Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Kao što Vam je vjerovatno dobro poznato, prije dva dana obilježena je godišnjica smrti Rajka Cerovića. Fakultet za crnogorski jezik i književnost upriličio je omaž tom velikom televizijskom stvaraocu, književniku i publicisti.
Mojoj generaciji Rajko je bio uzor, nepogrješivi orjentir kad smo se dvoumili i brižan stariji kolega čije smo savjete upijali. Njegove televizijske priče odavno su zavrijedile status antologijskih, a on sam, uvijek je bio paradigma intelektualne i građanske hrabrosti.
Rajko i njegovi savremenici stvarali su ovu kuću, u nju ugradili svoje živote i ostavili televizijska djela koja će teško nadmašiti buduće generacije. I pored toga RTCG nije se sjetila da upriliči omaž sličan onom koji je organizovao FCJK.
Jesam li iznenađena? Naravno da ne. Iznenadilo bi me, uvaženi Docentu, da je bilo drugačije.
I, na ovu temu, stavljam tačku.
Posvetiću nastavak pisma jednoj zanimljivoj uredbi. Slutim ko je autor, a sigurno znam ko je potpisao - naravno generalni Boris! Da pojasnim o čemu se radi. Na ulaznim vratima naše kuće osvanuo je, sa sve štambiljom, ukaz o garderobnim pravilima uposlenika RTCG. Elem, ukazom se propisuje da „lica koja borave u zgradi RTCG moraju biti prikladno odjevena, na način kojim se čuva dostojanstvo i ugled RTCG“!
E, sad, ako nekom nije jasno kako se garderobno čuva ugled i dostojanstvo Javnog servisa, naš generalni Boris je i to pojasnio. Pod jedan - na posao se ne dolazi u kupaćem kostimu!
Valjda je menadžment zapazio da djelatnici Javnog servisa, naročito tokom januara, listom navuku kupajuće gaće i dolaze na mjesto rada i službenog djelovanja. Ah, kakva slika. Zamišljam sa strahom članove menadžmenta, a bogami i Vas i Vaše kolege iz Savjeta - desetine obnaženih na prijavnici! Iskreno, to se ne gleda bez upozorenja + 18!
Valjda menadžment zna šta radi. Nijesu to, sigurno, bez neke isturili kao ključni problem koji utiče na ugled i dostojanstvo RTCG.
Dakle, kako uredba nalaže - protjerujemo iz kuće i patike i ostalu sportsku garderobu!
Pa, kako ste Vi shvatili ovo u vezi s patikama? Da sam na Vašem mjestu, ja bih doživjela vrlo lično. Mislim, toliko ste radova posvetili toj garderobnoj jedinici i sad odjednom one se pojavljuju kao remetilac ugleda i dostojanstva Javnog servisa. Baš nije fer. Ni prema Vama, a ni prema patikama.
Tačno slutim gdje je korijen problema. Svi mi, koji smo u ovoj kući počeli da radimo decenijama prije „oslobođenja“ garderobno sabotiramo ugled i dostojanstvo Javnog servisa. Evo, recimo ja.
Nema mi šta milije nego kad duva sjeverac da obučem kupaći, obujem patike i pravac posao. Samo da bih sabotirala ugled i dostojanstvo RTCG! Inače, opšte je poznato da kao i svaki „režimski OKG uposlenik“, koji nije bio biven i mučen tokom prošle diktature, imam sigurno nekoliko bundi i roleks satova! I šta bi falilo da popijem praškove, navučem bundu, turim roleks i dođem na posao?! Ali, neću. Eto, zbog čiste zlobe. Samo zato jer sam „plaćenik prošlog režima“ i namjerno oću da urušim ugled i dostojanstvo RTCG. I, što je još gore, nijesam jedina.
Ali, evo, imam ideju i konkretan prijedlog. Da se u rješavanje ove problematike ubaci i neki eksterni autoritet. Kako svjedočimo nema auoriteta koji se može mjeriti sa crkvenim. Vi ste, svima nam je dobro poznato, jako dobri sa njihovim djelatnicima. Toliko, da i Vas skoro možemo smatrati duhovnikom, pa ću Vas u nastavku pisma, sukladno tome i oslovljavati.
Dakle, Oče Veseline, da li bi mogli da uturite jednu urgenciju crkvenim ocima da nas stilizuju? Ili makar da se oformi komisija u kojoj bi u značajnom broju bili prisutni predstavnici crkvenog života i “Prijatelji Vraneša”, NVO koju ste osnovali . Pod uslovom da ova Vaša NVO ima kad, budući da se zanima televizijskim projektima i agitovanjem za Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako nađete slobodnog vremena, prisustvo “Vranešana” bilo bi dragocjeno.
Elem, komisija bi se zvala - Odbor za garderobno upodobljavanje djelatnika RTCG. Vrlo jednostavno. Zadatak tog tijela bio bi utvrđivanje čvrstih garderobnih pravila, a sprovođenje bi pratio pododbor. Članovi pododbora bivstvovali bi i činodejstvovali na ulazu zgrade RTCG i procjenjivali garderobnu podobnost djelatnika.
U međuvremenu, dok to ne profunkcioniše, htjela bih da Vas pohvalim I istovremeno skrenem pažnju na jedno saznanje (ako nije tačno, laž čula laž prenijela). Pohvaljujem Vas zato što ste aktivirali razglas pa svi koji vole mogu, ispred zgrade RTCG, da slušaju Betovena, Mocarta I ostale klasike. Pomenuto saznanje odnosi se na sljedeće - Čula sam da se u popodnevnim satima, u prostorijama RTCG širi miris tamjana. Kade se kancelarije, a navodno i bife.Valjda da se poradi na ugledu I dostojanstvu!?
E, sad, ja brinem zbog shizofrenosti čitavog projekta. Betoven I tamjan, pa ne znam? Ako me razumijete šta hoću da kažem.
I na kraju moram da primijetim - vratili ste državnu zastavu na mjesto koje joj pripada. Eto, vidite, kako sve može, đe ima volje ima i načina.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Garderobno čuvanje ugleda

„Određeni broj zaposlenih ponaša se suprotno Etičkom kodeksu RTCG“ okačeno je u RTCG u susret Danu novinara čime je generalni direktor, reklo bi se, prigodno nagovijestio postupke protiv takvih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49" data-rendition-name="original" width="2000" height="1126" loading="lazy" alt="Etički kodeks RTCG"> </figure>  Ništa o većoj plati, varijabilnim izazovima, beneficijama, otključanim vratima svuda za poslenike javne riječi... Nema čak ni šifre za nuždu na šestom spratu. Običan radnik je odsad svuda nezaštićen. <h2>Sve nam je gore</h2> Vojnik, policajac, pop i pripadnik RTCG sada su jednako samostalni.&nbsp; Posljednji, fakat, ne nosi uniformu (evo biznis ideje za menadžment) ali ne smije slobodno pričati na mrežama! Sve može biti tabu. Ubuduće da se samocenzurišemo, prećutkujemo loše. Sklopimo oči za eventualna nova nepočinstva višestruko nezakonitog ili nekoga mu bliskog. Do sad smo o greškama rukovodstva alarmirali kod drugih ili na mrežama jer doma nijesmo mogli. Nije bilo gotovo ni slova na Radiju, TV ili Portalu - iako je svaki kritički tekst uredno proslijeđen prvenstveno redakcijama Javnog servisa. Sad već čuveni optuženik pokušava proširiti kontrolu na kompletan pojam javnosti. Proglasiće službenom tajnom ili narušavanjem ugleda sve što „ne legne“. Norma za suze i smijeh: što javno napišemo smatra se djelom RTCG. Ako ispričamo vic moramo etičare nasmijati. Inače aneks! Ne preciziraju može li masno. Dokle su dometi. U ljubavnim izjavama moramo paziti na radnje, izraze i subjekte. Ne daj bože da podržimo Kamo śutra, rizik je. Čini mi se nijesu dragi ni Bobiju ni Mačku.&nbsp; Smijemo li makar lajkovati objave? Pomen male naše plate biće vjerovatno oprošten, ali osudi naredbodavčeve - stop.&nbsp; Sve je odsad njihovo, naše misli, naši sni. Očekujem da se formira Redakcija za društvene mreže koja bi čitala postove radnika i dostavljala sumnjive tvitove. Ima i druga strana medalje. Ako sam već dio RTCG. Priznajem da su nelegalni! I u to ime očekujem da generalni i utuženi dio Savjeta makar ponude ostavku. Kao časni i odgovorni. Jer su na sudu zbog sumnjivih nekih radnji. Dokazaće oni, je li, svoju nevinost - pa dotad neka im ta ponuda obraz osvjetla. Bruka i sramota nije (kažem li da jeste fasovaću). Zasad im sve klizi u firmi. Iako se ročišta nižu, i krivične prijave, uglavnom gube ali - opstaju. Istražio bih. Ali … tajna? <h2>Ne dirati političare i javne službenike</h2> Građanina običnog visotina ne pominje. Nego da treba „političare, vladu, službenike, javne funkcionere“ paziti od uvrede. Stoga ne smijem napisati što mi pade na'm. Nije pežorativno, ali što znaš. Opasno je. Tako tamo piše. Umjesto novinari da kreiraju vijesti, nalaze skriveno, otkrivaju tajne, sada etički strecamo. Što javnim nastupima moguće ne čuvamo programske interese RTCG, čitaj volju establišmenta. Sada je ta volja promovisana kao takav interes. Ne pominjati ih ili hvaliti samo? Poštovanje poslovnih interesa me posebno zainteresovalo, koji su?&nbsp; Učestvovao bih, pospješio, borio se za veću platu, znam mnogo, ne samo ja. Ali došao je specifičan menadžment! Puno planira, tiho troši, ponešto oglašava, konspirativno dijeli, čak i putuju na američke izvore. Dok im sposobno pleme snom mrtvijem spava. Makar da su obavijestili urednike što ćute po kancelarijama kako im bi s Trampom! Saznasmo sa društvenih mreža o putešestviju. I zato nema više. Takvog saznavanja. Suzbijeno! Za prigodan komentar moraš im biti baš friend. Kad bude što važno biće nam rečeno preko novina. Kao o OTT platformi. Nema informisanja u okviru kolektiva, i kakve koristi imamo od toga. Ispade na kraju da je bilo mimo propisa i neke posebne potrebe. Molim da me ne kaznite jer sam pročitao. Da smo „prijatelji“ u reakcijama na slike sa posljednjeg skijanja bih dao pomen. Pomenuo kako se evo peta godina iščuđavamo dokle će radovi na fasadi i mušeme po podu. Bilo bi to ponašanje mimo direktive da se „ne smije ugroziti društveni ugled RTCG“. Što ne važi za aktuelni Drljevićev serijal o Vranešu. S teškim istorijskim falsifikovanjem. Protiv kojeg su listom pripadnici Muslimana i Bošnjaka. Ko će u kući pokrenuti postupak protiv generalnog kad srozava ugled firme nije jasno. Kao evo nedavno o novinarstvu. Toliko se loše na javnom skupu pravio znalcem, da su ga sagovornice pitale što je on došao o tome da priča? Smijemo li se javno nasmiješiti makar kad se priča o nečuvenom i neprimjerenom vođenju Montevizije. Ili o sudanijama i čudnim (ne)ostavkama umjetničkog kora? Možemo li lavirati na temu da predsjednik Savjeta dobar duh? Tako ga je častio privržen režiser u jutarnjem. Posmatram potom. Nit leluja nit je duhovit. Jedino je, dokazano, uredan. Pridjev je OK. Dobro ga prozivaju. <h2>Etička bodljikava žica</h2> „Ni preśednik države se ovako od javne kritike nije ogradio sa tri reda bodljikave žice“ piše mi jedan kolega povodom objave. Da se radi o klasičnom uvođenju cenzure, gašenju prava na javnu kritiku, a pošto etički kodeks on, tvrdi, prvi krši „kad će Raonić da se samodisciplinski samoizbičuje i samoprocesuira“. Druga koleginica je u dilemi „Je li ovo zastrašivanje, misli li na mene, jer sam preaktivna na mrežama?“. Treća se pribojava „Sprema nekome kaznu, a ja mislim da je ….. …….“. Rekoh: ne vjerujem jer je ta novinarka javno bliska sa predsjednikom Savjeta! Četvrti kolega je proširio kritiku i ka Savjetu RTCG podsjećajući da nije ispunio sudski nalog u roku od 15 dana pa umjesto toga najavljuju novi progon zaposlenih. Potom temeljito razložio. „RTCG mora poslovati transparentno i ne smije imati poslovnu tajnu. To je izmislio Raonić“. Ko određuje u ime RTCG što je poslovna tajna? Tačka 8 uskraćuje pravo na kritički stav, to je ugrožavanje ljudskih prava dodaje on, a član 13 je „čista diskriminacija“ jer probrani mogu reklamirati za druge medije i uzimati novac. „Na osnovu čega generalni selektuje zna samo on. Čista korupcija uticajem“. I na kraju „kompletan Etički kodeks je problematičan jer ga je donio nezakoniti direktor i kao takav ne može imati pravnu snagu“.&nbsp; Srećan svim kolegama Dan novinara. Posebno u RTCG.

Strah od društvenih mreža: Kako Raonić za Dan novinara disciplinuje zapošljene u RTCG

Crnogorski javni servis, Radio televizija Crne Gore nastaviće večeras sa emitovanjem skandaloznog serijala „Vraneš zemlja i ljudi“ nezvanična su saznanja Portala ETV, a i u programskoj šemi najavljena je emisija u 22.55 sati. Urednik Prvog progama Televizije Crne Gore Bojan Terzić nije odgovorio na naše pozive i poruke, a prije tri dana, 10. januar, potvrdio je našem Portalu da je pokrenuo proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije. Rekao je da su „pokrenute interne procedure“, te da će odluka biti donijeta veoma brzo i da je u odlučivanje uključeno „više ljudi“. U spornom serijalu, koji prema nezvaničnim informacijama sadrži čak 20 epizoda, brutalno se falsifikuju istorijske činjenice i u prve dvije epizode riječju nije pomenut masovni zločin u Šahovićima, današnjem Tomaševu, kada su 1924. godine, u mirnodopskim uslovima, pobijene muslimanske porodice koje su živjele u tom kraju, a preživjeli protjerani sa svojih ognjišta. Narator u emisiji kaže da su se Muslimani iselili 1924?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_721f06d03e45b5527bcee4045fbe52cb77a84ad8cf5b5dee18df994ed50aa816.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113160116_721f06d03e45b5527bcee4045fbe52cb77a84ad8cf5b5dee18df994ed50aa816" data-rendition-name="original" width="311" height="162" loading="lazy" alt="Bojan Terzić"> <figcaption>ĆUTI: Bojan Terzić(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Serijal je sniman prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića koji je porijeklom iz Vraneške doline. - Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen – kazali su ranije izvori Portala ETV iz Televizije Crne Gore. Prema njihovim riječima, praksa je da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal. - Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu – rekli su naši sagovornici. Kako piše u odjavnoj špici, emisija je nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka na interenetu. Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato.&nbsp; Veselin Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090316094_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024090316094_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Drljević i Raonić"> <figcaption>TANDEM: Drljević i Raonić</figcaption> </figure>  Nakon druge epizode serijala „Vraneš zemlja i ljudi“ burno je reagovao dio javnosti sa zahtjevom da se obustavi emitovanje ovog „dokumentarca“.&nbsp; Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud. Bošnjačko vijeće saopštilo je da očekuju od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu. Funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“. Iz Savjeta muslimanskog naroda saopštili su da ovaj serijal ne sadrži ni minimum poštovanja prema nevino stradalim Muslimanima, čiji su životi brutalno oduzeti u jednom od najstrašnijih poglavlja crnogorske istorije. Istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal ETV upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"> <figcaption>FALSIFIKOVANJE ISTORIJSKIH ČINJENICA: Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević. Ukazo je na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160120_02d8fed08271d60ff1d584dedd77f09608f82b6ec8a79c6f201f013754027d17.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250113160120_02d8fed08271d60ff1d584dedd77f09608f82b6ec8a79c6f201f013754027d17" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Popisne knjige Vraneš"> <figcaption>Izvod iz popisnih knjiga</figcaption> </figure>  - Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160120_59f14916716c3ec7070424f1169669a0d055160b0c7f9ca19361c9e5f1ff1186.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250113160120_59f14916716c3ec7070424f1169669a0d055160b0c7f9ca19361c9e5f1ff1186" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Izvod"> <figcaption>Izvod iz popisnih knjiga</figcaption> </figure>  Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica. Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića. - Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević. U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine. U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. - Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"> <figcaption>U ŠAHOVIĆIMA SE FAKTIČKI DOGODIO GENOCID: Novak Adžić</figcaption> </figure>  Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području. Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija. - Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić. On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“. - Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku. Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“. - Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi. U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“. - Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu.

Kaćuša Krsmanović

Sramni serijal „Vraneš zemlja i ljudi“ od večeras opet na programu Javnog servisa

Nakon što je tokom utakmice Crna Gora - Island na Televiziji Crne Gore utišana himna, generalni direktor tog medija Boris Raonić večeras je izjavio da su nakon 15 minuta utvrdili što se desilo i koji pojedinac je napravio grešku - ali da on nije bio spreman da to prizna i time dozvolio da „strukture organizovanih kriminalnih grupa preko botova koji imaju svoje medije koje finansiraju iz vakumiranih vreća para“ pokrenu „orkestriranu kampanju“ protiv Javnog servisa.&nbsp;
Na konstataciju novinara da su to ozbiljne optužbe - rekao je da se stavlja na raspolaganje tužilaštvu.
- Nadam se da će me tužilaštvo pozvati da razgovramo na ovu temu - dodao je on.
Rekao je da su očekivali da osoba do koje su došli prizna grešku.
- Guraćemo ovaj proces do kraja i angažovati vještake. Spreman sam u svim ostalim situacijama da zaštitim naše radnike - rekao je on.&nbsp;
Nakon što su utvrdili o kome se radi - kaže da je krenula „apsurdna priča da se progoni jer je Crnogorac ili Crnogorka“.

Raonić: Osoba koja je utišala himnu dozvolila da strukture OKG - preko botova koji imaju svoje medije koje finansiraju iz vakumiranih vreća para - pokrenu orkestriranu kampanju

Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Jedan od kandidata za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) na minulom konkursu Srđan Čović uputio je toj medijskoj kući pismo sa prijavom protiv direktora Javnog servisa Borisa Raonića koja se odnosi na lakše i teže povrede radnih obaveza.
U tom pismu Čović je, između ostalog, objelodanio da mu je Raonić svojevremeno nudio da odustane od tužbe u parničnom procesu koji je protiv njega vodio zbog nelegalnog izbora na čelo RTCG - a da zauzvrat bude nagrađen.
- Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe u parničnom procesu koji sam vodio protiv njegovog nelegalnog izbora, a da zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga dobije uredničko mjesto - saopštio je Čović.
To, kako je konstatovao, nije dozvoljeno zakonima.
On je Raonića prijavio za neuredno ili nesavjesno čuvanje službenih spisa, podataka, video i audio zapisa, koji nemaju karakter povjerljivosti.&nbsp;
- Raonić ni poslije tri &nbsp;godine nije dostavio audio zapis sjednice Savjeta od 23.07.2021. i pored nekoliko rješenja AZLP da se na osnovu zahtjeva ostvari uvid i slušanje tog zapisa koji bi trebalo da sadrži izrečeno mišljenje Pravne službe da u toku izbora za generalnog direktora RTCG, on nije imao 10 godina radnog iskustva, a bio je i u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM - precizirao je Čović u pismu.
<h2>MOBING</h2>
Prijavljuje ga, kaže, i zbog &nbsp;ometanja i otežavanja zaposlenom da izvršava svoje radne obaveze i konkretnih slučajeva Duške Stanić i Željka Žugića.
- Boris Raonić je poslije prvih uspjeha Službe statistike i planiranja I kvalitetnog izvještaja na koji AEM nije imala primjedbi, ukinuo radno mjesto Duški Stanić, bez konsultacija sa njenim neposrednim rukovodiocem, Pravnom službom i HR službom. Željka Žugića je dislocirao na mjesto inženjera Održavanja a dužio ga zadacima obrade statističkih podataka što on iz te pozicije nije mogao da obavlja u punom kapacitetu. Pokušao je i da pošalje u Održavanje doma RTCG i staranje o vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi i inženjera Srđana Čovića i pored njegovog ogromnog iskustva u Tehnici i Produkciji RTCG. Čitavo to vrijeme se držao kompulsivne ideje da iseli ljude iz njihovog ionako skromnog kancelarijskog prostora. Ovih dana je dao otkaz kolegi Žugiću na osnovu bizarnih razloga koje je vjerovatno izmislio Raonić a potpisao neko od renta advokata - istakao je Čović.
Čović smatra da se sve ovo može računati i kao psihičko zlostavljanje ili ponižavanje drugog zaposlenog sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta - mobing.
- Taj tretman su imali i neki ljudi iz Arhive RTCG u momentu kad su procurili nelegalni ugovori Raonićevih najbližih saradnika - saopštio je Čović.
<h2>BELVEDER</h2>
On je Raonića prijavio i za iznošenje netačnih informacija i neistinito obavještavanje javnosti kojim se narušava kredibilitet poslodavca. U tom kontekstu je ukazao i na neistinito iznošenje informacija tokom ustoličenja Mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra prije tri godine, kada je ta medijska kuća objavila da su građani pucali na policiju.&nbsp;
- Boris Raonić je direktno odgovoran za neistinito iznošenje informacija u vezi sa događajima na Belvederu, a dugo vremena obmanjuje javnost sa rezultatima gledanosti, tako što netačno interpretira SHR kao osnovni parametar gledanosti televizija - ukazao je Čović.
<h2>SPORNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI</h2>
Čović je naveo da u finansijskim izvještajima nema podataka o broju zaposlenih i angažovanih po ugovoru o radu, kao i da Raonić sa paušalno iznešenim brojkama takođe obmanjuje javnost.
- Podsjećam, akt Poslodavca , Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, pod obavezama generalnog direktora RTCG podrazumijeva staranje da RTCG radi po zakonu. Osim nelegalnih izbora koje su obilježje Raonićevog djelovanja on je u slučajevima kad je profesionalno degradirao i otpuštao naše kolege kršio ičlan 224 KZCG (Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora...) - naveo je Čović.
<h2>NEPROCESUIRANA PRIJAVA</h2>
Podsjetio je da je i ranije interno i javno reagovao na ove neprofesionalne i nezakonske postupke, te da je većinu reagovanja sublimirao u: prijavi protiv ugrožavanja javnog interesa – korupcije, naslovljenu licu za prijem i postupanje po obavještenjima o sumnjama na nepravilnosti i prevare, 29.12.2023.&nbsp;
Tu prijavu je prilažio kao dodatak ovom obraćanju - a ona do danas nije procesuirana.
- Niti sam dobio bilo kakav odgovor, što najbolje govori o vladavini zakona u RTCG - ukazao je Čović.&nbsp;
U međuvremenu je sa kolegama inicirao još jednu krivičnu prijavu.
- Pretpostavljam da ćete podržati da se prijavljeno lice sprovede kroz disciplinski postupak - zaključio je Čović.

Anja Ivanović

Čović: Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe i zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga bude urednica

Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG) izabrao je Borisa Raonića za čelnika Radio Televizije Crne Gore uprkos činjenici da Zakon o nacionalnom javnom emiteru ne dozvoljava da jedna osoba tri puta bude na toj funkciji, ali i zanemarivši činjenicu da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova dosadašnja imenovanja bila nelegalna.
Pet od šest članova Savjeta glasalo je za Borisa Raonića, dok je jedan listić bio nevažeći - nije zaokružen niko.
Na sve to su ukazali ostali kandidati za čelnika RTCG koji se danas nijesu pojavili na intervjue. Njih osmoro (Andrijana Kadija, Snežana Burzan Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović) je zatražilo odgađanje intervjua sve dok nadležne institucije ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava.
U pismu koje su uputili Savjetu i Drljeviću su ukazali da, s obzirom na presude protiv Raonića, on u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva – što nije dovoljno za poziciju koju pokriva.
Članovi Savjeta oglušili su se o njihov zahtjev i <a href="https://etv.me/pocetna/savjet-rtcg-ce-intervjuisati-raonica-iako-ostali-kandidati-nijesu-prisutni" target="_blank">svakako održali sjednicu bez njihovog prisustva</a>. Jedini kojeg su intervjuisali bio je upravo Raonić.
-Ako se neko od kandidata pojavi saslušaćemo njegov plan razvoja RTCG. Pravni eksperti su potvrdili da ne postoji zakonski osnov da se sjednica ne nastavi – tvrdio je danas predsjednik Savjeta Veselin Drljević.
Kazao je da su svi kandidati uredno pozvani i da su potvrdili učešće na intervjuima – zanemarivši činjenicu da su jutros obavijestili i njih i javnost o svojem zahtjevu.
- Pošto je (Časlav) Vujotić odustao, pozvaćemo sljedećeg kandidata da se pojavi. Ako se neko pojavi bićemo spremni da saslušamo njegov plan razvoja RTCG, ako se ne pojavi: glasački listići su spremni i na njima se nalaze svi kandidati koji su podnijeli dokumentaciju, a Savjet je ustanovio da je ona valjana. Mi ćemo danas glasati kao da su oni prošli intervju jer zvanično nijesu odustali ukoliko su se prijavili, a uz to su potvrdili prisustvo - rekao je Drljević.
Nemaju, kako je rekao, dileme da li će nastaviti sa sjednicom.
- Na svakih pola sata ćemo se okupiti i prozvati sljedećeg kandidata - rekao je Drljević.
Raonić je u 14 sati započeo intervju pred Savjetom koji je trajao nešto duže od pola sata, kako je i predviđeno.
Drljević je oko 17 sati saopštio da će svi kandidati - bez obzira jesu li bili na intervjuu, biti na glasačkim listićma, te da će članovi Savjeta moći da glasaju za njih.
Balša Milić iz pravne službe je rekao da „pravnih nedoumica nema“, te da „možemo reći da svi ispunavaju uslove za javni konkurs“.
-Upoznati smo da je konkrus raspisan 15.7. Nakon toga je oformljena Komisija za prijave. Otvorila je zapisnik i uputila vama, članovima Savjeta. Na konsultativnom sastanku smo iznijeli nedoumice za tri kandidata. U pitanju su Žarko Božović, Snežana Burzan i Vladimir Maraš. Kod Božovića i Maraša smo uvijdeli da potvrde o radnom iskustvu nijesu bile naznačene za konkurs za izbor generealnog direktora. Kako smo sa vama ustanovili te potvrde je izdala RTCG kao svojim zaposlenim licima, iako je prema Zakonu o upravnom postupku naznačeno da se potvrda može koristiti samo u svrhe koje je naznačena. To bi samo bilo na štetu kandidata. Gospođa Burzan je dostavila radnu knjižicu kao dokaz o radnom iskustvu. Po praksi radna knjižica nije uzimata kao dokaz o radnom iskustvu. Tu smo isto bili široki u tumačenju i uzeli činjenicu da je bila direktorica KIC-a 10 godina, te da je stekla potrebno radno iskustvo. Što se tiče ostalih kandidata sve je bilo u redu i kako treba. Možemo reći da svi ispunavaju uslove za javni konkurs - naveo je Milić.
<h2>PISMO</h2>
Sumnju ostalih osam kandidata da nemaju svi jednak tretman u ovom procesu produbljuje tvrdnja potpredsjednice Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković da je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević zloupotrijebio svoj položaj i angažovao advokate sa ciljem favorizovanja kandidata Borisa Raonića, uprkos činjenici da je odluka o pravnoj valjanosti pristigle konkursne dokumentacije isključivo u nadležnosti Pravne službe RTCG i formirane Komisije.
U pismu koje su jutros dostavili Savjetu i javnosti naveli su da nakon ispunjenja svih navedenih uslova s nestrpljenjem očekuju nove termine za predstavljanje nacrta planova razvoja RTCG.
- U zavisnosti od daljih postupaka Savjeta i drugih navedenih državnih organa, u dalju proceduru uključićemo sve relevantne domaće i međunarodne organizacije i institucije- zaključili su u saopštenju.
<h2>RASPRAVA</h2>
Marijana Camović Veličković je tokom prvog dijela današnje sjednice saopštila da od drugog neće biti ništa jer kandidati smatraju da nemaju fer uslove. Konstatovala je da od TV prenosa intervjua neće biti ništa jer neće imati ni što da se prenosi.
Predsjednik Savjeta Veselin Drljevic kazao je da kvorum za sjednicu neće nedostajati jer su ostali članovi na putu i biće prisutni.
Dodao je da će nastaviti rad onako kako je dogovoreno.
Članica Savjeta Amina Murić je saopštila je da nije saglasna sa predlogom Camović- Veličković.
- Mi smo kandidate pozvali i zakazali intervju, na njima je da li žele da dođu na intervju ili ne. Saglasna sam da nastavimo sa sjednicom - dodala je ona.
Camović-Veličković je ukazala da neće imati sa kim da obavljaju intervjue.
Članica Savjeta Milica Špajak je kazala da je krajnje neozbiljno da na putu do sale dobijaju saopštenje da kandidati neće prisustvovati sjednici.
Drljević je kazao da će imati pauzu između dvije sjednice.
- Ostajem pri stavu da niko ne može uslovljavati Savjet. Vidjećemo da li opstrukcija može pobijediti Savjet i državu - dodao je on.
<h2>SPORNO RADNO ISKUSTVO</h2>
Potpisnici dopisa problematizovali su i Raonićevo radno iskustvo u kvalifikaciji traženog nivoa obrazovanja, koje je izmjenama Zakona o RTCG u „pet do 12“ tokom usvajanja seta tzv. IBAR zakona sniženo sa 10 na pet godina amandmanima koji su pisani upravo u kabinetu generalnog direktora RTCG.
- Ko je Borisu Raoniću izdao i potpisao potvrdu da ima radno iskustvo od pet godina, s obzirom da član 5, tačka 8, Zakona o radu radno iskustvo definiše kao vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji - navodi se u dopisu.
Potpisnici ističu da je iz priloženih dokumenata lako uočiti da je Boris Raonić stekao VII1 stepen u aprilu 2018.godine, te da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova imenovanja bila nelegalna, tako da u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva.
<h2>DOGOVOR SA SPAJIĆEM, MANDIĆEM I KNEŽEVIĆEM</h2>
Direktor Media centra Goran Đurović ocijenio je ranije da je treće imenovanje Raonića plod dogovora Milojka Spajića (predsjednika Vlade i PES-a), Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore i NSD-a), Milana Kneževića (predsjednika i poslanika DNP-a) i Borisa Raonića - koji je dva puta nezakonito izbaran na funkciju generalnog direktora.
-To što među prijavljenim kandidatima na konkursu ima dosta prepoznatljivih imena koja zaslužuju poštovanje, neće uticati na članove i članice
Savjeta osim, naravno, Marijane Camović Veličković – ocijenio je Đurović.
<h2>KRIMINALNO UDRUŽIVANJE</h2>
Protiv generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, rukovodioca pravne službe, grupa zapošljenih u Radio televiziji Crne Gore, među kojima su i četiri kandidata za generalnog direktora, podnijela je nedavno Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.
U krivičnoj prijavi navodi se da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.
Prema krivičnoj prijavi, ta grupa je u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
- Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova - navodi se u prijavi.
Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to 4 odluke Osnovnog suda: slučajevi Marković (Nikola) i Čović (Srđan), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.
O prijavi koju su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović, prema najavama ODT Podgorica će odluku donijeti tokom septembra.

Savjet i treći put izabrao Raonića za čelnika RTCG

Protiv generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, rukovodioca pravne službe, grupa zapošljenih u Radio televiziji Crne Gore podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.
U krivičnoj prijavi navodi se da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.
Ova grupa je, prema krivičnoj prijavi, u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
„Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova“, navodi se u prijavi.
Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to 4 odluke Osnovnog suda: slučajevi Marković (Nikola) i Čović (Srđan), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.
„Pravnik RTCG Mićović je, u junu 2023, ne štiteći interese RTCG, tendenciozno i neprecizno tumačio Odluku Višeg suda, podstičući članove Savjeta RTCG da ponovo izaberu Raonića, uprkos Odluke Višeg suda. Posebno je interesantno što je na pripremnoj sjednici za drugi neregularni izbor bio prisutan Raonić sa svojim advokatima. Najveći dio ovih informacija i optužbi poznat je organima crnogorskih tužilaštava, ali su oni dugo odlagali pokretanje postupka (istrage), pravdajući se formalnim razlozima nadležnosti ODT ili SDT“, piše u krivičnoj prijavi.
Podnosioci prijave sumnjaju i da je u pitanju bila želja da se naknadno stvore uslovi za Raonićevu regularnost.
„To je postalo, nažalost, jasno u momentu kad su se amandmani višestruko nezakonitog Raonića pojavili kao zvanični amandmani Vlade tokom junskih IBAR sesija. Ko je tu bio neoprezan i naivan, a ko je sarađivao sa Raonićem ostaće nadležnim organima za prosuđivanje“, piše u prijavi.
Sa gledišta odgovornog rukovođenja preduzećem od javnog interesa, tvrde podnosioci prijave, sva načela integriteta su ugrožena i povrijeđena, jer su službe pod potpunom kontrolom ili derogiranjem funkcija od strane Raonića.
Oni navode da mu je pružen veliki i nekontrolisani prostor donošenja diskrecionih odluka prilikom donošenja prerasporednih rješenja, odluka o varijabilnom dijelu zarade i drugih odluka od značaja za rad edukaciju, usavršavanje i materijalni status zapošljenih.
Navode i da je omogućeno neadekvatno i nedovoljno transparentno trošenje budžetskih sredstava, te davanje prednosti određenoj firmi u procesu javne nabavke, na način da se uslovi tendera prilagođavaju za određenu firmu.
„To se naročito ogleda kroz nekoliko stotina promjena radnih mjesta u Pravilniku o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji, kao i nepostojanju prečišćene tabele sistematizacije, što stvara haos u RTCG i generiše mnoge radno-pravne sporove. Najveći dio ovih tvrdnji nalazi se u krivičnim prijavama - Media Centra iz juna 2023. i Srđana Čovića od 9. novembra 2023. godine, tako da ovu krivičnu prijavu možete smatrati i kao dopunu postojećim prijavama“, piše u krivičnoj prijavi koja je u pisarnici Osnovnog državnog tužilaštva zavedena 16. avgusta.
U međuvremenu, kako se navodi, Pravna služba i Savjet nijesu reagovali na pisma u kojima se odgovornom licu RTCG za prijem i postupanje po obavještenjima o sumnjama na nepravilnosti i prevare skreće pažnja na Raonićevo ugrožavanje javnog interesa (29.decembar 2023, RTCG broj 04-10561), nijesu odgovarali na dopis Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da se, shodno Zakonu o SPI, objelodani tonski zapis iz jula 2021, na kojem najvjerovatnije postoje informacije o tome ko ne može biti generalni direktor.
„Uz to odbili su da se izjašnjavaju o odlukama Vrhovnog suda i ASK (mart 2024), valjda kupujući vrijeme za izbor v.d. generalnog direktora RTCG koji je takođe nezakonit, jer Raonić i dalje nema stečene zakonske uslove da bude generalni direktor RTCG“, piše u prijavi.
Prema tom dokumentu, posljednji antizakonski čin bio je izbor ombudsmana RTCG, prema ličnim preferencama predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića.
„O ličnom integritetu ove grupe govori i činjenica da se Boris Raonić, na skupu Savjeta Evrope 2010. godine predstavljao kao diplomirani pravnik, iako je opštepoznata, i od sudova Crne Gore potvrđena, činjenica da je akademski status stekao 2018. godine okončavši Pravni fakultet poslije 25 godina“, navodi se na kraju prijave koju su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović.

Duško Mihailović

Raonića, Drljevića i ekipu terete za kriminalno udruživanje

Stvarna tranzicija Pljevalja, kao jedine opštine zavisne od uglja, već je počela, ali zabrinjava što se taj proces realizuje bez plana, stvarne podrške i ozbiljnog angažmana države, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Eko-tim.
- Ako se ništa ne promijeni, Pljevlja će u narednim godinama osjetiti sve posljedice tranzicije, ali nijednu njenu korist - navodi se u saopštenju.
NVO Eko-tim već je podnijela dvije konkretne inicijative nadležnim institucijama, od kojih se jedna odnosila na izradu Plana pravedne tranzicije Pljevalja kao rudarsko-energetskog centra u skladu sa praksama EU, a druga na uspostavljanje posebnog programa finansiranja unutar Eko-fonda, koji bi direktno podržavao projekte u tom gradu. Iz Eko-tima su naveli da odgovor još nijesu dobili. 
 
Izvršni direktor NVO Eko-tim, Milija Čabarkapa, ocijenio je da tranzicija nije nešto što se tek sprema, već da se ona dešava.
- Pitanje je da li će biti planska i pravedna ili stihijska i bolna - dodao je Čabarkapa.
Pored planiranog gašenja Termoelektrane Pljevlja do 2040. godine, dodatni pritisak dolazi i sa evropskog nivoa. CBAM – mehanizam prekograničnog oporezivanja ugljenika, koji bi prema predlogu Evropske komisije trebalo da se počne primjenjivati od 1. januara 2027. godine, učiniće izvoz električne energije proizvedene iz uglja znatno skupljim i manje konkurentnim. To dodatno ubrzava kraj doba korišćenja uglja u Crnoj Gori i ostavlja još manje vremena za pripremu Pljevalja na promjene koje dolaze. 
 
- U prevodu, ostalo je jako malo vremena da se pripremimo. Ekonomska diverzifikacija, prekvalifikacija radnika, nova radna mjesta i bolja infrastruktura, sve to mora početi danas, a ne 2039. godine. Zato, pozivamo Vladu da hitno pokrene proces izrade Plana pravedne tranzicije, uz jasno opredijeljena sredstva i rokove -rekao je Čabarkapa.
On je ocijenio da se tu ne radi o ekologiji naspram ekonomije.
- Radi se o tome da Pljevlja ne ostanu zaboravljena tačka na mapi Crne Gore, već mjesto gdje tranzicija donosi novu šansu, a ne gubitak - zaključio je Čabarkapa.

Bez ozbiljne podrške države Pljevlja ulaze u tihu i bolnu tranziciju

Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik komapnije &nbsp;“Eagle Hills” &nbsp;odustao je od zakupa kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju pod uslovom da drugorangirani zakupci plate njegovoj firmi troškove bankarske garancije koje su bile jedan od uslova javnog poziva koji je raspisalo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom početkom februara ove godine, saznaje Primorski portal.
To bi značilo da drugorangirani ponuđači za devet kupališta na Velikoj plaži &nbsp;mogu direktno zaključiti ugovore za zakup plaža sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.
Predstavnici zakupaca kupališta na Velikoj plaži, advokati kompanije “Eagle Hills” i čelnici Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom juče su imali sastanak u ovom državnom preduzeću u Budvi, ali se još nisu zvanično oglasili oko detalja dogovora.
Nakon okončanja javnog poziva, stručna komisija je uvidom u ponude utvrdila da će arapska kompanija dobiti gazdovanje za devet od 19 kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju. Nezvanično, &nbsp;Eagle Hills je za zakup tih plaža ponudio ukupno 1,85 miliona eura.
Da bi Alabar mogao odustati od zakupa kupališa na Velikoj plaži signalizirano je nakon najave megaprojekta koji je navodno planirao realizovati na najatraktivnijem dragulju Crnogorske obale za šta ima &nbsp;“zeleno svijetlo” od premijera Milojka Spajića. &nbsp;Alabarovo &nbsp;odustajanje od zakupa kupališta &nbsp;nije sporno za Spajića.
Ranije su iz kabineta premijera Milojka Spajića naveli:“Svako dalje postupanje prvorangiranih ponuđača, koje je u skladu sa zakonskim okvirom, isključivo je njihova odluka koju donose na bazi njihovih biznis planova“.
Koji su dalji planovi Alabara crnogorska javnost još ne zna, ali ono što je jasno danas &nbsp;kupališta na Velikoj plaži &nbsp;teško mogu biti spremna i do početka juna.
Predsjednik Udruženja zakupaca plaža u Ulcinju Prelja Škrelja kazao je za Primorski portal da zakupci kupališta u Ulcinju neće stići da ih na vrijeme pripreme za početak predstojeće sezone.
-Tradicionalno kupališta na Velikoj plaži ranijih godina su otvarana za 1.maj. Ove godine dvije nedelje ranije mi za brojna kupališta ne znamo ni ko će ih dobiti u zakup što je neozbiljno od Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom &nbsp;i neprihvatljivo za turističku privredu, za cjelokupnu destinaciju. Tenderi su otvoreni prije na početku drugog kvartala u martu za Velilu plažu, ugovor još niko od zakupaca nije potpisao sa Morskim dobrom, a naglašavam za 10-tak kupališta od ukupno 52 u Ulcinju tek se ništa ne zna, a mi smo u drugoj polivini aprila, kazao je Škrelja dodajući da su rokovi za žalbe istekli &nbsp;da &nbsp;Morsko dobro kasni sa potpisivanjem ugovora.
-Nekima od zakupca u Ulcinju su prošle sedmice poslali formu ugovora, ali još niko nije potpisao. Tek nakon potpisivanja ugovora zakupci mogu da počnu sa pripremama uređenja kupališta. Ja sam bio zakupac dijela Velike plaže preko 20 godina I sa sigurnošću iz iskustva mogu reći da se plaža ne može spremiti za 15 dana. Nema trika. Na Velikoj plaži &nbsp;su specifični uslovi –otvoreno more.&nbsp;
Administrativni dio posla je morao biti završen prije proljeća da bi zakupci stigli na vrijeme da pripreme kupališta. Na to je Morskom dobru ukazano više puta. Zakupci nemaju posao samo opremanja, pred njima su obaveze sa bankama, obezbjeđivanje garancija, za što je &nbsp;prethodno neophodno prikupiti dokumentacije od bilansa stanja za prethodnu godinu i sve ostalo što iziskuje vrijeme, pa nabavka plažnog mobilijara koji mora da se obnavlja. Za sve to potrebno je oko dva mjeseca.&nbsp;
Zakupac ni jedne plaže u Ulcinju nije počeo sa pripremom, kazao je Škrelja.
Iz Morskog dobra i ministarstva prostornog planiranja,urbanizma i državne imovine ranije su kazali da se cijene zakupa nisu mijenjale od 2019. godine te su početkom godine &nbsp;najavili povećanje cijene zakupa u prosjeku od 30 do 40 posto.
S druge strane računica dosadašnjih zakupaca plaža iz Ulcinja je drugačija.
Od 2019. do 2024. bila je cijena zakupa od 0,47 centi do 0,85 centi. Sada je 2,5 eura. Znači, površina plaže od 10.000 kvadrata je automatski 25.000 eura. Znači, to je jedna stavka što predstavlja rast od minimalno 250%. &nbsp;Druga stavka je do sada najveći namet na cijenu terase ugostiteljskih objekata, koje &nbsp;su nekim zonama Velike plaže, kao i za ugostiteljske objekte na riijeci Bojani, poskupili oko 300 % sa 18 eura na 60 eura po metru kvadratnom.
Obrazloženje za drastično povećanje &nbsp;resornog ministarstva i Morskog dobra ranije su objasnili da je jedini razlog većih cijena zakupa u Ulcinju to što su gotovo sve plaže u toj najjužnijoj opštini do sada imale dva puta veću kvadraturu – nego što su ustvari plaćane. Zbog većih cijena i velikog broja ponuda u Morskom dobru zadovoljno trljaju ruke. Potvrđuje to, kažu, ispravnost njihove odluke da uvećaju zakupe.
Šta to konkretno znači u praksi?
Sagovornici Primorskog portala čije su ponude prvorangirane na ovogodišnjem tender pojašnjavaju
-Prva rata za zakupa plaže je ovo ljeto veća od ukupnog iznosa koju smo platitli za 2024.godinu Javanom preduzeću za upravljanje Morskim dobrom. Za ovu godinu prva rata je oko 46.000 sa PDV –om, a lani smo &nbsp;nekoliko hiljada manje uplatili ukupan iznos. Ove godine zakup dijela Velike plaže sa PDV će biti oko 130.000 eura. Na ovu cijenu se dodaju komunalije, porezi, plate zaposlenima… navodi sagovornik Primorskog portala.
Na pitanje- koliko će dizati cijene plažnog mobilijara, pića i hrane, naši sagovornici odgovaraju da je to moranje, ali da će tražiti mjeru poznajući prilike. Prošle godine cijena &nbsp;mobilijara na Velikoj plaži iznosila je 15-20 eura za dvije ležaljke i suncobran, a od 25 do 50 eura za plažne baldahine.
-Cijene moramo povećati, nekoliko eura za plažni mobilijar, a razmišljamo za piće i hranu do 30 %. Međutim, ne zaboravljamo da naši gosti nisu visokoplatežni. Znamo kakve su cijene u susjednoj državi, kako da budemo konkurentni Moramo razmišljati o ukupnoj turističkoj privredi što mislimo da nije slučaj sa Morskim dobrom. Očigledno je da oni još nisu shvatili kako trenutno &nbsp;više novca u njihovom budžetu, dugoročno može voditi do kraha crnogorske turističke privrede. Morsko dobro je sa drastičnim povećanjem cijena zakupa plaža uslovilo računicu da ležaljka košta skuplje od kreveta, &nbsp;kažu Ulcinjani.
Odluke Vlade i sporazum za Ujedinjenim Arapskim Emiratima Ulcinjani karakterišu najvećim ekonomskim udarom na najjužniji crnogorski primorski grad.

Alabar odustao od kupališta na Velikoj plaži, drugorangirani da mu plate troškove bankarskih garancija

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović je ukazala da bi davanjem mišljenja o inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole kršili Ustav.
- Kršimo Ustav u kontinuitetu, a po mom mišljenju je ovo vrhunac kršenja Ustava jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava. Stoga bih voljela da mi objasnite koja je razlika i da li želite religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama. Velika je razlika i kada iznosite praksu evropskih zemalja: razlika je u vjeroispovijednim i nevjeroispovjednim predmetima - koji upravo imaju za cilj razvoj tolerancije, multikultularnosti i prihvatanje različitosti, to su predmeti koji podrazumijevaju upoznavanje sa religijama. To je obrazovanje o religijama. Vjeroispovjedni predmeti su religijsko obrazovanje - navela je Bojanović-Lalović.
Nemojmo, poručuje ona, neznanje da plasiramo kao tezu.
- Crna Gora je sekularna država i u skladu sa osnovnim ciljem da naše obrazovanje mora biti sekularno, multikultularno, tako fokusirano na rad sa učenicima da kod njih razvijamo kritičko i naučno mišljenje. Zato u našem sistemu postoji predmet koji se zove Istorija religije (za deveti razred) i Religija jedan za opšte gimnazije koju biraju hoće li izučavati u prvom ili drugom razredu, i Religija dva koju biraju hoće li izučavati u trećem ili četvrtom razredu - ukazala je Bojanić-Lalović.
To je, kako je rekla, obavezni izborni predmet - što znači služi za dopunu maturskog standarda.
- Kada kažete da to nije isto, ja sam samo nekoliko citata izdvojila iz onoga što stoji na sajtu Zavoda za školstvo: Predmet Istorija religije daje pregled porijekla, razvoje i širenja vjerovanja religija s posebnim naglaskom na tri monoteističke religije. Poznavanje istorije religije i vjerovanja nije samo dio obrazovanja nego neophodno za razumijevanje svijeta punog različitosti i sopstvenog identiteta u njemu - navela je Bojanić-Lalović.
Ona je tražila da joj se objasni razlika između vjeronauke i istorije religije.
- Filozofija i religija još od antičkog perioda, znate da se baš ne razumiju. I jedna i druga tragaju za istinom, ali je jedna vidi u Bogu, a druga u nečem drugom - ukazala je ona.
Neznanje, kako je podvukla, sa ovog Odbora ne smije da ode kao teza.
Rekla je da je zanima stav kolega iz Pokreta Evropa sad (PES), pošto je resorna ministarka iz njihove partije Anđela Jakšić-Stojanović iznijela stav da vjeronauci nije mjesto u obrazovnom sistemu.
- Moja inicijativa ka mom klubu biće da ovo pitanje proslijedimo Ustavnom sudu, upravo zahvaljujući praksama država koje su pokušale da uvedu vjeronauku u škole ali im to nije dozvolio Ustav. Takva je Slovenija - jasna je Bojanić-Lalović.
<h2>Vuković-Kuč: Atak na sekularizam</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je kazala da bi uvođenjem vjeronauke napravili najveću podjelu među đacima.
- Jer bi se stigmatizovali oni koji bi se odlučili da ne naukuju u vjeri. Sekularizam podrazumijeva odvojenost crkve i države. Obrazovne institucije su državne. I mi sad želimo u njih da uvodimo nešto što je naukovanje u vjeri? To je atak na Ustav Crne Gore i naš Zakon o opštem obrazovanju i obrazovanju - podvukla je Vuković-Kuč.
To je, kako je rekla, atak na sekularizam i građanski koncept društva.
- Pretpostavljam da ste svi čitali knjigu Religija 1 i 2 Đura Šušnjića. Ona je vrlo jednostavna i prijemčiva. To su ljudi koji su bili predani svom liturgijskom ali i naučnom putu. Meni ljudi koji su potpisnici ove peticije nijesu stranci. Ne vidim u njima strance nego ljude sa kojima treba razgovarati - rekla je Vuković-Kuč.
Istorija religije, kako je rekla, našim učenicima nudi sve što im je potrebno u vezi s tim obrazovanjem.
- Velika je tragedija što naši učenici ne prisežu i ne koncentrišu se na to obrazovanje. Ako biste i one koji su često u crkvi ili džamiji pitali nešto što iz Kurana ili Biblije, Novog zavjeta - vidjeli biste da se malo tu zna. Nijesmo uradili dovoljno i zbog toga nije potrebna vjeronauka. Vi mi recite od kad je ojačao uticaj crkve i otkad se klerikalizovalo crnogorsko društvo 2020. godine - je li se desila neka duhovna obnova društva? Je li se desilo moralno pročišćenje? - pitala je Vuković-Kuč.
<h2>Isključivo političko opravdanje</h2>
Vaso Obradović iz Nove srpske demokratije je rekao da sa jedne strane postoje građani koji traže uvođenje vjeronauke, a sa druge one koji se tome protive.
- Ja mogu da ih razlikujem samo po tome ko je za što, a nikako da dijelim da u ovim ljudima koji su potpisali peticiju protiv imate mnogo vjerujućih ljudi. Građnin nije čovjek koji ne vjeruje i koji je atesita - građani su svi u rasponi - od ateiste do apsolutno vjerujućeg čovjeka. Kud ćete gore podjele nego kad nosilac izađe i kaže ovi ili oni - to su podjele. Je li Vama žao što postojim ja? Meni, naprotiv, imponuje da mogu sa Vama da razmijenim mišljenje i pokažem da stvari za koje ste se zalagali godinama za mene nijesu bile ispravne. Meni je žao što sistem ne radi svoj posao kako treba i da taj sistem razdvoji žito od kukolja i da nema ovih ili onih, i da se vratimo na moralne tradicionalne vrijednosti koje baštinite i Vi i ja - etika, moral - ono što nam nedostaje trenutno - rekao je Obradović.
Nema, kaže, urušavanja obrazovnog sistema.
- Ovo je samo fino podešavanje obrazovnog sistema - rekao je Obradović.
Bojanić-Lalović mu je poručila da nema nijednog stručnog niti društvenog opravdanja za uvođenje predmeta vjeronauka, te da postoji isključivo političko opravdanje.
- Nijeste mi odgovorili da li želite obrazovanje o religijama (jer ga već imamo u predmetu Istorija religije). Želite li religijsko obrazovanje - jer je velika razlika - kazala je ona.
Pitala je ko bi, u skladu sa njegovom težnjom, bili predavači, te da li su pročitali primjere nekih udžebnika iz zemalja u kojima se izučava vjeronauka.
- O ovom pitanju moramo da razgovaramo s pozicije sekularne države - koja mora da poštuje Ustav i naravno da uključimo znanje. To je suština. Moramo naći i društveno i stručno opravdanje i utemeljenje u Ustavu i Zakonu. Vi dobro znate da ga nema. Postoji isključivo politička težnja da uvedete vjeronauku. To nije predmet niti učenje o religijama već isključivo težnja da se uvede vjeroispovjedni predmet ili religijsko učenje. Molim Vas da mi odgovorite s obzirom na to da treba da predložimo Vladi zapisnik sa ovog odbora - koji mora da bude u skladu sa onim što stvarno mislite: ko će predavati ovaj predmet? - navela je Bojanić-Lalović.
Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin je rekao da će nakon odgovora Obradovića zatvoriti ovaj krug, jer su, cijeni, isprovocirana pitanja.
<h2>Obradović: Neće pojaviti ljudi u mantijama</h2>
Obradović je rekao da niko ne želi da od obrazovnih ustanova napravi religijske.
- Niti je intencija ove peticije u tom pravcu - dodao je on.
Rekao je da nije nipodaštavao predmet Istorija religije i ne ulazi, kaže, u kompetentnost onih koji su ga radili.&nbsp;
- Imamo matematiku kao obavezan predmet ali imamo i izborna poglavlja koja su tu da za one napredne učenike koji žele da prodube svoja znanja uđu dublje u određenu materiju. &nbsp;Zašto sprečavat đecu kod kojih se probudi želja da to izučavaju u jednom kontrolisanom okruženju? - rekao je on.
Na pitanje ko bi bili predavači rekao je: polako.
- Tome moramo da pristupimo ozbiljno i radimo na kompetentan način da bi izbjegli zamke - rekao je Obradović.
Svi su, kaže, za to da se odvaja sekularno od vjere.
- Neće se tamo pojaviti ljudi u mantijama ili u raznim odorama i promijeniti školu. Pružamo mogućnost djeci da se dodatno edukuju kroz izborni predmet - rekao je on.&nbsp;
<h2>Obradović: Vjeronauka bi bila prirodna u školama jer se bavi onim na što smo zaboravili u trci za slobodama i ljudskim pravima - osnovnim stvarima koje su nas krasile kao tradicionalno društvo</h2>
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović ocijenio je, tokom rasprave o elektronskoj inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole, da suviše dramatizujemo stvari koje su normalne.
- Da su normalne pokazuje da se kao izborni ili obavezni predemet u većini zemalja EU izučava vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem kao izborni školski predmet trebalo da sadrži vjeronauku i da bi ona kao takva bila prirodna jer se bavi onim što nam poprilično nedostaje jer u svoj toj trci za slobodama i ljudskim pravima zaboravljamo te osnovne stvari koje smo kao tradicionalno društvo posjedovali, koje su nas krasile, pod znacima navoda odvajale od drugih naroda, a to su ta duhovna, morala crta i kulturni aspekt. Sve te naše osobine su građene i proistekle iz vjerskih pitanja - rekao je Obradović.
On je rekao da su u suštini sve ljudske slobode i prava proistekle iz tih zbivanja.
- A kao korijen im se može posmatrati osnovna ljudska sloboda se bavi slobodom, tj. da upražnjava vjeru - rekao je Obradović.
<h2>Bojović: NVO da pošalju pismo zemljama EU i zapadne demokratije</h2>
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović poručio je da podržava elektronsku inicijativu o uvođenju vjeronauke u škole koju danas razmatra Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori i uputili su Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fukupno-114-nvo-i-devet-aktivista-stalo-u-odbranu-sekularnog-obrazovanja-odboru-dostavljen-spisak-potpisnika-inicijative-protiv-uvodenja-vjeronauke-u-skole&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bojović ih je zamolio da ovo pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije.
- I neka njima objasne što je sekularna država. Činjenica je da u većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. U Njemačkoj je redovni dio nastave i garantovana je Ustavom, i u Austriji.. U Švajcarskoj u kantonima postoji takođe - može da se bira alternativa etika.. U Belgiji i Grčkoj. Čak i u određenim regijama u Francuskoj postoji mogućnost izbora. Sekularnost ne znači borbeno protivljene vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica. Podrazumijeva obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovijesti ili nevjerovanja svima. to je anglosaksonski model - naveo je Bojović.
Vaspitanje je, kaže on, u borbi za ljudska prava zaboravljeno.
- Počeli smo da nekako gubimo i na nivou znanja kvalitet. Sve ovo može da pomogne - rekao je on.
Vaso Obradović je rekao da je saglasan sa Bojovićem.
<h2>Rovčaninu uvođenje vjeronauke nije nespojivo sa sekularizmom</h2>
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.
- Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost - jer država u njemu ne brani određena uvjerenja - rekao je Rovčanin na početku sjednice.
Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.
- Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa - rekao je Rovčanin.
Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.
- Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana - rekao je on.

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav

Premijer Milojko Spajić izabran je za člana foruma Mladih globalnih lidera koji predstavlja nezavisnu fondaciju i lidersku platformu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore.&nbsp;
- Čast mi je što sam izabran u forum Mladih globalnih lidera koji predstavlja prestižni trogodišnji program i zajednicu političkih, biznis, sportskih, umjetničkih i drugih lidera koji vođenih svrhom, podstiču javno-privatnu saradnju za opšte dobro - poručio je premijer ovim povodom.
Neki od prethodnih alumnista su, kako se navodi, i Mark Zukerberg, Džek Ma, Sana Marin, Emanuel Makron, princ Japana Fumihito, Elon Mask, David Cameron, Leonardo di Caprio, Sam Altman itd.
Zajednica Mladih globalnih lidera obuhvata lidere iz više od 120 zemalja – iz oblasti biznisa, vlade, civilnog društva, medija, umjetnosti i drugih sektora.
Hiljade kandidata se nominuje svake godine, ali samo nešto više od 100 njih bude izabrano kroz rigorozan proces selekcije.
- Forum mladih globalnih lidera podstiče liderstvo spremno za budućnost koji kroz dijalog i saradnju u oblastima kao što su vještačka inteligencija, zdravstvo, geopolitika, priroda, proizvodnja i transformacija gradova doprinose oblikovanju globalne agende - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spajić izabran u Forum mladih lidera

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: radio-televizija-crne-gore