<article><p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izrazio je  očekivanje da će Prostorni plan Crne Gore biti usvojen na vanrednoj sjednici Skupštine u januaru iduće godine.</p><p>On je to poručio tokom sastanka sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom.</p><p>- Tokom sastanka ministar Radunović je naglasio posvećenost Ministarstva ispunjavanju obaveza iz evropske agende, sa posebnim akcentom na poglavlje 27. Ministar Radunović je ambasadora informisao da se do kraja godine planira usvajanje tri ključna zakona iz nadležnosti ministarstva, nakon čega će uslijediti i usvajanje Prostornog plana Crne Gore, kao strateškog dokumenta koji će usmjeriti razvoj države u oblasti upravljanja prostorom - dodaje se u saopštenju iz njegovog resora.</p><p>Ambasador Satler je ukazao na sveukupno pozitivan ton nedavno predstavljenog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, ali je istakao i značajan prostor za unapređenje.</p><p>Posebno je, kažu u resoru Radunovića, naglasio važnost aktivnosti Ministarstva i lične posvećenosti ministra Radunovića zatvaranju pregovaračkih poglavlja, naročito poglavlja 27, te u tom kontekstu potvrdio spremnost delegacije EU da pruži dodatnu podršku na tom putu. </p><p>- Tokom razgovora, ambasador Satler je naglasio važnost pitanja raspolaganja državnom imovinom i prostorom, posebno u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i za oblast zaštite životne sredine. Takođe je bilo riječi i o pitanjima legalizacije objekata i e-katastra. Podsjetio je da su, imajući u vidu njihov značaj, mnoga od ovih pitanja postala dio Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta - navodi se u saopštenju Ministarstva.</p><p>Radunović je istakao izazove sa kojima se Ministarstvo u tom pogledu suočava, posebno zbog ograničenih inspekcijskih kapaciteta, ali se obavezao na sistemski pristup borbi protiv nelegalne gradnje. Ministar je takođe informisao ambasadora o najznačajnijem urbanističkom projektu u Crnoj Gori - projektu Velje Brdo - i izrazio očekivanje u pogledu podrške delegacije EU u procesu ozelenjavanja lokacije, koja bi tekla paralelno sa samom izgradnjom. </p><p>- Sastanak je zaključen obostranim potvrđivanjem spremnosti na zajednički rad na ispunjenju preostalih obaveza Vlade Crne Gore iz njene evropske agende - zaključuje se u saopštenju.</p></article>

<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izrazio je &nbsp;očekivanje da će Prostorni plan Crne Gore biti usvojen na vanrednoj sjednici Skupštine u januaru iduće godine.</p>
<p>On je to poručio tokom sastanka sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom.</p>
<p>- Tokom sastanka ministar Radunović je naglasio posvećenost Ministarstva ispunjavanju obaveza iz evropske agende, sa posebnim akcentom na poglavlje 27. Ministar Radunović je ambasadora informisao da se do kraja godine planira usvajanje tri ključna zakona iz nadležnosti ministarstva, nakon čega će uslijediti i usvajanje Prostornog plana Crne Gore, kao strateškog dokumenta koji će usmjeriti razvoj države u oblasti upravljanja prostorom - dodaje se u saopštenju iz njegovog resora.</p>
<p>Ambasador Satler je ukazao na sveukupno pozitivan ton nedavno predstavljenog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, ali je istakao i značajan prostor za unapređenje.</p>
<p>Posebno je, kažu u resoru Radunovića, naglasio važnost aktivnosti Ministarstva i lične posvećenosti ministra Radunovića zatvaranju pregovaračkih poglavlja, naročito poglavlja 27, te u tom kontekstu potvrdio spremnost delegacije EU da pruži dodatnu podršku na tom putu.&nbsp;</p>
<p>- Tokom razgovora, ambasador Satler je naglasio važnost pitanja raspolaganja državnom imovinom i prostorom, posebno u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i za oblast zaštite životne sredine. Takođe je bilo riječi i o pitanjima legalizacije objekata i e-katastra. Podsjetio je da su, imajući u vidu njihov značaj, mnoga od ovih pitanja postala dio Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta - navodi se u saopštenju Ministarstva.</p>
<p>Radunović je istakao izazove sa kojima se Ministarstvo u tom pogledu suočava, posebno zbog ograničenih inspekcijskih kapaciteta, ali se obavezao na sistemski pristup borbi protiv nelegalne gradnje. Ministar je takođe informisao ambasadora o najznačajnijem urbanističkom projektu u Crnoj Gori - projektu Velje Brdo - i izrazio očekivanje u pogledu podrške delegacije EU u procesu ozelenjavanja lokacije, koja bi tekla paralelno sa samom izgradnjom.&nbsp;</p>
<p>- Sastanak je zaključen obostranim potvrđivanjem spremnosti na zajednički rad na ispunjenju preostalih obaveza Vlade Crne Gore iz njene evropske agende - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Slaven Radunović

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Prostorni plan Crne Gore

Johan Satler

Sastanak

Velje brdo

Politika

Radunović: Očekujem usvajanje Prostornog plana u januaru iduće godine

<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izrazio je  očekivanje da će Prostorni plan Crne Gore biti usvojen na vanrednoj sjednici Skupštine u januaru iduće godine.</p>
<p>On je to poručio tokom sastanka sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom.</p>
<p>- Tokom sastanka ministar Radunović je naglasio posvećenost Ministarstva ispunjavanju obaveza iz evropske agende, sa posebnim akcentom na poglavlje 27. Ministar Radunović je ambasadora informisao da se do kraja godine planira usvajanje tri ključna zakona iz nadležnosti ministarstva, nakon čega će uslijediti i usvajanje Prostornog plana Crne Gore, kao strateškog dokumenta koji će usmjeriti razvoj države u oblasti upravljanja prostorom - dodaje se u saopštenju iz njegovog resora.</p>
<p>Ambasador Satler je ukazao na sveukupno pozitivan ton nedavno predstavljenog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, ali je istakao i značajan prostor za unapređenje.</p>
<p>Posebno je, kažu u resoru Radunovića, naglasio važnost aktivnosti Ministarstva i lične posvećenosti ministra Radunovića zatvaranju pregovaračkih poglavlja, naročito poglavlja 27, te u tom kontekstu potvrdio spremnost delegacije EU da pruži dodatnu podršku na tom putu. </p>
<p>- Tokom razgovora, ambasador Satler je naglasio važnost pitanja raspolaganja državnom imovinom i prostorom, posebno u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i za oblast zaštite životne sredine. Takođe je bilo riječi i o pitanjima legalizacije objekata i e-katastra. Podsjetio je da su, imajući u vidu njihov značaj, mnoga od ovih pitanja postala dio Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta - navodi se u saopštenju Ministarstva.</p>
<p>Radunović je istakao izazove sa kojima se Ministarstvo u tom pogledu suočava, posebno zbog ograničenih inspekcijskih kapaciteta, ali se obavezao na sistemski pristup borbi protiv nelegalne gradnje. Ministar je takođe informisao ambasadora o najznačajnijem urbanističkom projektu u Crnoj Gori - projektu Velje Brdo - i izrazio očekivanje u pogledu podrške delegacije EU u procesu ozelenjavanja lokacije, koja bi tekla paralelno sa samom izgradnjom. </p>
<p>- Sastanak je zaključen obostranim potvrđivanjem spremnosti na zajednički rad na ispunjenju preostalih obaveza Vlade Crne Gore iz njene evropske agende - zaključuje se u saopštenju.</p>

<p>Udruženje podstanara uputilo je niz kritika na račun projekta Velje brdo.&nbsp;</p>
<p>Kako tvrde, izlaganja premijera <b>Milojka Spajića </b>o projektu Velje brdo, posebno u vezi s njegovom tvrdnjom da je projekat “prevashodno namijenjen podstanarima”, otkriva ključni paradoks u realizaciji i namjeni ovog projekta.</p>
<p>Saopštenje Udruženja podstanara prenosimo u cjelosti.</p>
<p><b>1. Finansijska (ne)pristupačnost za podstanare</b></p>
<p>Premijer je naveo da će se stanovi moći plaćati kroz rate koje počinju ili od dana apliciranja ili od useljenja. Međutim, za većinu podstanara ovo predstavlja značajan problem. Dok čekaju završetak gradnje i mogućnost useljenja, podstanari će biti prinuđeni da plaćaju istovremeno i kiriju za trenutni smještaj i rate za budući stan. Za mnoge, posebno one sa skromnim prihodima, ovo je finansijski neodrživo.</p>
<p>Ključno pitanje: Ako su podstanari primarna ciljna grupa, kako se očekuje da finansiraju dvostruki trošak?</p>
<p>Posljedica: Ova situacija može obeshrabriti podstanare da se uključe u projekat, što je u suprotnosti s njegovom deklarisanom svrhom.</p>
<p><b>2. Nedostatak konkretnih subvencija ili pomoći</b></p>
<p>Premijer nije ponudio konkretne mjere koje bi olakšale finansijski teret za podstanare. Na primjer:</p>
<p>Da li će biti državnih subvencija za prve uplate ili za otplatu rata?</p>
<p>Da li će se osigurati privremeni smještaj za podstanare kako bi se smanjio pritisak tokom perioda gradnje?</p>
<p>Bez jasnih odgovora, tvrdnja da je projekat namijenjen podstanarima djeluje više kao politička poruka nego kao realan plan.</p>
<p><b>3. Kredibilitet tvrdnje o prioritizaciji podstanara</b></p>
<p>Premijer je istakao da će “prioritet imati ljudi koji nemaju riješeno stambeno pitanje”, ali je u istom izlaganju naveo da će dodatnih 5.000 stanova biti prodavano po tržišnim cijenama. Ovo otvara pitanja:</p>
<p>Koliki će dio stanova zaista biti pristupačan podstanarima?</p>
<p>Hoće li stanove po povlašćenim cijenama zaista kupiti podstanari, ili će ih preprodati na tržištu za profit?</p>
<p>Bez rigoroznih mehanizama za verifikaciju i kontrolu, postoji rizik da ciljna grupa bude marginalizovana.</p>
<p><b>4. Paradoks promjene mentaliteta</b></p>
<p>Premijerova izjava o “promjeni mentaliteta” i stvaranju bogatstva kroz vlasništvo nad stanovima implicira optimističnu viziju. Međutim, ona ne uzima u obzir realnost finansijskih kapaciteta podstanara.</p>
<p>Stvaranje bogatstva je privilegija onih koji imaju početni kapital ili stabilne prihode, što većina podstanara nema. Umjesto stvaranja bogatstva, mnogi podstanari bi se mogli naći u još težem finansijskom položaju.</p>
<p><b>5. Zaključak i preporuke</b></p>
<p>Iako je projekat Velje brdo ambiciozan i potencijalno značajan za stambenu politiku u Crnoj Gori, njegova tvrdnja da je “prevashodno namijenjen podstanarima” djeluje neuvjerljivo u sadašnjem obliku. Da bi projekat zaista bio fokusiran na ovu grupu, Vlada bi morala:</p>
<p>Osigurati subvencije ili olakšice za podstanare tokom perioda gradnje.</p>
<p>Razviti modele socijalnog stanovanja za one koji ne mogu priuštiti ni subvencionisane rate.</p>
<p>Uvesti stroge kriterijume za alokaciju stanova kako bi se spriječila zloupotreba.</p>
<p>Bez ovih koraka, projekat će vjerovatno više koristiti tržišno orijentisanim kupcima, dok će podstanari ostati u pozadini političkih obećanja.</p>
<p>&nbsp;</p>

Udruženje podstanara: Paradoksi projekta Velje brdo

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv okrivljenih, predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore <b>Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Miranovića, </b>zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom izbora &nbsp;generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>1. juna<b> </b>2023. godine.</p> <p>Boris Raonić je za tri godine čak četiri puta imenovan od Savjeta RTCG za generalnog direktora Javnog servisa.</p> <p>Viši sud u Podgorici, odlučujući po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici po tužbi Nikole Markovića, utvrdio je da je Savjet nezakonito imenovao Raonića za direktora.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138" data-rendition-name="original" width="980" height="740" loading="lazy" alt="Kopija dopisa Osnovnog državnog tužilaštva"> </figure>  <p><br/></p> <p>Drugi put je Savjet RTCG u junu prošle godine nezakonito imenovao Raonića, i to nakon pravosnažne presude takođe po tužbi Markovića, a sud je tada utvrdio da Raonić nije ispunjavao uslove iz konkursa iz 2021. godine, ali i da je bio u sukobu interesa jer je u vrijeme kandidature za generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM).</p> <p>Veći dio članova Savjeta tada je odlučio da postupi po presudi, ali nijesu diskvalifikovali Raonića, već ponovo glasali za njega, ignorišući upozorenja potpredsjednice tog upravljačkog tijela <b>Marijane Camović Veličković</b> da ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti”.</p> <p>U izjavi za crnogorske medije Camović Veličković je istakla da je riječ o ,,ukupno sedmoj presudi koja isto kažli da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe“.&nbsp;</p> <p>Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ljetos je vratilo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta koji se odnose na prošlogodišnje ponovno imenovanje Raonića na funkciju generalnog direktora.&nbsp;</p> <p>Današnje saopštenje je objava prvog konkretnog koraka prema sankcionisanju nezakonitog ponašanja članova Savjeta Javnog servisa.&nbsp;</p>

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

<p>Svaki drugi novinar u Crnoj Gori tvrdi da se suočio sa pritiscima tokom obavljanja posla, a čak 62,1 odsto njih je svjedočilo situacijama u kojima su žrtve pritiska bile njihove kolege, saopšteno je iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Iz te nevladine organizacije su rekli da je to jedan od glavnih zaključaka istraživanja „Druga strana novinarske medalje“.

To istraživanje, kako su naveli, pokazuje da su na zaposlene u medijima pritisak najčešće vršili predstavnici vlasti – 39,6 odsto, zatim biznis zajednica 11,3 odsto, dok su predstavnici opozicije i drugi mediji bili izvori pritiska za 7,5 odsto novinara.

<b>Maja Nikolić</b> iz UZOR-a kazala je da je najzastupljeniji oblik pritiska uznemiravanje, koje je iskusilo 35,8 odsto ispitanih novinara.

- Ciljani nadzor se nalazi na drugom mjestu sa 15,1 odsto, dok je ekonomski pritisak, uključujući prijetnje otkazom i smanjenje plate, doživjelo 13,2 odsto ispitanika - navodi se u saopštenju.

Nikolić je rekla da je 13,2 odsto ispitanika istaklo i druge oblike pritiska, kao što su uvrede, prebukiranost zadacima, cenzura, mobing i prijetnje.

- Najčešće korišćena metoda bili su telefonski pozivi i/ili SMS poruke, koje je navelo 34 odsto novinara, dok su direktni susreti kao način vršenja pritiska, apostrofirani od 28,3 odsto ispitanika - navela je Nikolić.

Ona je dodala da su društveni mediji takođe korišćeni za vršenje pritiska, što je iskusilo 18,9 odsto novinara, dok je njih 15,1 odsto doživjelo indirektne prijetnje preko posrednika.

- Među novinarima koji su bili izloženi pritiscima ili napadima, čak 56,6 odsto se prvo obratilo uredniku, porodica je bila obaviještena u 15,1 odsto slučajeva, dok su vlasnik i pravna služba bili prvi kontakt za 7,5 odsto ispitanika - kaže se u saopštenju.

Istraživanje UZOR-a, kako je navela Nikolić, govori da su novinari nedovoljno informisani o procedurama za prijavljivanje pritisaka u svojim radnim sredinama, što dodatno otežava njihovu zaštitu.

- UZOR vidi kao alarmantan podatak to što više od polovine crnogorskih novinara napominje da im nijesu dostupne edukacije ili treninzi, koji će ih naučiti kako da se nose s potencijalnim pritiscima - kaže se u saopštenju.

U kvantitativno kvalitativnoj studiji „Druga strana novinarske medalje“ navodi se da je period prikupljanja podataka trajao od avgusta do 1. novembra ove godine.

- Metodologija korišćena u studiji obezbijedila je praktičan način prikupljanja informacija od novinara u ograničenom vremenskom periodu, koristeći postojeće kontakte kako bi se došlo do uzorka od 103 ispitanika - piše u studiji.

Kako se navodi, iako nalazi pružaju vrijedne uvide, oni se najbolje tumače kao indikativni za ovu specifičnu grupu učesnika, a ne kao generalizacija za sve novinare.

Pored anketnog istraživanja, sprovedeno je i deset dubinskih intervjua sa predstavnicima medija u Crnoj Gori.</p>

UZOR: Svaki drugi novinar trpi pritiske

<p>Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, nakon saslušanja donio je rješenje o zadržavanju R.T. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i podnio predlog za određivanje pritvora.</p>
<p>- Osnovano se sumnja da je R.T. 21. novembra 2024. godine, primjenom nasilja prema supruzi, narušio njen tjelesni i duševni integritet i prijetnjom da će napasti na njen život i tijelo, ugrozio njenu sigurnost – navode iz tužilaštva.</p>

ODT Nikšić: Zdržavanje osumnjičenom zbog nasilja u porodici

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Radunović: Očekujem usvajanje Prostornog plana u januaru iduće godine

Tagovi

Udruženje podstanara: Paradoksi projekta Velje brdo

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

UZOR: Svaki drugi novinar trpi pritiske

ODT Nikšić: Zdržavanje osumnjičenom zbog nasilja u porodici

PRATITE TVe UŽIVO