Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 29. i 30. avgusta u radnoj posjeti Republici Finskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti. Posjeta, kako je saopšteno, otvara novu stranicu u bilateralnim odnosima i stvara prostor za unapređenje političke, ekonomske i sveukupne saradnje dvije države.
Tokom boravka u Helsinkiju, Milatović će se sastati sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom. Razgovori će, između ostalog, biti fokusirani na privlačenje finskih investicija u Crnu Goru, posebno u oblasti energetike, turizma i inovacija.
- Iako u prethodnim godinama gotovo da nije bilo finskih ulaganja, cilj je da se ta slika promijeni - saopšteno je iz Kancelarije predsjednika.
Poseban akcenat biće stavljen na evropske integracije Crne Gore. U godini kada Finska obilježava tri decenije članstva u Evropskoj uniji, očekuje se razgovor o podršci koju bi Helsinki mogao pružiti Crnoj Gori u procesu pristupanja, sa ciljem da država do 2028. postane punopravna članica EU.
- Evropska unija je naša radna akcija – svakog dana i na svakom poslu. Crna Gora ne smije više da čeka, moramo da žurimo u EU - poručio je Milatović u susret posjeti Finskoj.
Dvojica predsjednika razgovaraće i o saradnji u okviru NATO-a. Predviđena je i posjeta Evropskom centru izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama (Hybrid CoE), čiji je Crna Gora član od 2019. godine. Učešćem u radu ovog centra, država jača kapacitete u oblasti bezbjednosti kroz razmjenu iskustava i praksi sa 35 država članica EU i NATO.
- Posjetom Finskoj, predsjednik Milatović potvrđuje ličnu posvećenost ubrzanju evropskog puta Crne Gore, privlačenju novih investicija i jačanju međunarodnog ugleda zemlje - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović u radnoj posjeti Finskoj: Fokus na evropske integracije i finske investicije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi od 3. do 5. decembra u radnoj posjeti Briselu, gdje će se sastati s brojnim liderima Evropske unije na najvišem nivou - saopšteno je iz njegovog Kabineta.
- On će već danas održati sastanke sa Visokom predstavnicom za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos - navedeno je u saopštenju.
Predsjednik države će biti gost radne večere novoizabranog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte sa liderima Zapadnog Balkana.
- Drugog dana posjete, predsjednik će imati zaseban sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, zatim sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, kao i sa članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta - istakli su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Posljednjeg dana posjete učestvovaće na liderskom samitu „EU-Zapadni Balkan: obnovljeni pristup regionu“.
- Sastanci predsjednika Milatovića sa liderima EU na najvišem nivou dolaze neposredno nakon što je nova Evropska komisija zvanično započela svoj mandat 1. decembra, što dodatno naglašava značaj ove posjete. Susreti sa liderima Evropske unije i NATO-a predstavljaju nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića i posvećenosti u postizanju prioritetnog vanjskopolitičkog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović u radnoj posjeti Briselu do 5. decembra

Ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
Kako je najavljeno iz ambasade Italije u Crnoj Gori, Tajani će se sastati sa najvišim predstavnicima vlasti kako bi isticao stalnu posvećenost Italije rastu, stabilnosti i perspektivi evropskih integracija regiona Zapadnog Balkana.
Tajani će se u Podgorici sastati sa predsjednicima države i Vlade, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem, i sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Tajani je kazao da je Zapadni Balkan prioritet italijanske vanjske politike kome posvećuju stalnu pažnju, i na multilateralnom nivou, predsjedavajući grupom Prijatelja Balkana sa kojom će se ponovo sastati u Njujorku za nekoliko dana.&nbsp;
On je rekao da rade na daljem jačanju istorijskih veza sa Crnom Gorom.
- Stvaranjem posebnog zajedničkog komiteta, mi u potpunosti sprovodimo Sporazum o strateškoj saradnji koji je nekadašnji predsjednik (Silvio) Berluskoni potpisao 2010. godine. Dvije obale Jadrana su sve bliže i bliže - kazao je Tajani.&nbsp;
Integracije infrastruktura i tržišta električne energije su, kako je kazao, pokretačka snaga za rast - odnosno izvanredan most koji približava Balkan Evropskoj uniji.
- Željeno dvostručenje podmorskog dalekovoda koji je izgradila kompanija Terna će doprinijeti da Crna Gora postane istinsko energetsko čvorište regiona i ojača će sigurnost snabdjevanja - dodao je Tajani, koji će otvoriti rad “Okruglog stola o energetici Italija i Crna Gora” u Podgorici.

Tajani danas u radnoj posjeti Crnoj Gori

Mnoga porodična i druga nasljedstva, kao i unosna ulaganja u moderne tehnologije, učinili su da bogatstvo milijardera širom svijeta dostigne rekordne visine, prenosi Mina-business.
Bogatstvo superbogatih poraslo je na oko 13,6 biliona eura za godinu – što je povećanje od 13 odsto u odnosu na prošlu godinu, prema podacima švajcarske globalne banke UBS.
U analizi banka uzima u obzir gotovinu, hartije od vrijednosti, udjele u firmama, nekretnine i drugu opipljivu imovinu, prenosi Biznis.ba.
Ova ogromna svota raspoređena je na sve veću grupu ljudi. UBS je sada brojao 2,92 hiljade milijardera, a prošle godine 2,68 hiljada.
Istovremeno, 91 osoba ušla je u redove milijardera zahvaljujući nasljedstvu.
U Njemačkoj se broj milijardera povećao za trećinu, na 156. U Njemačkoj živi više milijardera nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.
Četvrtina njih samostalno je ušla u klub superbogatih.
Broj milijardera nastaviće da raste u nadolazećim decenijama kako se ubrzava prenos bogatstva.

Njemačka ima najviše milijardera u Evropi

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuće, po službenoj dužnosti, postupak povodom uvredljivog komentara koji je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš (Nova srpska demokratija) uputio direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milki Tadić-Mijović, rečeno je Vijestima iz te institucije.
Vraneš je na Instagramu reagovao na izjavu Tadić-Mijović koju je dala tom listu, a koja se odnosila na njegov nedavni nacionalistički istup. U objavi, uz nekoliko emotikona, citirao je Njegoša: “Kazuj babo jesi li vještica? Jesam kneže, nije fajde kriti”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7341%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Faktivistkinje-osudile-seksisticke-izjave-predsjednika-opstine-pljevlja-sve-smo-mi-vjestice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje redakcije Vijesti da objasni šta je želio da poruči tim stihovima, odnosno kako se oni odnose na Tadić-Mijović, Vraneš je odgovorio da nema komentar i da je “sve saopštio u citatu”.
Predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner NSD-a prethodno je izjavio da je Podgorička skupština iz 1918. bila legitimna, te da “crnogorski separatisti, uprkos nesumnjivim svjedočanstvima, to osporavaju”.&nbsp;
- Na nama je da branimo istinu - kazao je tom prilikom Vraneš.
Komentarišući njegove navode, Tadić-Mijović je rekla da su takvi potezi očekivani i da Vraneš baštini “sve što nije građanska i slobodarska antifašistička Crna Gora”.
- Slavi osvajače i šoviniste, i one koji su 1918. okupirali našu zemlju, a izgleda da bi i da juriša na Prizren. Može, ali sam, ne s našom djecom. Oni će u Evropu, a ne za Vranešom - kazala je ona.
Ona je dodala i da je jasno “šta su nam napravili ovi zatočenici opasne ideologije, kojima je četnički zločinac (Pavle) Đurišić junak”.
- Vidjeli smo šta nam je ta ideologija donijela ne samo za vrijeme Drugog svjetskog rata, nego i devedesetih... Nadam se da je Crna Gora naučila lekciju, i da će Vraneš i slični njemu biti samo kratka epizoda u ovom interregnumu u kom na političkoj sceni ima svega... - zaključila je Tadić-Mijović.
Tokom jučerašnjeg dana predstavnici nevladinih organizacija i građanski aktivisti su pozvali nadležne institucije da reaguju i pokrenu postupke protiv Vraneša zbog poruke upućene Tadić-Mijović, dok su od premijera Milojka Spajića, zatražili da hitno omogući razrješenje predsjednika Opštine Pljevlja.
Vraneš je sinoć saopštio da mu nije bila namjera da uvrijedi bilo koga, pa ni Tadić-Mijović, te da je njegov odgovor bio “isključivo političke prirode, a ne lične”.

Ombudsman će vještačiti Vraneša zbog uvreda na račun Tadić-Mijović

Aplikacija MyTurn, digitalni alat napravljen u Crnoj Gori, koji pomaže porodicama da na jednostavniji i zabavniji način organizuju kućne obaveze, predstavljena je među pobjednicima na European Young Innovators Festivalu, održanom krajem novembra u Gracu, u Austriji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120609128_1e2851f0d0a2c0a5fbcd064edca0780b8f53b299ff5af1cf65e211590b8cd067.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120609128_1e2851f0d0a2c0a5fbcd064edca0780b8f53b299ff5af1cf65e211590b8cd067" data-rendition-name="original" width="4242" height="2828" loading="lazy" alt="My Turn"> </figure>  Ovaj festival je okupio najbolje evropske projekte mladih inovatora, a MyTurn je ove godine bio jedan od 15 dobitnika nagrade WSA European Young Innovator, čime je postao tek drugi crnogorski projekat u posljednjih osam godina koji je osvojio ovo prestižno priznanje. World Summit Awards predstavlja jednu od najznačajnijih evropskih i globalnih nagrada za digitalne inovacije mladih koje doprinose ostvarenju ciljeva održivog razvoja i pozitivnim društvenim promjenama.&nbsp; MyTurn su osnovali Ivana Gazivoda, Milica Matović i Petar Jovanović, a ideja je nastala na Evropskoj akademiji inovacija u Portugalu, uz podršku psihologa, pedagoga i više od 150 porodica koje su učestvovale u razvoju i testiranju aplikacije. Aplikacija je nagrađena zbog doprinosa razvoju zdravijih porodičnih navika i promociji ravnopravnije podjele kućnih poslova, što je izdvojilo među više od stotinu prijavljenih rješenja iz cijele Evrope. Međunarodni žiri, sastavljen od 11 stručnjaka iz oblasti tehnologije, obrazovanja i društvenog uticaja, posebno je istakao doprinos aplikacije u osnaživanju djece i unapređenju komunikacije unutar porodica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120609128_12ca544a94522c0103af4c45558a9c369b1ad704a32e624bda7637f0c89d608d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120609128_12ca544a94522c0103af4c45558a9c369b1ad704a32e624bda7637f0c89d608d" data-rendition-name="original" width="4242" height="2828" loading="lazy" alt="My Turn"> </figure>  - MyTurn je nastao iz potrebe da svakodnevne obaveze u domu budu manje opterećenje za majke, a više prilika za zajednički rad i učenje cijele porodice. Ovo evropsko priznanje nam daje potvrdu da idemo u pravom smjeru i motivaciju da nastavimo da unapređujemo aplikaciju - naveli su iz MyTurn tima. Aplikacija funkcioniše tako što djeca kroz igru prikupljaju poene obavljajući zadatke kod kuće, dok roditelji mogu da prate napredak i lakše planiraju obaveze. MyTurn aplikacija je potpuno besplatna i dostupna na <a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=me.myturn.app">Google Play</a> i <a href="https://apps.apple.com/us/app/myturn-chore-app/id6505114244">App Store</a>. Sve informacije o aplikaciji dostupne su na sajtu<a href="http://www.myturn.me"> </a><a href="http://www.myturn.me">www.myturn.me</a>, kao i na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama. Za dodatne upite, roditelji mogu pisati na email adresu contact@myturn.me.

Veliki uspjeh za Crnu Goru: MyTurn proglašen jednim od najboljih evropskih projekata mladih inovatora

Samo gledajte i uživajte u izgradnji pravne države i radu profesionalnih institucija, jer ovaj proces nezaustavljivo ide naprijed. Zato što je po meni ovo najvažniji proces u istoriji Crne Gore, kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić tokom posjete Piperima, gdje je boravio povodom deset godina od osnivanja partije.
Bečić je rekao da se svjedoči intenzivnim aktivnostima državnih institucija, jer se, tvrdi, započeti proces reformi i jačanja vladavine prava nezaustavljivo nastavlja.&nbsp;
- Ovo je utakmica u kojoj svakog dana morate da ostvarite po malu pobjedu. Svakog dana, vidite, ne možete više ni vi kao građani, vjerovatno, stići od ujutru do uveče da pročitate sva saopštenja MUP-a i Uprave policije. Ovamo akcija, ovamo racija, ovamo hapšenje, ovamo procesuiranje. Različiti vidovi kriminala, različita krivična djela, ali poruka jedna: država je vratila snagu, država je iznad svakog pojedinca i država nikada više neće dozvoliti da se vrati i živi ono vrijeme kada je ona bila stavljena na tacnu organizovanim kriminalnim grupama - kazao je on.
Bečić je stava i da veting ne smije biti ograničen samo na sektor bezbjednosti, već da mora obuhvatiti sve državne strukture, uključujući pravosuđe i druge oblasti društva.&nbsp;
- Vidite koliko danas ta riječ veting boli mnoge kad je pomenu čelnici sektora bezbjednosti, drugi državni funkcioneri ili naši poslanici u Skupštini Crne Gore. Valjda bi trebalo da ih ohrabruje, valjda bi trebalo da je pozdrave jer ima li što ljepše u jednom društvu, što zdravije, &nbsp;nego da se očisti sistem, da se očiste institucije sistema od onih koji su bili nedostojni državnih funkcija, državnih uloga, znački službenika časne uniforme crnogorskih službi bezbjednosti. Pa valjda bi kad neko kaže hoćemo veting, sprovodimo veting u skladu sa zakonom, objavljujemo rat organizovanom kriminalu trebalo svi to da podrže. Trebalo bi da kažu šta treba da uradimo, kako da vam pomognemo, koji zakon da usvojimo - kazao je Bečić.

Bečić u Piperima: Ne možete stići od ujutru do uveče da pročitate sva saopštenja MUP-a i policije - ovamo akcija, ovamo racija

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Tag: radna-posjeta