Izvještaj EK: Odnosi sa Srbijom stabilni uprkos tenzijama, potrebno intenzivirati traženje rješenja sa Hrvatskom
I dalje su prisutne rasprave o statusu Srba, srpskom jeziku, ulozi Srpske pravoslavne crkve (SPC) i navodnom miješanju Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, uključujući i medijski prostor. Nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u avgustu 2026. godine, došlo je do značajnih političkih tenzija nakon što je predsjednik Skupštine uputio saučešće Mladićevom sinu - navodi se u Izvještaju EK

U Izvještaju Evropske komisije (EK) za 2026. godinu ocijenjeno je da su odnosi Crne Gore sa Srbijom generalno stabilni, iako povremeno dolazi do tenzija - poput Vučićevog osporavanja crnogorske nezavisnosti uoči obilježavanja 20 godina od njene obnove, te da je potrebno intenzivirati pronalaženje rješenja za otvorena pitanja sa Hrvatskom koja uslovljvaju naš ulazak u evropsku zajednicu.
Srbija, kako je konstatovano u Izvještaju, redovno pruža podršku prosrpskim grupama u Crnoj Gori, što je posebno došlo do izražaja tokom protesta u Botunu u decembru prošle godine.
- I dalje su prisutne rasprave o statusu Srba, srpskom jeziku, ulozi Srpske pravoslavne crkve (SPC) i navodnom miješanju Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, uključujući i medijski prostor - dodali su u EK.
Konstatovali su i da je, nakon smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u avgustu, došlo do značajnih političkih tenzija nakon što je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić uputio saučešće Mladićevom sinu.
Odnosi sa Hrvatskom su, prema njihovim riječima, intenzivirani kroz kontinuirani dijalog usmjeren na pronalaženje rješenja za otvorena bilateralna pitanja - njih osam koja uslovljavaju naš ulazak u Evropsku uniju.
- Pored dijaloga na ministarskom nivou, održano je i više posjeta i sastanaka na visokom nivou, uključujući sastanke premijera na marginama Strateškog foruma na Bledu i Samita Berlinskog procesa - navodi se u Izvještaju.
Potrebno je, kako su podvukli u EK, nastaviti i dodatno intenzivirati ove napore.
- Nakon početka primjene Sistema ulaska/izlaska EU (EES), Hrvatska je u maju 2026. godine izmijenila Zakon o strancima i najavila izdavanje nacionalne vize radi olakšavanja prekogranične mobilnosti profesionalnih vozača iz trećih zemalja, uključujući i vozače iz Crne Gore - dodali su u EK.
Dobri odnosi sa Albanijom, BiH, Kosovom...
Njihov stav je da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja predstavljaju važan segment procesa evropske integracije Crne Gore.
- Oni doprinose stabilnosti, pomirenju i stvaranju povoljnog ambijenta za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa prošlosti - ocijenjeno je u Izvještaju.
Crna Gora, prema njihovom stavu, generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim državama regiona koje su u procesu proširenja, kao i sa susjednim državama članicama EU.
- Odnosi sa Albanijom ostali su dobri. Posjete na visokom nivou i politički kontakti su nastavljeni, doprinoseći unapređenju i jačanju bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. Odnosi sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) u cjelini su ostali dobri. Na predsjedničkom nivou vođeni su razgovori o jačanju ekonomskih veza i regionalne saradnje. Zajednički granični prelaz Zupci–Sitnica, na putnom pravcu Trebinje–Herceg Novi, zvanično je otvoren. Povremena dešavanja u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska izazvala su oštre reakcije visokih crnogorskih zvaničnika - navodi se u Izvještaju.
Ističu i da su naši odnosi sa Kosovom ostali dobri.
- U julu 2026. godine, Crna Gora i Kosovo potpisali su bilateralni Sporazum o uzajamnom priznavanju kvalifikovanih usluga povjerenja i šema elektronske identifikacije - dodali su u EK.
Takvi su i odnosi sa Sjevernom Makedonijom sa kojom nemamo otvorenih bilateralnih pitanja.
- Tokom izvještajnog perioda održani su sastanci na visokom nivou između predstavnika dvije države - dodali su u EK.
Sa Turskom stabilno uprkos incidentu u Podgorici i ukidanju bezviznog režima
Istakli su da su bilateralni odnosi sa Turskom ostali stabilni i obilježeni sastancima na visokom nivou, uključujući i one održane na marginama Balkanske mirovne platforme, ali i konstatovali da je u oktobru prošle godine Crna Gora odlučila da privremeno suspenduje bezvizni režim za državljane Turske nakon incidenta u Podgorici u kojem je nožem uboden jedan Podgoričanin.
- Ovaj incident izazvao je talas protesta usmjerenih protiv turske zajednice u Crnoj Gori - naveli su u Izvještaju EK.
Talas ovih protesta u početku je predstavljen kao izraz nezadovoljstva zbog narušene bezbjednosti, ali je ubrzo poprimio otvoreno ksenofobičan i nacionalistički karakter pošto su okupljeni skandirali parole poput „Turci napolje“, uz prijetnje, pozive na nasilje, napade na turske državljane, njihove poslovne objekte i imovinu.
Naknadno je utvrđeno da dvojica prvobitno osumnjičenih turskih državljana nijesu učestvovala u incidentu. Vlada je isprva ukinula bezvizni režim za turske državljane, ali je on ponovo uspostavljen u decembru prošle godine - što je i konstatovano u izvještaju EK.
Nedvosmislena podrška Ukrajini
U Izvještaju se ističe da je Crna Gora nastavila da pruža nedvosmislenu podršku Ukrajini u ruskom agresorskom ratu, uključujući humanitarnu i vojnu pomoć.
- Crna Gora je učestvovala u regionalnim inicijativama i prisustvovala Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Kijevu. Predsjednici dvije države održali su sastanak - dodali su u EK.
Naveli su da su i odnosi sa Moldavijom dobri, te da se održavaju kroz Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP).
- Dvije strane sarađuju u oblasti evropskih integracija, na osnovu Memoranduma o saradnji potpisanog u maju 2025. godine - navodi se u Izvještaju EK.
Odnosi sa Italijom ostali su, kako su naveli, dobri i obilježeni sastancima na visokom nivou, tokom kojih su istaknute ključne oblasti za dalju saradnju.