Jedna od posljednjih komunikacija koje je pokojni vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić ostvario prije “provaljivanja” i gašenja aplikacije SKY ECC, početkom marta 2021. odnosila se na na prošle lokalne izbore u Nikšiću, koji su održani 14. marta te godine. Vukotić je u tom razgovoru koristio šifru GP6DYO, a prepiska se odvijala u grupi koju su činili on i, prema identifikaciji koju su obavile službe bezbjednosti, Darko Vicković (šifra 76Q34E), višestruko osuđivano bezbjednosno interesantno lice iz Nikšića, blizak Ranku Raduloviću koji je nedavno uhapšen zbog silovanja. Vukotić u toj SKY ECC prepisci pominje jednog od svojih bliskih saradnika i, nakon Vukotićeve smrti, jednog od vodećih ljudi škaljarskog klana Radomira Bobana Baćovića, ali i biznismene Miodraga Daku Davidovića, Zdravka Kosanovića i Darka Krivokapića. Tadašnji vođa „škaljaraca“ traži od Vickovića, na osnovu Baćovićevih sugestija, da se „poguraju robom ili parama“ određene navijačke grupe koje su učestvovale na litijama da glasaju za tadašnju opoziciju, a današnju vlast. Problem je, kako je to Baćović predstavio Vukotiću, koji više puta naglašava da ga politika ne interesuje, što su navijači podržali biznismena Miodraga Daku Davidovića koji je, opet prema Baćovićevim riječima, „Daka sa DPS-om“. U SKY ECC komunikaciji koja se odvija 8. marta između 15 sati i 51 minut i 21 sat i dva minuta, Vukotić detaljno prepričava šta mu je sve Baćović kazao o izborima u Nikšiću i kakvu je pomoć tražio od njega. On prvo od Vickovića traži informaciju da li ima vezu sa nekim od navijača koji su učestvovali na litijama i tvrdi da su mu rekli „da su dobri momci, ali ih je Daka preuzeo“, a nedugo potom otkriva da mu je Boban (Baćović) kazao da je „Daka kao sa DPS-om i da im se kaže to da pređu za opoziciju“. Vukotić dalje kaže da je skrenuo pažnju Baćoviću da ljudi moraju da se „stimulišu robom ili parama“, te da mu je Baćović odgovorio da će on „pogurati sa parama“. Vukotić u tom trenutku traži mišljenje o tome od Vickovića i dodaje „E jbg brate bolje da sam njima dao koji kom no sam Barane pokušao da uzdignem“. Podsjećamo, M portal je 18. marta 2023. godine objavio dio SKY ECC prepiski u kojima Radomir Baćović detaljno govori i tome kako ga nikšićki izbori već dosta koštaju, ali da sa zadovoljstvom troši na njih“. Desetak minuta nakon početka razgovora Vukotić otvoreno kaže Vickoviću „Evo Boban me udavi sinoć da ti momci pređu za opoziciju jer je Daka sa Branom dogovor napravio“. Potom slijedi Vukotićeva glasovna poruka u kojoj pominje Zdravka Kosanovića (Kole), bliskog saradnika Dake Davidovića „Biće, biće Kole i Darko Krivokapić čuveni, biznismeni i kamataši nikšićki, sad su i oni u politiku ušli“. Tadašnji vođa „škaljaraca“ čak pravi i mini političku analizu: „Sad ću pričati mada za Daku se zna da je napravio partiju da bi odnio glasove opoziciji. A sa Branom je drug i znam da su pričali nego brate mene i ne interesuje to no Boban me udavi oće sad da se spušta dolje oko izbora da pomogne opoziciji“. Pred sam kraj razgovora Vukotić zaključuje „Pomoći ćemo mu sve“, ali i izražava zabrinutost zbog Baćovićeve najave da će doći u Nikšić da bi pomogao tadašnju opoziciju uoči lokalnih izbora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43" data-rendition-name="original" width="572" height="533" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37" data-rendition-name="original" width="569" height="467" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  Radomir Boban Baćović trenutno važi za istaknutog člana "škaljarskog klana", jedne od vodećih kriminalnih organizacija na Balkanu. Prema informacijama do kojih su ranije došli srpski mediji, Baćović je bio blizak saradnik Ranka Radoševića zvanog Eskobar, koji je ubijen u martu 2023. godine u Beogradu. Radošević je inače ujak aktuelnog predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića. Bezbjednosne službe su još tokom devedesetih godina prošlog vijeka ukazivale na povezanost Baćovića sa srpskom Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA), a iskusniji crnogorski bezbjednjaci tvrde da je on i sada pod nekom vrstom zaštite srpske tajne službe. Izvori M portala tvrde da crnogorske službe već nekoliko godina raspolažu podacima da je Baćović u toku predizborne kampanje za izbore u Nikšiću organizovao „štab“ u Trebinju, odakle je finansirao kupovinu glasova i koordinirao aktivnostima koje su se odnosile na predizborne malverzacije. Njegov brat Rajko Baćović iz Nikšića, vlasnik taksi firme, takođe je bio uključen u te aktivnosti a uoči prošlih nikšićkih izbora policija je pretresala prostorije njegove firme zbog sumnji da se upravo odatle obavlja kupovina glasova. Bezbjednosno interesantna lica iz Nikšića koja Boban Baćović drži pod kontrolom, a prema izvorima M portala bliska su nekadašnjem Demokratskom frontu i predsjedniku Opštine Marku Kovačeviću, lično je Baćović angažovao neposredno prije održavanja prošlih nikšićkih izbora kao obezbjeđenje osobama iz Srbije, uglavnom aktivistima tamošnje vladajuće Srpske napredne stranke, koje su tokom predizborne kampanje dolazile u Nikšić kako bi donosile keš novac za kupovinu glasova. Crnogorska policija je u tom periodu nekoliko puta privodila državljane Srbije kod kojih je otkrila veće količine keša, tehničku robu ili propagandni materijal koji je bio namijenjen predizbornoj kampanji tadašnjeg DF-a čiju je listu predvodio Marko Kovačević. Među „viđenijim“ aktivistima SNS-a koje je crnogorska policija tada privodila bio je i Vladimir Mandić, bivši rukometaš, član Glavnog odbora SNS-a i Vučićev čovjek od povjerenja za prljave poslove poput razbijanja demonstracija opozicije, prikrivanje vlasništva nad nekretninama i prijavljivanje boravka fantomskih birača iz Republike Srpske. Mandić je, prema istraživanjima srpskih medija, vlasnik nevjerovatnih 46 nekretnina u Beogradu, a samo na jednoj adresi gdje Mandić posjeduje nekretninu prijavljen je čak 121 fantomski birač iz Republike Srpske sa lažno prijavljenim prebivalištem u Beogradu. I Nemanja Stajić, nedavno uhapšeni bivši sekretar beogradskog Gradskog sekretarijata za poslove legalizacije, privođen je neposredno uoči prošlih nikšićkih izbora kada je na graničnom prelazu Ranče kod njega pronađeno više od 26.000 eura u kešu, pet laptop računara i 11 srpskih zastava.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vođa „škaljaraca“ uoči prošlih izbora u Nikšiću: „Ljudi moraju da se stimulišu robom i parama, Boban će pogurati parama“

Službenici Mobilne jedinice Uprave policije su juče na auto-putu uhapsili vozača B. J. (43) iz Kolašina koji se kretao brzinom od 239 kilometara na sat.
- To je do sada najveće zabilježeno prekoračenje brzine na auto-putu - istakli su iz Uprave policije u objavi na mreži Iks (X).
Zbog prekoračenja brzine na auto-putu pripadnici Mobilne jedinice su uhapsili i K. I. iz Hrvatske koji je vozilom upravljao brzinom od 204 kilometara na sat.
- Uhapšen je i mladi vozač, državljanin Srbije, S. P. (22) koji se kretao brzinom od 197 kilometara na sat - navodi se u objavi Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1912742394870587410%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšen Kolašinac: Vozio 239 kilometara na sat na auto-putu

Ministarstvo šumarstva Indonezije obustavilo je izdavanje dozvola za sječu drveta u prostranim mangrovim šumama kako bi zaštitilo ekosistem i iskoristilo mogućnosti trgovine ugljenikom, izjavio je u srijedu zvaničnik ovog resora.
Indonezija, ostrvska država, ima 3.440.464 hektara mangrovih šuma koje predstavljaju staništa za različite vrste flore i faune, navodi Xinhua.
Direktor za rehabilitaciju mangrovih šuma pri Ministarstvu šumarstva Ristianto Pribadi priznao je da je u porastu interes za izdavanje dozvola u mangrovim područjima.
Istakao je da su sve dozvole koje izdaje ministarstvo isključivo za aktivnosti koje se klasifikuju kao usluge za zaštitu okoline.
Objašnjava da te aktivnosti uključuju korištenje proizvoda koji nisu drvo, ekoturizam i trgovinu ugljenikom.
Kao jedan od napora za rehabilitaciju mangrovih šuma, direktor je naglasio potrebu za investicijskim pristupom kako se ne bi u potpunosti oslanjali na budžet vlade.
Prema nacionalnoj karti mangrova za 2025. godinu, Indonezija ima još 769.824 hektara potencijalnog staništa za mangrove.
Ekosistemi mangrova, gdje biljne vrste, rakovi, ribe, ptice i druga morska stvorenja žive zajedno, smatraju se bitnim izvorom biodiverziteta.
Šume mangrova daju i određenu zaštitu od erozije obala. Poznato je da šume mangrova smanjuju efekat stakleničkih plinova apsorbujući ugljični dioksid iz atmosfere i stoga imaju važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Indonezija obustavila sječu drveta u mangrovim šumama radi zaštite ekosistema

Građanski pokret URA predaće danas krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i drugih NN lica zbog potpisivanja dokumenta koji, kako su saopštili, nije ništa drugo do sporazum o rasprodaji Crne Gore. 
 
Poslanički klub Građanskog pokreta URA tim će u 11 sati održati konferenciju za medije u Skupštini Crne Gore gdje će javnost upoznati sa detaljima krivične prijave.

URA: Predajemo krivičnu prijavu SDT-u protiv Spajića i drugih zbog sporazuma o rasprodaji Crne Gore

Tokom ponovljenog suđenja za silovanje po tužbi pokreta MeToo advokati bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstina, osuđenog za silovanje i seksualno zlostavljanje, zatražili su danas od sudije da njihovom branjeniku dozvoli da zbog bolesti noći provodi u bolnici u Njujorku umjesto u zatvoru.
Nekadašnji filmski mogul Harvi Vajnstin (73) stigao je u sud u invalidskim kolicima, kao što je to činio i na svim dosadašnjim pojavljivanjima pred sudom, prenosi AP.
Vajnstinovi advokati su u svom pismenom zahtjevu naveli da boravak njihovog branjenika u ozloglašenom zatvorskom kompleksu Rajkers Ajlend u Njujorku pogoršava njegove zdravstvene probleme i da bi mu zbog toga bio potreban noćni boravak u zatvorskom odjeljenju bolnice Belvju.
- U posljednjih nekoliko mjeseci Vajnstin je više puta premještan u Belvju na liječenje zbog različitih bolesti, uključujući hroničnu mijeloidnu leukemiju, srčane probleme, dijabetes, opstruktivnu apneju tokom spavanja i ozbiljna ograničenja u sposobnosti hodanja - rekao je njegov advokat Imran Ansari.

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: radomir-boban-bacovic

Vođa „škaljaraca“ uoči prošlih izbora u Nikšiću: „Ljudi moraju da se stimulišu robom i parama, Boban će pogurati parama“

Uhapšen Kolašinac: Vozio 239 kilometara na sat na auto-putu

Indonezija obustavila sječu drveta u mangrovim šumama radi zaštite ekosistema

URA: Predajemo krivičnu prijavu SDT-u protiv Spajića i drugih zbog sporazuma o rasprodaji Crne Gore

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

PRATITE TVe UŽIVO