Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je još na sastanku sa reisom Rifatom ef. Fejzićem poručio da on u svom mandatu nikad neće srušiti nijedan objekat, pa ni džamiju "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici.
- Iz Bošnjačke stranke su se kasnije u to uključili i jedan od mojih kolega ministara, a visoki funkcioner te stranke, je bio kod mene i njega sam obavijestio da ćemo sačekati da se prijave za legalizaciju i da nema ništa od rušenja. Očigledno su politički ili neki drugi razlozi učinili da se gura ta priča kako će Slaven Radunović da ruši džamiju. Jednostavno je neko trebalo samo da ih informiše o tome što su razgovarali sa mnom - naveo je Radunović, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovic-rusenju-dzamije-mora-da-prethodi-elaborat-do-danas-nije-sproveden-ugovor-o-kupoprodaji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministar je podsjetio da nije njegova odluka o rušenju džamije, već je rješenje donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni.&nbsp;
Radunović je potom je pokazao fotografiju Isa Mahmutovića koji je, kako je rekao, dovoljno zadužio njega i pravoslavce u Crnoj Gori.
- On je odbio da ruši kapelu na Lovćenu - naveo je Radunović.
Poslanik BS-a Amer Smailović iskazao je zadovoljstvo zbog ovakve odluke Radunovića, ističući da je ovo situavija u kojoj se treba odgovorno ponijeti.
- Dobili smo uvjeravanja da neće biti rušenja odbjekta. Drago mi je što čujem da se objekat neće rušiti. Sigurno da to niko ne bi dozvolio da se desi - poručio je Smailović.
Radunović je odgovorio da je blago razočaran riječima Smailovića, odnosno što BS javnost o ovome nije obavijestila na vrijeme.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radunović: Dok sam ministar neće se rušiti "Husein Kovač" džamija

Izjava premijera Milojka Spajića da će prvi stanovi izgrađeni u projektu "Velje brdo" biti završeni sredinom naredne godine, ostaće vjerovatno samo još jedno neispunjeno (predizborno) obećanje – projekat nije ni započet, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Dan su kazali da se o tom pitanju neće oglašavati dok se ne usvoji Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorica.
Dan je pitao Ministarstvo koliko je građana dosad, putem sajta veljebrdo.gov.me, iskazalo interesovanje za kupovinu stana, da li se u ovom trenutku preduzimaju aktivnosti u pravcu početka realizacije ovog projekta, da li postoje prepreke za početak njegove realizacije, te da li i dalje imaju očekivanja da bi prvi stanovi mogli biti gotovi sredinom 2026. godine. To je, na predstavljanju projekta "Velje brdo", osam dana prije podgoričkih izbora izjavio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
– Povodom Vašeg zahtjeva, ovim putem Vas informišemo da dok se PUP Podgorica ne usvoji, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine neće se oglašavati u vezi sa projektom "Velje brdo" – odgovor je iz resora ministra Slavena Radunovića na upit tog lista.
Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima predstavljen je 21. septembra prošle godine. Spajić je tada najavio da će prvi stanovi na tržištu biti sredinom naredne godine i da će kvadrat koštati 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.
– Amerika ima američki san. Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san – rekao je Spajić osam dana uoči lokalnih izbora u Podgorici.
Prema tadašnjoj računici predstavnika Vlade, rata kredita za stan od 100 kvadrata iznosila bi 390 eura s tokom otplate od 30 godina. Mjesečna rata za stan od 60 kvadrata navodno će iznositi 290 eura.
Projekat je planiran na površini od 923 hektara, a na Veljem brdu bi, prema ranijim najavama predstavnika Vlade, trebalo da živi 42.000 ljudi.

Portal ETV

1250x600

1084x550

"Velje brdo" – premijerovo obećanje nedosanjani crnogorski san

Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predlaže Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je Slaven Radunović, da zaustavi izradu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnje objekata.
U dokumentu, koji potpisuju generalna sekretarka Inženjerske komore Crne Gore Zdenka Perović, predsjednik Strukovne komore arhitekata mr Novica Mitrović i predsjednik Skupštine Strukovne komore arhitekata Jakov Lopušina, istaknuto je da „planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku“.
<h2>Humanost i izolacija</h2>
Savremene politike razvoja arhitekture i urbanizma u evropskim zemljama, kako navode, prepoznaju značaj izgrađenog okruženja kao ključnog faktora za kvalitet života građana.
- Planiranje prostora koji nema elemente održivosti i humanosti dovodi do izolacije čovjeka od prirodnog okruženja i negativno utiče na zdravlje, produktivnost i sreću korisnika prostora. Imajući u vidu da ovaj dokument nije urađen na način da zadovoljava potreban nivo nacrta planskog dokumenta, a da istovremeno nije urađen u skladu s planerskim pristupom koji bi predstavljao drastičan otklon od dosadašnjeg planiranja kojem svjedočimo gotovo decenijama, predlažemo da se izrada Izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice zaustavi - poručili su iz Strukovne komore arhitekata.
Predlažu i da se nakon usvajanja novog zakona o uređenju prostora i prostornog plana Crne Gore, u skladu sa novim zakonskim rješenjem, počne izrada novog prostorno-urbanističkog plana lokalne samouprave, koji će biti urađen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa.
<h2>Primjedbe na planska rješenja</h2>
U dokumentu povodom nacrta izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice navode da primjedbe dostavljaju nakon detaljne analize nacrta ovog akta, a koji je razmatran na Izvršnom odboru Strukovne komore arhitekata i javne debate za svoje članove 20. decembra prošle godine.
U okviru primjedbi na planska rješenja navode da je predloženi akt u nacrtu planskog dokumenta u suprotnosti sa članom 2 stav 1 tačka 2 Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata koji definiše ciljeve planiranja i izgradnje: „Ravnomjeran i regionalno uravnotežen prostorni razvoj Crne Gore usklađen sa potrebama društva, privrede i kapacitetima prostora“.
- Istovremeno, planski dokument je u suprotnosti sa smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore donešenog za period do 2020. godine (na osnovu koga se radi izmjena ovog planskog dokumenta): „Mjere ekonomske politike na nivou Crne Gore moraju biti u funkciji realizacija opredjeljenja ovog Plana. Njima je, prije svega potrebno obezbijediti ravnomjeran regionalni razvoj, prvenstveno kroz brzi razvoj sjevernog regiona i sela“ – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodatno, kako navode, nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori.
Ovaj dokument, kako dodaju, naglašava i ograničavanje stambene izgradnju van naselja na već formirana građevinska područja (bez novih stambenih zona), kao i da stambenu izgradnju, koja je suprotna strateškim opredjeljenjima, po područjima i kapacitetima treba ograničiti revizijom aktuelnih planova (važeći PUP-ovi i oni čija izrada je u toku, detaljnih planova, po principima istovremenosti i susretnosti planova/planiranja, precizirati i dodatno provjeriti opšta opredjeljenja).
<blockquote>Nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori</blockquote>
- U skladu sa tim, ovakav planski dokument je i u suprotnosti sa članom 8 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji naglašava: „Planski dokumenti moraju biti međusobno uskladeni“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Migracije</h2>
Nacrt PUP-a, kako dodaju, nije usklađen sa ciljevima i smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore i Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata, „ali bi istovremeno ovako ambiciozno postavljen prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata i opštine Tuzi i Zetu, još više podstakao već izražene migracije iz sjeverog dijela Crne Gore u pravcu centralne regije“.
- Migracije su registrovane i nedavnim popisom stanovništva, ali i analizom u nekoliko strateških dokumenta koje se tiču uravnoteženog razvoja Crne Gore. Podaci dobijeni popisom iz 2023. godine su pokazali da u Pogorici živi 180.186 stanovnika, da ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stanova. Imajući u vidu da postojeća planska dokumentacija u Podgorici omogućava 112.679 stanova, da prema procjenama imamo više od 20.000 nelegalnih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici u ovom trenutku i ovim planom nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodaju da se prostorni plan glavnog grada bilo koje države ne može samo posmatrati kao lokalni planski dokument (posebno u slučaju Crne Gore, gdje u Podgorici stanuje gotovo trećina stanovništva), već kao plan sa mnogo šireg aspekta i uticajem na čitav prostor Crne Gore.
<h2>Savremeno planiranje&nbsp;</h2>
Ovaj nacrt planskog dokumenta potencira, kako navode, procese tačkastog planiranja, koji se u savremenim shvatanjima planiranja prostora i urbanog razvoja grada smatraju u potpunosti neprihvatljivim.&nbsp;
- Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa – ocijenili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Infrastrukturna rješenja ovog planskog dokumenta su, kako su kazali, u velikom broju slučajeva potpuno zanemarena ili loše riješena.&nbsp;
Dodaju da citati iz mišljenja na korigovani nacrt ovog planskog dokumenta za fazu hidrotehnička infrastruktura (u dijelu Velje Brdo) najbolje ilustruju kvalitet predloženih tehničkih rješenja:
- Planom praktično nije razmatrana tehnička infrastruktura, samo su navedene želje bez dokaza da li su ostvarive. Nisu obrađivane potrebe za vodom, te je nepoznato koliko vode treba za predloženi savremeni grad. Nije analizirano da li će izgradnja jednog velikog grada na Veljem brdu imati uticaja na izvorišta Mareza – citirali su u dokumentu.
<blockquote>Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa&nbsp;</blockquote>
<h2>Saobraćajna infrastruktura</h2>
U dijelu saobraćajne infrastrukture u Strukovnoj komori arhitekata sugerišu da treba „obezbijediti dodatnu vezu naselja sa sjevero-zapadne strane na putu za Spuž, iako se planiranjem takve saobraćajnice izlazi iz obuhvata PUP-a (može podržati PPCG čija je izrada u toku)“.
- Pored činjenice da je planirana infrastrukura loše riješena ili nije riješena, posebno zabrinjava činjenica da član Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj sugeriše da se plan višeg reda usklađuje na osnovu plana nižeg reda, iako Zakon o planiranju prostora i izgradnje objekata definiše potpuno suprotno i sugeriše da s problem riješi novim PPCG-om, iako je zakonski osnov za izmjene novog planskog dokumenta Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (isto je jasno definisano u odluci o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice“ – navode u dokumentu.
Nacrt planskog dokumenta, kako su rekli, sadrži veliki broj djelova koji nisu usklađeni u tekstualnom i grafičkom dijelu.
- Za veliki broj lokacija (zbog konciznosti primjedbi nećemo ih navoditi) očigledna su različita planska rješenja u tekstualnom i u grafičkom dijelu, te je stoga isti nespreman za fazu nacrta plana – dodaju iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Šume i zemljište</h2>
Ovaj nacrt dokumenta, kako ističu, nije u skladu sa članom 45. stav 1 Zakona o šumama, prema kojem se jasno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća isključivo u tri slučaja:
<blockquote>Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama</blockquote>
- radi izgradnje objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje;
- u slučajevima kada se utvrdi javni interes posebnim zakonom ili na osnovu zakona i
- postupku komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu sa zakonom.
- Ni jednim pravnim aktom u okviru nacrta dokumenta nije definisan javni interes za izgradnju investicionog projekta Velje Brdo, pa nije jasno na osnovu čega je usvojen navedeni planerski pristup bez pravnog osnova – ocijenili su u dokumentu.
Planski dokument, kako su precizirali, karakteriše prenamjena zemljišta koje je bilo predviđeno kao zona sporta, rekreacije ili zelenih površina u građevinsko zemljište, pri čemu posebno ističu lokacije u trećoj zoni parka prirode rijeka Zeta koje se nalaze u neposrednoj blizini vodoizvorišta.
- Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama – naglasili su u dokumentu.
<blockquote>Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu</blockquote>
Nekontrolisanom gradnjom koja traje već decenijama, kako su upozorili, trajno se gube prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu.&nbsp;
- Posebno ističemo dvije lokacije koje je nacrt planskog dokumenta morao da tretira na kvalitetniji i analitički način: Mareza i Ćemovsko polje. U ovim zonama neophodna je primjena standarda zaštite životne sedine i prirode kako bi se poboljšalo njihovo biološko stanje, imajući u vidu da se radi o zonama koje pripadaju parku prirode, odnosno jednoj od posljednjih stepa u ovom dijelu regiona. Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu – sugerišu u Strukovnoj komori arhitektata.
Ocjenjuju i da planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku.
- Nedostatak jasnih razvojnih strategija i dominacija privatnih interesa stvorili su ambijent u kome dolazi do gubitka kreativnog pristupa u planerskoj praksi u Crnoj Gori. Evidentan je i nedostatak strateške orjentacije prema javnom interesu i principima održivog razvoja – ističu u dokumentu.
<h2>Postupak izrade</h2>
U dijelu primjedbi na proceduru i postupak izrade navode da kreiranje ovog planskog dokumenta neposredno prije usvajanja seta novih zakona, novog Prostornog plana Crne Gore, te razgraničenja između Glavnog grada i opština Zete i Tuzi, nema nikakvo stručno utemeljenje ni obrazloženje.&nbsp;
<blockquote>Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu</blockquote>
- Set novih zakona koji su već u proceduri Vlade Crne Gore predviđa povratak nadležnosti u oblasti planiranja lokalnim samoupravama. Istovremeno, Prostorni plan Crne Gore je takođe u završnoj fazi, pa je izrada izmjena i dopuna planskog dokumenta u ovom trenutku u potpunosti neopravdana – kazali su u dokumentu.
Podsjećaju da su koncept plana i prethodno učešće javnosti urađeni od 6. februara do 7. marta 2020, odnosno na vrhuncu pandemije koronavirusa. Dodaju i da je javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice održana u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 13. decembra 2022. do 25. januara 2023.
- Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Mišljenje Savjeta za reviziju</h2>
Naglašavaju i da je Savjet za reviziju mišljenje na ovaj planski dokument uradio u roku od šest dana. Kako su precizirali, rješenje o imenovanju članova ovog tijela donešeno je 19. novembra 2024, a mišljenje 25. novembra 2024.&nbsp;
<blockquote>Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje</blockquote>
- Tekstualni dio ovog dokumenta ima 460 strana i veliki broj grafičkih priloga, odnosno obim materijala zahtijeva mnogo više vremena za posvećenu analizu i dodatno samu izradu mišljenja. Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje. Istovremeno, ozbiljne primjedbe u gotovo svim fazama upućuju da je nacrt planskog dokumenta morao da dobije negativnu ocjenu – naglasili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Ukazuju i na to da primjedbe člana Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj, koji sugeriše planeru da uradi rješenje koje izlazi iz obuhvata PUP-a (a da se to može riješiti kroz PPCG čija je izrada u toku), predstavlja navođenje planera da krši Zakon o planiranju i izgradnji objekata, ali i odluku o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice, koja naglašava da se izmjene ovog planskog dokumenta rade na osnovu Prostornog plana Crne Gore do 2020 godine.
<blockquote>Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama&nbsp;</blockquote>
- Apelujemo i na članove Savjeta za reviziju planskog dokumenta, podvlačeći njihovu korektivnu ulogu i veliku odgovornost koju imaju u procesu izrade planskog dokumenta, da preispitaju načelno pozitivno mišljenje u dokument koji potpisuju, jer ono može biti pozitivno isključivo konsenzusom svih članova – smatraju u Strukovnoj komori arhitekata.
Ističu i da javna rasprava nije sprovedena na način propisan članom 33 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji definiše: „Javna rasprava sprovodi se organizovanjem okruglih stolova, tribina, prezentacija i dostavljanjem prijedloga, sugestija i komentara“.
- Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama – ocijenili su u dokumentu.

Strukovna komora arhitekata predlaže da se izrada izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada zaustavi

Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.
Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. 
Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.
- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.
Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. 
- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.
Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera Demokratske narodne partije.
U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, poručio je da je njegovom resoru od najveće važnosti da svaki građanin, koji iskreno želi da doprinese javnoj raspravi o Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Podgorice, dobije priliku da iznese svoje mišljenje i validne primjedbe.
On je istakao da su građani srž ovog procesa te da je njihov doprinos ključan za donošenje kvalitetnog dokumenta, a koji će odgovarati stvarnim potrebama zajednice.
- Nekoliko posljednjih dana svjedočili smo zloupotrebama javnih rasprava, s ciljem da se one pretvore u političke performanse i poligon za ispoljavanje frustracija izazvanih političkom nemoći iskazanom na posljednjim izborima u Glavnom gradu. Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti. Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira! Neka ne traže lažne razloge za kolaboraciju sa DPS-om, nego, ako su već krenuli tim putem, neka to jasno predoče javnosti- izjavio je Radunović.
Ministarstvo je, kako ističe, preduzelo sve korake kako bi stvarno zainteresovani građani mogli da se informišu o Nacrtu PUP-a kao i da upute pitanje i sugestije na koje će im u najkraćem roku biti odgovoreno, s ozbirom na to da bi, kako smatra, u slučaju organizovanja dodatne javne rasprave, ona prošla na isti način kao i prethodne, uz opstrukcije.

Radunović: Ucjenjivači da ne traže lažne razloge za kolaboraciju sa DPS-om

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštili su da je taj resor, u saradnji sa rukovodstvom Osnovne škole „Savo Pejanović“ u Podgorici, riješio problem koji se tiče prostora oko ove ustanove.&nbsp;
- Na temelju zahtjeva škole i uzimajući u obzir okolne objekte i prostor, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je predložilo model koji je Vlada Crne Gore usvojila na telefonskoj sjednici 11. decembra 2024. godine. Time su stvoreni svi neophodni uslovi za nastavak realizacije ovog projekta - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Usvajanjem ovog modela, Vlada Crne Gore je, kako kažu, otvorila put za zaključenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti, koji su identifikovani tokom postupka i koji odgovaraju ciljevima ovog pravnog posla.
- Ovaj korak je značajan napredak u rješavanju pitanja u lokalnoj zajednici, te doprinosi unapređenju sadržaja oko škole, uključujući izgradnju sportskih terena i prateće infrastrukture - dodaje se u saopštenju.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine će, kako kažu u tom resoru, nastavi u domenu svojih nadležnosti, sa radom na poboljšanju uslova za učenike, nastavnike i sve građane Podgorice.

Riješen problem prostora oko OŠ „Savo Pejanović“

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo je odluku o raspisivanju nacionalnog Konkursa za idejno arhitektonsko rješenje bazne stanice za potrebe ski centra “Hajla i Štedim”.
Konkursni zadatak pripremljen je u saradnji sa Ministarstvom turizma, predstavnicima Skijališta Crne Gore i članovima žirija. Predmet konkursa je izrada idejnog arhitektonskog rješenja bazne stanice za potrebe ski centra „Hajla i Štedim”.&nbsp;
- Na prostoru Hajla, Štedim i Rusulija nalaze se izvanredni skijaški potencijali za više od 15.000 skijaša dnevno, sa konstatacijom o skijaškim potencijalima za neograničen broj skijaša dnevno, na međusobno povezanom prostoru ovih planina. Prostor Hajle, Štedima i Rusalije definiše se kao jedan od najvećih potencijala za razvoj planinskog turizma ne samo u Crnoj Gori već i na prostoru regiona. Stoga je ovaj konkurs važan preduslov za realizaciju cijelog kompleksa i valorizaciju potencijala razvoja ski turizma na sjeveru Crne Gore - saopšteno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Učesnici konkursa treba da u okviru lokacije, na najpovoljniji način u odnosu na planirane pristupne saobraćajnice, skijaške staze i polaznu stanicu žičare, pozicioniraju i projektuju objekat bazne stanice sa pratećim sadržajima, koji podrazumijevaju: zonu za skijaše sa info centrom i skijašnicom; ugostiteljske sadržaje – restoran i kafe bar; prostor za gorsku službu spašavanja i ambulantu; prostor za specijalizovana vozila – tabače i motorke sanke za potrebe skijališta i parking prostor – garažu za posjetioce.
&nbsp;Konkurs je otvoren od petka, 29. novembra 2024. godine, a rok za predaju radova je petak, 14. februar 2025. godine, u 13 sati.
Rok za objavu rezultata konkursa je petak, 28. februar 2025. godine.
- Svi učesnici mogu postaviti pitanja u vezi sa konkursom do nedelje, 15. decembra 2024. godine, nakon čega će sva pristigla pitanja i odgovori biti objavljeni na internet stranici www.arhitecturalcompetitions.me do petka, 20. decembra 2024. godine - kažu u Ministarstvu.
Pitanja se šalju na adresu: <a href="mailto:konkurshajlastedim24@gmail.com">konkurshajlastedim24@gmail.com</a>.
Raspisivač konkursa će nakon donošenja odluke žirija i izrade Izvještaja žirija, objaviti rezultate konkursa na na zvaničnoj internet stranici konkursa: <a href="http://www.architecturalcompetitions.me">www.architecturalcompetitions.me</a>.
Članovi konkursnog žirija: Dragan Vuković, arhitekta - studio „Green House”, Podgorica - predsjednik žirija; Dijana Zorić, arhitektica - studio „Archifocus“ Nikšić - stručna članica; Arbin Kalač, Glavni gradski arhitekta Opštine Rožaje - stručni član; Gordana Raičević, arhitektica – „Urban Studio“, Podgorica, predstavnica Inženjerske komore Crne Gore – stručna članica; Boško Todorović, spec.sci.građ. - predstavnik raspisivača.
Nagrada pobjedniku konkursa je 13.500 eura, drugoplasiranom je namijenjeno 6.500 eura, a trećeplasiranom 3.000 eura. Jedan otkup je 1.000 eura.
<h2>Pravo učešća</h2>
Na Konkursu mogu učestvovati lica koja imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji Crne Gore, pri čemu je barem jedan od autora konkursnog rada (pojedinac ili vođa autorskog tima), odgovorno lice arhitektonske struke (licencirani arhitekta). Autor, odnosno vođa autorskog tima može angažovati stručnjake drugih profesija u cilju unapređenja konkursnog rješenja.
- Na konkursu ne mogu učestvovati lica koja su neposredno angažovana na pripremi konkursnog zadatka i sprovođenju konkretnog Konkursa; lica koja su u njihovom najužem srodstvu; lica koja su zaposlena kod raspisivača Konkursa i lica kojima je prestao radni odnos kod raspisivača Konkursa u periodu od dvije godine po prestanku radnog odnosa, kao i lica koja su u najužem srodstvu i/ili su u radnom odnosu sa članovima žirija - kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Registracija nije potrebna, a učešće na konkursu je besplatno.
&nbsp;

Raspisan konkurs za idejno arhitektonsko rješenje bazne stanice za ski centar “Hajla i Štedim”

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izrazio je &nbsp;očekivanje da će Prostorni plan Crne Gore biti usvojen na vanrednoj sjednici Skupštine u januaru iduće godine.
On je to poručio tokom sastanka sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom.
- Tokom sastanka ministar Radunović je naglasio posvećenost Ministarstva ispunjavanju obaveza iz evropske agende, sa posebnim akcentom na poglavlje 27. Ministar Radunović je ambasadora informisao da se do kraja godine planira usvajanje tri ključna zakona iz nadležnosti ministarstva, nakon čega će uslijediti i usvajanje Prostornog plana Crne Gore, kao strateškog dokumenta koji će usmjeriti razvoj države u oblasti upravljanja prostorom - dodaje se u saopštenju iz njegovog resora.
Ambasador Satler je ukazao na sveukupno pozitivan ton nedavno predstavljenog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, ali je istakao i značajan prostor za unapređenje.
Posebno je, kažu u resoru Radunovića, naglasio važnost aktivnosti Ministarstva i lične posvećenosti ministra Radunovića zatvaranju pregovaračkih poglavlja, naročito poglavlja 27, te u tom kontekstu potvrdio spremnost delegacije EU da pruži dodatnu podršku na tom putu.&nbsp;
- Tokom razgovora, ambasador Satler je naglasio važnost pitanja raspolaganja državnom imovinom i prostorom, posebno u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i za oblast zaštite životne sredine. Takođe je bilo riječi i o pitanjima legalizacije objekata i e-katastra. Podsjetio je da su, imajući u vidu njihov značaj, mnoga od ovih pitanja postala dio Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Radunović je istakao izazove sa kojima se Ministarstvo u tom pogledu suočava, posebno zbog ograničenih inspekcijskih kapaciteta, ali se obavezao na sistemski pristup borbi protiv nelegalne gradnje. Ministar je takođe informisao ambasadora o najznačajnijem urbanističkom projektu u Crnoj Gori - projektu Velje Brdo - i izrazio očekivanje u pogledu podrške delegacije EU u procesu ozelenjavanja lokacije, koja bi tekla paralelno sa samom izgradnjom.&nbsp;
- Sastanak je zaključen obostranim potvrđivanjem spremnosti na zajednički rad na ispunjenju preostalih obaveza Vlade Crne Gore iz njene evropske agende - zaključuje se u saopštenju.

Radunović: Očekujem usvajanje Prostornog plana u januaru iduće godine

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici postavila je Mirjanu Đurišić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Time je potvrđeno pisanje Portala ETV od 1. oktobra kada smo objavili saznanje da će ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović, nakon ostavke Sonje Radović-Jelovac - koja je na funkciji bila samo mjesec dana, za glavnu državnu arhitekticu predložiti Mirjanu Đurišić - koja je inače kadar Građanskog pokreta Ura.
Đurišić je za mandata Ane Novaković-Đurović u tadašnjem Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma bila glavna urbanistička inspektorka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fradunovic-na-mala-vrata-vraca-kadrove-ure&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona nije jedini kadar Ure koji je Radunović „nagradio“ i boljom pozicijom od one koju je ranije obnašala u Vladi na čijem čelu je bio lider Ure Dritan Abazović.
Izvori Portala ETV ranije su ukazali da je to već učinio u slučaju Milene Živanović koja je trenutno državna sekretarka u njegovom resoru. Ona je za tu poziciju predložena 28. avgusta ove godine.
Nju je aktuelna Vlada na početku svog mandata po automatizmu smijenila sa pozicije direktorice Direktorata za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu finansija kojim je rukovodio Aleksandar Damjanović - a kada je taj Direktorat u MiF-u ukinut i prebačen u resor Slavena Radunovića.
Naši izvori kažu da tu poziciju u Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine trenutno ne pokriva niko.
Kako smo i ranije objavili, uzevši u obzir da su se u Podgorici prošlog mjeseca održali lokalni izbori koji su pokazali da koalicija vladajućeg Pokreta „Evropa sad“ i Demokrata ne može formirati vlast u glavnom gradu bez podrške koalicije „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ koju predvodi upravo Ura - postavlja se pitanje je li premijer Milojko Spajić animirao ministra Slavena Radunovića da vrati njihove kadrove na pozicije - kako bi kupio Uru za eventualno koaliranje na lokalnom nivou.

Anja Ivanović

Potvrđeno pisanje Portala ETV: Mirjana Đuršić postavljena za v.d. glavne državne arhitektice

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović planira da za glavnu državnu arhitekticu postavi Mirjanu Đurišić - koja je kadar Građanskog pokreta Ura, saznaje Portal ETV.
Ona je za mandata Ane Novaković-Đurović u tadašnjem Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma bila glavna urbanistička inspektorka.
Prema saznanjima Portala ETV, Radunović se na ovaj potez odlučio nakon što je Sonja Radović-Jelovac podnijela ostavku na funkciju glavne državne arhitektice. To je uradila, kako nam je juče kazala, iz privatnih razloga. Ona je na toj funkciji bila samo mjesec dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fglavna-drzavna-arhitektica-podnijela-ostavku&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, Đurišić nije jedini kadar Ure koji Radunović sada planira da „nagradi“ i boljom pozicijom od one koju je ranije obnašala u Vladi na čijem čelu je bio lider Ure Dritan Abazović. Izvori Portala ETV ukazuju da je to već učinio u slučaju Milene Živanović koja je trenutno državna sekretarka u njegovom resoru. Ona je za tu poziciju predložena 28. avgusta ove godine.
Nju je aktuelna Vlada na početku svog mandata po automatizmu smijenila sa pozicije direktorice Direktorata za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu finansija kojim je rukovodio Aleksandar Damjanović – a kada je taj Direktorat u MiF-u ukinut i prebačen u resor Slavena Radunovića.
Naši izvori kažu da tu poziciju u Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine trenutno ne pokriva niko.
Uzevši u obzir da su se juče u Podgorici održali lokalni izbori koji su pokazali da koalicija vladajućeg Pokreta „Evropa sad“ i Demokrata ne može formirati vlast u glavnom gradu bez podrške koalicije „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ koju predvodi upravo Ura - postavlja se pitanje je li premijer Milojko Spajić animirao ministra Slavena Radunovića da vrati njihove kadrove na pozicije - kako bi kupio Uru za eventualno koaliranje na lokalnom nivou.

Radunović na mala vrata vraća kadrove Ure?

Postupajući po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica, u u Torinu, u Italiji je lišen slobode albanski državljanin A.M. (42), u Torinu.
- A.M. za kojim je Crna Gora raspisala potjernicu osuđen je na 10 mjeseci zatvora presudom Osnovnog suda u Nikšiću zbog krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje – navod se u saopštenju Uprave policije.&nbsp;
Dodaju da slijedi dalja komunikacija između Ministarstva pravde Crne Gore i Ministarstva pravde Republike Italije u cilju izručenja tog lica Crnoj Gori.

U Italiji lišen slobode albanski državljanin kojeg potražuje Crna Gora

Načelno je postignut dogovor da se potencijalna koncesiona naknada za aerodrome, upotrijebi za nove, velike projekte u opštinama Tivat i Zeta, saopšteno je iz kabineta premiejra Milojka Spajića nakon sastanka sa čelnicima opštine Tivat.
- Kako je tokom razgovora ustanovljeno prvo je neophodno zaokružiti tenderski proces, koji je šest godina bio u zastoju, a onda u slučaju zadovoljavajuće ponude, iskoristiti sve benefite, koji bi se stvoriili finalizacijom ovog važnog pitanja – navodi se u saopštenju.
&nbsp;
Dodaje se da je dogovoreno da se razgovori nastave, kako bi se definisali detalji, sa ambicijom da se ispoštuju očekivanja lokalnih samouprava.&nbsp;
&nbsp;
- Zajednički je stav da se sredstva koriste isključivo za kapitalne projekte, ključne za unapređenje kvaliteta života građana dvije opštine. Predstavnici Vlade Crne Gore, sastanak na istu temu uskoro će organizovati i sa čelnim ljudima opštine Zeta – zaključuje se u saopštenju.

Vlada: Koncesionu naknadu od aerodroma koristiti za kapitalne projekte u Tivtu i Zeti

Premijer Milojko Spajić najavio je početak strateške saradnje sa glumcem Andrijom Miloševićem, koji se, kako je naveo, vraća na crnogorsku umjetničku scenu.
Spajić je u objavi na društvenoj mreži X poručio da povratak istaknutog glumca predstavlja početak zajedničkog rada u oblasti produkcije filmova i serija, ali i u domenu pozorišne umjetnosti i festivala.
On je dodao da je cilj da se ljudi koji su ostvarili karijere van Crne Gore podstaknu da, zajedno sa kolegama koji žive i rade u zemlji, doprinesu razvoju savremene kulturne politike.
– Želimo da ljude koji su se ostvarili van naše zemlje podstaknemo da sa njihovim kolegama koji žive i rade u Crnoj Gori zajedničkim snagama gradimo jednu novu viziju crnogorske kulturne politike – istakao je Spajić.

Spajić najavio stratešku saradnju sa Andrijom Miloševićem u oblasti kulture

U organizaciji Matice crnogorske, češki balkanolog František Šistek održao je predavanje pod nazivom „Crna Gora od referenduma 2006. do Temeljnog ugovora“. U fokusu njegovog izlaganja bili su identitetski izazovi, političke promjene i transformacije crnogorskog društva u posljednje dvije decenije.
Šistek, autor knjige „Istorija Crne Gore“, kazao je da je u prvom izdanju, koje je obuhvatalo period do 2017. godine, Crna Gora prikazana kao uspješna priča, koja se završava „hepiendom“ – ulaskom u NATO. Ipak, ističe da bi dešavanja nakon toga, naročito u vezi sa identitetskim pitanjima i političkom dinamikom, mogla biti tema posebne knjige.
– Niko nije mislio da će sve biti bez problema, ali izgledalo je da je Crna Gora na jasnom kolosjeku. Prvih godina nakon referenduma dominirale su pozitivne vijesti, a međunarodna zajednica je Crnu Goru doživljavala kao najmanje problematičnu zemlju bivše Jugoslavije – kazao je Šistek.
<h2>Zaboravili su Crnogorce</h2>
Poseban akcenat u predavanju stavio je na, kako kaže, paradoks u razvoju manjinskih prava.
– Crna Gora je ojačala prava manjina u skladu sa evropskim preporukama, ali se u tom procesu zaboravilo na Crnogorce. Računalo se s tim da se oni poistovjećuju s državom, i to je bila njihova ‘nagrada’ – istakao je on.
Govoreći o postreferendumskom periodu, Šistek je podsjetio na izbore 2020. godine i dolazak partija koje, kako kaže, zastupaju srpski i velikosrpski narativ.
– Crnogorci su ispali iz sistema podrške. Srpski Nacionalni savjet dobijao je sredstva za izdavaštvo, a Crnogorci su bili na gubitku. Ne kažem da manjine ne treba podržavati, ali je sistem postao nelogičan i nepravedan – rekao je.
Dodao je da je politički poraz velikosrpskog bloka na referendumu 2006. bio privremen, jer je ključna podrška dolazila iz struktura kao što je Srpska pravoslavna crkva.
– Glavni stožer srpskog nacionalizma u Crnoj Gori nije politička partija, već SPC. Kroz medije poput „Svetigore“ i narativ vjerskih lidera, propagira se ideja da su Crnogorci vještačka nacija, rezultat ideološkog inžinjeringa – rekao je Šistek.
<h2>Priča o ugroženosti Srba – mit za izvoz</h2>
Šistek je demantovao narative o sistemskoj diskriminaciji Srba, navodeći da broj vjerskih objekata i sveštenih lica SPC u Crnoj Gori prevazilazi čak i brojke iz Srbije.
– Tvrdnje da je Crna Gora antihrišćanska zemlja su mitovi za „izvoz“, koje su prihvatili neki fundamentalistički krugovi sa Zapada – naglasio je.
Dotakao se i uloge pokreta URA i „litijaškog“ pokreta, koji su prethodili političkoj smjeni vlasti, te slabosti bivše vlasti u strateškom pristupu pitanjima identiteta.
<h2>Jovović: Šistek dostojni nasljednik čeških prijatelja Crne Gore</h2>
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović podsjetio je da Šistek nastavlja tradiciju čeških intelektualaca koji su ostavili trag u crnogorskoj kulturi i nauci.
– Profesor Šistek nije bio nijemi posmatrač destruktivnih procesa u Crnoj Gori. U svojim analizama je ukazivao na nedosljednosti bivše vlasti, naročito u pogledu izgradnje institucija i strategije identitetske politike – kazao je Jovović.
U znak zahvalnosti za doprinos kulturnoj saradnji dvije zemlje, Matici crnogorska uručila je posebnu Zahvalnicu ambasadorki Republike Češke u Crnoj Gori Janini Hrebičkovoj.
Cijelo predavanje i dodjelu priznanja moguće je pogledati na YouTube kanalu Matice crnogorske:

Šistek: Crna Gora je zaboravila Crnogorce

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: ministarstvo-prostornog-planiranja-urbanizma-i-drzavne-imovine