<p>Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo javne uprave organizovali su danas radionicu na temu „Potencijali upotrebe otvorenih podataka“.</p>
<p>Cilj skupa bio je da otvori prostor za dijalog između predstavnika javnog i privatnog sektora o mogućnostima koje otvoreni podaci nude za razvoj inovativnih rješenja, unapređenje poslovanja i kreiranje novih poslovnih modela.</p>
<p>Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr <b>Nina Drakić </b>istakla je da otvoreni podaci, kada su strukturirani, dostupni i korišćeni u skladu sa odgovarajućim standardima, predstavljaju neiscrpan izvor vrijednosti, kako za optimizaciju poslovanja tako i za razvoj inovativnih proizvoda i usluga.</p>
<p>- Otvoreni podaci predstavljaju osnovu za razvoj kvalitetnih modela vještačke inteligencije. Bez velikih količina relevantnih, tačnih i raznovrsnih podataka, napredne AI tehnologije ne mogu da funkcionišu efikasno. Zato je važno da prepoznamo otvorene podatke kao stratešku infrastrukturu budućeg razvoja – i javnog i privatnog sektora, a ne kao nusproizvod administracije“, rekla je Drakić.</p>
<p>Privredna komora vidi otvorene podatke kao most između javnih institucija, naučnoistraživačke zajednice i tržišta.</p>
<p>- Želimo da budemo platforma kroz koju će potrebe privrede za konkretnim skupovima podataka biti jasno artikulisane i proslijeđene institucijama, ali i obrnuto, da doprinosimo širenju znanja i primjera dobre prakse u njihovoj upotrebi – poručila je predsjednica.</p>
<p>Ministar javne uprave <b>Marash Dukaj </b>kazao je da, u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i digitalne transformacije, otvoreni podaci predstavljaju ključni resurs koji može podstaći inovacije, unaprijediti poslovanje i osnažiti javno-privatni dijalog.</p>
<p>-Strateški cilj Ministarstva je da javna uprava bude otvorena i efikasna u skladu sa potrebama građana i privrede. U skladu sa tim Portal otvorenih podataka - data.gov.me kontinuirano unapređujemo - poručio je Dukaj.</p>
<p>U okviru događaja bili su predstavljeni i ključni institucionalni resursi, uključujući nacionalni portal otvorenih podataka, te planirane inicijative za podsticanje njihove upotrebe u privredi.</p>
<p>O značaju otvorenih podataka i mogućnostima njihove primjene govorila v.d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave, <b>Lidija Ljumović.</b></p>
<p>- U Ministarstvu javne uprave kultura upravljanja zasnovana je na principima transparentnosti i otvorenosti. Unapređujemo naš rad kroz novi model Zakona o Slobodnom pristupu informacijama, bogatimo ekosistem Otvorenih podataka i jačamo uticaj OGP inicijative u Crnoj Gori - istakla je ona.</p>
<p>U nastavku su Redžep Kolar, glavni administrator portala data.gov.me i mr <b>Vesna Simonović</b>, načelnica Direkcije za razvoj i unapređenje otvorenih podataka i POU predstavili Portal otvorenih podataka.</p>
<p>Redžep je istakao da otvoreni podaci ne treba da se posmatraju kao apstraktna obaveza države ili evropska inicijativa, već kao konkretan alat koji može doprinijeti razvoju privrede.</p>
<p>- Otvoreni podaci su resurs koji može pomoći kompanijama da kreiraju nove proizvode, aplikacije i inovativna rješenja - naglasio je, dodajući da oni donose korist i za javni i za privatni sektor.</p>
<p>Kao primjer, naveo je da se preko portala otvorenih podataka može pristupiti informacijama iz oblasti javnih nabavki, geografskih podataka i analitike iz različitih sektora, kao i da postoji mogućnost automatizovanog preuzimanja i obrade podataka, čime se otvara prostor za kreiranje dodatne vrijednosti.</p>
<p>Simonović je kazala da portal nudi više načina pristupa podacima – od klasičnog preuzimanja, preko API integracija, do tzv. „harvestinga“, odnosno automatskog prenošenja podataka iz institucija koje raspolažu velikim bazama.</p>
<p>- Na ovaj način podaci se ažuriraju dinamički i prikazuju u realnom vremenu, bez potrebe za ručnim unosima“, objasnila je Simonović, dodajući da je portal tehnički savremen i potpuno integrisan sa Evropskim portalom otvorenih podataka, što korisnicima pruža dodatne mogućnosti za razvoj i međunarodnu saradnju.</p>
<p>Na kraju radionice, istaknuto je da otvoreni podaci predstavljaju veliki, još nedovoljno iskorišćen potencijal za privredu. Kroz otvoren dijalog sa predstavnicima kompanija, ukazano je na konkretne izazove s kojima se susreću u praksi, ali i na brojne mogućnosti koje kvalitetni, tačni i dostupni podaci mogu donijeti za razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih modela.</p>
<p>Zaključeno je da je ovakva razmjena mišljenja dragocjena za unapređenje sistema otvorenih podataka, jer je upravo kroz saradnju sa privredom moguće prilagoditi podatke njihovim realnim potrebama, povećati njihovu upotrebljivost i stvoriti dodatnu vrijednost za cjelokupno društvo.</p>
<p>Radionicu su moderirali <b>Nada Rakočević,</b> sekretarka Odbora za ICT u PKCG i <b>Draško Lončar,</b> Ministarstvo javne uprave</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potencijali upotrebe otvorenih podataka

<p>Implementacija Evropske kartice zdravstvenog osiguranja omogućiće crnogorskim građanima slobodno kretanje i pružanje hitne zdravstvene zaštite na nivou kompletne Evropske unije (EU), saopšteno je iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).</p>
<p>Iz FZO su rekli da su, u cilju jačanja administrativnih i tehničkih kapaciteta neophodnih za uvođenje Evropske kartice zdravstvenog osiguranja u crnogorski zdravstveni sistem, organizovali trodnevnu stručnu radionicu.</p>
<p>- Implementacija Evropske kartice zdravstvenog osiguranja omogućiće našim građanima slobodno kretanje i pružanje hitne zdravstvene zaštite na nivou kompletne EU - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Iz FZO su naveli da su, shodno tome, učesnici radionice imali priliku da od evropskih partnera prikupe potrebna znanja i iskustva za uspješnu primjenu tog sistema.</p>
<p>- Stečena ekspertiza biće naročito značajna za pripremu predloga o jačanju administrativnih kapaciteta u zdravstvenom sektoru Crne Gore, posebno u oblasti digitalizacije i upravljanja međunarodnim zdravstvenim osiguranjem - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da su radionici prisustvovali predstavnici FZO, Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Kliničkog centra, Kliničkog bolničkog centra Kotor, Doma zdravlja Glavnog grada i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.</p>
<p>- Radionicu su vodila tri eksperta iz EU - predavačica na Univerzitetu u Segedinu u Mađarskoj Gabriella Berki, istraživač-ekspert sa Univerziteta HIVA – KU Leuven u Belgiji Frederic de Wispelaere i rukovoditeljka Službe za podršku poslovanju i poslovno izvještavanje u Sektoru za IT u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Sanja Gusić - rekli su iz FZO.</p>
<p>Radionica je realizovana kroz TAIEX program (Technical Assistance and Information Exchange Instrument), u okviru odobrene aplikacije pod nazivom Expert Mission on Implementation of the European Health Insurance Card in Montenegrin Healthcare System.<br/>
(kraj) mip/sel</p>

Jačaju kapacitete za uvođenje Evropske kartice zdravstvenog osiguranja

<p>Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa dječacima koji su, nažalost, nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1. januara. Svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća - kazala je <b>Aida Perović</b> iz NVO Prima gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E - a nakon što je ta nevladina organizacija realizovala radionicu ,,A kako se ti osjećaš” - koja je je bila namijenjena mladim ljudima sa Cetinja.</p>
<p>Voljela bi, kaže Perović, da je svako u Crnoj Gori mogao da čuje njegovu priču.</p>
<p>- Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,,znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - navela je ona.</p>
<p>U NVO Prima su, kaže, vidjeli da je organizovana psihološka podrška putem telefona 1555, na koji građanke i građani mogu da se jave - ali su pomislili da možda ima više mladih koji bi voljeli da se okupe u jednoj grupi i da tu podijele kako se osjećaju u vezi svega što se desilo 1. januara, ali i svega onoga što nas sve jasno asocira na prijašnja tragična događanja u istom gradu.</p>
<p>- Imali smo određeni broj prijava, ali kad smo došli tamo njih je bilo više nego duplo, što nas je obradovalo, i uvjerilo da je to bio jedan dobar potez - ispričala je Perović.</p>
<p>Sagovornica emisije E uživo je sigurna da stanovnice i stanovnici Cetinja trebaju posebnu pažnju, a NVO Prima je pokušala, ističe ona, da im je pruži tom jednom radionicom.</p>
<p>- Prije ove radionice imali smo poziv iz jedne škole, gdje je nastavnica prepoznala potrebu za razgovor licem u lice, isto tako u grupi, ali da je to potrebno i roditeljima sa kojima ona svakodnevno komunicira. To nije samo skretanje pažnje na činjenicu da su se djeca našla u jednom specifičnom stanju, što se tiče osjećanja, nego da nijesu toga pošteđeni ni njihovi roditelji, a da su potrebni jedni i drugima, i da nađu načina kako da se međusobno ohrabre, i da se ipak ide ka nekom životu koji bi bio funkcionalniji, što se tiče svih osjećanja sa kojima se oni sada nose - istakla je Perović.</p>
<p>U timu NVO Prime su iskusni borci i borkinje, podsjeća Perović, ali i mlađi članovi tima - sa dobrim edukacijama, što je važno jer se razgovor između vršnjaka pokazao jako djelotvornim.</p>
<p>- Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa, nažalost, dječacima koji su nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1.januara, i svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća. Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,, znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. &nbsp;Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - poručila je Perović.</p>
<p>Čuli su mnogo toga teškog, prisjeća se Perović, ali su i dali priliku, naglašava ona, da se riješe toga tereta.</p>
<p>- Kad se neko nosi sa tugom, sa strahom, traumatskim stresnim poremećajem, i sličnim stanjima, i osjećajima, prirodno je da nastojimo jedni druge da sačuvamo - a to radimo tako što ne dijelimo ono što osjećamo jer ne želimo da drugi u porodici budu još više zabrinuti… To je jedna od uobičajenih grešaka, dobro je upravo podijeliti, to je mnogo bolji način da ova osjećanja budu lakša za podnijeti - zaključila je Perović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Perović: Cetinjani i Cetinjanke trebaju posebnu pažnju, dobro je podijeliti teret

<p>Neophodno je izvršiti inkluziju sadržaja roda u formalni obrazovni sistem, bilo da se radi o posebnom kurikulumu ili sastavnim dijelovima predmeta koji se već predaju, a kako bi obrazovanje učinkovitije doprinijelo formiranju zrelih i zdravih osoba sa izgrađenim odnosom prema sebi, drugima i okruženju<i> - </i>ocijenjeno je na treningu za nastavni kadar o podučavanju o rodnim temama, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, u okviru projekta <i>Protiv rodnih stereotipa i seksizma!</i>, a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.&nbsp;</p>
<p>Trening je okupio 18 profesora/ki srednjih i osnovnih škola iz Tivta, Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Plava, Rožaja, Berana, Ulcinja, Sutomora i Nikšića i pružio im, kako su istakli su CGO, dodatna znanja i metode rada sa učenicima/cama koje razvijaju rodnu osjetljivost i osnažuju ih za aktivnu prevenciju u vršnjačkoj grupi, školi i zajednici, kao i kako da obrade pojavu i prepoznavanje seksističkog ponašanja i govora mržnje u medijskom i realnom prostoru, uz modalitete prevencije i postupke prijavljivanja.&nbsp;</p>
<p><i>- Promjene koje uvodimo u obrazovanje da bismo bolje odgovorili na specifične potrebe djevojčica ili dječaka, mladih žena ili muškaraca često će biti iste ili slične promjenama koje se uvode kako bi se svima pružilo kvalitetnije obrazovanje. Svaka promjena koju nastavnici mogu uvesti, a koja promovira rodnu ravnopravnost kroz obrazovanje će direktno unaprijediti sveukupni kvalitet obrazovanja -</i><i><b> </b></i>istakla je <b>Ervina Dabižinović</b>, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je bila jedna od predavačica.</p>
<p>Ona je poručila da je za<i><b> </b></i><i>uspješno i potpuno angažovanje učenika i učenica u procesu učenja, podjednako važan način na koji se sadržaji prenose, kao i sam sadržaj.</i></p>
<p>Ona je predstavila bazične pristupe nastavi koji poboljšavaju rodno osjetljivo, participatorno i inkluzivno učenje, kao i osnovni pojmovnik politika rodne ravnopravnosti, uz preporuku da se sadržaji koji se tiču roda vežu razvoja seksualnosti, ali i šire za izgradnju tolerancije i kvalitetnog mira.&nbsp;</p>
<p><i>- Seksizam je sveprisutan u našem javnom prostoru, u medijima politici i društvu. Žene često nijesu ni svjesne da seksičisticke ideje i rodne norme projektuju ne samo na druge žene nego i na sebe - </i>izjavila je <b>Vesna Rajković Nenadić</b>, novinarka i edukatorka iz Instituta za medije Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Rajković je istakla da seksizam stvara atmosferu u kojoj se nasilje prema ženama i djevojčicama počinje tolerisati.</p>
<p><i>- Zato &nbsp;je uloga medija bitna, ali i građana i građanki da počnu prepoznavati koji mediji šire tu vrstu spornog sadržaja - </i>naglasila je ona, &nbsp;podsjećajući na značaj edukacije javnosti o načinima prijavljivanja seksističkog govora, te pozvala pravosudne organe da adekvatno primjenjuju zakonske mehanizme koji su im na raspolaganju.</p>
<p><i>- Na ovaj trening sam se prijavila da unaprijedim znanja i vještine oko rodnih tema. Povezivanje i razmjena iskustva sa drugima u nastavnom procesu kroz specifične situacije, kao i cjelokupno predavanje i primjeri dali su dosta odgovora na koji način iskoristiti učionicu kao mjesto gdje se može mijenjati svijest i napraviti promjena. Ovo je neiscrpna i značajna tema koju sam samo osvijestila i treba provlačiti kroz nastavni sadržaj na kreativan način - </i>istakla je Hasija Omerbegović-Loshiq, profesorka sociologije u SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju.</p>
<p><i>Učešće na seminaru o rodnim temama je, kaže, izuzetno inspirativno iskustvo.</i></p>
<p><i>- Dobili smo duboke uvide u ključne aspekte rodne ravnopravnosti, a to nas osnažuje znanjem, i otvara prostor za konstruktivnu razmjenu mišljenja. Atmosfera je dinamična i motivišuća, a stručne predavačice nude praktične primjere i strategije za unaprijeđenje društvenih odnosa. Zahvaljujem se organizatorima na odličnoj realizaciji i prilici da budemo dio ovog programa - </i>kazala je Karmen Trivundža, prof. CSBH jezika i književnosti OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>Slične utiska ima i <b>Senada Đešević</b>, prof. CSBH jezika i književnosti MŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.</p>
<p><i>- Seminar je uključio i radionice koje su unaprijedile moje pedagoške vještine i omogućio razmjenu iskustava s koleginicama kroz primjere dobre prakse. Ovo je bila dobra prilika da unaprijediim razumijevanje rodnih koncepata kroz interaktivne diskusije. Dobila sam i konkretne alate za integraciju rodne perspektive u nastavne planove i programe, kao i prilagođene pristupe za rad s učenicima/cama različitog uzrasta -</i> zaključuje ona.</p>

Rodno osjetljiva nastava ključ za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i promociju ravnopravnosti

<p>Efikasna komunikacija sa javnošću i medijima je jedan od prioritetnih ciljeva Apelacionog suda Crne Gore, na čijem ostvarenju ovaj sud kontinuirano radi, poručeno je na radionici u Podgorici, organizovanoj uz podršku kancelarije AIRE Centra.</p>
<p>Kako je saopšteno iz apelacionog suda, unapređenjem komunikacije sa javnošću obezbijediće se veća transparentnost rada ovog suda, veći stepen odgovornosti i bolji rezultati za građane.</p>
<p>Na radionici će eksperti AIRE Centra predstaviti principe efikasne komunikacije sa javnošću i prenijeti iskustva iz drugih zemalja.</p>

Efikasna komunikacija sa javnošću jedan od prioritetnih Apelacionog suda

<p>Dom zdravlja Glavnog grada organizovaće naredne sedmice radionicu za roditelje i staratelje djece koja nijesu primila sve vakcine iz redovnog kalendara imunizacije.

Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, radionica će biti organizovana u utorak i četvrtak, 17. i 19. septembra, u terminu od 18 sati do 18 sati i 45 minuta, u zdravstvenom objektu Nova Varoš, u savjetovalištu za mlade.

- Cilj radionice je da se dobiju sve potrebne informacije o značaju redovnog vakcinisanja djece i rizika ukoliko se vakcine ne daju pravovremeno ili se odbijaju - kaže se u saopštenju.

Iz Doma zdravlja su apelovali na sve roditelje i staratelje da se odazovu u što većem broju i da razriješe sve dileme koje imaju u vezi sa MMR vakcinom.

- I donesu odluku koja je u najboljem interesu njihovog djeteta, a to je redovna vakcinacija - dodaje se u saopštenju.</p>

Naredne sedmice radionica o značaju redovne vakcinacije

<p>Broj poginulih u poplavama koje su pogodile centralni Teksas porastao je na više od 100, saopštile su lokalne vlasti.</p>
<p>Većina smrtnih slučajeva - 84, bila je u okrugu Ker. Među žrtvama je i 27 djevojčica i vaspitača iz letnjeg kampa "Mistik" za djevojčice, koji se nalazi uz rijeku Gvadalupe, piše Ej-Bi-Si njuz (ABC News). Djeset devojčica i jedan vaspitač još se vode kao nestali.</p>
<p>Više od 20 državnih agencija angažovano je na terenu, izjavio je guverner Greg Abot, dodajući da spasilačke ekipe nastavljaju intenzivnu potragu za desetinama nestalih osoba u pogođenim oblastima.</p>
<p>Meteorolozi najavljuju smirivanje vremenskih prilika. Prognoze za danas u toj oblasti ukazuju na suvlje vrijeme, dok su za sjutra popodne najavljeni mogući pljuskovi i grmljavina, ali se ne očekuje veća opasnost od novih poplava.</p>
<p>Slične vremenske prilike prognoziraju se do kraja nedjelje.</p>
<p>Senator iz Teksasa, Ted Kruz, izjavio je da ga je stradanje djece u kampu "slomilo kao roditelja", ističući da je i njegova porodica prethodnih godina slala djecu na kampovanje u istu oblast.</p>
<p>Senator je dodao da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji mu je rekao da će Teksasu biti obezbjeđeno i pruženo šta god da je potrebno.</p>

Više od 100 mrtvih u poplavama u Teksasu, među žrtvama je i 27 djevojčica

<p>Naš spiritus movens danas je mistični algoritam, prompt response nam daje adrenalin, a sve što nam slučajno ostane nejasno ide pod finu ruku Chat GPT-a. Aktuelna linija razvoja savremenog čovjeka jednako se uvjerljivo može objasniti i kao revolucionarna i kao retrogradna. Ogroman tehnološki napredak nas je poštedio teškog fizičkog i umnog napora, efikasnost u izvršavanju zadataka je drastično uvećana, a čovjek je u mogućnosti da na nivou dana dostigne nivo produktivnosti koji je ranije iziskivao znatno više vremena. Sa druge strane, u dobroj mjeri smo delegirali i procese svojstvene čovjeku kao mislećem biću, sklonom ideji, kreativnosti, stvaranju, filozofskom i duhovnom traganju.</p>
<p>Čini se da izazovi življenja koje je kreirao savremeni čovjek otvaraju nova vrata nedokučivog života, druge stvarnosti koja postoji izvan nas, koja (više) nije duhovna već digitalna. Na digitalnom oblaku se dan odvija ljepše i raznovrsnije, u kolektivitetu gdje smo svi bliži nego što zaista jesmo. Može nam se učiniti da smo gotovo nedodirljivi i da je naša sigurna zona na kauču, sa otvorenim prozorom u digitalni svijet. Međutim, baš tu se otvaraju nova pitanja našeg povjerenja i preispituju nejasne granice dvije isprepletane stvarnosti.</p>
<p>Te granice su posebno maglovite kada se informacija, vijest, slika, video ili kakva druga animacija spusti sa digitalnog oblaka u stvarni svijet. A mi joj povjerujemo, u potpunosti. Koliko nas za to ne treba kriviti, postalo mi je jasno nakon što sam čitala da je jedna djevojka objavila svoju sliku na društvenoj mreži, u potpunosti generisanu uz pomoć AI-a, sistema vještačke inteligencije. Nije se radilo o doradi, lijepom Instagram efektu ili suptilnom Photoshop-u, u pitanju je bila fotografija koja nije stvarna, već u potpunosti generisana iz dobro formulisanog zadatka, odnosno prompta. Naime, u tako objavljenu sliku niko nije posumnjao, pa čak ni majka djevojke koja je samo sprovodila eksperiment u želji da sazna da li će neko primijetiti razliku. U toj mjeri je vještačka inteligencija zaličila na samog čovjeka, a medijska pismenost otkrila novo polje borbe.</p>
<h2>Sjaj na digitalnom nebu</h2>
<p>Uz takav potencijal kreiranja autentičnog sadržaja, gotovo da nema stvarnosti koju AI ne može replicirati, učiniti boljom, jasnijom, veselijom, baš onakvom kakvom želimo da je vidimo. Gotovo previše dobro da bi bilo istinito. Međutim, ovozemaljska stvarnost nije načisto šta raditi sa rizicima koje preuzimamo zarad sjaja na digitalnom nebu.</p>
<p>Spektar rizika je u tom smislu širok, od kreiranja lažnih identiteta na različitim aplikacijama, društvenim mrežama, platformama za upoznavanje ili pružanje usluga, zloupotrebe ličnih podataka, kreiranja društveno opasnih narativa i prijetnji po nacionalnu sigurnost, izazivanja panike, rasne, vjerske i svake druge netrpeljivosti…</p>
<p>U takvim okolnostima su uvijek i bez izuzetka važne uloge medijske pismenosti, pravnih regulativa i standarda upotrebe sistema vještačke inteligencije, koji treba da zaštite individualnog korisnika od ostatka digitalnog kolektiviteta, ali i od multinacionalnih kompanija koje prikupljaju lične podatke zarad kreiranja boljeg korisničkog iskustva kao paravana za digitalnu zavisnost, komercijalnu eksploataciju, ograničavanje informisanosti i manipulaciju mišljenjem.</p>
<h2>Pravo je (gvozdena?) čizma</h2>
<p>Po riječima jednog profesora veterana, pravo treba da je kao čizma koja se stalno mijenja i prilagođava rastu vlasnika, u ovom slučaju okoline koja ga stvara. U suprotnom, čizma žulja i svaki korak je neprijatan. Na planu regulisanja sistema vještačke inteligencije postoje bitni pomaci na nivou Evropske unije i Sjedinjenjih Američkih Država, koji propisuju zabranjene metode upotrebe, regulišu visokorizične AI sisteme uvodeći obaveznu registraciju, nadzor i testiranje, propisuju kazne za učinjene prekršaje i sl. Tako AI Act Evropske unije zabranjuje AI sisteme koji krše osnovna ljudska prava, poput onih koji sprovode biometrijsku kategorizaciju korisnika po osjetljivim podacima koji mogu upućivati na njihovu rasu, političke stavove, vjerska, filozofska i druga uvjerenja, seksualni život ili orijentaciju, zatim sisteme koji koriste namjerno manipulativne i obmanjujuće tehnike sa ciljem značajnog narušavanja ponašanja osobe i sprječavanja iste da donese informisanu odluku, itd.</p>
<p>Zabrane su detaljne i pažljivim čitanjem dodatno proširuju uvid u kompleksnost kako pravne regulative, tako i rizika koji se mogu realizovati upotrebom AI-a. Iako kod pravnih regulativa najprije primjećujemo njihov penalni karakter, one ujedno ostvaruju i odvraćajući efekat, sprječavajući da dođe do povrede prava korisnika. Ipak, kao ni u drugim oblastima, ovdje nije dovoljna jednostrana reakcija zakonodavca, tačnije, neophodna je edukacija samih korisnika. Takva edukacija se čini još nužnijom u sistemima poput crnogorskog, koje je još uvijek daleko od samostalnog uređivanja ove oblasti i trenutno su veći izgledi da će se prikloniti rješenjima u svijetu, posebno onim zastupljenim na nivou Evropske unije.</p>
<h2>Učionica nove stvarnosti</h2>
<p>Pod edukacijom treba prvenstveno podrazumijevati vještine obuhvaćene pojmom medijske pismenosti, u prvom redu vještinu kritičkog promišljanja i ocjene. Međutim, ni kritičko mišljenje kao takvo nije vještina koja se usvaja u jednom dahu, već podrazumijeva da smo prethodno svjesni opasnosti nekritičkog prijema informacija, kao i da smo osposobljeni da samostalno izvršimo provjeru informacija i materijala, upotrebom različitih digitalnih alata. U tome bi značajno pomoglo jačanje etičkog i transparentnog pristupa regulisanju AI sistema i zahtjev da svaki materijal nastao uz pomoć AI-a sadrži jasnu oznaku o tome (watermark).&nbsp;</p>
<p>Čini se da nikada nije postojala veća potreba da se medijska pismenost i upotreba digitalnih tehnologija uvrste u obavezne nastavne kurikulume i da se obezbijedi adekvatan stepen osposobljenosti i znanja koji će obuhvatiti nadolazeće generacije. Imajući u vidu etičke i šire društvene implikacije koje mogu nastati upotrebom AI-a, to je minimum na kojem Crna Gora treba raditi što prije, i to u oblastima koje znače suštinsku zaštitu – oblastima prava i obrazovanja.</p>
<p><i>Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.&nbsp;</i></p>

Gvozdena čizma i medijska pismenost: Kako nas AI izaziva da redefinišemo stvarnost?

<p>Svoje zapažene izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ i „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ priređene u cilju čuvanja crnogorskog identiteta, kulturnoistorijskih tekovina i edukacije, Matica crnogorska je priredila na španskom jeziku i adaptirala ih za potrebe zajednica Crnogoraca u zemljama Južne Amerike. </p>
<p>Treći segment ovog programskog paketa čine panoi na kojima je predstavljena crnogorska muška i ženska nacionalna nošnja s izdvojenim detaljima. Pored izložbenih panoa na španskom jeziku su odštampani i prateći katalozi koji su namijenjeni za ukupno sedam crnogorskih zajednica u tri države Južne Amerike, od kojih je pet u Argentini i po jedna u Urugvaju i Paragvaju. </p>
<p>Komunikacijom i dosadašnjom saradnjom sa zajednicama Crnogoraca u ovom dijelu svijeta, Matica crnogorska je prepoznala njihovu potrebu da se bolje upoznaju s crnogorskom istorijom, tradicijom i kulturom, nakon čega se pristupilo realizaciji navedenog programskog paketa.  </p>
<p>Kompletan projekat finansirala je Matica crnogorska, a preko Ministarstva vanjskih poslova je obezbijeđeno da crnogorska ambasada u Argentini prihvati pošiljke i preda ih zajednicama Crnogoraca, na čemu su već angažovani nakon dolaska paketa u Argentinu.  </p>
<p>- Izložbeni panoi i katalozi će ostati u posjedu crnogorskih zajednica i biti predstavljani prilikom obilježavanja crnogorskih nacionalnih praznika,  tokom namjenskih programa, ali i na priredbama koje prezentuju kulturu i folklor nacionalnih zajednica u  Argentini, Urugvaju i Paragvaju - kazali su iz Matice crnogorske.</p>
<p>Izložbene panoe i prateće kataloge dobiće sljedeće zajednice Crnogoraca: Crnogorska zajednica „Kralj Nikola“, pokrajina Ćako (Argentina); Crnogorska zajednica u Autonomnom gradu Buenos Ajresu (Argentina);  Crnogorska zajednica u pokrajini Ognjena zemlja (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Kordoba (Argentina); Crnogorska zajednica „Djedovi“, pokrajina Buenos Ajres (Argentina); Crnogorska zajednica u Montevideu (Urugvaj) i Crnogorska zajednica Ciudad del Este u Paragvaju. Matica crnogorska planira da ovaj programski paket naredne godine obezbijedi i za još jedan broj udruženja Crnogoraca u Južnoj Americi.</p>
<p>Izložba„Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ autorskog tima <b>Božidar Šekularac</b>, istoričar; <b>Ivan Ivanović</b>, generalni sekretar Matice crnogorske i <b>Suzana Pajović</b>, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, je priređena na šest panoa i katalog, dok je izložba  „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ čiji su autori <b>Adnan Prekić</b>, istoričar; <b>Jadranka Selhanović</b>, istoričarka; <b>Danilo Ivezić</b>, politolog, Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Suzana Pajović, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, priređena na sedam panoa uz prateći katalog. Crnogorska muška i ženska narodna nošnja je predstavljena na tri panoa, za koje je fotografije ustupio <b>Lazar Pejović</b>, profesor na Likovnoj akademiji UCG. </p>
<p>Tekstove kataloga i panoa na španski jezik je prevela <b>Dragana Otašević</b> iz Centra za politike migracija i multikulturalizam iz Podgorice, koja se godinama bavi istraživanjem crnogorskih iseljenika i njihovih zajednica na južnoameričkom kontinentu.</p>

Izložbe Matice crnogorske na španskom jeziku za Crnogorce u Argentini, Urugvaju i Paragvaju

<p>Borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala zahtijeva zajednički, koordinisan i snažan odgovor institucija – kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou, uz intenzivnu komunikaciju i direktnu razmjenu informacija između bezbjednosnih službi, kazao je direktor Uprave policije (UP) <b>Lazar Šćepanović </b>na otvaranju Regionalne radionice o korišćenju API i PNR podataka, u okviru EU Sistema za integrisano upravljanje granicom.</p>
<p>Šćepanović je zahvalio partnerima na organizaciji ovog događaja i izrazio uvjerenje da će radionica biti korisna platforma za razmjenu iskustava i najboljih praksi među kolegama iz regiona.</p>
<p>On je podsjetio da zemlje Zapadnog Balkana ne povezuju samo istorijski korijeni, već i zajednička težnja ka članstvu u Evropskoj uniji. &nbsp;U tom kontekstu, istakao je da je uspostavljanje sistema za obradu i razmjenu API/PNR podataka jedna od prioritetnih obaveza u pregovaračkom procesu.</p>
<p>- Crna Gora je, u skladu sa tim obavezama, 2022. godine usvojila Zakon o obradi podataka o putnicima u vazdušnom saobraćaju, na osnovu kojeg je formirana Jedinica za prikupljanje informacija o putnicima (PIU) - podsjećaju iz Uprave policije.</p>
<p>Šćepanović je naglasio da crnogorska PIU od svog osnivanja ostvaruje kontinuiranu i efikasnu saradnju sa svim relevantnim organizacionim jedinicama Uprave policije, kao i sa drugim organima obavještajno-bezbjednosnog sektora koji su zakonom prepoznati kao korisnici rezultata analiza PIU jedinice.</p>
<p>- U okviru operativnih aktivnosti u kojima je ova Jedinica učestvovala, ostvareni su rezultati u lociranju i lišenju slobode traženih lica, kao i zaplijene nedozvoljenih sredstava na aerodromima u Podgorici i Tivtu - kažu u policiji.</p>
<p>Šćepanović je ukazao na planirano jačanje saradnje sa nacionalnim institucijama, posebno kroz očekivano potpisivanje sporazuma koji će unaprijediti međusektorsku saradnju i doprinijeti ispunjavanju Šengen standarda, naročito u oblasti interoperabilnosti podataka.</p>
<p>- U domenu međunarodne policijske saradnje, posebno se izdvaja strateško partnerstvo sa američkom Službom za carinu i zaštitu granica (CBP) te intenzivni kontakti sa PIU jedinicama iz Španije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Hrvatske, i Kosova. Važno je istaći i da crnogorska PIU aktivno doprinosi u međunarodnim operativnim aktivnostima na suzbijanju trgovine ljudima i seksualne eksploatacije - navedeno je u saopštenju policije.</p>
<p>Šćepanović je izrazio posebno zadovoljstvo što se regionalna radionica održava u Podgorici.</p>
<p>- To potvrđuje da je Uprava policije Crne Gore prepoznata kao pouzdan partner u borbi protiv kriminala i jačanju regionalne bezbjednosti - rekao je Šćepanović.</p>

Šćepanović: Borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala zahtijeva zajednički, koordinisan i snažan odgovor institucija

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: radionica