<article>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi od 3. do 5. decembra u radnoj posjeti Briselu, gdje će se sastati s brojnim liderima Evropske unije na najvišem nivou - saopšteno je iz njegovog Kabineta.- On će već danas održati sastanke sa Visokom predstavnicom za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos - navedeno je u saopštenju.Predsjednik države će biti gost radne večere novoizabranog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte sa liderima Zapadnog Balkana.- Drugog dana posjete, predsjednik će imati zaseban sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, zatim sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, kao i sa članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta - istakli su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.Posljednjeg dana posjete učestvovaće na liderskom samitu „EU-Zapadni Balkan: obnovljeni pristup regionu“.- Sastanci predsjednika Milatovića sa liderima EU na najvišem nivou dolaze neposredno nakon što je nova Evropska komisija zvanično započela svoj mandat 1. decembra, što dodatno naglašava značaj ove posjete. Susreti sa liderima Evropske unije i NATO-a predstavljaju nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića i posvećenosti u postizanju prioritetnog vanjskopolitičkog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.</article>

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi od 3. do 5. decembra u radnoj posjeti Briselu, gdje će se sastati s brojnim liderima Evropske unije na najvišem nivou - saopšteno je iz njegovog Kabineta.
- On će već danas održati sastanke sa Visokom predstavnicom za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos - navedeno je u saopštenju.
Predsjednik države će biti gost radne večere novoizabranog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte sa liderima Zapadnog Balkana.
- Drugog dana posjete, predsjednik će imati zaseban sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, zatim sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, kao i sa članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta - istakli su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Posljednjeg dana posjete učestvovaće na liderskom samitu „EU-Zapadni Balkan: obnovljeni pristup regionu“.
- Sastanci predsjednika Milatovića sa liderima EU na najvišem nivou dolaze neposredno nakon što je nova Evropska komisija zvanično započela svoj mandat 1. decembra, što dodatno naglašava značaj ove posjete. Susreti sa liderima Evropske unije i NATO-a predstavljaju nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića i posvećenosti u postizanju prioritetnog vanjskopolitičkog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jakov Milatović

Brisel

Radna posjeta

Politika

Milatović u radnoj posjeti Briselu do 5. decembra

Suđenje lažnom američkom diplomati i špijunu Stevanu Simijanoviću, koji se tereti za falsifikovanje isprava, zakazano je za 6. februar u Osnovnom sudu u Nikšiću, a sudija Mirko Kojović je taj predmet zadužio 4. oktobra davne 2022. godine. I do danas ništa nije urađeno, pa postoji velika opasnost - ako se nastavi ovom dinamikom - &nbsp;da slučaj ne dobije sudski epilog i da zastari. Protiv Simijanovića, kako su nam odgovorili iz Osnovnog suda u Nikšiću, nije raspisana potjernica jer „nijesu ispunjeni zakonski uslovi koji su propisani članom 508. Zakonika o krivičnom postupku“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204001248_512a20e0ecc73b9e82b9e8e33357d7c2e44d39a97bb88dae9d85ab7243fa291f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204001248_512a20e0ecc73b9e82b9e8e33357d7c2e44d39a97bb88dae9d85ab7243fa291f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Simijanović u Hramu Hristovog voskresenja u Podgorici"> <figcaption>UVAŽENA ZVANICA: Simijanović u Hramu Hristovog voskresenja u Podgorici, januar 2021.(Photo: Simijanović u Hramu Hristovog voskresenja u Podgorici)</figcaption> </figure>  Osnovni sud odbio je prijedlog Tužilaštva da se Simijanoviću sudi u odsustvu i nakon toga uslijedila je žalba postupajućeg tužioca. Spisi predmeta bili su dostavljeni Višem sudu koji je odbio žalbu Tužilaštva kao neosnovanu a spise predmeta vratio prvostepenom sudu „na dalji postupak“. Da je ovako postupanje nezakonito, neprimjereno i neuobičajeno više je nego očigledno, smatra sagovornik Portala ETV advokat Veselin Radulović. PROPUSTI -Ovaj postupak praktično da nije ni pokrenut jer nije počelo suđenje. Činjenica je da su pravosudni organi mogli postupati ažurnije. Ne znam detalje slučaja, ne znam koji su razlozi bili za odluku suda da se ne prihvati predlog da se okrivljenom sudi u odsustvu – kazao je Radulović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204001240_18135b25512e2eece5c894885b6bd2cd8ea309fd437c7fa42d8a6e0258e0dd90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204001240_18135b25512e2eece5c894885b6bd2cd8ea309fd437c7fa42d8a6e0258e0dd90" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"> <figcaption>NEPRIMJERENO ODUGOVLAČENJE POSTUPKA: Advokat Veselin Radulović(Photo: Veselin Radulović)</figcaption> </figure>  Ono što je sigurno nije primjereno da se postupak odugovlači više od dvije godine, jer praktično nije preduzeto ništa tokom glavnog pretresa. &nbsp;-Ako se takvo postupanje nastavi to prijeti mogućoj zastari krivičnog gonjenja što nije dobro i ukazuje na neefiksnost pravosuđa – upozorava Radulović. On je rekao da, nakon što je Simijanović uhapšen sa falsifikovanim američkim pasošima, mogao je kao svaki okrivljeni da bude saslušan u tužilaštvu, shodno Zakoniku o krivičnom postupku. Da li su sve pretpostavke ispunjene, advokat Radulović ne zna, ali on je mogao da iznese odbranu i pred tužiocem i da se koristi u daljem toku postupka. -Takođe, neobičajeno je i izaziva sumnju odluka Tužilaštva u Nikšiću da se osumnjičeni brani sa slobode, jer se radi o stranom državljaninu i po pravilu to je razlog da Tužilaštvo predloži a Sud odredi pritvor dok se ne sprovedu neke radnje koje će omogućiti nesmatno vođenje postupka – kazao je Radulović. Prema njegovim riječima, propusti su napravljeni od samog početka jer činjenica da je neko strani državljanin sama po sebi ukazuje da ta osoba neće biti dostupna i da može pobjeći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204001244_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204001244_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>SPECIJALNE VEZE SA SIMIJANOVIĆEM: Dritan Abazović(Photo: Dritan Abazović)</figcaption> </figure>  Simijanović se u fokusu crnogorske javnosti našao krajem decembra 2020. i u januaru 2021, samo nekoliko mjeseci nakon smjene vlasti u Crnoj Gori, kada su tadašnji novinari Pobjede otkrili da je tobožnji američki diplomata boravio u hotelu ,,Ambasador“ i to – o trošku Ure Dritana Abazovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204001248_1a7b50ad677f5bfe1398fd2040b2bad3588ee483fac9d8ac435009bff0027090.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241204001248_1a7b50ad677f5bfe1398fd2040b2bad3588ee483fac9d8ac435009bff0027090" data-rendition-name="original" width="2560" height="1745" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>MOLITVA ZA ZVANIČNO ĆUTANJE: Miodrag Daka Davidović(Photo: Miodrag Daka Davidović)</figcaption> </figure>  I to krajem 2020. godine u drutvu sa Vjerom Havrilov, članicom ,,Zavjetnica“, srpsko-ruske organizacije iz Beograda. Simijanović je uhapšen 8. februara u Nikšiću nakon sastanka sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Pretresom je policija kod Simijanovića pronašla više lažnih dokumenata, među kojima je i falsifikovani diplomatski pasoš Sjedinjenih Američkih Država. Priveden je u Opštinsko državno tužilaštvo, gdje ga je saslušala tužiteljka Ana Doderović koja je donijela odluku da se on brani sa slobode. Bitan podatak za ovaj slučaj jeste da je Doderović rođena sestra Ivana Ivanovića, bliskog poslovnog saradnika Miodraga Dake Davidovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204001244_2387414d705bd1453942b53c5b80c278cc421d7192ede5563b3606bdbeb963aa.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241204001244_2387414d705bd1453942b53c5b80c278cc421d7192ede5563b3606bdbeb963aa" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="Lažna vizitkarta Stevana Stiva Simijanovića "> <figcaption>LAŽNO PREDSTAVLJANJE: Vizitkarta američkog državljanina Stiva Simijanovića(Photo: Lažna vizitkarta Stevana Stiva Simijanovića)</figcaption> </figure>  Nakon nekoliko dana lažni diplomata se svojim automobilom odvezao za Srbiju preko Graničnog prelaza Dobrakovo. I danas nije poznato ko mu je - i zašto - vratio lična dokumenta. Ključna veza Simijanovića u Crnoj Gori bio je lider Ure i bivši premijer Dritan Abazović ali i drugi članovi novih vladajućih struktura sa kojima se fotografisao u Hramu Hristovog Voskrsenja u Podgorici, a uporište je imao i u Crkvi Srbije. KAKO SU DOGOVARALI ŠVERC Osim ovih konekcija, javnost je u junu ove godine imala priliku i da pročita transkripte Skaj komunikacija koje je portal Libertas objavio a odnosili su se na šverc cigareta iz Luke Bar. Transkripti „Skaj prepiski“, vođenih početkom 2021 o dogovoru šverca duvana iz Luke Bar u crnogorsko Specijalno tužilaštvo, dostavljeni su iz Europola Pariz, šefu Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću, prije više od godine.&nbsp; Ipak, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim u akciju su krenuli tek kada je libertas objavio prepiske 6. juna. Dan kasnije, uhapšen je načelnik kriminalističke policije iz Bara Ilija Vasović zbog osnovane sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala cigarete.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204001256_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241204001256_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>ZAŠTO SU ,,ČUVALI" SKAJ APLIKACIJU 12 MJESECI: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: Vukas Radonjić i Vladimir Novović)</figcaption> </figure>  Vasović je, kako proizilazi iz objavljenih „Skaj“ komunikacija, bio dio švercerske šeme krijumčarenja cigareta, a u porukama se pominju Davidović i Abazović. U prepiskama, čiji su ključni akteri kontroverzni biznismen koji je u bjekstvu Aleksandar Mrkić i Vasović, kako proizilazi, učestvuje i Simijanović. Oni su pravili plan kako da Mrkić preko novih vlasti nastavi šverc duvana iz Luke Bar.&nbsp; Iz sadržaja poruka se zaključuje da je Simijanović bio veza između Abazovića, kojegu porukama oslovljavaju ,,Kovrdžavi“ i ,,Maradona“, Davidovića kojem je pseudonim „Vampir“ i Vasovića. Pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva jedino je Vasović. Od Abazovića i Davidovića nije uzeta ni izjava iako se njihova imena pominju u skaj prepiskama. Kako je Portal ETV pisao, specijalni tužilac Vukas Radonjić u naredbi za sprovođenje istrage, citirao je mnoge razgovore, ali nije naveo one u kojima se spominje Davidović?! Inače, zastara slučaja falsifikovanja isprave zavisi od zaprijećene kazne. Ukoliko se Simijanovićev slučaj bude kvalifikovao kao teži falsifikat, zastara nastupa nakon deset godina. Ukoliko sud, međutim, ovaj slučaj falsifikovanja okvalifikuje kao lakši, onda zastara nastupa za šest godina.&nbsp; Sasvim moguć, za neke u Crnoj Gori možda i poželjan scenario: već su prošle dvije godine i četiri mjeseca a da suđenje nije ni počelo. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Priprema li se zastara ,,slučaja Simijanović"?

Kineske vlasti danas su saopštile da u potpunosti zabranjuju izvoz u SAD rijetkih metala galijuma, germanijuma i antimona i visoko-tehnoloških materija koje mogu da se koriste u vojne svrhe, kao odgovor na američko ograničenje uvoza poluprovodnika i proizvoda koji ih sadrže.
Kinesko ministarstvo trgovine najavilo je taj potez mjesec dana nakon što je Vašington proširio spisak kineskih proizvođača koji će biti podložni kontroli, a koji proizvode kompjuterske čipove, softver i memorijske čipova potrebne za napredne aplikacije.
&nbsp;Eskalacija trgovinskih odnosa uslijedila je nakon što je novoizabrani predsjednik SAD DonaldTramp zaprijetio da će jako podići carine na uvoz iz Kine i drugih zemalja.
- Kina je uložila snažan protest Americi zbog novih mjera u vezi sa kontrolom uvoza poluprovodnika, sankcija protiv kineskih kompanija i zlonamjernog gušenja tehnološkog napretka Kine - rekao je danas portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian na redovnom brifingu.

Kina zabranila izvoz rijetkih metala u SAD

Reprezentativka Itana Grbić kazala je nakon meča sa Češkom da je ponosna na saigračice i još jednom istakla važnost odbrane.
- Presrećna sam i ponosna na ovo što smo ostvarili sve tri pobjede. Mi nismo bile svjesne do kraja poluvremena da samo primile samo četiri gola. Ono što ponavljamo svaki put to je ta odbrana, koja je i danas bila odlična - kazala je Grbić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fidemo-dalje-lavice-pobijedile-cesku-sa-sedam-razlike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crnu Goru očekuju još minimum četiti meča na šampionatu, a prvi u nizu je duel sa domaćinom, Mađarskom koja će imati veliku podršku sa tribina.
- Mi živimo za te utakmice, nisu nam nepoznanica ni Mađarska ni Francuska, imamo istoriju igranja sa njima. Mađarice nas odlično znaju, mislim da će za nas biti plus što će dvorana biti puna, pokušaćemo da uživamo u atmosferi - zaključila je Grbić.
Golmanka Marina Rajčić ušla je u finišu meča i nastupom u ovoj utakmici postala je igračica sa najviše nastupa u crnogorskom dresu na Evropskim prvenstvima, pretekla je Jovanku Radičević.
- Lijepo je preteći Jovanku Radičević. Srećna sam što smo završile ovu prvu fazu kako treba. Pokazale smo da znamo i da možemo i sve smo zdrave što je najbitnije. Odigrale smo fenomenalno i nadam se da ćemo nastaviti tako jer nas čeka stvarno težak posao - rekla je Rajičić.

Grbić: Ponosna sam, odbrana opet bila odlična

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Milatović u radnoj posjeti Briselu do 5. decembra

Tagovi

Priprema li se zastara ,,slučaja Simijanović"?

Kina zabranila izvoz rijetkih metala u SAD

Grbić: Ponosna sam, odbrana opet bila odlična

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

PRATITE TVe UŽIVO