Prostorni plan Crne Gore, kao strateški dokument, najvažniji nakon Ustava Crne Gore, postavlja jasne smjernice za sve buduće investicije i prostorne intervencije, ali ne nameće konkretne građevinske projekte niti specifične lokacije—takve odluke ostaju u nadležnosti opština koje, kroz svoje prostorno-urbanističke planove, donose konačne urbanističke i građevinske odluke. Na taj način čuvamo autonomiju lokalnih samouprava, uz obaveznu usklađenost sa nacionalnim smjernicama, poručeno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Podsjećamo, Skupština je danas glasovima poslanika parlamentarne većine usvojila Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.0627%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fskupstina-usvojila-prijedlog-o-donosenju-prostornog-plana-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Ministarstva kažu da ovaj krovni dokument prostornog planiranja postavlja dugoročne razvojne okvire, definiše prostorne kategorije i strateške prioritete, te predstavlja temelj za održiv, inkluzivan i uravnotežen razvoj naše države.
- Želimo da istaknemo da Prostorni plan funkcioniše van svakodnevnih političkih rasprava i kratkoročnih interesa. Njegova svrha jeste da, bez obzira na promjene vlasti, obezbijedi kontinuitet, stabilnost, te predvidivo i odgovorno korišćenje prostora u naredne dvije decenije. Tim iskusnih stručnjaka, predvođen rukovoditeljkom izrade plana, gospođom Svetlanom Jovanović, uprkos čestim smjenama vlasti u proteklih pet godina, izradio je plan po najvišim profesionalnim standardama i na bazi svih neophodnih analiza i konsultacija - poručuju iz resora Slavena Radunovića.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poručuju da daju punu podršku ovom strateškom dokumentu i da su posvećeni njegovoj dosljednoj implementaciji.
- Pozivamo lokalne samouprave da u najkraćem roku usklade svoja planska dokumenta, građevinske investitore da poštuju državne smjernice, te građane i stručnu javnost da aktivno prate i učestvuju u realizaciji projektnih aktivnosti - poručeno je iz tog resora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MDUP: Prostorni plan ne nameće konkretne građevinske projekte i lokacije, čuvamo autonomiju lokalnih samouprava

Skupština Crne Gore usvojila prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana - razvoja i opšte osnove organizacije, korišćenja, uređenja i zaštite prostora Crne Gore za period do 2040. godine.
Ukupno je glasalo 50 poslanika, 42 je bilo za, a osam protiv.
Neposredno prije glasanja poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je ukazao da je Agencija za zaštitu životne sredine objavila rješenje kojim se Ministarstvu nalaže da prihvati primjedbe iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na Prostorni plan.
- Dakle, vrlo jasno ne treba ništa da analiziramo i da se Prostorni plan mora vratiti na doradu da bi se uvažile primjedbe koje jasno ukazuju na manjkavosti ovog dokumenta. Ovo je još jedan od dokaza da nam je ovaj plan poslat na prečac, da je ovaj dokument istrpio ozbiljne izmjene nakon javne rasprave.. Nadležna institucija je donijela rješenje u kojem ukazuje na ozbiljne manjkavosti ovog dokumenta i shodno tome Ministarstvo je u obavezi da postupi po tom rješenje. Najmanje što možemo &nbsp;je da odložimo glasanje dok se ove stvari ne razriješe - istakao je on.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić mu je na to odgovorio da je Skupština završila raspravu oko toga i da će se izjasniti.
- Možda taj plan ne dobije ovdje neophodnu podršku od 41 glas. Vi ste saopštili stav Agencije, međutim mi smo Skupština: stariji i od Vlade i od Ministarstva i od Agencije. Mi smo predstavnici naroda i izjasnićemo se onako kako nam Ustav dozvoljava: a to je da poslanici glasaju saglasno vlastitom uvjerenju i stavu. To je naša velika prednost: što ne zavisimo ni od agencija, ni od ministarstava, nego se izjašnjavamo onako kako mi želimo jer su nam građani dali to pravo - izjavio je Mandić.
Tokom jučerašnje rasprave u Skupštini su se čula oprečna mišljenja: dok su poslanici vlasti hvalili ovaj dokument tvrdeći da će učiniti da Crna Gora postane saobraćajno dostupna, energetski nezavisna i ekonomski razvijena države, iz opozicije su upućene brojne i konkretne kritike da se radi o netrasparentnom i nekvalitetnom planu koji predstavlja spisak želja političkih lidera i obaveza.
I juče je odbijen njihov zahtjev da se ovaj prijedlog povuče iz rasprave dok se ne organizuje nova javna rasprava u cilju veće transparetnosti i omogućavanju građanima da u utiču na sam tekst dokumenta.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ukazao da bi Prostorni plan trebalo da je po važnosti jednak Ustavu, ali da se on podvodi sporazumima koje Crna Gora potpisuje sa drugim državama - tj Sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) - u slučaju kad bi se neki dio proglasio javnim interesom.
- Pita li se Prostorni plan ukoliko Vlada Crne Gore i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) procijene da je određeni projekat na crnogorskoj obali ili bilo đe drugo projekat od javnog interesa? Što nam to govori o Prostornom planu? - upitao je on.
Pričamo, kako je rekao, o tome da je Prostorni plan jednak Ustavu i da nema planova nižeg reda bez njega - a onda Prostorni plan podvodimo sporazumima koje potpisujemo sa drugim državama.
- Zbog toga je morala biti organizovana ponovo javna rasprava, pa onda da o tome u parlamentu razgovaramo - podvukao je Nikolić.
Vlada Crne Gore je, kako je ustvrdio, u dosadašnjem radu održala 57 odsto elektronskih sjednica.
- Između sjednice elektronskog karaktera na kojoj je biran direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i ona, takođe elektronskog karaktera, kada je v.d. direktoru policije Lazaru Šćepanoviću produžen mandat, donijeta je odluka o Prostonom planu. Stigla je ovdje prije nepunih desetak dana i već danas je u hitnoj i ubrzanoj proceduri. Što nam to govori? To nam govori da se odluke u Vladi donose brzo, netransparentno, da se isključuje javnost i da to u finalu utiče na kvalitet odlučivanja i upravljanja. Ja pitam ukupnu crnogorsku javnost da li je umjesno i pristojno dostaviti parlamentu dokument od preko 500 stranica na analizu, a onda nakon sedmicu raspravlajti o tome. Da li je to dovoljno vremena da se adekvatno poslanici pripreme ili se nekome žurilo da bi suština ovog dokumenta promakla i poslanicima i ukupnoj javnosti? To je jedna pretpostavka koja nije zadovoljena da bi kvalitetno obavili razgovor na ovu temu - poručio je juče Nikolić.
Ukazao je i da nijesu imali javno dostupnu analizu i ekološku saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.
- Dokument od 600 stranica koji bi takođe trebalo da pročitamo prije nego uđemo u raspravu i izjasnimo se o tom dokumentu. Što to znači? - pitao je Nikolić.&nbsp;
Ovo je, cijeni on, veoma zabrinjavajuće.
- Ne samo što je pet ministara radilo na ovom dokumentu sa različitim timovima ljudi. Imamo jednu zabrinjavajuću netransparentnost i logično pojavljuju se sumnje i pitanja zašto se to radi na takav način. Vlada radi tajno, organizovano i iza očiju javnosti. Poštovani građani Crne Gore, Vlada i Skupština Crne Gore u sinhronizovanoj akciji ugrožavaju institucionalno dostojanstvo države - rekao je šef kluba poslanika DPS-a.
Javna rasprava je, kako je rekao, završena u julu 2024. godine.&nbsp;
- Rečeno je ovdje danas da je par mjeseci kasnije predstavljen projekat Veljeg brda, a sada i projekat saradnje sa Alabarom iza kojeg stoji Sporazum države Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata... Usvojiće se Prostorni plan da bi se zadovoljila forma, a ne suština, a pravi uvid u suštinu ovog dokumenta, bojim se da ćemo saznati naknadno. Jer kao i uvijek: đavo se krije u detaljima. Još nijesmo u ovo malo vremena uspjeli da identifikujemo sve detalje. Ako vjerujete da iza ovako netransparentne Vlade i procesa donošenja odluka stoji kvalitet upravljanja, onda neka nam je svima sa srećom - zaključio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlanici-danas-i-prostornom-planu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Skupština usvojila Prostorni plan Crne Gore uprkos primjedbama Agencije za zaštitu životne sredine

Tamara Klikovac

Poslanici će se sjutra izjasniti o Prostornom planu; Nikolić: Pričamo da je jednak Ustavu, a onda ga podvodimo sporazumima koje potpisujemo sa drugim državama

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović konstatovala je da je Vlada Crne Gore prijedlog Prostornog plana usvojila bez odluke Agencije za zaštitu životne sredine, odnosno o uticaju na životnu sredinu. - Postavlja se pitanje kako mi uopšte razmatramo ovaj dokument? - ukazala je ona. Dodala je i da govore i Prostornom planu bez važnog zakona - o poljoprivrednom zemljištu. Nedostaje, prema njenom mišljenju, još jedan ključni dokument: struktura našeg šumskog bogatstva. - Kako možemo planirati drvopreradu, peleta, izgradnju namještaja... To je priča radi priče, floskule i fraze koje slušamo duži period. Ta struktura šumskog bogatstva će dati sliku da li ga imamo dovoljno za proizvodnju namještaja, možda baš moramo da prodajemo sirovo drvo. Sa tim polemišemo u javnosti a nemamo ključni dokument koji nam o tome govori. To su ključne odredbe za početak izrade ovakvog dokumenta - navela je Despotović. Pita i što se planira na Sinjajevini. - Je li to valorizacija u smislu ruralnog turizma, agroturizma... To nijesam čula? - dodala je ona. Despotović je ukazala i da se na javnoj raspravi o ovom planu nije bilo pomena Veljeg brda. - Ali ono se nalazi u dokumentu. Iz tog razloga mislim da je trebalo da imamo novu javnu raspravu. Vi ćete nekome na sjeveru da onemogućite da gradi objekat na svojoj parceli, a na Veljem brdu ćete da napravite 40.000 stanova i onda ćete da kažete - zašto ljudi sa sjevera dolaze na jug? - istakla je poslanica DPS-a. <h2>Sporazum sa UAE ima primat</h2> Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović ukazala je, tokom rasprave o Prijedlogu Prostornog plana Crne Gore na Odboru za turizam poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, da ovaj dokument nije isključen iz Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i Vlada određeni dio proglasi javnim interesom, te da onda neće važiti ni planska dokumenta niti on. - Ono što je najvažnije je što su parlamentarna većina i Vlada glasali za sporazum sa UAE u kome se planska dokumenta podređuju investitoru i koji podrazumijeva da kad se nešto naziva javnim interesom na tom predjelu raditi bez obzira na planska dokumenta. Prostorni plan nažalost iz tog sporazuma nije isključen nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i naša Vlada određeni predio proglasi javnim interesom, neće važiti ni zakon ni planska dokumenta, a ni ovaj Prostorni plan - istakla je ona. Ona je rekla da se u hronologiji krije dosta toga - suštinski odnos ove Vlade i prema prostoru i prema Prostornom planu.&nbsp; - 43. Vlada je utvrdila Nacrt Prostornog plana. Krajem oktobra je formirana ova Vlada i tri mjeseca Nacrt sa programom javne rasprave stoji u fioci. Mislim da 44. Vlada onda mijenja pristup i da će odustati od Nacrta, ali onda na raspravu ide taj identični Nacrt. Dakle potrošeno vrijeme. Samo donošenje plana čekamo godinama. Završena je javna rasprava u aprilu prošle godine i danas u junu 2025. godine imamo prijedlog Prostornog plana za godinu i dva mjeseca u nekom smislu ideja i strateških opredjelenja ovdje nema novina. Moram reći da sam očekivala od ove Vlade i njihove najave i u sektoru energetike neke novine i inovacija i tehnologija. Tamo gdje se intervenisalo u tekstu se uradilo tako da se ode nekoliko koraka unazad. Mislim na političke odluke Vlade u ovojm prijedlogu - ocijenila je Novaković-Đurović.&nbsp; Jako je, kaže, ljuta jer će sav trud ovoj Vladi u strateškom smislu biti nebitan jer će u skladu sa Sporazumom sa UAE odlučivati što je javni interes. - Prostorni plan nigdje nije isključen, nigdje u Sporazumu ne piše "u skladu sa Prostornim planom Crne Gore". To sam govorila i na plenumu i molila da se sačeka Prostorni plan pa da onda donosimo Međuvladine sporazume, ali vi ste odlučili - dodala je ona. <h2>Ako nema izvještaja o procjeni uticaja na životnu sredinu - onda je plan nezakonit</h2> Osim ovog konkretnog postupka kazala je i da u dokumentaciji ne vidi izvještaj o procjeni uticaja na životnu sredinu. - Molim Vas da mi odgovorite ima li ga jer ako nema to je još jedan razlog da dovedemo u pitanje ovaj dokument. Ako nema - onda se Prostorni plan planira donijeti suprotno zakonu. Nemam informaciju i očekujem da mi kažete - poručila je Novaković-Đurović rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ona je pitala i po kojem osnovu se Velje brdo pominje u Prostornom planu - osim po tome što je Vlada odlučila da ga radi bez biilo kakve analize i prethodnog postojanja u PUP-u Podgorica i bilo kakvog infrastruktunog preduslova. - Znate li koliko takvih ideja Vlada već ima i koliko ih postoji u etru ali se ne mogu naći u Prostornom planu? Zašto se baš Velje brdo nalazi u Prostornom planu? Je li mu mjesto u ovom dokumentu i na osnovu čega? - pitala je ona. <h2>Radunović došao da kaže da neće biti tu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2" data-rendition-name="original" width="1043" height="492" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je na samom početku zasijedanja Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na čijem dnevnom redu je Prostoni plan Crne Gore koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, da će u 11 sati morati da ide jer tada mora da prezentuje dokumenta i više zakona o komisiji Vlade. To je i učinio. Na njegovu najavu je reagovala poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović konstatujući je zbog važnosti ovog dokumenta sve druge obaveze trebalo da sačekaju. - Sve što su bile Vaše druge obaveze je trebalo da sačeka jer se ovo dešava jednom u nekoliko godina i decenija, tako da ne mogu da prihvatim argumentaciju koji god da je zakon u pitanju, mislim da ste mogli obezbijediti zamjenu na Vladi - podvukla je ona dodajući da smatra potpuno neodgovornim njegov potez da jedinu priliiku da na matičnom odboru raspravlja o ovom važnom dokumentu poređuje obavezama koje je mogao da organizuje na drugačiji način. Na Vladi se, kako je ukazala, organizuju Vocap sjednice za najvažnija dokumenta.&nbsp; - Moja obaveza je da kažem da će značajn broj pitanja i komentara biti upućen Vama. S obzirom na to da je ministar najavio da neće biti tu: moje pitanje je da li ćete biti sve vrijeme na plenumu jer je značajan broj pitanja koje je imam, a koja se odnose na Vas i Vaše politički strateške odluke. Znam da tim prati instrukcije Vlade i resornog ministra - rekla je Novaković-Đurović. <h2>Jovanović: Nijesu tačni komentari o građevinskim područjima u ovom dokumentu koja se tiču Velike plaže, Buljarice...</h2> Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da nijesu tačni komentari u javnosti da se planiraju neka građevinska područja koja se tiču Velike plaže, Buljarice...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b" data-rendition-name="original" width="1041" height="527" loading="lazy" alt="Radunović i Jovanović"> <figcaption>Radunović i Jovanović, stop-kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - Komentari da ovaj plan planira neka građevinska područja Velika plaža, Buljarica i slično - to nije tačno. Plan se bavi opštom namjenom površina gdje su samo prikazane zone nekih generalnih urbanističkih razrada. Iz prethodne planske dokumentacije taj nivo razrade i detaljno određivanje građevinskih područja će raditi planovi nižeg reda - prostorni planovi opština i niža planska dokumentacija - rekla je ona. Sve opštine bi, ističe ona, u narednih dvadesetak mjeseci trebalo da dobiju svoje prostorno urbanističke planove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd" data-rendition-name="original" width="1046" height="557" loading="lazy" alt="Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje"> <figcaption>Stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - I da konačno dobijemo neki sinhronizovan paralelan sistem u planiranju prostora. U prethodnom periodu je problem da su se radili u različitom periodu i što su neusaglašeni i u pristupu i prikazu - rekla je ona. Ne bi mogla, kaže, da radi na ovom planu da nije optimista. - Jeste vjerovatno preambiciozan, ali mislim da ćemo svi u timu biti zadovoljni ako se bar 70 odsto svega ovoga u planskom periodu bude realizovalo - rekla je Jovanović. <h2>Huter: Na osnovu čega predviđate da ćemo za 15 godina imati 680.000 stanovnika?</h2> Poslanik DPS-a Oskar Huter je podvukao da je transparentnost uslov za konsenzus oko ovakvog dokumenta. - Ukoliko primjedbe vidite kao vid političke borbe, to nije razlog da druge institucije i akteri ne budu uključeni, a brojne primjedbe stižu - poručio je Huer rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ocijenio je da je u njenom izlaganju bilo puno opštih mjesta. - Svi mi imamo najbolje želje i očekivanja. Na tome ste bazirali svoj optimizam, ali je pitanje može li se on vezati za određene informacije, npr da ćemo do 2040. imati 680.000 stanovnika - rekao je on. Pitao je na osnovu čega je to procijenjeno, te jesu li podaci iz plana i popisa usklađeni. - Ugledne međunarodne institucije su upozorile da bi Crna Gora za nekoliko decenija zapravo mogla imati znatno manje stanovnika u odnosu na ove procjene - rekao je on. Ustvrdio je i da podaci sa terena govore i da broj osnovaca pada. - Najnoviji je pad sa 75.000 danas imamo 69.000 - dodao je on. I on je pitao je li sačinjen izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. - Jesmo li dobili saglasnosti Agencije? Dokument koji je bio preduslov da danas razgovaramo o ovoj temi? Je li 14 dana dovoljno da se pristupi analitično i valjano? - pitao je Huter. <h2>Obradović: Bitno što je Komarnica alternativa</h2> Vaso Obradović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) smatra da je plan kao cjelina zadovoljavajući dokument. - Bitno je što je ostavljena Komarnica kao alternativa jer se nalazimo pred izazovom: usljed uslova koji se nameću ulaskom u EU, moramo ići ka gašenju tradicionalnih izvora energije, kao što je TE Pljevlja. I u tom slučaju bismo dobili nestabilnu elektroenergetsku mrežu - rekao je on. <h2>Bojović: Dobro je što je brza cesta BP - Pljevlja među prioritetima</h2> Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije (DNP) pozdravio je ideju o gradnji brze saobraćajnice Bijelo Polje - Pljevlja, koja je predviđena planom. - Drago mi je i što je ova brza saobraćajnica prioritet, ali i što je u planu ostavljena mogućnost gasifikacije - rekao je on. <h2>Sjutra u Skupštini</h2> O Prostornom planu koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, a koji daje zeleno svjetlo za betoniranje Buljarice, Komarnice, Velike plaže, Ćemovskog polja i drugih područja previđenih za najviši nivo zaštite, nakon današnje rasprave na matičnom odboru, naći će se već sjutra na dnevnom redu Skupštine. Da Prostorni plan Crne Gore do 2040. (PPCG) koji je Vlada utvrdila na sjednici 12. juna otvara vrata masovnoj urbanizaciji područja u kojima &nbsp;do sada nije bila dozvoljena gradnja, prije četiri dana je objavio i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uz napomenu da je u ovom slučaju posebno je kritičan prostoru Buljarice na koji su davno investitori bacili oko.&nbsp; Ukoliko se Plan usvoji, prema pisanju tog medija, to će biti uz kršenje zakona jer nije sačinjen Izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, a &nbsp;izmjene u Planu nijesu usvojene uz javnu raspravu. Stručnjaci tvrde da je prilikom donošenja PPCG prekršeno više zakona, te da je taj najvažniji dokument nakon Ustava preopširan i bez vizije održivog razvoja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbuljarici-beton-komarnici-potop-odbor-danas-raspravlja-o-prostornom-planu-sjutra-na-dnevnom-redu-skupstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Novaković-Đurović: Prostorni plan iz Sporazuma sa UAE nije isključen nego je nebitan ako se neki predio proglasi javnim interesom; Despotović: Nema ni procjene uticaja na životnu sredinu

Buljarici beton, Komarnici potop: Odbor danas raspravlja o Prostornom planu, sjutra na dnevnom redu Skupštine

Mnogo je bitno da ovaj plan bude usvojen apsolutnom većinom, s obzirom na to da smo se trudili na svaki način da nikakva politika, u smislu strančarenja, ne bude uključena, već da se bavi isključivo interesom države Crne Gore, na način koji je to utvrdila Vlada, a prije svega struka - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za medije povodom utvrđivanja Prostornog plana Crne Gore.
On je kazao da je juče Vlada utvrdila prijedlog Prostornog plana, te istakao važnost ovog dokumenta s obzirom na to da je baza za buduće prostorno-urbanističke planove, te daje smjernice razvoja i zaštite prostora.
Tokom dana, kako je najavio Radunović, ovaj dokument biće poslat Skupštini Crne Gore.
Rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je ovo najvažniji strateški dokument i njegove odrednice su važne za svu ostalu plansku dokumentaciju, kako u oblasti infrastrukture, tako u oblasti privrede, tako i u oblasti zaštite prostora.&nbsp;
Ona je istakla da aspekt zaštite prirode mora biti visoko vrednovan, ne samo zato što je Crna Gora ekološka država, nego zato što to mora biti opredjeljenje svih.
- Nije lako u Crnoj Gori planirati infrastrukturu koja ima veliki broj zaštićenih područja prirode i kulturnog nasljeđa, a morfološki je jako zahtjeva za koncipiranje infrastrukturnih rješenja. Nastojali smo u najvećoj mogućoj mjeri to da ispratimo i predlažemo najbolja strateška rješenja - rekla je Jovanović.
<h2>Saglasnost</h2>
Radunović je kazao da razmatraju da one urbanističke planove opština koji su odmakli dovrše, a one koji nijesu da prepuste novim agencijama kojima će da upravljaju lokalne uprave same da završe, a to se odnosi i na Budvu.
- Mislim da što se tiče Budve tu se nije mnogo premnogo odmaklo i možda je bolje da se vrati opštini i da sami odrade taj prostorno-urbanistički plan – rekao je Radunović.
Državna sekretarka u resoru za prostorno planiranje Marina Izgarević Pavićević na pitanje zbog čega je prostorni plan utvrđen bez saglasnosti Agencije na izvještaj o strateškoj procjeni odgovorila je da je odluka donijeta 2018, kao i odluka o strateškoj procjeni o uticaju na životnu sredinu.
- Mi smo dobili od Agencije dobili mišljenje o konfliktima u životnoj sredini koji su prepoznati, a odnose se na HE Komarnica i Veliku plaži, te se apostrofiralo da se vodi računa. Što se tiče zaštite tih područja, to nije u ingerenciji prostornog plana – rekla je Izgarević Pavićević dodajući da se ne mogu "svi konflikti u prostoru riješiti".
Jovanović je dodala da saglasnost neće biti sporna.
- Za HE Komarnica postoji detaljan prostorni plan sa stretškom procjenom na životnu sredinu bez ijedne primjedbe. To je energetski projekat koji je u najvećoj mjeri spreman za realizaciju. Čeka fazu projekta, izdati su urbanističko-tehnički uslovi, podržan je i sa evropskog nivoa. Ukoliko ne dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju neće se raditi – kazala je Jovanović.
<h2>Opšta područja</h2>
Na pitanje kako je moguće da je za projektat Velje brdo u Prijedlogu prostornog plana Crne Gore posvećen samo jedan pasos ona je odgovorila da strateški plan ne definiše detaljna građevinska područja.
- Plan definiše samo opšta područja. Planovi nižeg reda detaljnije definišu namjenu – rekla je Jovanović.
Što se tiče Veljeg brda, neophodno je obezbijediti plansku infrastrukturu i zaštitu prostora.
- Obim izgradnje biće detaljnije sadržan u podgoričkom PUP-u – dodala je Jovanović.
Radi se o kapacitetima koji mogu vremenom da se proširuju.
- Podrška državi da vođenjem stambene politike uzme dio ove problematike u svoje ruke. Ne mislimo da izgradnju stanova samo treba prepustiti privatnom sektoru. Imamo višak stambenih objekata u Podgorici, ali imamo ogroman broj podstanara. U svim evropskim državama, a zašto to ne bi radila i Crna Gora, država mora staviti pod kontrolu određeni broj stanova u državnom vlasništvu i zato je segment posvećen Veljem brdu - istakla je Jovanović.
Radunović je dodao da je važnost ovog dokumenta zato što je baza za izradu novih PUP-ova u drugim opštinama i stvaraju se uslovi za realizaciju projekta Velje brdo.
- Kad bih bio maliciozan, kao neke kolege opozicionari i neki mediji, pitao bih što uopšte brinu o Veljem brdu kad je to fikcija koju smo mi iskoristili u predizborne svrhe. Sad kad se vidi da to nije fikcija, već da Vlada stoji čvrsto iza ovog projekta, da će biti stanova za građane po povoljnim uslovima, a biće i komercijalne prodaje, sad se ide u detalje da li će tri dana prije ili kasnije početi gradnja, da li je svaki dokument na vrijeme završen. Sve će doći na svoje i Velje brdo će biti ukras Podgorice – poručio je Radunović.
Podsjeća građane na medijske i političke pritiske na ljude koji su promovisali projekat Velje brdo, te kad krene priča kako hoće odmah da izgrade naselje za 42.000 građana da nikome to nikada nije ni palo na pamet.
- Nama je cilj da isplaniramo toliko naselje, kako ne bi u budućem periodu imali haos u izgradnji kakav smo zatekli kad smo došli na vlast - da se iskidaju borovi, da se izmještaju ulice. Hoćemo da napravimo plan po kom će moći Podgorica da se razvija u dugom periodu, a dinamika zavisi od potražnje - kazao je Radunović.
Imaju već oko 10.000 prijavljenih građana.
- Možemo reći da nisu svi zainteresovani, ali koliko ih ima koji su podlegli pritisku nekih uticajnih medija, koji se nikad afirmativno ne bave djelatnostima iz ovog ministarstva, već isključivo traže mane i probleme, pa se nisu prijavili. Prva faza u koju smo već ušli i za koju je Koordinaciono tijelo donijelo odluku, koje su za sada neformalne, biće veličine, pričam o broju stambenih jedinica, otprilike kao dva Bloka V, sa kojom se kreće u izgradnju odmah. Konkurs je raspisan za bulevar. Čim se stvore uslovi da krenu građevinske mašine na Velje brdo, počeće gradnja. Hoće li to biti u januaru 2026. ili 2026. u decembru ili 2027. neka građani znaju da to nije bitno, radimo punom snagom, pored svih opstrukcija, nažalost, političke opozicije, medija i dijela nevladinog sektora, a ne vidim razlog jer će sigurno vrlo brzo veliki broj njih stati u red za stanove – ocijenio je Radunović.
Na pitanje za bulevar, odnosno kako je moguće da je raspisan tender za glavni projekat, a nije usvojen prostorno-urbanistički plan, odgovorio je da se radi samo o idejnom rješenju.
Na pitanje o Komarnici Jovanović je odgovorila da su stava da je ovaj energetski projekat neophodan Crnoj Gori.
<h2>Aerodromi</h2>
Jovanović je na pitanje o proširenju aerodroma kazala, pored ostalog, da se u Prostornom planu posvetili pažnju aerodromima u Podgorici i Tivtu, ali da su veliku pažnju posvetili i beranskom aerodromu, te da predlažu da bude u kategoriji međunarodnih aerodroma, o čemu će odluku donijeti Agencija za civilno vazduhoplovstvo.
- Problem aerodroma u Beranama što je uzurpiran u prostoru iako ima divan prostor. U plan smo unijeli površine o neposrednom okruženju aerodroma u kom nije dozvoljena gradnja – rekla je Jovanović.
Još nema teritorijalnog razgraničenja Tuzi i Zete, te da će od toga zavisiti proširenje podgoričkog aerodroma.
- Nakon toga granice koje se utvrde biće sastavni dio ovog plana. U tom smislu će se govoriti o aerodromu, kolektoru i drugim problemima. Moramo da posmatramo i van sopstvenih granica opštine, zato se ukazuje na saradnju – navela je Jovanović.
<h2>Plaže</h2>
Na pitanje što će biti sa plažama koje ove turističke sezone neće imati zakupce Radunović je istakao da će one plaže koje ne mogu biti izdate do 15. jula one će biti predate građanima na slobodno korišćenje, te da neće imati mobilijar.&nbsp;
Tako će, prema njegovim riječima, biti do momenta do kad neko ne potpiše četvorogodišnji ugovor.&nbsp;
- Kašnjenje je isključivo proizvod što su ti bivši vlasnici željeli na jedan polukriminalan način željeli da dođu do tih plaža za mnogo manje novca, a pošto će se oni isti uglavnom prijaviti red je da i ispaštaju – naveo je Radunović.
Precizirao je da se za nekih 500 od 560 plaža već zna zakupac, te da su ostali da se ponove tenderi za nekih 40ak plaža za koje se niko nije prijavio.&nbsp;
- Tako je bilo i 2019, ali je Morsko dobro dužno da raspiše tender dva puta. Tu je i 18 plaža gdje su ponuđene basnoslovne cifre, da bi se potom odustalo, da bi se omogućilo da uglavnom bivši zakupci po nižim cijenama zaduže te plaže za manje iznose, a što smo mi rekli da nećemo dozvoliti. Ti se tenderi ponavljaju. Mislim da je više od pola ponovljeno. Veliki je problem što oni koji treba da bude obaviješteni da se tender ponavlja, ili oni koji treba da potpišu sporazum, izbjegavaju poštu, razvlače rokove i tako dalje, vršeći pritisak na Morsko dobro, naše ministarstvo i čitavu Vladu. Mi smo davno donijeli odluku da nećemo popustiti ni pred kakvim ovakvim marifetlucima i da ćemo biti pravedni do kraja - poručio je Radunović.

Jasmina Beharovic

Radunović: Mnogo bitno da Prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, Velje brdo biće ukras Podgorice

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izrazio je &nbsp;očekivanje da će Prostorni plan Crne Gore biti usvojen na vanrednoj sjednici Skupštine u januaru iduće godine.
On je to poručio tokom sastanka sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom.
- Tokom sastanka ministar Radunović je naglasio posvećenost Ministarstva ispunjavanju obaveza iz evropske agende, sa posebnim akcentom na poglavlje 27. Ministar Radunović je ambasadora informisao da se do kraja godine planira usvajanje tri ključna zakona iz nadležnosti ministarstva, nakon čega će uslijediti i usvajanje Prostornog plana Crne Gore, kao strateškog dokumenta koji će usmjeriti razvoj države u oblasti upravljanja prostorom - dodaje se u saopštenju iz njegovog resora.
Ambasador Satler je ukazao na sveukupno pozitivan ton nedavno predstavljenog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, ali je istakao i značajan prostor za unapređenje.
Posebno je, kažu u resoru Radunovića, naglasio važnost aktivnosti Ministarstva i lične posvećenosti ministra Radunovića zatvaranju pregovaračkih poglavlja, naročito poglavlja 27, te u tom kontekstu potvrdio spremnost delegacije EU da pruži dodatnu podršku na tom putu.&nbsp;
- Tokom razgovora, ambasador Satler je naglasio važnost pitanja raspolaganja državnom imovinom i prostorom, posebno u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i za oblast zaštite životne sredine. Takođe je bilo riječi i o pitanjima legalizacije objekata i e-katastra. Podsjetio je da su, imajući u vidu njihov značaj, mnoga od ovih pitanja postala dio Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Radunović je istakao izazove sa kojima se Ministarstvo u tom pogledu suočava, posebno zbog ograničenih inspekcijskih kapaciteta, ali se obavezao na sistemski pristup borbi protiv nelegalne gradnje. Ministar je takođe informisao ambasadora o najznačajnijem urbanističkom projektu u Crnoj Gori - projektu Velje Brdo - i izrazio očekivanje u pogledu podrške delegacije EU u procesu ozelenjavanja lokacije, koja bi tekla paralelno sa samom izgradnjom.&nbsp;
- Sastanak je zaključen obostranim potvrđivanjem spremnosti na zajednički rad na ispunjenju preostalih obaveza Vlade Crne Gore iz njene evropske agende - zaključuje se u saopštenju.

Radunović: Očekujem usvajanje Prostornog plana u januaru iduće godine

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: prostorni-plan-crne-gore