Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Svijetom je u prvih devet mjeseci ove godine putovala 1,1 milijarda turista, što je pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, objavio je UN Tourism.
&nbsp;Podaci iz Svjetskog turističkog barometra UN Tourisma pokazuju da se globalni rast turizma ove godine nastavio i s dolascima turista i prihodima, uprkos visokoj inflaciji turističkih usluga i oprezu putnika zbog političkih i trgovinskih napetosti.
&nbsp;Afrika je prema tim podacima među svjetskim regijama u devet mjeseci ove godine ostvarila najveći rast dolazaka turista u odnosu na uporedni period, od deset odsto, s time da su slični dvocifreni porasti ostvareni i u njenim podregijama sjevernoj i podsaharskoj Africi, prenosi Hina.
&nbsp;Evropa je potvrdila status vodeće globalne turističke regije s 625 miliona međunarodnih dolazaka turista u devet mjeseci, čime je u plusu četiri odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
&nbsp;Sve evropske podregije ostvarile su solidne rezultate, posebno u trećem tromjesečju, dokazujući snažnu ljetnu potražnju.
&nbsp;Zapadna Evropa u devet mjeseci primila je pet odsto više turista nego prošle godine, južna mediteranska Evropa tri odsto više, a i srednja i istočna Evropa imale su rast dolazaka turista od osam odsto.
&nbsp;Time još nijesu dostigle nivo iz predpandemijske 2019. Sjeverna Evropa to je dostigla, ali je i jedina evropska podregija s manje dolazaka nego u prošlogodišnjih devet mjeseci, od jedan odsto.
&nbsp;Na Bliski istok došlo je dva odsto više međunarodnih turista.
&nbsp;Porasli su osam odsto u devet mjeseci ove godine i dolasci turista u Aziju i Pacifik, čime su dostigli 90 odsto broja prije pandemije, što pokazuje da se oporavljaju, kao i sjeveroistočna Azija u koju je ove godine došlo 17 odsto više turista nego prošle, ali je još 12 odsto ispod nivoa iz 2019.
&nbsp;Među zemljama s najvećim stopama rasta turističkih dolazaka u devet mjeseci ističu se Brazil, Vijetnam, Egipat, Etiopija, Japan.

1250x600

1084x550

Svijetom ove godine putovalo preko milijardu turista

Centralna administracija je u prvih deset mjeseci ove godine za putovanja i reprezentaciju u zemlji i inostranstvu potrošila 6,7 milion eura - saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP). 
 
Iz ASP su rekli da taj podatak ukazuje da aktuelna Vlada nastavlja rasipnički trend prema novcu građana, kao i sve prethodne, a uključujući i vlade Demokratske partije socijalista (DPS). 
 
- Umjesto da se stavi rampa i novac iz kase svih građana se racionalno troši samo za najneophodnije, a takođe se onemoguće partijsko-klijentelistička zapošljavanja u javnoj upravi putem „prečica“, kakvi su ugovori o djelu, utisak je da su sve nove vlasti nastavile tamo gdje su stare stale - naveli su iz ASP. 
 
Kako su ukazali iz te nevladine organizacije (NVO), za službena putovanja za deset mjeseci je potrošeno više od 6,1 miliona eura. 
 
- Od toga se na dnevnice odnosi preko 2.5 miliona, a ostalo na prevoz, smještaj i ostale troškove na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je trošak reprezentacije preko pola miliona eura. 
 
Iz ASP su rekli da će podaci o potrošnji za putovanja i reprezentaciju za ovaj i naredni mjesec biti poznati naknadno. 
 
Oni su ukazali da je nedavno usvojenim rebalansom budžeta za ovu godinu za službena putovanja za čitavu godinu predviđeno šest miliona eura, a za trošak reprezentacije nešto preko 650 hiljada eura. 
 
- Predlogom budžeta za narednu godinu je za službena putovanja projektovano uvećanje na oko 8,2 miliona eura, a za trošak reprezentacije preko milion eura - naveli su iz ASP. 
 
Iz te NVO su kazali da je za ugovore o djelu, u prvih deset mjeseci, potrošeno oko 18 miliona eura. 
 
- U februaru ove godine je zabilježen izdatak od 5,3 miliona, što se većinski može vezati za angažovanja za provođenje popisa u zemlji, ali se ostatak u svim drugim mjesecima može u najvećem dijelu vezati za nedozvoljena zapošljavanja u javnoj upravi putem ugovora o djelu - rekli su iz ASP. 
 
Kako su naveli, to je praksa razvijena još u vrijeme Demokratske partije socijalista, koju je svaka nova vlast prihvatila u potpunosti. 
 
- A Državna revizorska institucija i inspekcijski i tužilački organi ove države godinama joj ne staju na kraj - dodali su iz ASP. 
 
Oni su ukazali da je rebalansom budžeta za ovu godinu izdatak za ugovore o djelu na nivou od 21,1 miliona eura, dok je Predlogom budžeta za narednu godinu za ovaj trošak predviđeno 16,6 miliona. 
 
Centralnu administraciju čine zaposleni u upravno-pravosudnom sistemu - ministarstva, Skupština, predsjednik, uprave, zavodi, sekretarijati, sudovi, tužilaštva, kao i u zdravstvu i obrazovnom sistemu.

ASP: Vlada nastavlja rasipnički trend, za putovanja i reprezentaciju za deset mjeseci potrošeno 6.7 miliona eura

Osamdeset devet osoba je povrijeđeno pri udaru groma tokom skupa podrške bivšem predsjedniku Brazila Žairu Bolsonaru u Braziliji.
Do udara groma došlo je u nedjelju, u blizini skupa na kojem su se, uprkos kiši, okupile hiljade ljudi kako bi tražile oslobađanje desničarskog lidera, koji u zatvoru služi kaznu od 27 godina zbog uloge u pokušaju poništavanja poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Video-snimci zabilježili su trenutak kada su snažan bljesak i grmljavina izazvali paniku, pa su se okupljeni razbježali tražeći zaklon, prenosi Euronews.
Iz vatrogasne službe navode da je 47 osoba zatražilo bolničko liječenje, od kojih je 11 smješteno na intenzivnu njegu, dok su hitne službe desetine povrijeđenih zbrinule na licu mjesta.

Grom udario među ljude tokom protesta za Bolsonara, povrijeđeno 89 osoba (VIDEO)

Američki nosač aviona i prateći ratni brodovi stigli su na Bliski istok, rekli su Rojtersu danas dvojica američkih zvaničnika.
Nosač aviona USS Abraham Linkoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima stigli su u regiju Bliskog istoka, koja je pod Središnjim zapovjedništvom američke vojske, rekli su zvaničnici Rojtersu.
Američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak kazao da Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju "armadu" koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti.
Ratni brodovi počeli su se raspoređivati ​​iz azijsko-pacifičke regije ranije ovog mjeseca, dok su napetosti između Irana i SAD eskalirale nakon ​gušenja protesta širom zemlje, prenosi Hina.
Tramp je u više navrata prijetio da će intervenisati ako Iran nastavi ubijati protestante , ali su se protesti u međuvremenu smirili.&nbsp;
Američka vojska je u prošlosti slala snage na Bliski istok u vrijeme pojačanih napetosti, što su često bili obrambeni potezi. Međutim, američka vojska je prošle godine izvela napade na iranska nuklearna postrojenja.
Osim nosača i ratnih brodova, Pentagon takođe premješta borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane na Bliski istok.
Tokom vikenda, američka vojska najavila je da će izvesti vježbu u regiji "kako bi demonstrirala sposobnost raspoređivanja, raspršivanja i održavanja borbenog vazdušnog naoružanja".
&nbsp;Visoki iranski zvaničnik rekao je prošle sedmice da će Teheran svaki napad smatrati "sveopštim ratom" protiv zemlje.

Američka flota stigla na Bliski istok

Iranska vlast je u nedjelju otkrila novi mural na ogromnom bilbordu na centralnom trgu u Teheranu sa direktnom porukom Sjedinjenim Američkim Državama da ne pokušavaju vojni napad na zemlju.
Bilbord prikazuje ptičju perspektivu nosača aviona sa oštećenim i eksplodiranim borbenim avionima na njegovoj palubi. Paluba je posuta tijelima i natopljena krvlju koja se slijeva u vodu iza broda, formirajući uzorak koji podsjeća na pruge američke zastave. Na jednom uglu istaknut je slogan: „Ako siješ vjetar, žanješ oluju“.
Otkrivanje murala na Trgu Engeleab dolazi dok nosač aviona USS Abraham Linkoln i prateći ratni brodovi kreću prema regionu, odnosno sada su već stigli na Bliski istok. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se brodovi premještaju „za svaki slučaj“ ako odluči preduzeti akciju.
- Imamo ogromnu flotu koja ide u tom pravcu i možda je nećemo ni morati upotrijebiti - rekao je Tramp prošle sedmice.
Trg Engeleab se koristi za okupljanja koja organizuje država, a vlasti mijenjaju mural u skladu s nacionalnim prilikama. U subotu je komandant iranske paravojne Revolucionarne garde upozorio da je njegova sila „spremnija nego ikad, prst na okidaču“.
Američka vojska je putem društvenih mreža saopštila da njeni borbeni avioni F-15E Strajk Igl sada imaju prisustvo na Bliskom istoku, navodeći da borbeni avion „povećava borbenu spremnost i promoviše regionalnu sigurnost i stabilnost“.
Slično tome, britansko Ministarstvo odbrane je u četvrtak saopštilo da je rasporedilo svoje borbene avione Tajfun u Katar „u odbrambenu svrhu“.

Iran bilboardom poslao poruku Americi s centralnog trga u Teheranu: Ako siješ vjetar, žanješ oluju

Crna Gora ulazi u ovu godinu snažno i odlučno, sa punom posvećenošću završetku evropskog puta, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, u objavi na mreži Iks, istakla da je svega mjesec nakon zatvaranja pet poglavlja, na današnjoj Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) Crna Gora zatvorila i poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
- Ovaj rezultat potvrđuje kapacitet države da odgovorno upravlja javnim sredstvima i štiti finansijske interese EU - navela je Gorčević.
Kako je dodala, nakon dvije uspješne godine, ovu godinu započinju snažno i odlučno, uz jasnu poruku da Crna Gora punom posvećenošću radi na završnici svog evropskog puta.
- Sada brojimo 13 zatvorenih poglavlja, gotovo na polovini smo puta, koji vjerujemo da ćemo uspješno preći do kraja godine - navela je Gorčević.
Ona je kazala da evropski partneri prepoznaju da je Crna Gora na vrhuncu fokusa i posvećenosti evropskoj integraciji.

Tag: putovanja

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Svijetom ove godine putovalo preko milijardu turista

ASP: Vlada nastavlja rasipnički trend, za putovanja i reprezentaciju za deset mjeseci potrošeno 6.7 miliona eura

Grom udario među ljude tokom protesta za Bolsonara, povrijeđeno 89 osoba (VIDEO)

Američka flota stigla na Bliski istok

Iran bilboardom poslao poruku Americi s centralnog trga u Teheranu: Ako siješ vjetar, žanješ oluju

Gorčević: Crna Gora započinje 2026. odlučno i sa punom posvećenošću evropskom putu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO