoreno u sjevernom Izraelu nakon lansiranja 160 raketa iz Libana

Najmanje četiri američka vojnika su povrijeđena, neki od njih kritično, kada je nepoznati napadač otvorio vatru na njihovu patrolu u centralnom sirijskom gradu Palmiri u subotu, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.&nbsp;
Sirijska državna novinska agencija SANA citirala je bezbjednosni izvor koji je naveo da su dvojica sirijskih vojnika povrijeđena, te da je napadač ubijen, bez navođenja dodatnih detalja.&nbsp;
Broj povrijeđenih i težina njihovih povreda mogli bi se mijenjati kako bude pristizalo više informacija, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.&nbsp;
Ranije su dvojica sirijskih zvaničnika izjavila Reutersu da je napadnut konvoj sirijskih vojnih snaga i američkih snaga iz koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bori protiv Islamske države.
Vojska Sjedinjenih Američkih Država raspoređena je na sjeveroistoku Sirije u sklopu decenijama dugih napora da pomogne kurdskim snagama u toj oblasti. Izvor je rekao SANA-i da su američki helikopteri evakuisali povrijeđene u američku bazu u sirijskoj regiji Al-Tanf, blizu iračke granice.

Pucnjava u Siriji: Ranjeno nekoliko američkih i sirijskih vojnika

Sud u Boliviji je bivšem šefu države Luisu Arseu odredio pritvor od pet mjeseci, dok čeka suđenje pod optužbom za korupciju.
Lider bolivijske stranke Pokret ka socijalizmu (MAS) Arse je za predsjednika izabran 2020. godine.
Funkciju je napustio prije mjesec dana, poslije izbora prvog desničarskog lidera za predsjednika Bolivije u skoro dvije decenije.
Arse poriče optužbe za kršenje dužnosti i finansijske zloupotrebe, a prijeti mu zatvorska kazna do šest godina.
Dva dana nakon Arseovog iznenadnog hapšenja na ulicama bolivijske prijestonice La Paz, sudija mu je u petak na saslušanju putem interneta odredio pritvor.
Arse je noću prebačen u jedan od najvećih bolivijskih zatvora u La Pazu, a datum suđenja nije objavljen.
Optužbe se odnose na navodno izvlačenje miliona dolara iz državnog fonda na privatne račune, u vreme kada je Arse bio ministar ekonomije pod bivšim predsjednikom Evom Moralesom, od 2006. do 2017. godine.
Iako je skandal prvi put izbio 2017. godine, istrage o navodnoj korupciji su zastale tokom Moralesovog mandata, jer su tada bolivijski sudovi bili poslušni vlastima.
Slučaj je ponovo otvoren kada je konzervativni predsjednik Rodrigo Paz prošlog mjeseca preuzeo dužnost, okončavši skoro dvije decenije dominacije stranke MAS.
Paz je vodio kampanju na obećanju da će očistiti vladu i tražiti pravdu za korupciju.
Na vlast je došao na talasu nezadovoljstva zbog najgore ekonomske krize u Boliviji za četiri decenije.
Arse je kritikovao optužbe kao politički progon.
- Ja sam žrtveni jarac. Optužbe su politički motivisane- rekao je sudiji, insistirajući da nije imao veze s vladinim fondom koji je pod istragom, a koji je služio za podršku starosjedeocima i seljacima, koji su činili okosnicu podrške MAS-u.
Zvaničnici uključeni u prethodnu istragu kažu da je Arse optužen za preusmjeravanje novca iz projekata za razvoj sela da bi obezbijedio lojalnost sindikata saveznika MAS-a i vođa domorodaca tokom predizbornih kampanja.
Bivši predsjednik Morales je dobio tri uzastopna mandata, ali je smijenjen 2019. godine kada je njegova četvrta pobjeda na izborima pokrenula optužbe za prevaru i masovne proteste.
Arseovi advokati su zatražili od sudije da odobri njegovo puštanje na slobodu do suđenja, a kao razlog su naveli da se bivši predsjednik liječio od raka bubrega prije nekoliko godina.
Ali sudija Elmer Laura je odbio žalbu, pa čak i prekoračio zahtjev tužilaštva od tri mjeseca pritvora u centru za maloljetnički pritvor, naloživši pet mjeseci u državnom zatvoru.
- Ovo su zločini koji direktno utiču na državnu imovinu i resurse koji su dodeljeni ranjivim sektorima- rekao je Laura.

Bolivija: Bivšem predsjedniku određeno pet mjeseci pritvora, optužen za korupciju

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Vašingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz đubriva.
Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika.
Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Marija Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja.
Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju.
Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trampovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Vašington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva.
- U skladu s instrukcijama predsjednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu. Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju.- rekao je Coale.&nbsp;
Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka đubrivo.
Rekao je da su dvije strane takođe razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. 7
- Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije- rekao je Coale.
Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine.
Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka".
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja.&nbsp;
- Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli- rekao je.
Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vašington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj.
- Vaš predsjednik ima dugu istoriju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji- rekao je Coale.
Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
- Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces- rekao je Coale.

Bjelorusija oslobodila 123 zatvorenika

Više od dvije hiljade osoba poginulo je ili nestalo u velikim poplavama i klizištima u Indoneziji i Šri Lanki, pokazali su zvanični podaci. 

Neviđene poplave, klizišta, oluje i cikloni uzrokovali su široko rasprostranjenu devastaciju širom Južne i Jugoistočne Azije, a Indonezija je najteže pogođena, dok je slijedi je Šri Lanka, prenosi Anadolija.
Indonezijska nacionalna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je da je do sada na Sumatri poginulo 995 ljudi, 226 je nestalo, a više od pet hiljada je povrijeđeno, dok su spasilačke operacije u toku.
Više od 3,2 miliona ljudi pogođeno je razornim poplavama i klizištima u poplavljenim provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
U Šri Lanki, prema podacima Centra za upravljanje katastrofama, broj žrtava ciklona Ditvah porastao je na 640, a 211 osoba se još vodi kao nestalo od oluje koja je udarila 17. novembra.
Razorna poplava pogodila je i više od 1,6 miliona ljudi i prouzrokovala štetu na oko 110 hiljada kuća, uključujući više od 5,7 hiljada potpuno uništenih.
Ujedinjene nacije su prošle sedmice saopštile da je najmanje 185 ljudi poginulo na jugu Tajlanda, dok se 367 vodi kao nestalo.
Četiri smrtna slučaja zabilježena su i u Indiji, a tri u Maleziji usljed teških vremenskih uslova.

U poplavama u Indoneziji i Šri Lanki više od dvije hiljade mrtvih i nestalih

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: raketa