Savjet za građansku kontrolu rada policije pokrenuo je provjeru postupanja policije nakon medijskih navoda da se traga za Milošem Medenicom, iako se on nalazio u kućnom pritvoru.
Provjeru su, kako se navodi u saopštenju, pokrenuli postupajući po sopstvenoj inicijativi.&nbsp;
- Povodom slučaja koji su prenijela sredstva javnog informisanja, a u kojima se navodi „da policija traži Miloša Medenicu, koji je 28. januara osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora za djelo iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije“ iako je lice bilo u kućnom pritvoru - stoji u saopštenju Savjeta za građansku kontrolu rada policije.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet za građansku kontrolu rada policije pokrenuo provjeru postupanja policije u slučaju bjekstva Miloša Medenice

Policijski službenici iz Ulcinja oduzeli su vozilo marke Dacia Duster, radi sprovođenja daljih zakonskih provjera.
Prvobitno, policajci su kontrolisali operativno interesantno lice D.M. (31) iz Ulcinja.
- Od D.M. je oduzeto putničko motorno vozilo marke Dacia Duster, radi sprovođenja daljih zakonskih provjera - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Ulcinj: Oduzeto vozilo Dacia Duster

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac smatra da treba provjeriti diplome lokalnih funkcionera u Podgorici koje su stekli na Univerzitetu Medatrend u Srbiji.
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku o privremenom obustavljanju priznavanja diploma u svrhu zapošljavanja, stečenih na ovom Univerzitetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-privremeno-obustavlja-priznavanje-diploma-sa-megatrenda&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- E sad fino da se provjere diplome lokalnih funkcionera u Glavnom gradu koji su “stekli” znanja na ovako kredibilnoj obrazovnoj instituciji - naveo je Klikovac u objavi na mreži X.
Broj ispita, kaže Klikovac, jednak je broju rata.

Klikovac: Provjeriti diplome lokalnih funkcionera stečene na Megatrendu

Skoro 98 odsto socijalne pomoći u Crnoj Gori u 2023. godini, odnosno 1,2 milijarde eura, dodijeljeno je bez provjere materijalnog stanja, pokazuju juče objavljeni podaci Uprave za statistiku – Monstat.
Ukupni troškovi socijalne zaštite u 2023. godini iznosili su 1,26 milijardi eura, što je povećanje za 14,5 odsto u odnosu na 2022. godinu.
– Najveći udio socijalnih naknada koje se dodjeljuju bez provjere materijalnog stanja u 2022. i u 2023. godini odnosio se na funkcije bolest/zdravstvena zaštita, invaliditet i nezaposlenost – kazali su iz Monstata.
Svega 2,1 odsto naknada socijalne zaštite koje su podijeljene u 2023. godini – oko 26 miliona eura, temeljilo se na provjeri materijalnog stanja.
Dok se za funkcije socijalne zaštite starost i bolest/zdravstvena zaštita izdvaja po trećina ukupnih sredstava, za porodicu/djecu opredijeljena je tek desetina u ovu namijenu utrošenog iznosa.
– Ukupni troškovi socijalne zaštite zabilježili su rast usljed povećanja ukupnih troškova za socijalne naknade u funkcijama porodica/djeca, invaliditet bolest/zdravstvena zaštita, starost, nasljednici i socijalna isključenost koja nije drugdje klasifikovana. Ukupni troškovi za socijalne naknade u 2023. godini predstavljali su 97,8 odsto od ukupnih troškova za socijalnu zaštitu, što je smanjenje za 0,1 procentni poen u odnosu na prethodnu godinu – saopšteno je iz Monstata.
Prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udio u ukupnim troškovima za naknade socijalne zaštite odnosio se na troškove za funkciju starost – 414,22 miliona eura (33,5 odsto), dok je za funkciju bolest/zdravstvena zaštita iznosio 410,01 milion eura (33,2 odsto).
Treća grupa po visini troškova je funkcija porodica/djeca, koja je iznosila 134,44 miliona eura (10,9 odsto), nakon čega slijede funkcije nasljednici, invaliditet, nezaposlenost i socijalna isključenost koja nije drugdje klasifikovana.
– U poređenju sa prethodnom godinom, u 2023. godini rast udjela troškova u ukupnim troškovima za naknade socijalne zaštite zabilježen je kod funkcije porodica/djeca (za 3,4 procentna poena), funkcije invaliditet (za 1,1 procentni poen), funkcije nasljednici (za 0,3 procentna poena) i funkcije socijalna isključenost koja nije drugdje klasifikovana (za 0,1 procentni poen). S druge strane, pad udjela troškova u ukupnim troškovima socijalne zaštite zabilježen je kod funkcije bolest/zdravstvena zaštita (za 3,7 procentnih poena), funkcije nezaposlenost (za 0,8 procentnih poena) i funkcije starost (za 0,3 procentna poena) – naveli su iz Monstata.

Monstat: Bez provjere materijalnog stanja isplaćene 1,2 milijarde eura

Britanske vlasti danas su saopštile da će naložiti prodavce da sprovedu strože provjere starosne dobi kako bi spriječili maloljetnike da kupuju noževe, u okviru inicijative protiv nasilja nakon što je tinejdžer ubio tri djevojčice u Sautportu prošle godine.
Kako se navodi, trgovci će morati da provjeravaju identifikaciona dokumenta sa fotografijom i na prodajnom mjestu i na mjestu isporuke, a te isporuke će moći da prihvati samo osoba koja ih je naručila.
Ministarka unutrašnjih poslova Ivet Kuper rekla je da je ''sramota'' koliko je maloljetnicima ''lako da nabave opasno oružje'' na internetu, kao i da se isporuke često ostavljaju na adresi.
Ove mjere će biti uključene u prijedlog zakona i očekuje se da će u narednim mjesecima početi zakonodavni proces u parlamentu, prenosi Rojters.
Aktuelni britanski zakoni zahtijevaju od prodavaca da imaju sistem provjere starosti kako bi spriječili osobe mlađe od 18 godina da kupuju noževe, ali elementi tih sistema nisu jasno definisani.

Britanija najavila strože provjere prije kupovine noževa

Javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori nije u krizi zbog spleta nesrećnih okolnosti, već zbog niza svjesnih političkih i fiskalnih odluka koje su godinama potkopavale njegove temelje. Umjesto pacijenta, u centru odlučivanja bili su kratkoročni politički interesi, a posljedice takvog pristupa danas najviše osjećaju građani – posebno oni najugroženiji. Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, u razgovoru za Portal ETV, ukazuje da se javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori nalazi u ozbiljnoj i dugotrajnoj krizi. - Javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori nalazi se u stanju hronične nestabilnosti koja nije rezultat slučajnosti, već posljedica pogrešnih fiskalnih i političkih odluka, u kojima fokus nije bio na pacijentu, već na ostvarivanju kratkoročnih političkih ciljeva - dodao je Čirgić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110128_a1c0bd680ada0c8f4a9dffbcbeb5fdeb5a05b325fba3ad8a7cc24af5c7bb9574.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126110128_a1c0bd680ada0c8f4a9dffbcbeb5fdeb5a05b325fba3ad8a7cc24af5c7bb9574" data-rendition-name="original" width="1002" height="547" loading="lazy" alt="Sead Čirgić"> <figcaption>Sead Čirgić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>Evropa sad 1 i potkopavanje finansijskih temelja</h2> Kao jednu od ključnih odluka koja je dodatno destabilizovala sistem, Čirgić izdvaja program Evropa sad 1, kojim su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje. - Posebno se izdvaja program Evropa sad 1, kojim su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, čime su ozbiljno potkopani finansijski temelji zdravstvenog sistema - ističe Čirgić. <h2>Funkcionalni kolaps</h2> Iako naglašava da sistem nije nepovratno urušen, Čirgić upozorava da je svjesno doveden u stanje funkcionalnog kolapsa, iz kojeg se rješenja sve češće traže izvan javnog sektora. - To, međutim, ne znači da je sistem nepovratno srušen, ali znači da je svjesno doveden u stanje funkcionalnog kolapsa, iz kojeg se izlaz sve češće nudi kroz privatni sektor - dodaje Čirgić. U takvom ambijentu, javni zdravstveni sistem preuzima socijalno i finansijski najzahtjevnije pacijente, dok privatni sektor selektivno pruža usluge onima koji mogu da ih plate. <h2>Ekspanzija privatnih klinika&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, stanje javnog sistema najuvjerljivije se ogleda u naglom rastu privatnog zdravstvenog sektora. - Upravo ubrzani rast privatnog zdravstvenog sektora najbolje oslikava stanje javnog sistema. Privatne klinike, koje su još 2019. godine bile na ivici egzistencije, danas doživljavaju snažnu ekspanziju, što predstavlja jasan indikator slabosti i sistemskog urušavanja javnog zdravstva - ističe Čirgić.&nbsp; <h2>Strukturni uzroci krize</h2> Čirgić kao ključne uzroke postojećih problema navodi hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki, neodrživ model finansiranja i izraženu centralizaciju zdravstvenog sistema. - Rast privatnih klinika sam po sebi nije negativan, ali postaje ozbiljan problem u trenutku kada privatni sektor ne predstavlja dopunu javnom sistemu, već njegovu zamjenu - pojašnjava on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260210070236_57ccaf27a8c0e5bee4e620a7552b455051da9afd7b8ac0ffd2e4d07a9c2eaf98.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260210070236_57ccaf27a8c0e5bee4e620a7552b455051da9afd7b8ac0ffd2e4d07a9c2eaf98" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="zdravtstvo/liječenje/doktor"> </figure>  <h2>Zdravstvo koje se sve više plaća iz džepa</h2> Dodatni problem predstavlja način na koji sistem funkcioniše, jer iz godine u godinu raste udio direktnog plaćanja zdravstvenih usluga od strane pacijenata. - Zdravstveni sistem koji funkcioniše u talasima, iz godine u godinu povećava udio direktnog plaćanja zdravstvenih usluga iz džepa pacijenata - naglasio je. To, kako ističe, ukazuje na postepeno klizanje ka tržišnom modelu zdravstvene zaštite. - To je jedan od ključnih pokazatelja da Crna Gora polako klizi ka tržišnom modelu zdravstvene zaštite, poput američkog ili singapurskog, u kojem država učestvuje u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite sa svega 30–40 odsto - navodi Čirgić. U takvom kontekstu, realno je očekivati da će građani u budućnosti biti primorani da kupuju polise zdravstvenog osiguranja od privatnih osiguravajućih kuća. <h2>Model bez ekonomskog uporišta</h2> Međutim, Čirgić upozorava da Crna Gora nema ekonomske pretpostavke za ovakav model. - Prosječni prihodi građana ne omogućavaju masovno kupovanje privatnih zdravstvenih polisa, što znači da bi takav pristup neminovno doveo do socijalne isključenosti i ozbiljno ugrozio pravo na zdravstvenu zaštitu - ističe Čirgić. <h2>Najugroženiji snose najveći teret</h2> Najveće posljedice ovakvog stanja snose najosjetljivije kategorije stanovništva, prvenstveno penzioneri i hronični pacijenti, koji su u najvećoj mjeri oslonjeni na javni zdravstveni sistem. - Prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente dodatno ugrožava njihov životni standard i produbljuje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama - ističe. Posebno su, kako podvlači, pogođeni penzioneri, koji su tokom cijelog radnog vijeka izdvajali sredstva za zdravstveno osiguranje, a danas često nijesu u mogućnosti da obezbijede ni osnovne ljekove ili neophodne zdravstvene usluge. Bez suštinskih reformi, nastaviće se trend urušavanja javnog sistema i postepene privatizacije zdravstvene zaštite, jer potrebe zdravstvenog sistema iz godine u godinu rastu, dok država već ima problem sa ovolikim rastom zdravstvene potrošnje. <h2>Jedan reformski potez kao rješenje</h2> Čirgić kao mogući izlaz navodi jedan reformski potez koji bi imao značajan efekat. - Ukoliko bi se država odlučila na samo jedan reformski potez – plaćanje JZU na primarnom nivou po sistemu kapitacije, a na sekundarnom i tercijarnom nivou po DRG modelu, odnosno po učinku, riješili bi više nego polovinu problema - zaključio je Čirgić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260210070236_810b934dc80d962bf840912ea7517da965ae7e0debcb31c4396ba1ae232fad87.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260210070236_810b934dc80d962bf840912ea7517da965ae7e0debcb31c4396ba1ae232fad87" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="zdravtstvo/liječenje/doktor"> </figure>

Čirgić: Kolaps javnog zdravstva plaćaju pacijenti

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno i mjestimično slaba do umjerena kiša, u južnim predjelima češće u drugom dijelu dana.
Na sjeveru u planinama povremeno slab snijeg, a tokom jutra ponegdje po kotlinama moguća magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od minus dva do deset stepeni, a najviša dnevna od tri do 15.

Danas oblačno, povremeno kiša

Američka vojska objavila je da je u noći sa ponedjeljka na utorak po srednjoevropskom vremenu izvela napad na brod u istočnom dijelu Pacifika te da je pritom usmrtila dvije osobe.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tom je objavom potvrdila nastavak provođenja kampanje kojom se želi zaustaviti put droge prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema američkoj administraciji, i ovaj napadnuti brod učestvovao je u krijumčarenju narkotika. U ovoj objavi je dodato da je američka vojska imala i tehničku podršku od Ekvadorskog centra za koordinaciju pomorskog spašavanja.
S krajem prošle godine, američka vojska je došla do blizu sto ubijenih osoba koje su po njihovim navodima krijumčarili drogu plovnim putovima, dok su se napadi na brodove donekle prorijedili u 2026. godini.

Američka vojska napala brod na Pacifiku i ubila dvije osobe: Tvrde da su prevozili drogu

Sve vrste goriva od danas su skuplje jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena litra eurosupera 95 i 98 će naredne dvije sedmice biti veća po jedan cent i iznosiće 1,39 eura odnosno dva centa na 1,42 eura.
Eurodizel je poskupio dva centa na 1,33 eura.
Cijena lož ulja veća je dva centa veća i iznosi 1,26 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 27. januara, kada su sve vrste goriva poskupile dva do četiri centa.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 23. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 24. februara.

Skuplje sve vrste goriva

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: provjera