Opština Tuzi tvrdi da je Ministarstvo prostornog planiranja urbanizma i državne imovine izdalo građevinsku dozvolu za deponiju Livade na potpuno nezakonit način i u suprotnosti sa temeljnim principima pravnog poretka države Crne Gore.
- Ovaj postupak predstavlja jasan primjer nepoštovanja zakona Crne Gore i nedopustivog zadiranja u isključive nadležnosti Opštine Tuzi. Građevinska dozvola je izdata na osnovu saglasnosti i obavještenja koje je Ministarstvu dostavio Glavni grad Podgorica, iako se predmetna lokacija nesporno nalazi na teritoriji Opštine Tuzi, teritoriji na kojoj Glavni grad nema nikakvu zakonsku nadležnost - navedeno je u saopštenju Opštine Tuzi.
Podsjećaju da Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o lokalnoj samoupravi potpuno jasno definišu da isključiva nadležnost za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, saglasnosti i kompletne prateće dokumentacije za komunalnu infrastrukturu i druge projekte na teritoriji opštine pripada isključivo Tuzima.
- Dodatno, sama činjenica da deponija Livade plaća poreze Opštini Tuzi, a ne Glavnom gradu, potvrđuje da je postupanje Ministarstva i Glavnog grada pravno neodrživo i suprotno važećim propisima - navedeno je u saopštenju.
Ovakvim postupanjem Ministarstva i Glavnog grada Podgorica ne samo da se ignorišu nadležnosti Opštine Tuzi, već se, kako tvrdem direktno podriva autonomija lokalne samouprave, čime se, navode, krše i ustavni i zakonski principi na kojima počiva sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori. 
- U takvim okolnostima, Opština Tuzi je primorana da zaštiti svoja prava i nadležnosti garantovane Ustavom i zakonom, koristeći sve raspoložive pravne mehanizme - ističe se u saopštenju.
Opština će zato pokrenuti postupak pred nadležnim sudovima, sa zahtjevom da se utvrdi da je izdata građevinska dozvola nezakonita i da kao takva ne može proizvoditi pravna dejstva.
Istovremeno, zatražiće se donošenje privremene mjere kojom bi se obustavili svi radovi na predmetnoj lokaciji do pravosnažnog okončanja sudskog postupka.
- O svemu će biti obaviještena javnost, nadležne institucije i međunarodni partneri, uz jasno ukazivanje na ozbiljno narušavanje autonomije lokalne samouprave. Opština Tuzi će dosljedno i odlučno braniti svaki dio svoje teritorije, u skladu sa zakonom i bez ikakvog kompromisa - poručeno je iz Opštine Tuzi.
Građanima Tuzi su poručili da će zajedničkim snagama i u skladu sa pravnim poretkom, odbraniti opštinu od nezakonitih odluka i zaštititi javni interes, životnu sredinu i razvojnu perspektivu našeg kraja.
- Opština Tuzi neće dozvoliti da bilo ko, mimo zakona, odlučuje o njenoj teritoriji i o interesima njenih građana - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opština Tuzi: Građevinska dozvola za deponiju Livade nezakonita, pokrenućemo postupak pred sudovima

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Radunovićev resor prihvatio prijedlog SPC: Počinje proces legalizacije crkve na Rumiji

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, javljaju podgorički mediji.
Iz Glavnog grada su Vijestima rekli da su dobili usmenu informaciju o tome, ali da im još nije stigao i zvanični dokument.
Na predlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Vlada je ljetos usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju još jednog, sličnog postrojenja u opštini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mještani Botuna, Opština Zeta i Demokratska narodna partija, čiji lider Milan Knežević je zaprijetio da će predstavnici te stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, “srušiti” vlast u Podgorici.&nbsp;
Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mještani su poručili da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.

1250x600

1084x550

Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu za gradnju kolektora u Botunu

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će njegov resor u naredna dva dana izaći sa određenim prijedlozima prema radnom timu za izmjene Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
- O novinama ćemo obavijestiti javnost sjutra ili preksjutra. Prije nekoliko dana dobili smo analize eksperata Savjeta Evrope, pažljivo smo ih razmotrili i određene segmente ćemo prihvatiti i sa tim prijedlozima izaći prema radnom timu i kada za to dođe vrijeme i prema Evropskoj komisiji kada za to dođe vrijeme - kazao je Božović u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Tražiće se, ističe on, da se nezakonito bogaćenje uvede kao krivično djelo u Krivični zakonik.
- Mi imamo kroz građanski zakon mogućnost da utvrđujemo da li je neko došao do sticanja bogatstva bez osnova. Međutim, sada govorimo o krivičnom bogaćenju prije svega javnih funkcionera i ljudi koji su povezani sa njima. To su mnogo veći iznosi i neko će morati da dokazuje i to sticanje te imovine, ukoliko nema mogućnosti da dokaže porijeklo - saopštio je Božović.
Takođe, kako je rekao, predložiće dva-tri modela radnoj grupi. Jedan za koji smatra da je najradikalniji, a da će ga građani najbolje shvatiti, &nbsp;je targetiranje imovine društveno-opasnih lica.
- Jasno će biti naznačeno gdje će se oni nalaziti, dali u SOCTA-i, ili nekom drugom izvoru... Ali uvezaćemo to u sistem, da ne bi bilo targetiranja bilo koga i da utvrdimo da li ta društveno-opasna lica su stekla imovinu na način na koji je ne mogu pravdati. Onda ćemo odvajati krivični postupak ili ono što nam je u fokusu - otvarati pitanje posjedovanja imovine. To su dva različita postupka i građane nerijetko interesuje što se dešava sa imovinom, a ne da li je došlo do nekog krivičnog djela. Za pripadnike organizovanih krivičnih djela i one koji su stekli enormna bogatstva na nezakonit način sam odlazak u zatvor na nekoliko godina je jedna mjera i sankcija koja je poprilično prihvatljiva. Jedino što može imati efekta je uzimanje imovine koja je nezakonito sticana - pojasnio je Božović, ističući da se izmjene Zakona neće donositi bez pozitivnog mišljenja Evropske komisije.
<h2>"Ne očekujem izručenje Marovića"</h2>
Ministar pravde ne očekuje da Beograd izruči Crnoj Gori Svetozara Marovića zbog izdržavanja zatvorske kazne za organizovani kriminal i višemilionsku štetu Budvi.
- Nisam optimista. Poslao sam molbe, to su radili i moji prethodnici... Ne mislim da će biti izručen, institut zastare će učiniti svoje ako se tako nešto desi sljedeće godine. To nije nešto što nam se dopada, ali bih volio da dobijemo odgovore kako je Svetozar Marović otišao u Srbiju, a bio je osuđen - kazao je Božović.
<h2>"Očekujem izbor sudija u drugom krugu"</h2>
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Radović, Jovana Jovanović i Mirjana Vučinić u pravom krugu nijesu dobile dvotrećinsku podršku parlamenta, ali Božović vjeruje da neće izostati tropetinska u drugom krugu.&nbsp;
Dijalog će se, kaže, voditi i narednih dana na ovu temu.
- Očekujem da će neko promijeniti mišljenje, neću licitirati ko, možda neko i iz opozicije. Mislim da razgovori postoje i drago bi mi bilo da rezulturaju izborom sudija Ustavnog suda. Mi moramo što prije kompletirati Ustavni sud - saopštio je Božović.
<h2>Kompleksan problem</h2>
Komentarišući to što se pojedini sudski postupci odugovlače i ne dobijaju epilog, kao u slučaju Miloša Medenice koji je nedavno izašao iz Istražnog zatvora i određen mu je kućni pritvor jer ni nakon tri godine od podignute optužnice nije donesena prvostepena presuda, Božović kaže da je problem kompleksan i da ga teško ga je adresirati u jednom smjeru.
- Bitni razlog zašto su postupci ovako dugi je Zakon o krivičnom postupku koji je postavljen kako je postavljen. Zato smo predložili izmjene ZKP-a. Drugi razlog je što u Višem sudu nijesmo imali više od pet-šest sudija u Specijalnom odjeljenju - danas ih je 14. Takođe, nemamo adekvatne infrastrukturne kapacitete i naše sudije rade u teškim uslovima... - naveo je Božović.
<h2>"Treba podržati izvještaj Tužilačkog savjeta"</h2>
Božović je rekao i da razumije čelnike Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva Milorada Markovića i Vladimira Novovića koji se nijesu pojavili na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojem je trebalo da se raspravlja o aferi "Telekom". Međutim, kako je istakao, razumije i poslanike koji su kivni zbog njihovog izostanka.
- Potpuno razumijem i stav državnog tužilaštva da o predmetu koji je aktivan ne razgovaraju van svojih institucija, ali razumijem i stav poslanika, kao legitimne predstavnike naroda, koji žele da imaju odgovor tužilaštva o ovom slučaju - istakao je Božović.
Smatra i da je legitiman stav poslanika da će, zbog ove situacije, preispitati podršku izvještajima o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godina.
- Međutim, mislim da bi izvještaj Tužilačkog savjeta trebalo podržati - poručio je Božović.

Tamara Klikovac

Božović: Stigle analize stručnjaka SE, u naredna dva dana izlazimo sa prijedlozima za "antimafija" zakon

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je urbanističko-tehničke uslove za gradnju Sabornog hrama u Kolašinu.
Uslovi su izdati ovog mjeseca, nakon što se Mitropolija crnogorsko-primorska SPC obratila zahtjevom za izdavanje UTU tokom juna.
Kako stoji u aktu pomenutog ministarstva, uslovi su izdati za gradnju novog objekta na više katastarskih parcela. U pitanju je dio grada ispod Bablje grede, nedaleko od ulaza u grad. Na toj lokaciji trenutno se nalazi više objekata.
Uslovi su izdati za parcelu 218, površine 4.692 kvadrata, koja je i najveća, a koja je vlasništvo države Crne Gore. Na toj parcel, uz ostalo, nalazi se i stara veterinarska stanica.
Uz to, uslovi se odnose i na parcelu 219, koja je takođe u državnom vlasništvu. Dvije preostale parcele u privatnom su vlasništvu.
Na tim parcelama, kako stoji u izdatim uslovima, nalazi se objekat površine 365 kvadrata predviđen za uklanjanje, te poslovni i pomoćni prizemni objekti površine 141, 144, 83 kvadrata. Uz to, na jednoj od parcela nalaze se i stambeni objekti od 79 i 33 kvadrata. Ostalo zemljište čine njive.
Riječ je, između ostalog, o objektima koji nemaju namjenu.
Ranije su iz SPC saopštavali kako će u Kolašinu biti izgrađen najveći hram na sjeveru države.
Kako su 'dobili' uslove, iz SPC sada mogu pristupiti izradi tehničke dokumentacije za gradnju objekta.

Izdati uslovi za hram SPC u Kolašinu: Gradiće ga na državnom zemljištu

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zatražilo je od Glavnog grada i Vodovoda dopunu dokumentacije neophodne za izdavanje građevinske dozvole za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra ministarstvu predali zahtjev za građevinsku dozvolu ali su, kako je naznačeno u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević, državna sekretarka ministarstva, uočeni nedostaci. Ministarstvo je navelo šta je sve potrebno dostaviti kako bi se nedostaci otklonili.
– Neophodno je dostaviti revidovani projekat u zaštićenoj digitalnoj formi (CD) u deset primjeraka sa svim faza, i sa ispravnim elektronskim potpisima za odgovorno lice u privrednom društvu „Nik Kom“ (knjiga 1 i 2), za vodećeg projektanta (knjige 7, 10.1 i 10.2), za odgovornog projektanta (knjiga 11.2) i za vodećeg revidenta (knjiga 11.2). Potrebno je dostaviti rješenje kojim je imenovana komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije za objekat, izvještaj o reviziji glavnog projekta urađene u skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja revizije tehničke dokumentacije i izrade izvještaja o reviziji, kao i dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta i revidenta glavnog projekta, analogna forma - original ili ovjerene kopija – piše u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže da su u kratkom roku dopunili i prilagodili forme određenih dokumenata shodno izmjenama Zakona koje su nastupile u prethodnom periodu. Uvažavajući činjenicu da se radi o državnom objektu od opšteg interesa, čijom se realizacijom rješavaju direktni višedecenijski problemi prije svega građana dvije opštine, kako kaže Nišavić, nužno je da svi akteri od kojih zavisi dalja realizacija pokažu ozbiljnost i daju svoj maksimum u cilju nastavka realizacije projekta.
– Želim da još jednom ukažem na potrebu da se u rješavanju komunalnih problema mora isključivo pitati struka, te da u ovoj djelatnosti ne postoji prostora za uključivanje politike u realizaciju projekata. Samim tim, kvalitetna i zakonski osnovana rješenja moraju imati najširu podršku predstavnika naroda, jer na kojoj god strani da se nalazimo, neophodno je sprovoditi projekte koji sa jedne strane rješavaju ključne probleme svakodnevnog funkcionisanja u zajednici, a sa druge strane štite životnu sredinu i podižu životni standard u smislu poboljšanja uslova života na znatno viši nivo, što je obaveza svih nas kojima je narod dao podršku da upravljaju sistemom u ovom trenutku – saopštio je Nišavić.
<h2>Sa mještanima se nije pregovoralo oko kompenzacije</h2>
Sa mještanima Botuna nije se pregovaralo oko potencijalnih kompenzacija, saopštio je Saša Mujović. Njegov odgovor uslijedio je na odborničko pitanje Jelene Milošević, odbornice Nove srpske demokratije, koju je zanimalo da li je razgovarano sa stanovnicima Botuna i šta im je ponuđeno, s obzirom na to da, kako je navela, u javnosti kruže priče da im je ponuđen otkup zemljišta i trosobni stanovi u Podgorici.
– Imajući u vidu ekološki karakter postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i činjenicu da su dizajnirana da budu postavljena blizu zona stanovanja (imamo slučaj Budve, Herceg Novog i Berana) nije se pregovaralo sa mještanima oko potencijalnih kompenzacija. Zbog nedostatka jasnih kriterijuma postoji bojazan da bi ovo otvorilo Pandorinu kutiju problema i negativno uticalona izgradnju svih budućih postrojenja u Crnoj Gori – odgovorio je Mujović
Da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda višestruko važna sa ekološkog, zdravstvenog i finansijskog aspekta, saopštio je Saša Mujović, gradonačelnik. Odgovarajući na odborničko pitanje Miloša Maškovića, odbornika Evropskog saveza, da li planira da uputi zvaničan zahtjev MUP-u odnosno Upravi policije za asistenciju prilikom radova, Mujović je rekao da će "u slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, upoznati predsjednika i članove Vlade".
Gradonačelnik je podsjetio da za ovo postrojenje ne postoji alternativa, da su kreditna sredstva KfW banke i grant raspoloživa do kraja godine, te da se početak radova ne smije prolongirati.
– Zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 na putu ka EU nameće pritisak i imperativ da se postrojenje instalira na definisanoj lokaciji u Botunu u okviru industrijske zone KAP-a i da bi svako razmišljanje o promjeni lokacije iziskivalo dodatno vrijeme. Sa pozicije gradonačelnika sam sve uradio da nađem način da se makar dio postrojenja izmjesti na drugu lokaciju. Nije bilo moguće. Odlaganja projekta i promjene lokacije ne može biti, a dalje aktivnosti moraju biti podijeljene u dva pravca. Prvi, koji podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i UT uslova za izmiještanje 35kV dalekovoda Zagorič-Gornja Zeta i drugi koji se tiče razgovora sa mještanima i pokušaja da se otklone sve nedoumice. Čvrsto vjerujem da ćemo politiku ostaviti po strani i da će razum nadvladati. U slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, a imajući u vidu da je ovo državni projekat od najvećeg značaja, o istom ću upoznati predsjednika i članove Vlade Crne Gore. Dalje postupanje će zavisiti od njihove procjene i odluke – piše u Mujovićevom odgovoru.

U slučaju fizičke blokade radova u Botunu odlučiće Spajić

Građevniska dozvola se ne može izdati dok god Ministarstvo ekologije ne odluči po našoj žalbi na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu koju smo predali prošle nedjelje. Upoznali smo Ministarstvo prostornog planiranja da smo stranka u postupku i tražimo da nas uvrste u proces odlučivanja, rekao je Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta.
Asanović je tražio od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da prekine postupak izdavanja građevinske dozvole za postrojenje za sakupljanje i preradu otpadnih voda u Botunu. On je ministru Slavenu Radunoviću 25. septembra poslao dopis u kome ga obavještava da je Opština Zeta 5. septembra Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera izjavila žalbu na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za PPOV u Botunu, zbog kako navodi „bitnih povreda odredaba upravnog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava“. Ministra prostornog planiranja upućuje da prekine postupak izdavanja dozvole do rješavanja prethodnog pitanja.
Za gradnju postrojenja u Botunu Glavni grad i preduzeće Vodovod i kanalizacija su Ministarstvu prostornog planiranja, 19. septembra predali zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Lokacija na kojoj je planiran objekat obuhvata deset katastarskih parcela u KO Botun i osam katastarskih parcela u KO Dajbabe, a sve one nalaze se u zahvatu DUP-a Industrijska zona KAP-a. Rok u kojem ministarstvo treba da se izjasni na njihov zahtjev je 30 dana, što znači da se odluka može očekivati nakon 20. oktobra.
Ukoliko ne dobiju odgovor u predviđenom roku, koristiće, kako su saopštili predviđene mehanizme kako bi zaštitili realizaciju međunarodnog ugovora čija vrijednost i potreba za realizacijom svrstavaju ovaj projekat među najvažnije projekte od nacionalnog značaja.
Asanović od ministra Radunovića traži i da se Opštini Zeta da status zainteresovane strane u postupku izdavanja građevinske dozvole. I u ovom zahtjevu Asanović se poziva na žalbu koju su izjavili na elaborat o uticaju na životnu sredinu. Oni traže i da im se kao zainteresovanoj strani omogući uvid u dokumentaciju koja je predata uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
– Građevniska dozvola se ne može izdati dok god ne odluči Ministarstvo ekologije po našoj žalbi koju smo predali prošle nedjelje. Mi smo upoznali ministarstvo da smo stranka u postupku i da želimo da nas uvrste u proces odlučivanja. Oni ne mogu izdati građevinsku dozvolu dok im ne odgovori Ministarstvo ekologije, jer je njima upućena žalba, a mi smo ih upoznali sa tim - ističe Asanović.
Iz Opštine Zeta su podsjetili da su u januaru 2024. godine tadašnjem ministru prostornog planiranja Janku Odoviću odgovorili da nijesu „saglasni sa nacrtom urbanističko-tehničkih uslova niti su saglasni sa izmještanjem dalekovoda kako bi se stvorili uslovi za izgradnju postorjenja Glavnog grada Podgorice na teritoriji Opštine Zeta“. U tom dokumentu navedeno je da Opština Zeta nije uključena u planiranje izgradnje postrojenja druge lokalne samouprave na njihovoj teritoriji niti su saglasni da se ono radi. Tu podsjećaju i razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta kao nezavršenom procesu.

Asanović od Radunovića traži da prekine izdavanje građevinske dozvole za postrojenje

Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić, koja je ljetos „na divlje“ sagradila sprat i visoko potkrovlje na prizemnoj kući u naselju Seljanovo, bez obzira što je Građevinska inspekcija „pečatirala“ gradilište, juče je nastavila sa unutrašnjim radovima – saopštila je Portalu ETV grupa mještana. Oni su ogorčeni što Samardžić nije zaustavljena da gradi „na divlje“, a drugima kao komunalna inspektorka „ne dozvoljava ni ogradu da urade na svojim imanjima“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtKNyDP7zpqY%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Jasno je da sada pregrađuje unutrašnjost spratova koje je nelagalno sagradila. Blokove dižu dizalicom – rekli su nam mještani, a što su potvrdili i video zapisom koji su nam dostavili. Samardžić je iznad države i zakona. Čitavog ljeta je njeno gradilište bilo aktivno, osim kada bi na teren izašla Komunalna policija, o čemu je, uvjereni su mještani bila obaviještena, jer bi „radnici svaki put 'nestali' desetal minuta ranije i opet se pojavili kada inspektori odu“. I tako je ona bez ometanja „stavila kuću pod krov“, a sada nastavlja sa unutrašnjim radovima. Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine potvrđeno je u julu da Samardžić nema građevinsku dozvolu i da joj je zabranjena gradnja. Iz Ministarstva su tada saopštili da je 20. juna „urbanističko-građevinski inspektor, postupajući po inicijativi, izvršio inspekcijski nadzor u Tivtu, u naselju Seljanovo i tom prilikom konstatovano da se na katastarskoj parceli 501 KO Tivat, opština Tivat, izvode građevinski radovi od strane subjekta nadzora Nataše Samardžić“. - U trenutku kontrole zatečeno je izvođenje građevinskih radova na način što se vrši dogradnja na I etaži prizemlja dimenzija cca 5x1,8 metara, kao i nadogradnja na II etaži - I sprata, u osnovi nepravilnog oblika, u najdužim dimenzijama cca 11,5x9,3 metra. Na osnovu sačinjenog zapisnika, dana 24. 06. 2025. godine, a na osnovu člana 31 Zakona o izgradnji objekata, donijeto je rješenje o zabrani izvođenja građevinskih radova jer se predmetni objekat gradi bez građevinske dozvole – saopšteno je Portalu ETV. Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat u junu su Portalu ETV saopštili da su oni uradili što je u njihovoj nadležnosti u odnosu na zabranu obavljanja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone i novčano kaznili Samardžić. Pitali smo i komunalnu inspektorku zašto se oglušila o sve zabrane za gradnju, a ona nam je zaprijetila tužbom ako se budemo bavili ovom temom?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091821094_64dc4eb7f68dc5f0a09a2dfb85e76b9d961eaff580432ba87488fd6cb1189d17.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091821094_64dc4eb7f68dc5f0a09a2dfb85e76b9d961eaff580432ba87488fd6cb1189d17" data-rendition-name="original" width="1026" height="1006" loading="lazy" alt="Gradilište u Seljanovu"><figcaption>Ljetos ukrovila kuću ikao je gradilište „pečatirano“(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  Samardžić je, iako se grubo oglušila o zakone Države Crne Gore i lokalne propise, i dalje zapošljena u Komunalnoj službi. Državni i lokalni činovnici i njima bliske osobe tako nastavljaju beskrupulozno da se oglušuju o zakon. I bez kazne. Svakako je najdrastičniji primjer bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića koji je u Krimovici zauzeo više od 450.000 kvadratnih metara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Osnovni sud u Kotoru presudio je u aprilu ove godine da je u slučaju protivpravnog zauzimanja državnog zemljišta na Krimovici, u procesu protiv kompanije „Carinvest“ i njenog vlasnika Carevića, nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Kaćuša Krsmanović

(VIDEO) Komunalna inspektorka nastavlja sa besprizornim kršenjem zakona

U Crnoj Gori je u drugom kvartalu izdato deset građevinskih dozvola i prijava radova, pokazuju podaci Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kako se navodi u izvještaju Monstata, od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola i prijava radova, na građane se odnose dvije, a na kompanije osam.
- Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim prijavama radova u drugom kvartalu, predviđeno je građenje 57 stanova ukupne površine od 4,31 hiljadu metara kvadratnih - navodi se u izvještaju.

Izdato deset građevinskih dozvola

Usvajanjem PUP-a Podgorice otvoren je put za projekat Velje brdo - poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nakon jučerašnjeg usvajanja Prostorno urbanističkih planova za glavni grad i Pljevlja na telefonskoj sjednici koja je trajala oko sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministarstvo je, kaže on, dugo, pa i tokom kolektivnog odmora, naporno radilo kako bi građanima Podgorice i Pljevalja isporučilo očekivane rezultate.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdespotovic-usvajanje-pup-podgorice-na-telefonskoj-sjednici-jos-jednom-pokazalo-neozbiljnost-neodgovornost-i-netransparentnost-aktuelne-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I osnove za nastavak razvojnih aktivnosti. Korak po korak, plan po plan - gradimo budućnost - naveo je on u objavi na društvnoj mreži Iks.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavenRadunovic%2Fstatus%2F1956694682764800247&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radunović: Usvajanjem PUP-a Podgorice otvoren put za projekat Velje brdo, naporno smo i dugo radili - pa i tokom kolektivnog odmora

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ministarstvo-prostornog-planiranja-urbanizma-i-drzavne-imovine