Prostorni plan Crne Gore, kao strateški dokument, najvažniji nakon Ustava Crne Gore, postavlja jasne smjernice za sve buduće investicije i prostorne intervencije, ali ne nameće konkretne građevinske projekte niti specifične lokacije—takve odluke ostaju u nadležnosti opština koje, kroz svoje prostorno-urbanističke planove, donose konačne urbanističke i građevinske odluke. Na taj način čuvamo autonomiju lokalnih samouprava, uz obaveznu usklađenost sa nacionalnim smjernicama, poručeno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Podsjećamo, Skupština je danas glasovima poslanika parlamentarne većine usvojila Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.0627%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fskupstina-usvojila-prijedlog-o-donosenju-prostornog-plana-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Ministarstva kažu da ovaj krovni dokument prostornog planiranja postavlja dugoročne razvojne okvire, definiše prostorne kategorije i strateške prioritete, te predstavlja temelj za održiv, inkluzivan i uravnotežen razvoj naše države.
- Želimo da istaknemo da Prostorni plan funkcioniše van svakodnevnih političkih rasprava i kratkoročnih interesa. Njegova svrha jeste da, bez obzira na promjene vlasti, obezbijedi kontinuitet, stabilnost, te predvidivo i odgovorno korišćenje prostora u naredne dvije decenije. Tim iskusnih stručnjaka, predvođen rukovoditeljkom izrade plana, gospođom Svetlanom Jovanović, uprkos čestim smjenama vlasti u proteklih pet godina, izradio je plan po najvišim profesionalnim standardama i na bazi svih neophodnih analiza i konsultacija - poručuju iz resora Slavena Radunovića.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poručuju da daju punu podršku ovom strateškom dokumentu i da su posvećeni njegovoj dosljednoj implementaciji.
- Pozivamo lokalne samouprave da u najkraćem roku usklade svoja planska dokumenta, građevinske investitore da poštuju državne smjernice, te građane i stručnu javnost da aktivno prate i učestvuju u realizaciji projektnih aktivnosti - poručeno je iz tog resora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MDUP: Prostorni plan ne nameće konkretne građevinske projekte i lokacije, čuvamo autonomiju lokalnih samouprava

Skupština Crne Gore usvojila prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana - razvoja i opšte osnove organizacije, korišćenja, uređenja i zaštite prostora Crne Gore za period do 2040. godine.
Ukupno je glasalo 50 poslanika, 42 je bilo za, a osam protiv.
Neposredno prije glasanja poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je ukazao da je Agencija za zaštitu životne sredine objavila rješenje kojim se Ministarstvu nalaže da prihvati primjedbe iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na Prostorni plan.
- Dakle, vrlo jasno ne treba ništa da analiziramo i da se Prostorni plan mora vratiti na doradu da bi se uvažile primjedbe koje jasno ukazuju na manjkavosti ovog dokumenta. Ovo je još jedan od dokaza da nam je ovaj plan poslat na prečac, da je ovaj dokument istrpio ozbiljne izmjene nakon javne rasprave.. Nadležna institucija je donijela rješenje u kojem ukazuje na ozbiljne manjkavosti ovog dokumenta i shodno tome Ministarstvo je u obavezi da postupi po tom rješenje. Najmanje što možemo &nbsp;je da odložimo glasanje dok se ove stvari ne razriješe - istakao je on.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić mu je na to odgovorio da je Skupština završila raspravu oko toga i da će se izjasniti.
- Možda taj plan ne dobije ovdje neophodnu podršku od 41 glas. Vi ste saopštili stav Agencije, međutim mi smo Skupština: stariji i od Vlade i od Ministarstva i od Agencije. Mi smo predstavnici naroda i izjasnićemo se onako kako nam Ustav dozvoljava: a to je da poslanici glasaju saglasno vlastitom uvjerenju i stavu. To je naša velika prednost: što ne zavisimo ni od agencija, ni od ministarstava, nego se izjašnjavamo onako kako mi želimo jer su nam građani dali to pravo - izjavio je Mandić.
Tokom jučerašnje rasprave u Skupštini su se čula oprečna mišljenja: dok su poslanici vlasti hvalili ovaj dokument tvrdeći da će učiniti da Crna Gora postane saobraćajno dostupna, energetski nezavisna i ekonomski razvijena države, iz opozicije su upućene brojne i konkretne kritike da se radi o netrasparentnom i nekvalitetnom planu koji predstavlja spisak želja političkih lidera i obaveza.
I juče je odbijen njihov zahtjev da se ovaj prijedlog povuče iz rasprave dok se ne organizuje nova javna rasprava u cilju veće transparetnosti i omogućavanju građanima da u utiču na sam tekst dokumenta.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ukazao da bi Prostorni plan trebalo da je po važnosti jednak Ustavu, ali da se on podvodi sporazumima koje Crna Gora potpisuje sa drugim državama - tj Sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) - u slučaju kad bi se neki dio proglasio javnim interesom.
- Pita li se Prostorni plan ukoliko Vlada Crne Gore i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) procijene da je određeni projekat na crnogorskoj obali ili bilo đe drugo projekat od javnog interesa? Što nam to govori o Prostornom planu? - upitao je on.
Pričamo, kako je rekao, o tome da je Prostorni plan jednak Ustavu i da nema planova nižeg reda bez njega - a onda Prostorni plan podvodimo sporazumima koje potpisujemo sa drugim državama.
- Zbog toga je morala biti organizovana ponovo javna rasprava, pa onda da o tome u parlamentu razgovaramo - podvukao je Nikolić.
Vlada Crne Gore je, kako je ustvrdio, u dosadašnjem radu održala 57 odsto elektronskih sjednica.
- Između sjednice elektronskog karaktera na kojoj je biran direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i ona, takođe elektronskog karaktera, kada je v.d. direktoru policije Lazaru Šćepanoviću produžen mandat, donijeta je odluka o Prostonom planu. Stigla je ovdje prije nepunih desetak dana i već danas je u hitnoj i ubrzanoj proceduri. Što nam to govori? To nam govori da se odluke u Vladi donose brzo, netransparentno, da se isključuje javnost i da to u finalu utiče na kvalitet odlučivanja i upravljanja. Ja pitam ukupnu crnogorsku javnost da li je umjesno i pristojno dostaviti parlamentu dokument od preko 500 stranica na analizu, a onda nakon sedmicu raspravlajti o tome. Da li je to dovoljno vremena da se adekvatno poslanici pripreme ili se nekome žurilo da bi suština ovog dokumenta promakla i poslanicima i ukupnoj javnosti? To je jedna pretpostavka koja nije zadovoljena da bi kvalitetno obavili razgovor na ovu temu - poručio je juče Nikolić.
Ukazao je i da nijesu imali javno dostupnu analizu i ekološku saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.
- Dokument od 600 stranica koji bi takođe trebalo da pročitamo prije nego uđemo u raspravu i izjasnimo se o tom dokumentu. Što to znači? - pitao je Nikolić.&nbsp;
Ovo je, cijeni on, veoma zabrinjavajuće.
- Ne samo što je pet ministara radilo na ovom dokumentu sa različitim timovima ljudi. Imamo jednu zabrinjavajuću netransparentnost i logično pojavljuju se sumnje i pitanja zašto se to radi na takav način. Vlada radi tajno, organizovano i iza očiju javnosti. Poštovani građani Crne Gore, Vlada i Skupština Crne Gore u sinhronizovanoj akciji ugrožavaju institucionalno dostojanstvo države - rekao je šef kluba poslanika DPS-a.
Javna rasprava je, kako je rekao, završena u julu 2024. godine.&nbsp;
- Rečeno je ovdje danas da je par mjeseci kasnije predstavljen projekat Veljeg brda, a sada i projekat saradnje sa Alabarom iza kojeg stoji Sporazum države Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata... Usvojiće se Prostorni plan da bi se zadovoljila forma, a ne suština, a pravi uvid u suštinu ovog dokumenta, bojim se da ćemo saznati naknadno. Jer kao i uvijek: đavo se krije u detaljima. Još nijesmo u ovo malo vremena uspjeli da identifikujemo sve detalje. Ako vjerujete da iza ovako netransparentne Vlade i procesa donošenja odluka stoji kvalitet upravljanja, onda neka nam je svima sa srećom - zaključio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlanici-danas-i-prostornom-planu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Skupština usvojila Prostorni plan Crne Gore uprkos primjedbama Agencije za zaštitu životne sredine

Tamara Klikovac

Poslanici će se sjutra izjasniti o Prostornom planu; Nikolić: Pričamo da je jednak Ustavu, a onda ga podvodimo sporazumima koje potpisujemo sa drugim državama

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović konstatovala je da je Vlada Crne Gore prijedlog Prostornog plana usvojila bez odluke Agencije za zaštitu životne sredine, odnosno o uticaju na životnu sredinu. - Postavlja se pitanje kako mi uopšte razmatramo ovaj dokument? - ukazala je ona. Dodala je i da govore i Prostornom planu bez važnog zakona - o poljoprivrednom zemljištu. Nedostaje, prema njenom mišljenju, još jedan ključni dokument: struktura našeg šumskog bogatstva. - Kako možemo planirati drvopreradu, peleta, izgradnju namještaja... To je priča radi priče, floskule i fraze koje slušamo duži period. Ta struktura šumskog bogatstva će dati sliku da li ga imamo dovoljno za proizvodnju namještaja, možda baš moramo da prodajemo sirovo drvo. Sa tim polemišemo u javnosti a nemamo ključni dokument koji nam o tome govori. To su ključne odredbe za početak izrade ovakvog dokumenta - navela je Despotović. Pita i što se planira na Sinjajevini. - Je li to valorizacija u smislu ruralnog turizma, agroturizma... To nijesam čula? - dodala je ona. Despotović je ukazala i da se na javnoj raspravi o ovom planu nije bilo pomena Veljeg brda. - Ali ono se nalazi u dokumentu. Iz tog razloga mislim da je trebalo da imamo novu javnu raspravu. Vi ćete nekome na sjeveru da onemogućite da gradi objekat na svojoj parceli, a na Veljem brdu ćete da napravite 40.000 stanova i onda ćete da kažete - zašto ljudi sa sjevera dolaze na jug? - istakla je poslanica DPS-a. <h2>Sporazum sa UAE ima primat</h2> Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović ukazala je, tokom rasprave o Prijedlogu Prostornog plana Crne Gore na Odboru za turizam poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, da ovaj dokument nije isključen iz Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i Vlada određeni dio proglasi javnim interesom, te da onda neće važiti ni planska dokumenta niti on. - Ono što je najvažnije je što su parlamentarna većina i Vlada glasali za sporazum sa UAE u kome se planska dokumenta podređuju investitoru i koji podrazumijeva da kad se nešto naziva javnim interesom na tom predjelu raditi bez obzira na planska dokumenta. Prostorni plan nažalost iz tog sporazuma nije isključen nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i naša Vlada određeni predio proglasi javnim interesom, neće važiti ni zakon ni planska dokumenta, a ni ovaj Prostorni plan - istakla je ona. Ona je rekla da se u hronologiji krije dosta toga - suštinski odnos ove Vlade i prema prostoru i prema Prostornom planu.&nbsp; - 43. Vlada je utvrdila Nacrt Prostornog plana. Krajem oktobra je formirana ova Vlada i tri mjeseca Nacrt sa programom javne rasprave stoji u fioci. Mislim da 44. Vlada onda mijenja pristup i da će odustati od Nacrta, ali onda na raspravu ide taj identični Nacrt. Dakle potrošeno vrijeme. Samo donošenje plana čekamo godinama. Završena je javna rasprava u aprilu prošle godine i danas u junu 2025. godine imamo prijedlog Prostornog plana za godinu i dva mjeseca u nekom smislu ideja i strateških opredjelenja ovdje nema novina. Moram reći da sam očekivala od ove Vlade i njihove najave i u sektoru energetike neke novine i inovacija i tehnologija. Tamo gdje se intervenisalo u tekstu se uradilo tako da se ode nekoliko koraka unazad. Mislim na političke odluke Vlade u ovojm prijedlogu - ocijenila je Novaković-Đurović.&nbsp; Jako je, kaže, ljuta jer će sav trud ovoj Vladi u strateškom smislu biti nebitan jer će u skladu sa Sporazumom sa UAE odlučivati što je javni interes. - Prostorni plan nigdje nije isključen, nigdje u Sporazumu ne piše "u skladu sa Prostornim planom Crne Gore". To sam govorila i na plenumu i molila da se sačeka Prostorni plan pa da onda donosimo Međuvladine sporazume, ali vi ste odlučili - dodala je ona. <h2>Ako nema izvještaja o procjeni uticaja na životnu sredinu - onda je plan nezakonit</h2> Osim ovog konkretnog postupka kazala je i da u dokumentaciji ne vidi izvještaj o procjeni uticaja na životnu sredinu. - Molim Vas da mi odgovorite ima li ga jer ako nema to je još jedan razlog da dovedemo u pitanje ovaj dokument. Ako nema - onda se Prostorni plan planira donijeti suprotno zakonu. Nemam informaciju i očekujem da mi kažete - poručila je Novaković-Đurović rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ona je pitala i po kojem osnovu se Velje brdo pominje u Prostornom planu - osim po tome što je Vlada odlučila da ga radi bez biilo kakve analize i prethodnog postojanja u PUP-u Podgorica i bilo kakvog infrastruktunog preduslova. - Znate li koliko takvih ideja Vlada već ima i koliko ih postoji u etru ali se ne mogu naći u Prostornom planu? Zašto se baš Velje brdo nalazi u Prostornom planu? Je li mu mjesto u ovom dokumentu i na osnovu čega? - pitala je ona. <h2>Radunović došao da kaže da neće biti tu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2" data-rendition-name="original" width="1043" height="492" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je na samom početku zasijedanja Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na čijem dnevnom redu je Prostoni plan Crne Gore koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, da će u 11 sati morati da ide jer tada mora da prezentuje dokumenta i više zakona o komisiji Vlade. To je i učinio. Na njegovu najavu je reagovala poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović konstatujući je zbog važnosti ovog dokumenta sve druge obaveze trebalo da sačekaju. - Sve što su bile Vaše druge obaveze je trebalo da sačeka jer se ovo dešava jednom u nekoliko godina i decenija, tako da ne mogu da prihvatim argumentaciju koji god da je zakon u pitanju, mislim da ste mogli obezbijediti zamjenu na Vladi - podvukla je ona dodajući da smatra potpuno neodgovornim njegov potez da jedinu priliiku da na matičnom odboru raspravlja o ovom važnom dokumentu poređuje obavezama koje je mogao da organizuje na drugačiji način. Na Vladi se, kako je ukazala, organizuju Vocap sjednice za najvažnija dokumenta.&nbsp; - Moja obaveza je da kažem da će značajn broj pitanja i komentara biti upućen Vama. S obzirom na to da je ministar najavio da neće biti tu: moje pitanje je da li ćete biti sve vrijeme na plenumu jer je značajan broj pitanja koje je imam, a koja se odnose na Vas i Vaše politički strateške odluke. Znam da tim prati instrukcije Vlade i resornog ministra - rekla je Novaković-Đurović. <h2>Jovanović: Nijesu tačni komentari o građevinskim područjima u ovom dokumentu koja se tiču Velike plaže, Buljarice...</h2> Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da nijesu tačni komentari u javnosti da se planiraju neka građevinska područja koja se tiču Velike plaže, Buljarice...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b" data-rendition-name="original" width="1041" height="527" loading="lazy" alt="Radunović i Jovanović"> <figcaption>Radunović i Jovanović, stop-kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - Komentari da ovaj plan planira neka građevinska područja Velika plaža, Buljarica i slično - to nije tačno. Plan se bavi opštom namjenom površina gdje su samo prikazane zone nekih generalnih urbanističkih razrada. Iz prethodne planske dokumentacije taj nivo razrade i detaljno određivanje građevinskih područja će raditi planovi nižeg reda - prostorni planovi opština i niža planska dokumentacija - rekla je ona. Sve opštine bi, ističe ona, u narednih dvadesetak mjeseci trebalo da dobiju svoje prostorno urbanističke planove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd" data-rendition-name="original" width="1046" height="557" loading="lazy" alt="Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje"> <figcaption>Stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - I da konačno dobijemo neki sinhronizovan paralelan sistem u planiranju prostora. U prethodnom periodu je problem da su se radili u različitom periodu i što su neusaglašeni i u pristupu i prikazu - rekla je ona. Ne bi mogla, kaže, da radi na ovom planu da nije optimista. - Jeste vjerovatno preambiciozan, ali mislim da ćemo svi u timu biti zadovoljni ako se bar 70 odsto svega ovoga u planskom periodu bude realizovalo - rekla je Jovanović. <h2>Huter: Na osnovu čega predviđate da ćemo za 15 godina imati 680.000 stanovnika?</h2> Poslanik DPS-a Oskar Huter je podvukao da je transparentnost uslov za konsenzus oko ovakvog dokumenta. - Ukoliko primjedbe vidite kao vid političke borbe, to nije razlog da druge institucije i akteri ne budu uključeni, a brojne primjedbe stižu - poručio je Huer rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ocijenio je da je u njenom izlaganju bilo puno opštih mjesta. - Svi mi imamo najbolje želje i očekivanja. Na tome ste bazirali svoj optimizam, ali je pitanje može li se on vezati za određene informacije, npr da ćemo do 2040. imati 680.000 stanovnika - rekao je on. Pitao je na osnovu čega je to procijenjeno, te jesu li podaci iz plana i popisa usklađeni. - Ugledne međunarodne institucije su upozorile da bi Crna Gora za nekoliko decenija zapravo mogla imati znatno manje stanovnika u odnosu na ove procjene - rekao je on. Ustvrdio je i da podaci sa terena govore i da broj osnovaca pada. - Najnoviji je pad sa 75.000 danas imamo 69.000 - dodao je on. I on je pitao je li sačinjen izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. - Jesmo li dobili saglasnosti Agencije? Dokument koji je bio preduslov da danas razgovaramo o ovoj temi? Je li 14 dana dovoljno da se pristupi analitično i valjano? - pitao je Huter. <h2>Obradović: Bitno što je Komarnica alternativa</h2> Vaso Obradović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) smatra da je plan kao cjelina zadovoljavajući dokument. - Bitno je što je ostavljena Komarnica kao alternativa jer se nalazimo pred izazovom: usljed uslova koji se nameću ulaskom u EU, moramo ići ka gašenju tradicionalnih izvora energije, kao što je TE Pljevlja. I u tom slučaju bismo dobili nestabilnu elektroenergetsku mrežu - rekao je on. <h2>Bojović: Dobro je što je brza cesta BP - Pljevlja među prioritetima</h2> Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije (DNP) pozdravio je ideju o gradnji brze saobraćajnice Bijelo Polje - Pljevlja, koja je predviđena planom. - Drago mi je i što je ova brza saobraćajnica prioritet, ali i što je u planu ostavljena mogućnost gasifikacije - rekao je on. <h2>Sjutra u Skupštini</h2> O Prostornom planu koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, a koji daje zeleno svjetlo za betoniranje Buljarice, Komarnice, Velike plaže, Ćemovskog polja i drugih područja previđenih za najviši nivo zaštite, nakon današnje rasprave na matičnom odboru, naći će se već sjutra na dnevnom redu Skupštine. Da Prostorni plan Crne Gore do 2040. (PPCG) koji je Vlada utvrdila na sjednici 12. juna otvara vrata masovnoj urbanizaciji područja u kojima &nbsp;do sada nije bila dozvoljena gradnja, prije četiri dana je objavio i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uz napomenu da je u ovom slučaju posebno je kritičan prostoru Buljarice na koji su davno investitori bacili oko.&nbsp; Ukoliko se Plan usvoji, prema pisanju tog medija, to će biti uz kršenje zakona jer nije sačinjen Izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, a &nbsp;izmjene u Planu nijesu usvojene uz javnu raspravu. Stručnjaci tvrde da je prilikom donošenja PPCG prekršeno više zakona, te da je taj najvažniji dokument nakon Ustava preopširan i bez vizije održivog razvoja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbuljarici-beton-komarnici-potop-odbor-danas-raspravlja-o-prostornom-planu-sjutra-na-dnevnom-redu-skupstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Novaković-Đurović: Prostorni plan iz Sporazuma sa UAE nije isključen nego je nebitan ako se neki predio proglasi javnim interesom; Despotović: Nema ni procjene uticaja na životnu sredinu

Buljarici beton, Komarnici potop: Odbor danas raspravlja o Prostornom planu, sjutra na dnevnom redu Skupštine

Mnogo je bitno da ovaj plan bude usvojen apsolutnom većinom, s obzirom na to da smo se trudili na svaki način da nikakva politika, u smislu strančarenja, ne bude uključena, već da se bavi isključivo interesom države Crne Gore, na način koji je to utvrdila Vlada, a prije svega struka - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za medije povodom utvrđivanja Prostornog plana Crne Gore.
On je kazao da je juče Vlada utvrdila prijedlog Prostornog plana, te istakao važnost ovog dokumenta s obzirom na to da je baza za buduće prostorno-urbanističke planove, te daje smjernice razvoja i zaštite prostora.
Tokom dana, kako je najavio Radunović, ovaj dokument biće poslat Skupštini Crne Gore.
Rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je ovo najvažniji strateški dokument i njegove odrednice su važne za svu ostalu plansku dokumentaciju, kako u oblasti infrastrukture, tako u oblasti privrede, tako i u oblasti zaštite prostora.&nbsp;
Ona je istakla da aspekt zaštite prirode mora biti visoko vrednovan, ne samo zato što je Crna Gora ekološka država, nego zato što to mora biti opredjeljenje svih.
- Nije lako u Crnoj Gori planirati infrastrukturu koja ima veliki broj zaštićenih područja prirode i kulturnog nasljeđa, a morfološki je jako zahtjeva za koncipiranje infrastrukturnih rješenja. Nastojali smo u najvećoj mogućoj mjeri to da ispratimo i predlažemo najbolja strateška rješenja - rekla je Jovanović.
<h2>Saglasnost</h2>
Radunović je kazao da razmatraju da one urbanističke planove opština koji su odmakli dovrše, a one koji nijesu da prepuste novim agencijama kojima će da upravljaju lokalne uprave same da završe, a to se odnosi i na Budvu.
- Mislim da što se tiče Budve tu se nije mnogo premnogo odmaklo i možda je bolje da se vrati opštini i da sami odrade taj prostorno-urbanistički plan – rekao je Radunović.
Državna sekretarka u resoru za prostorno planiranje Marina Izgarević Pavićević na pitanje zbog čega je prostorni plan utvrđen bez saglasnosti Agencije na izvještaj o strateškoj procjeni odgovorila je da je odluka donijeta 2018, kao i odluka o strateškoj procjeni o uticaju na životnu sredinu.
- Mi smo dobili od Agencije dobili mišljenje o konfliktima u životnoj sredini koji su prepoznati, a odnose se na HE Komarnica i Veliku plaži, te se apostrofiralo da se vodi računa. Što se tiče zaštite tih područja, to nije u ingerenciji prostornog plana – rekla je Izgarević Pavićević dodajući da se ne mogu "svi konflikti u prostoru riješiti".
Jovanović je dodala da saglasnost neće biti sporna.
- Za HE Komarnica postoji detaljan prostorni plan sa stretškom procjenom na životnu sredinu bez ijedne primjedbe. To je energetski projekat koji je u najvećoj mjeri spreman za realizaciju. Čeka fazu projekta, izdati su urbanističko-tehnički uslovi, podržan je i sa evropskog nivoa. Ukoliko ne dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju neće se raditi – kazala je Jovanović.
<h2>Opšta područja</h2>
Na pitanje kako je moguće da je za projektat Velje brdo u Prijedlogu prostornog plana Crne Gore posvećen samo jedan pasos ona je odgovorila da strateški plan ne definiše detaljna građevinska područja.
- Plan definiše samo opšta područja. Planovi nižeg reda detaljnije definišu namjenu – rekla je Jovanović.
Što se tiče Veljeg brda, neophodno je obezbijediti plansku infrastrukturu i zaštitu prostora.
- Obim izgradnje biće detaljnije sadržan u podgoričkom PUP-u – dodala je Jovanović.
Radi se o kapacitetima koji mogu vremenom da se proširuju.
- Podrška državi da vođenjem stambene politike uzme dio ove problematike u svoje ruke. Ne mislimo da izgradnju stanova samo treba prepustiti privatnom sektoru. Imamo višak stambenih objekata u Podgorici, ali imamo ogroman broj podstanara. U svim evropskim državama, a zašto to ne bi radila i Crna Gora, država mora staviti pod kontrolu određeni broj stanova u državnom vlasništvu i zato je segment posvećen Veljem brdu - istakla je Jovanović.
Radunović je dodao da je važnost ovog dokumenta zato što je baza za izradu novih PUP-ova u drugim opštinama i stvaraju se uslovi za realizaciju projekta Velje brdo.
- Kad bih bio maliciozan, kao neke kolege opozicionari i neki mediji, pitao bih što uopšte brinu o Veljem brdu kad je to fikcija koju smo mi iskoristili u predizborne svrhe. Sad kad se vidi da to nije fikcija, već da Vlada stoji čvrsto iza ovog projekta, da će biti stanova za građane po povoljnim uslovima, a biće i komercijalne prodaje, sad se ide u detalje da li će tri dana prije ili kasnije početi gradnja, da li je svaki dokument na vrijeme završen. Sve će doći na svoje i Velje brdo će biti ukras Podgorice – poručio je Radunović.
Podsjeća građane na medijske i političke pritiske na ljude koji su promovisali projekat Velje brdo, te kad krene priča kako hoće odmah da izgrade naselje za 42.000 građana da nikome to nikada nije ni palo na pamet.
- Nama je cilj da isplaniramo toliko naselje, kako ne bi u budućem periodu imali haos u izgradnji kakav smo zatekli kad smo došli na vlast - da se iskidaju borovi, da se izmještaju ulice. Hoćemo da napravimo plan po kom će moći Podgorica da se razvija u dugom periodu, a dinamika zavisi od potražnje - kazao je Radunović.
Imaju već oko 10.000 prijavljenih građana.
- Možemo reći da nisu svi zainteresovani, ali koliko ih ima koji su podlegli pritisku nekih uticajnih medija, koji se nikad afirmativno ne bave djelatnostima iz ovog ministarstva, već isključivo traže mane i probleme, pa se nisu prijavili. Prva faza u koju smo već ušli i za koju je Koordinaciono tijelo donijelo odluku, koje su za sada neformalne, biće veličine, pričam o broju stambenih jedinica, otprilike kao dva Bloka V, sa kojom se kreće u izgradnju odmah. Konkurs je raspisan za bulevar. Čim se stvore uslovi da krenu građevinske mašine na Velje brdo, počeće gradnja. Hoće li to biti u januaru 2026. ili 2026. u decembru ili 2027. neka građani znaju da to nije bitno, radimo punom snagom, pored svih opstrukcija, nažalost, političke opozicije, medija i dijela nevladinog sektora, a ne vidim razlog jer će sigurno vrlo brzo veliki broj njih stati u red za stanove – ocijenio je Radunović.
Na pitanje za bulevar, odnosno kako je moguće da je raspisan tender za glavni projekat, a nije usvojen prostorno-urbanistički plan, odgovorio je da se radi samo o idejnom rješenju.
Na pitanje o Komarnici Jovanović je odgovorila da su stava da je ovaj energetski projekat neophodan Crnoj Gori.
<h2>Aerodromi</h2>
Jovanović je na pitanje o proširenju aerodroma kazala, pored ostalog, da se u Prostornom planu posvetili pažnju aerodromima u Podgorici i Tivtu, ali da su veliku pažnju posvetili i beranskom aerodromu, te da predlažu da bude u kategoriji međunarodnih aerodroma, o čemu će odluku donijeti Agencija za civilno vazduhoplovstvo.
- Problem aerodroma u Beranama što je uzurpiran u prostoru iako ima divan prostor. U plan smo unijeli površine o neposrednom okruženju aerodroma u kom nije dozvoljena gradnja – rekla je Jovanović.
Još nema teritorijalnog razgraničenja Tuzi i Zete, te da će od toga zavisiti proširenje podgoričkog aerodroma.
- Nakon toga granice koje se utvrde biće sastavni dio ovog plana. U tom smislu će se govoriti o aerodromu, kolektoru i drugim problemima. Moramo da posmatramo i van sopstvenih granica opštine, zato se ukazuje na saradnju – navela je Jovanović.
<h2>Plaže</h2>
Na pitanje što će biti sa plažama koje ove turističke sezone neće imati zakupce Radunović je istakao da će one plaže koje ne mogu biti izdate do 15. jula one će biti predate građanima na slobodno korišćenje, te da neće imati mobilijar.&nbsp;
Tako će, prema njegovim riječima, biti do momenta do kad neko ne potpiše četvorogodišnji ugovor.&nbsp;
- Kašnjenje je isključivo proizvod što su ti bivši vlasnici željeli na jedan polukriminalan način željeli da dođu do tih plaža za mnogo manje novca, a pošto će se oni isti uglavnom prijaviti red je da i ispaštaju – naveo je Radunović.
Precizirao je da se za nekih 500 od 560 plaža već zna zakupac, te da su ostali da se ponove tenderi za nekih 40ak plaža za koje se niko nije prijavio.&nbsp;
- Tako je bilo i 2019, ali je Morsko dobro dužno da raspiše tender dva puta. Tu je i 18 plaža gdje su ponuđene basnoslovne cifre, da bi se potom odustalo, da bi se omogućilo da uglavnom bivši zakupci po nižim cijenama zaduže te plaže za manje iznose, a što smo mi rekli da nećemo dozvoliti. Ti se tenderi ponavljaju. Mislim da je više od pola ponovljeno. Veliki je problem što oni koji treba da bude obaviješteni da se tender ponavlja, ili oni koji treba da potpišu sporazum, izbjegavaju poštu, razvlače rokove i tako dalje, vršeći pritisak na Morsko dobro, naše ministarstvo i čitavu Vladu. Mi smo davno donijeli odluku da nećemo popustiti ni pred kakvim ovakvim marifetlucima i da ćemo biti pravedni do kraja - poručio je Radunović.

Jasmina Beharovic

Radunović: Mnogo bitno da Prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, Velje brdo biće ukras Podgorice

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izrazio je &nbsp;očekivanje da će Prostorni plan Crne Gore biti usvojen na vanrednoj sjednici Skupštine u januaru iduće godine.
On je to poručio tokom sastanka sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom.
- Tokom sastanka ministar Radunović je naglasio posvećenost Ministarstva ispunjavanju obaveza iz evropske agende, sa posebnim akcentom na poglavlje 27. Ministar Radunović je ambasadora informisao da se do kraja godine planira usvajanje tri ključna zakona iz nadležnosti ministarstva, nakon čega će uslijediti i usvajanje Prostornog plana Crne Gore, kao strateškog dokumenta koji će usmjeriti razvoj države u oblasti upravljanja prostorom - dodaje se u saopštenju iz njegovog resora.
Ambasador Satler je ukazao na sveukupno pozitivan ton nedavno predstavljenog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, ali je istakao i značajan prostor za unapređenje.
Posebno je, kažu u resoru Radunovića, naglasio važnost aktivnosti Ministarstva i lične posvećenosti ministra Radunovića zatvaranju pregovaračkih poglavlja, naročito poglavlja 27, te u tom kontekstu potvrdio spremnost delegacije EU da pruži dodatnu podršku na tom putu.&nbsp;
- Tokom razgovora, ambasador Satler je naglasio važnost pitanja raspolaganja državnom imovinom i prostorom, posebno u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i za oblast zaštite životne sredine. Takođe je bilo riječi i o pitanjima legalizacije objekata i e-katastra. Podsjetio je da su, imajući u vidu njihov značaj, mnoga od ovih pitanja postala dio Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Radunović je istakao izazove sa kojima se Ministarstvo u tom pogledu suočava, posebno zbog ograničenih inspekcijskih kapaciteta, ali se obavezao na sistemski pristup borbi protiv nelegalne gradnje. Ministar je takođe informisao ambasadora o najznačajnijem urbanističkom projektu u Crnoj Gori - projektu Velje Brdo - i izrazio očekivanje u pogledu podrške delegacije EU u procesu ozelenjavanja lokacije, koja bi tekla paralelno sa samom izgradnjom.&nbsp;
- Sastanak je zaključen obostranim potvrđivanjem spremnosti na zajednički rad na ispunjenju preostalih obaveza Vlade Crne Gore iz njene evropske agende - zaključuje se u saopštenju.

Radunović: Očekujem usvajanje Prostornog plana u januaru iduće godine

Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Piervittorio Farabbi (Pjervitorio Farabi) saopštio je za Bankar da crnogorski putnici sve češće biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje višestruko premašuju mogućnosti Podgorice i Tivta. - Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih pasoša registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, što je rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine – kazao je Farabi za Bankar. Podsjećanja radi, tokom cijele prošle godine je više od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja. Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olakšava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a" data-rendition-name="original" width="794" height="401" loading="lazy" alt="Aerodrom tirana brojke"></figure>  Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764" data-rendition-name="original" width="860" height="572" loading="lazy" alt="Pjervitorio Farabi"><figcaption>Pjervitorio Farabi</figcaption></figure>  Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana – možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim pasošem, prošlo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine? Podatke o pasošima prikuplja Albanska granična policija na našim kontakt tačkama (bilo na fizičkim šalterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih pasoša prešlo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara–juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: naša istraživanja i analiza O-D tržišta sugerišu da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju. Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i šireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane? Naši kanali na društvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i više od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore. Naši podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olakšali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu. Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadmašuje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti. Recite nam nešto više o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje? Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim još 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno proširenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula još jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga. Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom našeg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i naša efikasna marketinška strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za današnje rekordne brojke. Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija. Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj. Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA prošlo preko 50.000 putnika u jednom danu – tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma. - Ovo je prvi put da Tirana International Airport premašuje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve naše timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakavši doprinos svih operativnih sektora – od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podrške, kazao je tada Farabi. Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord – tokom prošlog mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA prošlo gotovo 1,3 miliona putnika, što predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

Dosadašnja drvena govornica sa državnim grbom u Skupštini Crne Gore, uskoro bi trebalo da bude zamijenjena novom – plave boje sa logom državnog parlamenta. Za potvrdu ovih navoda obratili smo se Skupštini Crne Gore, uputili pitanja, ali do zaključenja teksta, iz ove institucije odgovor nijesmo dobili. Potvrda je, pak, stigla iz drugog izvora – kompanije koja je pomenutu govornicu izradila. Naime, na Instagram profilu ove kompanije, uz priloženu fotografiju pomenute govornice jasno piše da je kreirana za potrebe Skupštine Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090816_d30c542fbf8f996de8046488f8b9faefec81cf20a029d981de006bb27a94551a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810090816_d30c542fbf8f996de8046488f8b9faefec81cf20a029d981de006bb27a94551a" data-rendition-name="original" width="1102" height="720" loading="lazy" alt="Nova Govornica SKupština"> </figure>  I dok iz Skupštine nema odgovora, u redovima najveće vladajuće partije – Pokretu Evropa sad, iz koje dolazi i potpredsjednik Skupštine Broris Pejović, o novoj govornici nemaju saznanja, kaže za Antenu M poslanik Milan Zečević. - Ne znamo mi ništa o tome. Upravo sam pisao u grupi gdje su svi članovi, uključujući i potpredsjednika Skupštine. Nijesmo upoznati sa tim - navodi Zečević. Poslanik Zečević ističe da bi trebalo da postoji konsenzus oko svega što se dešava u Skupštini Crne Gore, uključujući i promjenu govornice. - Ne može samo predsjednik Skupštine, iako je on predsjednik, da odradi nešto bez dogovora sa većinom. Barem sa većinom - naglašava Zečević. Sačekaće, kaže, ishod situacije, pa će u okviru partije donijeti odluku o daljim aktivnostima. Promjena govornice još jedna je u nizu kontroverznih aktivnosti prvog čovjeka najvišeg zakonodavnog doma Crne Gore. Andrija Mandić je prethodno, u oktobru 2024. godine promijenio je i logo Skupštine, koji je, kako je tada kazao, oličen u "reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore".&nbsp; Krajem prošle godine, uklonio je i crnogorsku zastavu iz skupštinskog hola. Nedavno je i sajt ove institucije pretrpio izvjesne promjene, pa umjesto dosadašnje crvene, sajtom Skupštine dominira plava boja. U najjačoj opozicionoj stranci, Demokratskoj partiji socijalista, kažu da je logo sa znakom Zetske banovine banalni pokušaj ogorčenog i oročenoga političara. Poslanica Aleksandra Vuković Kuč naglašava da je Crna Gora kao bagatela glavni cilj Andrije Mandića i onih koji su mu omogućili da državu tretira kao podružnicu Srbije. - Zetska banovina bila je jedna od devet administrativnih jedinica (banovina) u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Na čelu banovine bio je ban, koga je postavljala centralna vlast iz Beograda. Ime Crne Gore njome je zbrisano, formalno i faktički, 11 godina nakon prevratničke Podgoričke skupštine, kad je Crna Gora prvi put nakon skoro 1000 godina prestala da postoji kao država. Zato je Mandić prigrlio zgradu Zetske banovine. Ona mu je utjeha da je jednom prestala da postoji Crna Gora i da će on, sa ovom vlasti, učiniti da opet nestane kao država - navodi Vuković Kuč. Danas su na vlasti, ističe, učenici onih za koje je Crna Gora bila Miloševićeva 27. izborna jedinica i &nbsp;zato, dodaje, Mandić pred očima svojih koalicionih partnera, po holovima Skupštine, šeta crnogorsku zastavu pod kojom je proglašena njena nezavisnost. - Zato uklanja govornice na kojima se nalazi zvanični grb Crne Gore, jer mu smeta sve što je Ustavom definisano kao njen državni simbol. Sjetimo se dodjele Trinaestojulske nagrade za nepostojeću knjigu, kad je bina bila okićena kao vašar raznim zastavama, samo ne crnogorskom - ističe Vuković Kuč. Vučićev političar, kome su, navodi poslanica, Spajić i Bečić omogućili da bude predsjednik Skupštine Crne Gore, ne prestaje da provocira i atakuje na državu u kojoj je prvi funkcioner zarad druge države, u kojoj ne bi mogao biti magacioner. Zato je on, kaže Vuković Kuč, &nbsp;politička prošlost Crne Gore, prevaziđeni i zastarjeli političar koji se nikako ne snalazi u modernim političkim tokovima, zbog čega djeluje tragikomično. Ističe da DPS-u ne trebaju govornice i mikrofoni, bine i pozadine da bi branio interese Crne Gore i da bi zabranio Andriji Mandiću da joj onemogući njen evroatlantski put. - Andriji Mandiću treba sve da bi ostvario veliko ništa. Njegove govornice koje skupo koštaju građane Crne Gore, jer sav taj kič plaća njihovim novcem, zaslužuju prezir - poručuje Vuković Kuč. Jednoga dana, kako ističe, nosiće ih svojoj kući, jer će mu, zaključuje, samo tamo i valjati.

Govornica po Mandićevom meraku

Memorijal Vasojevićkog Koma „Vera Vincek i Pavle Milošević“ održan je juče, 23. put, a planinarska tura okupila je oko stotinu planinara i ljubitelja prirode. Ono što je posebno zaokupilo pažnju svih bio je Saljo Hot iz Gusinja, zaslužan za to što se na 2.641 metar nadmorske visine prvi put pojavilo biciklo. Saljo Hot, dugogodišnji planinar, došao je iz Gusinja biciklom, a ono što je svima bilo zanimljivo jeste da je upravo to biciklo iznio na sami vrh Vasojevićkog Koma, što je izazvalo oduševljenje svih prisutnih. Planinarski klub KOM uručio mu je tim povodom zahvalnicu, jer je ovakvim postupkom Saljo napravio istorijski korak za jednu planinarsku turu koja, kako kažu planinari, nije nimalo laka — naročito ukoliko pored sebe nosite biciklo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810080848_e87196d84e270019caee65880efd9f81790e528ee6d926734623fa568b1ce00d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810080848_e87196d84e270019caee65880efd9f81790e528ee6d926734623fa568b1ce00d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vasojevićki Kom tura"></figure>

Biciklo stiglo na 2.641 metar nadmorske visine

Svaki pojedinac se socijalizuje i gradi svoj identitet još od rođenja, pa do kraja života. Ukoliko društvo nema svoje naučne, kulturne, medijske, obrazovne, informativne resurse, nije moguće izgraditi sopstveni kulturni, medijski ili bilo koji drugi prepoznatljivi prostor na kojem će se graditi kolektivni identitet. Malobrojnije nacionalne zajednice, u śenci mnogo brojnijih nacija sa sličnim jezičkim, religijskim i nekim drugim svojstvima, po pravilu su meta agresivnog političkog, medijskog i publicističkog uticaja, sa ciljem razaranja postojećeg identiteta i, konačno, nacionalne asimilacije.&nbsp; <h2>UBIJANJE IDENTITETA</h2> Često je rabljena setenca - ako želiš da uništiš jedan narod, oduzmi mu śećanje, istoriju i uništi mu obrazovanje. Ako se śetimo perioda prije nešto više od stoljeća, o čemu, recimo, piše komandant srpskih okupacionih trupa, pukovnik Dragutin Milutinović, u svojim memoarima, neki cnrogorski delegati na śednici tzv. Podgoričke skupštine, predlagali su da se poruši Cetinjski manastir, da se javno spali ćivot Svetog Petra Cetinjskog i zakopaju mošti Sv. Vasilija, kao raskid sa postojećim i prihvatenje novog nacionalnog identiteta. Sa Cetinjskog dvora skinuli su crnogorski krstaš barjak, pogazili i uprljali ga ljudskim urinom i izmetom. Ugašeni su svi crnogorski listovi i časopisi. Crnogorski standardni jezik je srbizovan, raspuštena su sva crnogorska kulturno - prosvjetna društva i udruženja. U Biljardu se uselio civilni guverner u Crnoj Gori Ivan Lola Pavićević i srpska artiljerija. U njenom dvorištu su vezivani konji. Stari brijest iznad Biljarde simbolički je posiječen. Njegoševa kapela na Jezerskom vrhu zamjenjena je novom kapelom, posvjećenoj sinu Aleksandra Karađorđevića i Sv. Đorđu, njihovoj porodičnoj slavi. Sa Cetinjskog manastira skinuto je zvono Ivana Crnojevića i pretopljeno za kućne potrebe u Vojvodini. Maljevima je u Podgorici razbijen spomenik u kojem su položene kosti 40 palih boraca, koji je podigao kralj Nikola, spomenik vojvodi Mirku, ocu kralja Nikole, je srušen i bačen u Moraču. Srušena je i Njegoševa tablja na Cetinju, koju je on podigao 1837. godine iznad Cetinjskog manastira i na tom mjestu podignuta crkva posvećena Svetom Savi, kako bi nadvisila pogled na Cetinjski manastir, simbol autokefalne crnogorske crkve. Zašto je sve to rađeno ako su, kako danas tvrde, crnogorska istorija i nasljeđe bili dio srpske istorije i nasljeđa? Malo je prostora da se navedu svi primjeri kojima se htjelo zatomiti śećanje Crnogoraca na svoju slavnu slobodarsku prošlost, sa namjerom da se na njenom zgrarištu gradi nova simbolika, nova, izmišljena mitologija i novi identitet, koji bi Crnu Goru poistovijetio sa Jablaničkim regionom Srbije, čiji je centar Leskovac. Nijesmo se bavili pobijenima, osakaćenima, nasiljem, silovanjima, spaljenim domovima, ... onih kojima se silom pokušao sahraniti nacionalni ośećaj i onih koji nijesu pristajali na gašenje Crne Gore. Prije svega, namjera je da se potvrdi navedena teza o unišitenju istorijskog śećanja i kulturne povezanosti sa prošlošću, sa namjerom da se zatre postojanje posebne nacije. Čak se i crnogorskom kapom htjeo utuviti mit o kosovskoj koroti, sa nametnutim 4S na kapi, kao namjeri da se uspostavi lažni kontinuitet sa srpskom prošlošću i kosovskim mitom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>META „SRPSKOG SVIJETA“: Cetinjski manastir(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>PALANAČKI SINDROM</h2> Tragično je da se poslije stoljeća od tih vremena ponavlja istorija dolaskom na vlast onih koji duhovno pripadaju opisanim vremenima, sa istim ciljem uništenja čitavog procrnogorskog nasljeđa, posebno sakralnog nasljeđa, propagirajući sa najvećih crkvenih i političkih nivoa novo čitanje crnogorske istorije, dalje i bliže, potencirajući sve ono što je od Crne Gore u prošlosti pravilo političku, duhovnu i ekonomsku koloniju, kao dominantnu odrednicu identitetskog karaktera. Radomir Konstatinović u svom epohalnom djelu „Filozofija palanke“, pisao je o tom palanačkom sindromu srpskog maroda da stalno glumi ulogu žrtve. A taj sindrom je uvijek zasnivan na nepristajanju na građansko društvo, u kojem dijele prava i obaveze sa drugim narodima i opśednutošću da stvaraju svoje nacionalne zabrane koje bi uređivali po svom nacionalnom i vjerskom radikalizmu. Čak su ugroženi i u Crnoj Gori, u kojoj obnašaju vlast, što je svojevrsni fenomen. A sve zato što, i pored ogromnih napora da svedu crnogorski identitet na statističku grešku, nikako im ne uspjeva da preume Crnu Goru u „srpsku Spartu“. Zato se i udara u konstitucionalni građanski karakter crnogorskog društva, sa idejom da se uvede kategorija konstitutivnih naroda, čime bi se Crna Gora izdijelila na nekoliko nacionalnih entiteta. Nešto slično BiH. Čak su srpski predstavnici ušli u pregovore sa svojim ontološkim neprijateljima, kako smatraju nacionalne manjine, kako bi marginalizovali Crnogorce i njihov uticaj.&nbsp; Za takve namjere dolazi im svesrdna podrška iz Beograda. Sve češće i češće se govori o fragmentaciji Crne Gore i uvođenju konstitutivnih naroda, kako bi se, tobože, zaštitio srpski narod od ugroženosti. Beogradski pseudoistoričar Čedomir Antić, zagovara srpske autonomije, pominje „staru Hercegovinu“, nekadašnji turski vilajet u doba Otomanske imperije, sa centrom u Nikšiću, koji po potonjem popisu, u srpskoj režiji, ima 60% Crnogoraca, zatim Herceg Novi i Sutorinu, ... Pošto govore o vlasništvu Republike Srpske vjekovima nad Sutorinim, nije jasno kad je to Republika Srpska, koja postoji od Dejtona 1995. godine, bila vlasnik Sutorine? Opet, ako misle na BiH, da li misle na period Otomanskog carstva ili austrijske okupacije? Treba li ih podśećati dokle su sezale granice Duklje i kasnije Zete? Treba li mi da pjevamo „mi nećemo ništa novo, samo carstvo Bodinovo“?&nbsp; A da „srpski svet“ neće nestati kao imperijalna ideja padom sadašnje Vučićeve vlasti u Srbiji, govori i čuveni „vidovdanski sabor“ u organizaciji pobunjenih studenata, na kojem su se pojavili govornici koji su oživljavali aspiracije Srbije čak iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Kao da u Srbiji nacionalni naboj nije dostigao tačku pucanja u škole se uvode tzv. nacionalni udžbenici, koji bi trebalo da još malo pojačaju nacionalni sentiment mladih. Bez ikakve sumnje to neće ostati bez uticaja u Crnoj Gori, jer je stara istina da su konvertiti veće Pape od samog Pape.&nbsp; <h2>„PRST U OKO“ HRVATSKOJ</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810080836_1697711bdc0ed8f15f798fb62f645c6b897c250f88fe512170028d03e82b88d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810080836_1697711bdc0ed8f15f798fb62f645c6b897c250f88fe512170028d03e82b88d7" data-rendition-name="original" width="850" height="500" loading="lazy" alt="Školski brod Jadran"> <figcaption>NAMJERNO SE ZAOŠTRAVAJU ODNOSI SA HRVATSKOM: Školski brod „Jadran“(Photo: Ano Baković)</figcaption> </figure>  Kako bi pokazali da su veći Srbi od Srba u Srbiji, u Crnoj Gori se institucionalno reagovalo na jasenovačke žrtve, za razliku od Srbije. Vraćanjem poltronske politike prema Beogradu, iz Crne Gore se zaoštravaju odnosi sa Hrvatskom. Malo nam je bila bruka sa agresijom na Konavle i Dubrovnik. Nije bila dovoljna tradicija prve pomorske škole krajem XVII stoljeća u Perastu, koju je otvorio pomorski kapetan Marko Martinović, ili brod Splendid Iva Vizina prije dva stoljeća, koji je oplovio maltene čitav svijet, ili tradicija Bokeljske mornarice, nego se na grb mornarice morao staviti školski brod „Jadran“, oko kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom? Namjerno se zaoštravaju odnosi sa Hrvatskom, sa kojom je Crna Gora uspostavila prijateljske odnose u vrijeme predavgustovske vlasti. U čemu je razlog preganjanja oko broda „Jadran“? Je li to laž da su „Jadran“ gradili Karađorđevići? No, istina je da je taj brod rađen u Njemačkoj 1933, da je gradnja finansirana donacijama, da su ga za vrijeme rata koristili Italijani i da je samo bio remontovan u Tivtu 1949. o trošku savezne države. Niti pripada Hrvatskoj, niti Crnoj Gori. Može biti samo predmet sukcesije. Ali, najmanje što treba Crnoj Gori jeste guranje „prsta u oko“ Hrvatskoj stavljanjem „Jadrana“ na mornarički amblem crnogorske mornarice.&nbsp; Epizoda sa „Jadranom“ je samo još jedan dokaz da su Demokrate pravi nasljednici politike jedinstvenog DPS-a iz devedesetih godina prošlog stoljeća, politike Miloševića i Momira Bulatovića. Nije nimalo slučajno što se predstavniku iste te politike, odgovornom za deportaciju bošnjačkih civila iz Crne Gore Republici Srpskoj, čija sudbina je unaprijed bila poznata, dodijeljuje ulica u Podgorici.&nbsp; Ne sporeći da je Oluja, iako sasvim legitimna vojna operacija hrvatske vojske, proizvela žrtve i ogroman egzodus srpskog naroda iz Hrvatke, reakcije mnogih žestokih „protivnika etničkog čišćenja“ srpskog naroda me ćeraju da se zapitam da li bi sa istim žarom osuđivali progon 800.000 Albanaca sa Kosova i imali istu vrstu sućuti za Albance da je Milošević uspio u svom naumu? Odgovor svi znate! Dočekali smo da nas ponavljač u gimnaziji, kao čelnik eparhije crkve suśedne zemlje, uči istoriji, da nas tješi kako je pobjeda na Vučjem Dolu utjeha za poraz na Kosovu polju, iako sumnjam da je kao đak nikšićke gimnazije znao kad se desila kosovska bitka. Dospjeli smo da nas ponavljači i kupljene diplome uče istoriji, da nam tumače da su pop Macá, pop Šiljak, Joanikije Lipovac, Pavle Đurišić, Bajo Stanišić, Đorđije Lašić, Draža Mihailović, Nikola Kalabić, ... temelj našeg identiteta i poltičkog habitusa. Ili spomenik Blagoju Jovoviću?! E pa, neće da „bidne“, da vam prevedem na jezik koji najbolje razumijete.&nbsp;

Identitetski svlak

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Postupci čelnika bezbjednosnog sektora Crne Gore pokazuju - iz dana u dan, od slučaja do slučaja - da su Demokrate uspjele u naumu da potpuno razruše temelje sistema!&nbsp; Nakon još jednog pokušaja likvidacije u Budvi, na bazenu luksuznog rizorta u Miločeru u sred dana, dva dana docnije novi mučan događaj: u Gornjem Zaostru kod Berana, kada umalo nijesu – pred licem crnogorskih policajaca - ličnovani fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boria Pejović i novinar Vijesti Balša Rudović...&nbsp; Iz policije, nakon svega, uobičajene floskule da se ,,preduzimaju intenzivne mjere i radnje“, ali ni riječi o – odgovornosti.&nbsp; A teško je povjerovati da se nije mogao predvidjeti scenario koji se desio pri pokušaju ponovnog podizanja spomenika četničkom koljaču i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću: sve je danima najavljivano bez zazora, a četničko saborovanje i izbor novih četničkih vojvoda najavljen i sponzorisan u srpskim medijima u Crnoj Gori i promovisan na drštvenim mrežama.&nbsp; Tako da ispada da jedino vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, šef Centra bezbjednosti sjever Haris Đurđević i šef beranske policije Željko Babović nijesu znali što se sprema u selu Gorne Zaostro. I valjda zato nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Đurđević i Šččepanović"> <figcaption>Nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol: Haris Đurđević ii Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  <h2>ANB i UPRAVA POLICIJE: SARADNJA KOJE NEMA?&nbsp;</h2> Ukoliko šefovima bezbjednosnog sektora nije bila namjera da ignorišu protokole i procedure i na taj način omoguće organizatorima da izvrše svoj plan, onda se dokumentovano može zaključiti da su pokazali - neznanje i nesposobnost. To pokazuju i osnovni postulati policijskog operativnog rada. Dakle: pripreme za četnički skup koji je bio najavljen, baš kao što je bilo najavljeno kršenje zakona, morale su da budu operativno praćene. Izvori Portala ETV iz bezbjednosnog sektora tvrde da upravo u Gornjem Zaostru često borave neki od pripadnika Agencije za nacionalu bezbjednost i Uprave policije, pa djeluje nevjerovatno da cijela akcija pripreme i logistike prođe ispod radara bezbjednosnih službi. Resursa je, dakle, bilo. Izostala je politička volja, ali i saradnja sektora bezbjednosti.&nbsp; Očito da vrh ANB nije informisan – ili nije želio da zna - o kretanju i postupcima osoba koje su učestvale u planiranju, izradi i krijumčarenju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurušiću u Crnu Goru.&nbsp; Međutim, crnogorska javnost ima pravo da zna: što je Agencija za nacionalnu bezbjednost uradila kako bi spriječila događaj koji ima direktne implikacije po nacionalu sigurnost i koji je, što je bilo i očekivano, postakao vjersku i nacionalnu netrpeljivost i političke tenzije u državi?&nbsp; Ukoliko je ANB imala ove informacije i proslijedila ih policiji, onda je ona svoj posao završila.&nbsp; Zato se roje brojna druga pitanja, važna za bezbjednost države, ali i budućnost Crne Gore, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp; Dakle, u svjetlu zaoštravanja saradnje između ANB i Upave policije, naročito nakon aktivnosti vrha Demokrata Alekse Bečića koji kontolišu bezbjednosni sektor – pitanje je kako se posljednjih mjeseci obavlja razmjena informacija između dvije službe?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8" data-rendition-name="original" width="1424" height="800" loading="lazy" alt="Šćepanović Šaranović"> <figcaption>Demokrata Alekse Bečića kontolišu bezbjednosni sektor(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>JE LI BILO DILA POLICIJE SA CRKVOM SRBIJE?</h2> Ali, to je samo djelić priče o tome kako je zakazao bezbjednosti sektor: Uprava policije je adresa sa koje javnost Crne Gore očekuje mnogo odgovora. Prije svega: da li je okupljanje bilo prijavljeno shodno Zakonu o javnim skupovima i što je tim povodom preduzeto? S obzirom na to da je jedna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo, postavlja se novo pitanje - zašto policija nije sprovela službene radnje uviđaja i dokumentovanja spomenka kao predmeta kojim je izvršeno to krivično djelo čime bi bili obezbijeđeni dokazi za potrebe krivičnog postupka?&nbsp; Osim toga: zbog čega policija nije procesuirala osobe koje su, u noći između 7. i 8. avgusta, navodno spriječili policijske službenike da obave uviđaj čime su počinili krivično djelo - sprečavaje službenog lica u vršenju službene dužnosti?&nbsp; To otvara još jedno, vrlo osjetljivo, pitanje: da li je povlačenje policije u noći između 7. i 8. avgusta bio dio tajnog dogovora nekoga iz vrha Uprave policije sa organizatorima četničkog okupljanja – da se spomenik ukloni tek nakon što ga mitropolit Crkve Srbije Ostojić „osvješta“ i potom ostavi na sigurnom, u obližnjoj crkvi. Jer, teško je objasniti da čelnici Uprave policije, prvenstveno načelnik regionalnog centra Đurđević i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Babović nijesu bili u stanju obaviti prostu bezbjednosnu procjenu rizika po narušavanje javnog reda i mira. I shodno tome, bilo je osnovano očekivanje da se donese precizan plan postupanja, angažovanje dovoljnog broja službenika sposobnih da obave, kako se to kaže, službene radnje.&nbsp; <h2>NESHVATLJIVI PROPUSTI&nbsp;</h2> Izvor Portala ETV iz bezbjednosnog sektora naglašava da je, u skladu sa situacijom, morala biti angažovana Interventna jedinica Odjeljenja bezbjednosti Berana, a ukoliko bi bilo potrebno i Posebna ili Specijalna jedinica polcije s obzirom da lokalna ili nije htjela, ili nije imala kapacitete da sprovede zakon i obavi službene radnje. Naš sagovornik dalje tvrdi da je za ovakve skupove koji su bezbjednosno rizični i koji mogu izazvati nacionalnu, građansku i vjersku netrpeljivosti i za koje se, na osnovu strukture učesnika može pretpostaviti da može doći do nasilja, izvršenja prekršaja i krivičnih djela, obavezna takozvana planska postavka službe. Ne treba biti eskpert: izostalo je profesionalno postupanje dvojice rukovodilaca, kao što nije bilo adekvatne reakcije čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića.&nbsp; -Policija mora biti postavljena na licu mjesta prije učesnika skupa kako bi preventivo kontrolisala situaciju. Obavezno je operativno pokrivanje užeg i šireg područja mjesta događaja, što je zadatak inspektora kriminalističke policije i operativaca ANB. Obavezo je prisustvo saobraćajne policije na svim pravcima koje vodi prema mjestu dešavanja kako bi kontrolisali vozila - kazao je sagovornik Portala ETV sa višedecenijskim iskustvom u bezbjednosnom sektoru. Prema njegovim riječima, na licu mjesta trebalo je da bude najmanje 20 pripadnika Intereventne jedinice i drugih službenika redovnog, uniformisanog sastava Odjeljenja bezbjednosti Berane i Regionalnog centra Sjever. Obavezno je bilo i snimanje ovog skupa u cilju dokumentovanja prekršaja i krivičnih djela. Takođe, shodno bezbjednosnoj procjeni u rezervi je trebalo da budu pripadnici PJP i SJP u slučaju da redovni sastav nije u mogućnosti da obavi zadatke. I na kraju, dodaje naš sagovornik, obavezno je bilo prisustvo Komunalne polcije, Vatrogasne jedinice i službe Hitne pomoći koje se angažuju na zahtjev lokalne policije. -Neshvatljivo je zašto nijedna od predviđenih stavki, bar se takav utisak mogao steći na osnovu informacija u javnosti, nije ispunjena. Radi se ili o elementarnom neznanju ili o namjeri da se ignorisanjem da podrška održavanju skupa i određenim osobama omogući vršenje krivičnih djela. Posebno je pitanje zašto dvojica prisutnih policajaca nijesu reagovali i zaštitili novinare, zašto nije spriječeno nasilje i zašto napadači nijesu odmah lišeni slobode zbog više krivičnih djela i prekršaja – kazao je sagovornik. <h2>,,KONTROLA ŠTETE“&nbsp;</h2> Naknadna hapšenja počinilaca, ljudi koji su praktično oteli fotoreportera Pobjede i Rojtersa, iskusnog profesionalca Steva Vasiljevića, potom ga maltretirali gotovo pun sat u šatoru – samo je Šćepanovićevo bježanje od istine, pokušaj prikrivanje nastale štete.&nbsp; Jer, ne treba zaboraviti: Stevo Vasiljević, Boris Pejović i Balša Rudović danas su živi, zahvaljujući reakciji par prisebnih ljudi iz četničke ekipe koja je slavila Pavla Đurišića, a uprkos crnogorskoj policiji, koja nije reagovala! To je zastrašujuća istina koja bi morala da proizvede posljedice: ne ostavke ili naknadnu pamet, već smjene odgovornih za to što je zakazao crnogorski bezbjednosni sektor.&nbsp; Da Crna Gora ima odgovornu Vladu, premijer Milojko Spajić, osim bljutavih saopštenja o ,,nedopustivom napadu na novinare“, morao bi da posegne za smjenama odgovornih za državnu sramotu u selu Gornje Zaostro. A valjalo bi, konačno, da predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad javno objasni – da li je, kada je govorio o ,,neodgovornim sveštenim licima“ mislio na svog rođaka Metodija Ostojića?&nbsp; Očigledno je previše pitanja na koje nema odgovora o događaju u selu Gornje Zaostro. Tačnije: nema zvaničnog odgovora, kao što nema ljudskog osjećaja za preuzimanje odgovornosti.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: prostorni-plan-crne-gore