Ovogodišnji Montenegro prajd pod sloganom „Otpor gradi slobodu“ biće održan 4. oktobra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga - poručili su u Queer Montenegro.
Univerzalne vrijednosti koje bi trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo, cijene oni, izumiru.
- Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama - poručili su u Queer Montenegro.
Iako crnogorski zakoni jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je, ukazuju oni, zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.&nbsp;
- Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti - navode u Queer Montenegro.
Ovo institucionalno nečinjenje, kažu oni, kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi.
- Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno. Škole i domovi su i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi. Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca - istakli su u Queer Montenegro.
Sa druge strane, iako su problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju, ustvrdili su oni, sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.
- LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije - pojasnili su u Queer Montenegro.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja istorijski iskorak, međutim, u Queer Montenegro poručuju da je potrebno uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.
- Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate - naveli su oni.
Podvukli su da je ovakva praksa ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja.
- Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba - istakli su u Queer Montenegro.
Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi, kako su kazali, i do pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.
- Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje - pojašnjavaju u Queer Montenegro.
Suštinska promjena će, stava su oni, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo. Tek tada će, poručuju, Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja.&nbsp;
- Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije - dodali su oni.
Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, kako su kazali, borba za društvo dostojno svakog čovjeka.
- Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd! - zaključili su u Queer Montenegro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

Queer Montenegro sa ponosom podsjeća na istorijski trenutak koji je označio početak pravnog priznanja istopolnih zajednica u Crnoj Gori - usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola 1. jula 2020. godine, ali i ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj primjeni pet godina kasnije.
Usvajanje ovog zakona bilo je, kako su istakli, rezultat dugogodišnje, istrajne i organizovane borbe LGBTIQ zajednice, koja je dobila svoj puni zamah 16. maja 2013. godine - danom javnog predstavljanja naše organizacije i pokretanja inicijative i peticije za usvajanje zakona.
- Zakon o životnom partnerstvu nije došao kao poklon, već kao plod upornosti, solidarnosti i otpora prema društvenoj i institucionalnoj nepravdi - poručili su oni.
Zakon je usvojen ali, kako su istakli, nije do kraja zaživio.
- Mnoge institucije i dalje ne postupaju u skladu sa njegovim odredbama, sektorski zakoni nisu usklađeni, a nedostatak edukacije državnih službenika rezultira administrativnim preprekama i različitim tumačenjima. Osim toga, istopolnim partnerima i dalje je uskraćeno pravo na zajedničko roditeljstvo, čime ostaju isključeni iz porodičnog zakonodavstva, uprkos tome što mnoge porodice u realnosti već žive i funkcionišu - ukazali su oni.
Zato su pozvali nadležne institucije da bez odlaganja usklade sve zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbijede dosljednu i jednaku primjenu prava u svim oblastima života i sprovedu obuke za službenike i službenice koji dolaze u kontakt sa LGBTIQ osobama i partnerima.&nbsp;
- Potrebno je i hitno otvaranje inkluzivne javne rasprave o pravu na roditeljstvo, kako bi se istopolnim parovima omogućilo ono što se podrazumijeva za druge - da zajednički brinu, štite i odgajaju svoju djecu. Takođe, pozivamo političke aktere da prestanu sa instrumentalizacijom LGBTIQ prava i da umjesto toga iskažu stvarnu političku volju za unapređenje kvaliteta života svih građana i građanki Crne Gore - poručili su u Queer Montenegro.
<h2>PONOS I POČETAK</h2>
Tokom cijele decenije, Queer Montenegro je, zajedno sa članovima i članicama zajednice, saveznicima i partnerima, neumorno radio na promociji ovog zakona, učestvovao u njegovoj izradi, vodio javne kampanje i razgovore sa institucijama, te pružao podršku osobama koje su tražile pravno priznanje svojih partnerstava.
- Zakon je donio niz važnih prava istopolnim partnerima: od prava na zaključenje partnerstva pred nadležnim organom, preko prava na zdravstveno osiguranje i nasljeđivanje, do poreskih olakšica, pristupa socijalnoj zaštiti i zaštite u slučaju nasilja - istakli su u Queer Montenegro.
Ovaj zakon je omogućio istopolnim parovima da zajednički posjeduju i upravljaju imovinom, izdržavaju jedno drugo i dijete partnera u određenim slučajevima, da budu priznati kao partneri u sistemima zdravstva, socijalne zaštite, zatvorskog sistema i evidencija građanskog statusa.
- Time je zakon postao prvi pravni okvir koji je jasno i nedvosmisleno rekao: vaše partnerstvo postoji, i država ga priznaje - dodali su oni.
Pet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ostaju, kažu, ponosni na ono što su postigli, ali i odlučni u zahtjevu za puno pravno, porodično i društveno priznanje LGBTIQ osoba.
- Ovaj zakon jeste istorijski, ali on je tek početak. Borba za jednakost se nastavlja, i mi u Queer Montenegru nastavljamo da budemo tu - prisutni, otporni i solidarni, sve dok ljubav i dostojanstvo ne budu jednako dostupni svima - zaključili su oni.

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

U Podgorici su 15. i 17. januara brutalno napadnuti strani državljani pripadnik i pripadnica LGBTIQ+ zajednice, od strane maloljetnih lica, a ti napadi motivisani homofobijom predstavljaju ozbiljnu prijetnju po sigurnost i &nbsp;ljudska prava LGBTIQ+ osoba, zbog čega bi nadležni trebalo hitno da reaguju.
Uprava policije je preduzela sve potrebne mjere u vezi &nbsp;napada na strane državljane, slučaj je u tužilaštvu, te se očekuje da se riješi u korist osoba koje su napadnute, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;Staša Baštrica iz Queer Montenegro.
- U našem iskustvu nije tako nešto uvijek sa pozivnim ishodom, jer naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema &nbsp;LGBTIQ+ osobama, tako da čekamo. Strani državljani za vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imali slične napade, jer smo dobili informaciju da su oni u Crnoj Gori nekih tri godine, do sada nijesu imali slična iskustva, što je zanimljivo. Queer Montenegro je upozoravao godinama unazad da zbog ovakvog funkcionisanja sistema, koje se ne bavi pitanjima LGBTIQ+ &nbsp;osoba, vrlo je vjerovatno da će doći do porasta broja nasilja prema tim osobama - rekla je Baštrica.
Po broju obraćanja direktno organizaciji Queer Montenegro od strane LGBTIQ+ osoba, objašnjava Baštrica, evidentno je da je došlo do porasta nasilja prema tim osobama.&nbsp;
&nbsp;- Kažem da je to uzročno posljedično, zbog sistema koji odbija da se na kvalitetan način bori sa ovakvim pojavama u društvu - istakla je Baštrica.
Queer Montenegro je prva adresa, smatra Baštrica, kad su u pitanju žrtve nasilja uzrokovanog homofobijom ili transfobijom.
- Prvo se ugrožene osobe nama obrate, jer mi možemo da im pružimo socijalno pravnu podršku, te da im pomognemo u procesu prijavljivanja. U ovakvim slučajevima češće se javljaju samim nevladinim organizacijama, nego što će se odlučiti da se direktno obrate policiji- naglasila je Baštrica.
Obrazovanje je glavni stub formiranja zrelog i svjesnog čovjeka, te uključivanje predmeta poput zdravih stilova života i građanskog obrazovanja, smatra Baštrica, &nbsp;bi imalo dobar uticaj.
&nbsp;- Školski predmeti koji bi uključivali teme koje se tiču različitosti, nenasilja, tolerancije, smatram da bi to itekako moglo da utiče na formiranje mladih osoba, da kasnije budu ljudi koji će da poštuju druge, a neće da se na bilo kakav način negativno ophode prema drugim ljudima, a pogotovu u ovom slučaju kad govorimo o LGBTIQ + zajednici, jer mi smo ranijih godina imali takve slučajeve da su se ti predmeti izučavali u školama, čak su nevladine organizacije, kao što je Queer Montenegro, imale pristup školama, držali radionice, međutim, danas nije tako, i mislim da će se to itekako osjetiti u društvu - rekla je Baštrica.
Queer Montenegro ima dobru saradnju sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, podsjeća Baštrica, sa druge strane Ministarstvo unutrašnjih poslova nema dovoljno sluha za probleme LGBTIQ+ osoba.
&nbsp;- Sve je selektivno, od resora do resora. Smatram da bi to moglo da bude na mnogo većem nivou, i mora da bude na većem nivou, zato što je to njihova dužnost, ali je &nbsp;naša dužnost da mi njih pozivamo - poručila je Baštrica.
&nbsp;Očekivanje pozitivnog ishoda od tužilaštva bila bi potvrda da se nasilje neće tolerisati.
&nbsp;- Pozitivan ishod bi doveo do toga da se oni koji vrše nasilje zapitaju zašto to rade, jer nasilje nikad nije rješenje. Ako, kao u nekoliko prethodnih slučajeva, ishod bude takav da se počinitelji puštaju na slobodu, onda će to značiti da je nasilje u ovoj državi prihvatljivo, što je nedopustivo- zaključila je Baštrica.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

Baštrica: Naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema LGBTIQ+ osobama

Ne znam zbog čemu fama povodom puštanja Ranka Ubovića na slobodu. Radi se o nečemu potpuno zakonitom, jer valjda svi postupamo po osnovu istog procesnog rješenja, rekao je advokat odbrane Stefan Jovanović, komentarišući saopštenje SDT-a da je ukidanje pritvora dvojici biznismena, Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću bilo nezakonito.&nbsp;
Naime, Ranku Uboviću je pritvor prije svega određen, a zatim i produžen shodno pritvorskom osnovu koji propagira opasnost od uticaja na svjedoke. Onog momenta kada je saslušan i posljednji svjedok, ta opasnost, ako je i postojala više je nije bilo i Sud je imao samo jednu mogućnost a to je da naloži puštanje na slobodu Ranka Ubovića- kazao je Jovanović.
Po njegovom mišljenju, tužioci koji su postupali u predmetu u cjelosti su prihvatili i postupali po uputstvu VDT-a gospdina Markovića koji je rekao da se u situacijama kada je pritvor određen zbog mogućnosti uticaja na svjedoka, mora postupati hitno. Postupali su hitno i u jednom razumnom roku kada je u pitanju Ubović, saslušali svjedoke. Kada je saslušan i posljednji svjedok, pritvorski osnov je ''otpao''.
- Tumačenje Specijalnog državnog tužilaštva je jedan pretjeran formalizam koji Evropski sud ne dozvoljava jer im konvencija podrazumijeva da svako ko je lišen slobode se mora odmah pustiti na slobidu onog momenta &nbsp;kada su svi svjedoci saslušani- lnavodi Jovanović.
Imajući u vidu koji pritvorski osnov je bio na snazi kada je Ranko Ubović u pitanju, kaže advokat, njegov dalji ostanak u pritvoru bi bio nezakonit odredbom &nbsp;člana 174 stav 3 je decidno i jasno navedeno da u toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti onog momenta kada prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje.
- Ponavljam, onog momenta kada je posljednji svjedok saslušan, nije postojala druga mogućnost osim da se Ranko Ubović pusti na slobodu- poručio je advokat.
Ono što je značajno, ističe Jovanović, je da su rješenja o ukidanju pritvora donijeta od strane dvoje sudija za istragu Višeg suda u Podgorici, što znači da se radi o zakonitim rješenjima.&nbsp;
- Ja zaista od Krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici, a po najavljenoj žalbi SDT-a ne očekujem ništa posebno, jer je upravo Krivično vijeće Višeg suda Ranku Uboviću produžilo pritvor po osnovu tačke 2 i bilo bi bespredmetno držati nekog u pritvoru jer je zakonski osnov otpao, i da je drugačije urađeno, možda bi čak i te sudije ušle u neku vrstu krivične odgovornosti- zaključio je advokat Jovanović.

Jovanović: Onog momenta kad je saslušan posljednji svjedok, Viši sud jedino je mogao da naloži ukidanje pritvora Uboviću

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Crna Gora mogla bi da zatvori poglavlje 21 (transevropske mreže) vec tokom prvih mjeseci naredne godine, poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević u Briselu, gdje učestvuje na sastanku Savjeta ministara Transportne zajednice.
- Konkretno mogu da kažem da će Crna Gora ubrzo zatvoriti poglavlje 21. Ispunili smo sva završna mjerila i ono što se očekuje je da se to poglavlje završi u drugom kvartalu naredne godine, da se zatvori. I to je zaista veliki uspjeh sektora saobraćaja jer je bilo predviđeno da se zatvori tek u trećem kvartalu naredne godine. Svoje smo obaveze ispunili znatno ranije nego što se očekivalo, tako da će poglavlje uskoro biti zatvoreno - rekla je ministarka.
Vukićević je naglasila i da je u poglavlju 14 (Saobraćajna politika) ostvaren određeni napredak, da je ostalo još nekoliko obaveza koje treba završiti i da se očekuje da i ono bude zatvoreno u prvom kvartalu naredne godine.
Ministarka je najavila da su povodom uvođenja redovne avio-linije Brisel – Podgorica već počeli razgovori.
- Ukoliko ne bude zainteresnosti konkretno sada kod neke kompanije da otvori liniju, ta linija biće među strateškim linijama koje će ministarstvo raspisati početkom naredne godine. Tako da očekujem da uspostavimo direktnu liniju sa Briselom kao važnom destinacijom - kazala je ministarka Vukićević.
Naglašava da je po pitanju vazdušnog saobraćaja dosta urađeno.
- Prvi put u istoriji naši aerodromi su prešli cifru od tri miliona putnika u ovoj godini, dakle prvi put od kako postoje. Ugovorili smo veliki broj linija, pored Wizz Air-a, dolaze i mnoge druge kompanije, tako da će Crna Gora u narednoj godini biti znatno bolje povezana - zaključila je ministarka saobraćaja.
Vukićević na sastanku ministara Transportne zajednice učestvuje na poziv komesara Evropske komisije za održivi transport i turizam Apostolosa Cicikostasa.
Transportna zajednica predstavlja međunarodnu organizaciju osnovanu sa ciljem razvoja saobraćajne mreže između Evropske unije i zemalja Jugoistočne Evrope, čiji članovi su Evropska unija i šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.

Vukićević: Zatvorićemo poglavlje 21 u drugom kvartalu naredne godine

Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: queer-montenegro