BiH stavljena pod nadzor: Provjeravaće se novac građana, dijaspore i privrede

Bosna i Hercegovina BiH ponovno je stavljena pod pojačani međunarodni finansijski nadzor nakon što ju je Radna grupa za finansijske mjere (FATF) 19. juna uvrstila na tzv. sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, piše Radio Slobodna Evropa RSE.

Odluka bi mogla dovesti do sporijih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje.

Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenjaSavjeta Evrope.

Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavljanje registra iz kojeg će se znati ko su stvarni vlasnici kompanija ili donošenje zakona o upravljanju nezakonito stečenom imovinom.

Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati da sprovode pojačane provjere svih transakcija prema i iz BiH.

To će, kako su za Radio Slobodna Evropa upozorili iz privrednih udruženja, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja te značiti nove troškove za građane u zemlji i inostrasnstvu te posebno privredu.

Posljedice će osjetiti izvoznici, ali i građani na čije račune se iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura.

Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu saradnju s bankama iz BiH.

Sve za sobom vuče i pad kreditnog rejtinga i više kamatne stope.

“BiH će biti prepoznata kao zemlja s povećanim rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Veliki uvoznici i izvoznici će prvi biti na udaru. Sve međunarodne transakcije iz i prema BiH će biti opterećene dodatnim administrativnim provjerama”, kazao je za RSE Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka u BiH.

Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godine pod “režimom pojačanog nadzora”, a ponovno je uvrštena zbog “nedovoljno razvijenog sistema za otkrivanje i sprječavanje finansijskih zloupotreba”.

Iz MONEYVAL-a nijesu za RSE komentarisali konkretne propuste BiH, već su ukazali na svoje preporuke i ranije izvještaje.

Kakve će biti posljedice po građane?

Iz Centralne banke BiH, preko koje se vrši sav unutrašnji i vanjski platni promet, za RSE su kazali da je MONEYVAL izvršio procjene uslova koje BiH treba ispuniti 2024. godine kad je objavljen i izvještaj s jasno definisanim prioritetnim akcijama.

Iz Centralne banke naglašavaju da finansijski sektor nije odgovoran, ali da će osjetiti posljedice kroz pojačane kontrole stranih banaka i partnera.

“Stavljanje na tu listu može dovesti do sporijeg i složenijeg sprovođenja prekograničnih transakcija, povećanih troškova poslovanja te dodatnih zahtjeva u međunarodnom platnom prometu”, kazali su za RSE iz Centralne banke BiH.

U praksi, svaka međunarodna transakcija iz i prema BiH biće pod dodatnim nadzorom banaka, što će produžiti vrijeme obrade i povećati troškove.

Najveći teret, upozoravaju analitičari, snosiće izvoznici i uvoznici, ali i građani koji ovise o novčanim doznakama iz inostranstva.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da je posebno izložen izvozni sektor, s obzirom na to da više od 73 odsto ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Evropske unije.

Iz Savjeta stranih investitora u BiH upozoravaju da se reputacijski rizik brzo prenosi na cijenu kapitala, što znači da bi zaduživanje kompanija i države na međunarodnim tržištima moglo postati skuplje.

“Investitori ulažu tamo gdje je rizik manji. Reputacijski rizik BiH se vrlo lako transformiše u cijenu kapitala, tako da će eventualna zaduženja privrednika, ali i svih nivoa vlasti na međunarodnim tržištima biti skuplja”, naveli su iz tog savjeta za RSE, dodajući da bi odluka FATF-a mogla negativno uticati na nivostranih ulaganja.

Povećani troškovi finansijskih transakcija, prema procjenama stručnjaka, mogli bi se preliti i na krajnje korisnike.

“Ne treba stvarati paniku, ali posljedice će se osjetiti, posebno u finansijskom sektoru”, naglasio je Ražanica iz Udruge banaka u BiH.

Građani već sada plaćaju visoke naknade za međunarodne transfere, a novi režim dodatnih provjera mogao bi ih dodatno povećati.

BiH je zemlja s jednom od najvećih dijaspora u Evropi, a godišnje se iz inostranstva šalje više od 2,2 milijarde eura.

“Penzija mi je nikakva. Moj sin radi u Austriji i svaki mjesec mi šalje 300 eura. Njegova banka njemu naplati 22 eura, a meni moja banka uzme još toliko”, rekla je za RSE penzionerka Sanela Hamzić iz Sarajeva.

Prebacivanje odgovornosti

Jedan od ključnih uslova koji BiH nije ispunila odnosi se na zakon o upravljanju nezakonito stečenom imovinom na državnom nivou.

Dodatno, vlasti u entitetu Federacija BiH nijesu uspostavile funkcionalan registar stvarnih vlasnika kompanija, koji se smatra standardom u borbi protiv finansijskih zloupotreba.

Državne institucije su početkom maja usvojile zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprječavanja finansiranja terorizma, ali su iz MONEYVAL-a poručili da je taj korak došao prekasno kako bi uticao na odluku FATF-a.

Iz ministarstava pravde i finansija BiH, Federacije BiH i Republike Srpske nijesu odgovorili na upit RSE koje uslove njihov nivo vlasti nije ispunio i zašto.

Iz Ministarstvabezbjednosti BiH su ranije za RSE kazali da MONEYVAL, između ostalog, traži bolji sistem nadzora, uvođenje strožih kazni i sprečavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanija.

Tužilaštva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora dokazati da efikasno upravlja oduzetom imovinom.

BiH je usvojila i Zakon o sprečavanju pranja novca, ali on propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši 19 različitih institucija iz dva entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata.

Da bi se mogao primjenjivati ovaj zakon moraju se izmijeniti zakoni na nivou entiteta te, prema prijedlozima izmjena, formirati posebni sektori koji će se baviti pranjem novca i finansiranjem terorizma te u njima zaposliti novi kadrovi ili preraspodijeliti postojeći.

U javnosti, dio političkih predstavnika iz Federacije BiH tvrdi da su za kašnjenja odgovorni zastupnici i ministri iz Republike Srpske, dok vlasti RS-a odgovornost prebacuju na institucije u entitetu Federaciji BiH.

Premijer Republike Srpske Savo Minić, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je 17. maja da su “Ministarstvo pravde i Vlada RS davno sve završili, a u Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno”.

S druge strane, zastupnici iz Federacije BiH, poput zastupnika Naroda i Pravde i član rukovodstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića, optužuju zastupnike i ministre iz SNSD-a da “svjesno nanose štetu svim građanima”.

Pri tome podsjećaju na prekide parlamentarnih sjednica zbog nedostatka kvoruma, nakon napuštanja predstavnika iz Republike Srpske koji su tako sprječavali izglasavanje smjene svojih kadrova u državnoj vlasti.

Ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić je u saopštenju za medije za neuspjeh u uspostavljanju registra stvarnih vlasnika u ovom entitetu okrivio softver Svjetske banke koji je nabavljen u sklopu međunarodnog pilot-projekta.

“Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova”, naveo je Škobić.

Škobić je kazao da pilot-sudovi, odnosno Opštinski sud u Sarajevu i Opštinski sud u Travniku, “nikada nijesu prihvatili niti odobrili softverska rješenja” za koja je kazao da su “prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH”.

Najavio je raspisivanje tendera za kupovinu softvera, vrijedan više od 1,3 miliona eura.

Opštinski sud u Sarajevu je u svoje i u ime Opštinskog suda u Travniku odbacio ministrove tvrdnje, naglasivši da ti sudovi “nijesu nadležni za uspostavu registra stvarnih vlasnika” te pojasnivši da se projekt koji su sprovodili odnosi “isključivo na digitalizaciju registracije poslovnih subjekata”.

“Od suda se ne može očekivati da bez posebnog zakonskog ovlašćenja i odgovarajućih tehničkih rješenja vodi evidenciju stvarnih vlasnika”, kazali su za RSE i, pored ostalog, naglasili da je softver koji se upotrebljava za online registraciju poslovnih subjekata “upotrebljiv i zadovoljava potrebe”.

Dok se političari i institucije međusobno optužuju za kašnjenja stručnjaci, poput direktora Udruženja banaka u BiH Edisa Ražanice, kažu da ponovno stavljanje BiH pod međunarodni finansijski nadzor neće ostati bez posljedica za privredu i građane.

Ražanica smatra da će, osim samog usvajanja zakona na koje se čeka od 2024. godine, ovog puta biti neophodno i njihovo adekvatno sprovođenje, uz pomnu kontrolu predstavnika MONEYVAL-a.