Bruto zarada ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića u novembru je iznosila 2.602 eura.
Državna sekretarka Direktorata za planiranje prostora Marina Izgarević Pavićević je u novembru zaradila 2.023 eura, a državna sekretarka Direktorata za državnu imovinu Milena Živanović 2.095 eura.
Među najvišim isplatama su i zarade državnog sekretara u Direktoratu za inspekcijski nadzor Boška Vukićevića (1.996 eura), kao i v.d. generalne direktorke Direktorata za strateške odnose i komunikacije Sonje Ražnatović, kojoj je obračunat bruto iznos plate od 1.794 eura.
U rasponu od oko 1.500 do 1.700 eura nalaze se bruto zarade v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Radmile Lainović (1.694 eura), v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Nevene Jovović (1.689 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Boška Todorovića (1.512 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata Nikole Ražnatovića (1.657 eura), v.d. generalne direktorke Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture Mirjane Đurišić (1.606 eura) i v.d. državnog sekretara Damira Davidovića (1.616 eura)
Dio zaposlenih imao je niže bruto zarade, među njima v.d. generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu Vesna Simović (1.591 euro) i v.d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak Dušan Savićević (1.416 eura).
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bruto plata Radunovića 2.600, sekretarima i direktorima između 1.400 i 2.095 eura

Opština Tuzi tvrdi da je Ministarstvo prostornog planiranja urbanizma i državne imovine izdalo građevinsku dozvolu za deponiju Livade na potpuno nezakonit način i u suprotnosti sa temeljnim principima pravnog poretka države Crne Gore.
- Ovaj postupak predstavlja jasan primjer nepoštovanja zakona Crne Gore i nedopustivog zadiranja u isključive nadležnosti Opštine Tuzi. Građevinska dozvola je izdata na osnovu saglasnosti i obavještenja koje je Ministarstvu dostavio Glavni grad Podgorica, iako se predmetna lokacija nesporno nalazi na teritoriji Opštine Tuzi, teritoriji na kojoj Glavni grad nema nikakvu zakonsku nadležnost - navedeno je u saopštenju Opštine Tuzi.
Podsjećaju da Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o lokalnoj samoupravi potpuno jasno definišu da isključiva nadležnost za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, saglasnosti i kompletne prateće dokumentacije za komunalnu infrastrukturu i druge projekte na teritoriji opštine pripada isključivo Tuzima.
- Dodatno, sama činjenica da deponija Livade plaća poreze Opštini Tuzi, a ne Glavnom gradu, potvrđuje da je postupanje Ministarstva i Glavnog grada pravno neodrživo i suprotno važećim propisima - navedeno je u saopštenju.
Ovakvim postupanjem Ministarstva i Glavnog grada Podgorica ne samo da se ignorišu nadležnosti Opštine Tuzi, već se, kako tvrdem direktno podriva autonomija lokalne samouprave, čime se, navode, krše i ustavni i zakonski principi na kojima počiva sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori. 
- U takvim okolnostima, Opština Tuzi je primorana da zaštiti svoja prava i nadležnosti garantovane Ustavom i zakonom, koristeći sve raspoložive pravne mehanizme - ističe se u saopštenju.
Opština će zato pokrenuti postupak pred nadležnim sudovima, sa zahtjevom da se utvrdi da je izdata građevinska dozvola nezakonita i da kao takva ne može proizvoditi pravna dejstva.
Istovremeno, zatražiće se donošenje privremene mjere kojom bi se obustavili svi radovi na predmetnoj lokaciji do pravosnažnog okončanja sudskog postupka.
- O svemu će biti obaviještena javnost, nadležne institucije i međunarodni partneri, uz jasno ukazivanje na ozbiljno narušavanje autonomije lokalne samouprave. Opština Tuzi će dosljedno i odlučno braniti svaki dio svoje teritorije, u skladu sa zakonom i bez ikakvog kompromisa - poručeno je iz Opštine Tuzi.
Građanima Tuzi su poručili da će zajedničkim snagama i u skladu sa pravnim poretkom, odbraniti opštinu od nezakonitih odluka i zaštititi javni interes, životnu sredinu i razvojnu perspektivu našeg kraja.
- Opština Tuzi neće dozvoliti da bilo ko, mimo zakona, odlučuje o njenoj teritoriji i o interesima njenih građana - zaključeno je u saopštenju.

Opština Tuzi: Građevinska dozvola za deponiju Livade nezakonita, pokrenućemo postupak pred sudovima

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Radunovićev resor prihvatio prijedlog SPC: Počinje proces legalizacije crkve na Rumiji

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, javljaju podgorički mediji.
Iz Glavnog grada su Vijestima rekli da su dobili usmenu informaciju o tome, ali da im još nije stigao i zvanični dokument.
Na predlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Vlada je ljetos usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju još jednog, sličnog postrojenja u opštini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mještani Botuna, Opština Zeta i Demokratska narodna partija, čiji lider Milan Knežević je zaprijetio da će predstavnici te stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, “srušiti” vlast u Podgorici.&nbsp;
Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mještani su poručili da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.

Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu za gradnju kolektora u Botunu

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će njegov resor u naredna dva dana izaći sa određenim prijedlozima prema radnom timu za izmjene Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
- O novinama ćemo obavijestiti javnost sjutra ili preksjutra. Prije nekoliko dana dobili smo analize eksperata Savjeta Evrope, pažljivo smo ih razmotrili i određene segmente ćemo prihvatiti i sa tim prijedlozima izaći prema radnom timu i kada za to dođe vrijeme i prema Evropskoj komisiji kada za to dođe vrijeme - kazao je Božović u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Tražiće se, ističe on, da se nezakonito bogaćenje uvede kao krivično djelo u Krivični zakonik.
- Mi imamo kroz građanski zakon mogućnost da utvrđujemo da li je neko došao do sticanja bogatstva bez osnova. Međutim, sada govorimo o krivičnom bogaćenju prije svega javnih funkcionera i ljudi koji su povezani sa njima. To su mnogo veći iznosi i neko će morati da dokazuje i to sticanje te imovine, ukoliko nema mogućnosti da dokaže porijeklo - saopštio je Božović.
Takođe, kako je rekao, predložiće dva-tri modela radnoj grupi. Jedan za koji smatra da je najradikalniji, a da će ga građani najbolje shvatiti, &nbsp;je targetiranje imovine društveno-opasnih lica.
- Jasno će biti naznačeno gdje će se oni nalaziti, dali u SOCTA-i, ili nekom drugom izvoru... Ali uvezaćemo to u sistem, da ne bi bilo targetiranja bilo koga i da utvrdimo da li ta društveno-opasna lica su stekla imovinu na način na koji je ne mogu pravdati. Onda ćemo odvajati krivični postupak ili ono što nam je u fokusu - otvarati pitanje posjedovanja imovine. To su dva različita postupka i građane nerijetko interesuje što se dešava sa imovinom, a ne da li je došlo do nekog krivičnog djela. Za pripadnike organizovanih krivičnih djela i one koji su stekli enormna bogatstva na nezakonit način sam odlazak u zatvor na nekoliko godina je jedna mjera i sankcija koja je poprilično prihvatljiva. Jedino što može imati efekta je uzimanje imovine koja je nezakonito sticana - pojasnio je Božović, ističući da se izmjene Zakona neće donositi bez pozitivnog mišljenja Evropske komisije.
<h2>"Ne očekujem izručenje Marovića"</h2>
Ministar pravde ne očekuje da Beograd izruči Crnoj Gori Svetozara Marovića zbog izdržavanja zatvorske kazne za organizovani kriminal i višemilionsku štetu Budvi.
- Nisam optimista. Poslao sam molbe, to su radili i moji prethodnici... Ne mislim da će biti izručen, institut zastare će učiniti svoje ako se tako nešto desi sljedeće godine. To nije nešto što nam se dopada, ali bih volio da dobijemo odgovore kako je Svetozar Marović otišao u Srbiju, a bio je osuđen - kazao je Božović.
<h2>"Očekujem izbor sudija u drugom krugu"</h2>
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Radović, Jovana Jovanović i Mirjana Vučinić u pravom krugu nijesu dobile dvotrećinsku podršku parlamenta, ali Božović vjeruje da neće izostati tropetinska u drugom krugu.&nbsp;
Dijalog će se, kaže, voditi i narednih dana na ovu temu.
- Očekujem da će neko promijeniti mišljenje, neću licitirati ko, možda neko i iz opozicije. Mislim da razgovori postoje i drago bi mi bilo da rezulturaju izborom sudija Ustavnog suda. Mi moramo što prije kompletirati Ustavni sud - saopštio je Božović.
<h2>Kompleksan problem</h2>
Komentarišući to što se pojedini sudski postupci odugovlače i ne dobijaju epilog, kao u slučaju Miloša Medenice koji je nedavno izašao iz Istražnog zatvora i određen mu je kućni pritvor jer ni nakon tri godine od podignute optužnice nije donesena prvostepena presuda, Božović kaže da je problem kompleksan i da ga teško ga je adresirati u jednom smjeru.
- Bitni razlog zašto su postupci ovako dugi je Zakon o krivičnom postupku koji je postavljen kako je postavljen. Zato smo predložili izmjene ZKP-a. Drugi razlog je što u Višem sudu nijesmo imali više od pet-šest sudija u Specijalnom odjeljenju - danas ih je 14. Takođe, nemamo adekvatne infrastrukturne kapacitete i naše sudije rade u teškim uslovima... - naveo je Božović.
<h2>"Treba podržati izvještaj Tužilačkog savjeta"</h2>
Božović je rekao i da razumije čelnike Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva Milorada Markovića i Vladimira Novovića koji se nijesu pojavili na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojem je trebalo da se raspravlja o aferi "Telekom". Međutim, kako je istakao, razumije i poslanike koji su kivni zbog njihovog izostanka.
- Potpuno razumijem i stav državnog tužilaštva da o predmetu koji je aktivan ne razgovaraju van svojih institucija, ali razumijem i stav poslanika, kao legitimne predstavnike naroda, koji žele da imaju odgovor tužilaštva o ovom slučaju - istakao je Božović.
Smatra i da je legitiman stav poslanika da će, zbog ove situacije, preispitati podršku izvještajima o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godina.
- Međutim, mislim da bi izvještaj Tužilačkog savjeta trebalo podržati - poručio je Božović.

Tamara Klikovac

Božović: Stigle analize stručnjaka SE, u naredna dva dana izlazimo sa prijedlozima za "antimafija" zakon

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je urbanističko-tehničke uslove za gradnju Sabornog hrama u Kolašinu.
Uslovi su izdati ovog mjeseca, nakon što se Mitropolija crnogorsko-primorska SPC obratila zahtjevom za izdavanje UTU tokom juna.
Kako stoji u aktu pomenutog ministarstva, uslovi su izdati za gradnju novog objekta na više katastarskih parcela. U pitanju je dio grada ispod Bablje grede, nedaleko od ulaza u grad. Na toj lokaciji trenutno se nalazi više objekata.
Uslovi su izdati za parcelu 218, površine 4.692 kvadrata, koja je i najveća, a koja je vlasništvo države Crne Gore. Na toj parcel, uz ostalo, nalazi se i stara veterinarska stanica.
Uz to, uslovi se odnose i na parcelu 219, koja je takođe u državnom vlasništvu. Dvije preostale parcele u privatnom su vlasništvu.
Na tim parcelama, kako stoji u izdatim uslovima, nalazi se objekat površine 365 kvadrata predviđen za uklanjanje, te poslovni i pomoćni prizemni objekti površine 141, 144, 83 kvadrata. Uz to, na jednoj od parcela nalaze se i stambeni objekti od 79 i 33 kvadrata. Ostalo zemljište čine njive.
Riječ je, između ostalog, o objektima koji nemaju namjenu.
Ranije su iz SPC saopštavali kako će u Kolašinu biti izgrađen najveći hram na sjeveru države.
Kako su 'dobili' uslove, iz SPC sada mogu pristupiti izradi tehničke dokumentacije za gradnju objekta.

Izdati uslovi za hram SPC u Kolašinu: Gradiće ga na državnom zemljištu

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zatražilo je od Glavnog grada i Vodovoda dopunu dokumentacije neophodne za izdavanje građevinske dozvole za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra ministarstvu predali zahtjev za građevinsku dozvolu ali su, kako je naznačeno u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević, državna sekretarka ministarstva, uočeni nedostaci. Ministarstvo je navelo šta je sve potrebno dostaviti kako bi se nedostaci otklonili.
– Neophodno je dostaviti revidovani projekat u zaštićenoj digitalnoj formi (CD) u deset primjeraka sa svim faza, i sa ispravnim elektronskim potpisima za odgovorno lice u privrednom društvu „Nik Kom“ (knjiga 1 i 2), za vodećeg projektanta (knjige 7, 10.1 i 10.2), za odgovornog projektanta (knjiga 11.2) i za vodećeg revidenta (knjiga 11.2). Potrebno je dostaviti rješenje kojim je imenovana komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije za objekat, izvještaj o reviziji glavnog projekta urađene u skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja revizije tehničke dokumentacije i izrade izvještaja o reviziji, kao i dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta i revidenta glavnog projekta, analogna forma - original ili ovjerene kopija – piše u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže da su u kratkom roku dopunili i prilagodili forme određenih dokumenata shodno izmjenama Zakona koje su nastupile u prethodnom periodu. Uvažavajući činjenicu da se radi o državnom objektu od opšteg interesa, čijom se realizacijom rješavaju direktni višedecenijski problemi prije svega građana dvije opštine, kako kaže Nišavić, nužno je da svi akteri od kojih zavisi dalja realizacija pokažu ozbiljnost i daju svoj maksimum u cilju nastavka realizacije projekta.
– Želim da još jednom ukažem na potrebu da se u rješavanju komunalnih problema mora isključivo pitati struka, te da u ovoj djelatnosti ne postoji prostora za uključivanje politike u realizaciju projekata. Samim tim, kvalitetna i zakonski osnovana rješenja moraju imati najširu podršku predstavnika naroda, jer na kojoj god strani da se nalazimo, neophodno je sprovoditi projekte koji sa jedne strane rješavaju ključne probleme svakodnevnog funkcionisanja u zajednici, a sa druge strane štite životnu sredinu i podižu životni standard u smislu poboljšanja uslova života na znatno viši nivo, što je obaveza svih nas kojima je narod dao podršku da upravljaju sistemom u ovom trenutku – saopštio je Nišavić.
<h2>Sa mještanima se nije pregovoralo oko kompenzacije</h2>
Sa mještanima Botuna nije se pregovaralo oko potencijalnih kompenzacija, saopštio je Saša Mujović. Njegov odgovor uslijedio je na odborničko pitanje Jelene Milošević, odbornice Nove srpske demokratije, koju je zanimalo da li je razgovarano sa stanovnicima Botuna i šta im je ponuđeno, s obzirom na to da, kako je navela, u javnosti kruže priče da im je ponuđen otkup zemljišta i trosobni stanovi u Podgorici.
– Imajući u vidu ekološki karakter postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i činjenicu da su dizajnirana da budu postavljena blizu zona stanovanja (imamo slučaj Budve, Herceg Novog i Berana) nije se pregovaralo sa mještanima oko potencijalnih kompenzacija. Zbog nedostatka jasnih kriterijuma postoji bojazan da bi ovo otvorilo Pandorinu kutiju problema i negativno uticalona izgradnju svih budućih postrojenja u Crnoj Gori – odgovorio je Mujović
Da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda višestruko važna sa ekološkog, zdravstvenog i finansijskog aspekta, saopštio je Saša Mujović, gradonačelnik. Odgovarajući na odborničko pitanje Miloša Maškovića, odbornika Evropskog saveza, da li planira da uputi zvaničan zahtjev MUP-u odnosno Upravi policije za asistenciju prilikom radova, Mujović je rekao da će "u slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, upoznati predsjednika i članove Vlade".
Gradonačelnik je podsjetio da za ovo postrojenje ne postoji alternativa, da su kreditna sredstva KfW banke i grant raspoloživa do kraja godine, te da se početak radova ne smije prolongirati.
– Zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 na putu ka EU nameće pritisak i imperativ da se postrojenje instalira na definisanoj lokaciji u Botunu u okviru industrijske zone KAP-a i da bi svako razmišljanje o promjeni lokacije iziskivalo dodatno vrijeme. Sa pozicije gradonačelnika sam sve uradio da nađem način da se makar dio postrojenja izmjesti na drugu lokaciju. Nije bilo moguće. Odlaganja projekta i promjene lokacije ne može biti, a dalje aktivnosti moraju biti podijeljene u dva pravca. Prvi, koji podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i UT uslova za izmiještanje 35kV dalekovoda Zagorič-Gornja Zeta i drugi koji se tiče razgovora sa mještanima i pokušaja da se otklone sve nedoumice. Čvrsto vjerujem da ćemo politiku ostaviti po strani i da će razum nadvladati. U slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, a imajući u vidu da je ovo državni projekat od najvećeg značaja, o istom ću upoznati predsjednika i članove Vlade Crne Gore. Dalje postupanje će zavisiti od njihove procjene i odluke – piše u Mujovićevom odgovoru.

U slučaju fizičke blokade radova u Botunu odlučiće Spajić

Građevniska dozvola se ne može izdati dok god Ministarstvo ekologije ne odluči po našoj žalbi na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu koju smo predali prošle nedjelje. Upoznali smo Ministarstvo prostornog planiranja da smo stranka u postupku i tražimo da nas uvrste u proces odlučivanja, rekao je Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta.
Asanović je tražio od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da prekine postupak izdavanja građevinske dozvole za postrojenje za sakupljanje i preradu otpadnih voda u Botunu. On je ministru Slavenu Radunoviću 25. septembra poslao dopis u kome ga obavještava da je Opština Zeta 5. septembra Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera izjavila žalbu na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za PPOV u Botunu, zbog kako navodi „bitnih povreda odredaba upravnog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava“. Ministra prostornog planiranja upućuje da prekine postupak izdavanja dozvole do rješavanja prethodnog pitanja.
Za gradnju postrojenja u Botunu Glavni grad i preduzeće Vodovod i kanalizacija su Ministarstvu prostornog planiranja, 19. septembra predali zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Lokacija na kojoj je planiran objekat obuhvata deset katastarskih parcela u KO Botun i osam katastarskih parcela u KO Dajbabe, a sve one nalaze se u zahvatu DUP-a Industrijska zona KAP-a. Rok u kojem ministarstvo treba da se izjasni na njihov zahtjev je 30 dana, što znači da se odluka može očekivati nakon 20. oktobra.
Ukoliko ne dobiju odgovor u predviđenom roku, koristiće, kako su saopštili predviđene mehanizme kako bi zaštitili realizaciju međunarodnog ugovora čija vrijednost i potreba za realizacijom svrstavaju ovaj projekat među najvažnije projekte od nacionalnog značaja.
Asanović od ministra Radunovića traži i da se Opštini Zeta da status zainteresovane strane u postupku izdavanja građevinske dozvole. I u ovom zahtjevu Asanović se poziva na žalbu koju su izjavili na elaborat o uticaju na životnu sredinu. Oni traže i da im se kao zainteresovanoj strani omogući uvid u dokumentaciju koja je predata uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
– Građevniska dozvola se ne može izdati dok god ne odluči Ministarstvo ekologije po našoj žalbi koju smo predali prošle nedjelje. Mi smo upoznali ministarstvo da smo stranka u postupku i da želimo da nas uvrste u proces odlučivanja. Oni ne mogu izdati građevinsku dozvolu dok im ne odgovori Ministarstvo ekologije, jer je njima upućena žalba, a mi smo ih upoznali sa tim - ističe Asanović.
Iz Opštine Zeta su podsjetili da su u januaru 2024. godine tadašnjem ministru prostornog planiranja Janku Odoviću odgovorili da nijesu „saglasni sa nacrtom urbanističko-tehničkih uslova niti su saglasni sa izmještanjem dalekovoda kako bi se stvorili uslovi za izgradnju postorjenja Glavnog grada Podgorice na teritoriji Opštine Zeta“. U tom dokumentu navedeno je da Opština Zeta nije uključena u planiranje izgradnje postrojenja druge lokalne samouprave na njihovoj teritoriji niti su saglasni da se ono radi. Tu podsjećaju i razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta kao nezavršenom procesu.

Asanović od Radunovića traži da prekine izdavanje građevinske dozvole za postrojenje

Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić, koja je ljetos „na divlje“ sagradila sprat i visoko potkrovlje na prizemnoj kući u naselju Seljanovo, bez obzira što je Građevinska inspekcija „pečatirala“ gradilište, juče je nastavila sa unutrašnjim radovima – saopštila je Portalu ETV grupa mještana. Oni su ogorčeni što Samardžić nije zaustavljena da gradi „na divlje“, a drugima kao komunalna inspektorka „ne dozvoljava ni ogradu da urade na svojim imanjima“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtKNyDP7zpqY%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Jasno je da sada pregrađuje unutrašnjost spratova koje je nelagalno sagradila. Blokove dižu dizalicom – rekli su nam mještani, a što su potvrdili i video zapisom koji su nam dostavili. Samardžić je iznad države i zakona. Čitavog ljeta je njeno gradilište bilo aktivno, osim kada bi na teren izašla Komunalna policija, o čemu je, uvjereni su mještani bila obaviještena, jer bi „radnici svaki put 'nestali' desetal minuta ranije i opet se pojavili kada inspektori odu“. I tako je ona bez ometanja „stavila kuću pod krov“, a sada nastavlja sa unutrašnjim radovima. Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine potvrđeno je u julu da Samardžić nema građevinsku dozvolu i da joj je zabranjena gradnja. Iz Ministarstva su tada saopštili da je 20. juna „urbanističko-građevinski inspektor, postupajući po inicijativi, izvršio inspekcijski nadzor u Tivtu, u naselju Seljanovo i tom prilikom konstatovano da se na katastarskoj parceli 501 KO Tivat, opština Tivat, izvode građevinski radovi od strane subjekta nadzora Nataše Samardžić“. - U trenutku kontrole zatečeno je izvođenje građevinskih radova na način što se vrši dogradnja na I etaži prizemlja dimenzija cca 5x1,8 metara, kao i nadogradnja na II etaži - I sprata, u osnovi nepravilnog oblika, u najdužim dimenzijama cca 11,5x9,3 metra. Na osnovu sačinjenog zapisnika, dana 24. 06. 2025. godine, a na osnovu člana 31 Zakona o izgradnji objekata, donijeto je rješenje o zabrani izvođenja građevinskih radova jer se predmetni objekat gradi bez građevinske dozvole – saopšteno je Portalu ETV. Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat u junu su Portalu ETV saopštili da su oni uradili što je u njihovoj nadležnosti u odnosu na zabranu obavljanja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone i novčano kaznili Samardžić. Pitali smo i komunalnu inspektorku zašto se oglušila o sve zabrane za gradnju, a ona nam je zaprijetila tužbom ako se budemo bavili ovom temom?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091821094_64dc4eb7f68dc5f0a09a2dfb85e76b9d961eaff580432ba87488fd6cb1189d17.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091821094_64dc4eb7f68dc5f0a09a2dfb85e76b9d961eaff580432ba87488fd6cb1189d17" data-rendition-name="original" width="1026" height="1006" loading="lazy" alt="Gradilište u Seljanovu"><figcaption>Ljetos ukrovila kuću ikao je gradilište „pečatirano“(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  Samardžić je, iako se grubo oglušila o zakone Države Crne Gore i lokalne propise, i dalje zapošljena u Komunalnoj službi. Državni i lokalni činovnici i njima bliske osobe tako nastavljaju beskrupulozno da se oglušuju o zakon. I bez kazne. Svakako je najdrastičniji primjer bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića koji je u Krimovici zauzeo više od 450.000 kvadratnih metara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Osnovni sud u Kotoru presudio je u aprilu ove godine da je u slučaju protivpravnog zauzimanja državnog zemljišta na Krimovici, u procesu protiv kompanije „Carinvest“ i njenog vlasnika Carevića, nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Kaćuša Krsmanović

(VIDEO) Komunalna inspektorka nastavlja sa besprizornim kršenjem zakona

U Crnoj Gori je u drugom kvartalu izdato deset građevinskih dozvola i prijava radova, pokazuju podaci Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kako se navodi u izvještaju Monstata, od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola i prijava radova, na građane se odnose dvije, a na kompanije osam.
- Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim prijavama radova u drugom kvartalu, predviđeno je građenje 57 stanova ukupne površine od 4,31 hiljadu metara kvadratnih - navodi se u izvještaju.

Izdato deset građevinskih dozvola

U novom izdanju emisije "Vikend popodne" na Televiziji E gledaoce očekuje raznovrstan i aktuelan program.
Sa političkim analitičarem razgovaramo o tome kako zapaljivi diskurs političara u Crnoj Gori i svijetu utiče na odnose među građanima i oblikuje svakodnevnu komunikaciju u društvu.
U emisiji gostuje i crnogorski muzičar, učesnik nedavnog Montesonga, koji govori o značaju muzike u svom životu, izvorima inspiracije i ulozi muzičkih takmičenja u afirmaciji mladih autora.
U trećem segmentu otvaramo temu advokatske profesije i izazova sa kojima se pravnici suočavaju u crnogorskom društvenom kontekstu.
Za kraj, u opuštenoj atmosferi, sa Sandrom Manojlović pripremamo jednostavno tradicionalno crnogorsko jelo.
Vikend popodne gledajte kao i svakog vikenda, od 17sati na Televiziji E.

"Vikend popodne" : Od političkog govora do muzike i tradicionalne kuhinje

Košarkaški klub Danilovgrad oglasio se povodom dosadašnjeg toka prvenstva, a posebno nakon posljednje utakmice odigrane na domaćem terenu protiv ekipe Primorja, ukazujući na, kako navode, neujednačen sudijski kriterijum koji je u više navrata imao značajan uticaj na tok i ishod mečeva.
Iz kluba ističu da su se tokom sezone suočavali sa sudijskim odlukama koje su smatrali spornim, ali da su se do sada uzdržavali od javnih reagovanja, vjerujući da se eventualni problemi mogu rješavati unutar sistema.
Nakon posljednje utakmice, kako navode, dio medijskih izvještaja, uključujući i priloge RTCG, fokusirao se na pojedinačne incidente i nemile scene, čime je, prema njihovom mišljenju, stvoren negativan narativ o klubu.
– KK Danilovgrad ne opravdava niti podržava neprimjereno ponašanje bilo kog pojedinca i svako takvo ponašanje biće interno sankcionisano. Takvi incidenti ne predstavljaju vrijednosti ni politiku kluba – poručuju iz uprave.
U saopštenju naglašavaju da smatraju neprimjerenim generalizovanje pojedinačnih događaja i predstavljanje kluba kao faktora koji narušava sportski ambijent, podsjećajući da godinama doprinose razvoju košarke, mladih igrača i sporta u Crnoj Gori, često u znatno zahtjevnijim uslovima od većine konkurenata.
Iz KK Danilovgrad ističu da su, uprkos pritisku i borbi za rezultate, dodatno ulagali napore kako bi očuvali regularnost takmičenja, te navode da je njihov rad prepoznat i od strane generalnog sponzora Košarkaškog saveza Crne Gore, koji je ostvario značajnu saradnju sa klubom upravo zbog načina na koji promovišu zdrave sportske vrijednosti.
Ipak, izražavaju zabrinutost zbog, kako kažu, nepromijenjenog sudijskog kriterijuma prema njihovom klubu, što, prema njihovim riječima, otvara pitanje jednakosti uslova i dosljedne primjene pravila za sve učesnike prvenstva.
– Ne tražimo povlašćen tretman niti opravdanja za poraze, već isključivo profesionalno, ujednačeno i nepristrasno suđenje, kako bi se utakmice odlučivale isključivo kvalitetom igre – navode iz kluba.
Košarkaški klub Danilovgrad poručuje da ostaje posvećen sportskom duhu, fer-pleju i institucionalnom djelovanju, ali da smatra obavezom da ukaže na probleme koji se ponavljaju i koji zahtijevaju reakciju nadležnih organa.
Saopštenje potpisuje predsjednik kluba Novak Popović.

KK Danilovgrad poručuje da ne traži povlašćen tretman, već fer i nepristrasno suđenje u nastavku prvenstva

U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome postoji li trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu. Sagovornici su bili dva vojna analitičara – Igor Tabak, analitičar zagrebačkog portala Odbrana i sigurnost, i Nikola Lunić, konsultant u oblasti geopolitike i bezbjednosti iz Beograda.
Bilo je riječi o tome da li će Srbija moći za godinu i po dana da udvostruči svoje vojne kapacitete, kao što je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koliko je Hrvatska uspjela da obnovi svoje naoružanje otkako je ušla u NATO pakt, odakle oružje nabavlja Srbija, a odakle Hrvatska i da li je na vojnoj paradi septembara prošle godine u Beogradu bilo prikazano oružje koja Srbija tajno uvozi, piše RSE.
Razgovaralo se i o tome kakav je značaj dva sporazuma o vojnoj saradnji potpisana prošle godine – jednog između Hrvatske, Kosova i Albanije, a drugog između Srbije i Mađarske – zašto Vučić smatra da sporazum između Hrvatske, Albanije i Kosova direktno ugrožava Srbiju, zašto je Hrvatska oktobra prošle godine uvela obavezno služenje vojnog roka, da li će to uskoro da učini i Srbija i da li su priče o naoružavanju i vojnim savezima u regionu više propaganda namijenjena domaćoj javnosti, nego prijetnja stabilnosti Zapadnog Balkana.
Omer Karabeg: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da će Srbija u narednih godinu i po dana udvostručiti svoje vojne kapacitete. Da li je to izvodljivo?
Nikola Lunić: To nije realno. Srbija već sada za vosku izdvaja 2,5 odsto svog bruto društvenog proizvoda i teško da može više. Na kraju krajeva, vojna snaga svih zemalja u regionu opada bez obzira na velika sredstava koja se troše na naoružanje.
Omer Karabeg: Da li Hrvatska planira značajno uvećanje svojih vojnih kapaciteta?
Igor Tabak: Hrvatska je dio NATO saveza, a NATO je pod američkim pritiskom pristao da gotovo udvostruči svoje vojne proračune. Prvo je za sve zemlje NATO-a bio problem dostići dva odsto izdvajanja bruto društvenog proizvoda za odbranu, onda se pristalo na 3,5 odsto za čistu obranu i do pet odsto kad se uračunaju širi sigurnosni troškovi.
Dakle, ako u idućih nekoliko godina skočimo od 2 odsto na 5 odsto BDP-a, onda to znači da će Hrvatska, ali i sve druge NATO članice, radikalno povećavati svoja izdvajanja za obranu. I to nije pitanje utrke u naoružanju na Zapadnom Balkanu, već se odnosi na sve zemlje članice NATO-a. To je trend koji je nedvosmislen. Na to su pristala sva politička vođstva NATO zemalja. Veliki NATO brod se krenuo okretati teško i nevoljno, ali sad, kad je to krenulo, nema puno stajanja.
Oružje i sa Istoka i sa Zapada
Omer Karabeg: Odakle Srbija nabavlja oružje?
Nikola Lunić: Srbija je do sada imala, kako su to zvaničnici nazvali, multivektorski pristup. Nabavljala je oružje ne samo iz Rusije i Kine, nego i sa Zapada, prije svega iz Francuske, znači, imala je i zapadnu i istočnu tehnologiju. To je u jednu ruku dobro i korisno, ali je problem za održavanje borbenih sistema u smislu logistike što pokazuje primjer Ukrajine. U tom kontekstu nabavljanje oružja sa svih strana može biti i kontraproduktivno.
Omer Karabeg: Odakle Hrvatska nabavlja svoje oružje?
Igor Tabak: Hrvatska je jasno svrstana. Mi smo krenuli u prenaouružvanje izbacujući svu staru opremu i kompletno se okrećući zapadnoevropskim i NATO izvorima. Hrvatska se zadnjih petnaestak-dvadesetak godina kontinuirano naoružava u Zapadnoj Evropi i SAD. Time Hrvatska smanjuje logističke troškove koje kolega spominje. Jer logistika je najskuplji dio vojnih stvari, a logistički troškovi će se smanjiti ako imate usklađenu opremu.
Omer Karabeg: Predsjednik Vučić kaže da je Srbija posljednjih godina dio oružja nabavljala u tajnosti. Zna li se koje je to oružje?
Nikola Lunić: Vidjeli smo to na vojnoj parade septembra prošle godine. Jedna od tih stvari je rusko oružje, ruski borbeni sistemi za elektronsko i protivelektronsko ratovanje – Moskva, Krasuha itd. koji su dostavljeni, pretpostavljam, vazdušnim letovima, ali se ne zna na koji način jer sasvim sigurno nijesu stigli direktno iz Rusije.
S druge strane, tajno su nabavljeni i neki složeni i sofisticirani sistemi iz Izraela za koje je javnost saznala tek pred samu vojnu paradu. U ovom trenutku je posebno intenzivna vojna saradnja sa Izraelom, Riječ je o uvozu i izvozu oružja na obje strane. To se unekoliko može reflektovati na spoljnu politiku, ali mislim da je to još uvijek ograničenog kapaciteta.
Vojni savezi?
Omer Karabeg: Hrvatska je 18. marta prošle godine potpisala sa Albanijom i Kosovom Deklaraciju o suradnji na području odbrane i bezbjednosti, a Srbija je dvadesetak dana nakon toga 1. aprila potpisala sa Mađarskom Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane. Da li se ova dva ugovora mogu smatrati vojnim savezima?
Igor Tabak: Hrvatska je prije desetak godina potpisala sa Srbijom gotovo identičan ugovor kao ovaj koji vi spominjete. Da li se i to može smatrati odbrambenim savezom? Ja mislim da nema ništa normalnije od odbrambene saradnje među susjedima. A činjenica da se sporazum Hrvatske sa Srbijom ne primjenjuje je možda veći izvor zabrinutosti nego činjenica da je Hrvatska potpisala takve ugovore praktički sa svim ostalim zemljama u susjedstvu.
Jer Hrvatska nastoji biti konstruktivna. Hrvatska je priznala Kosovo kao suverenu i samostalnu državu i biće joj drago pomoći ubezbjednosnoj stabilizaciji ove regija koja je zadnjih decenija vidjela dosta problema. I bio bi red da se kao regija konačno prestanemo pojavljivati na kartama nestabilnosti.
Nikola Lunić: To nijesu nikakvi vojni savezi. U tom pogledu to su bezsadržajni dokumenti. U Deklaraciji Zagreba, Prištine i Tirane eksplicitno piše da ona ne stvara nove međunarodnopravne ili međuvladine obaveze među državama potpisnicama, niti utiče na njihove postojeće obaveze sa drugim zemljama. To dovoljno govori o vrsti savezništva. Takvi sporazumi su unutrašnjepolitički dokumenti koji služe da se napravi kohezija biračkog tijela i da se eventualno dobije na nekakvom rejtingu.
Paradoksalno je što je u reakciji na Deklaraciju Hrvatske, Kosova i Albanije Ministarstvo spoljnih poslova Srbije izdalo saopštenje u kome, pored ostalog, postavlja pitanje zašto je Srbija isključena iz bilo kakvih pregovora o kolektivnoj bezbjednosti u regionu. To pitanje je Ministarstvo spoljnih poslova trebalo postaviti vrhovnoj vlasti u Beogradu, odnosno svom premijeru i predsjedniku.
Zašto je Srbija isključena? Jedan od osnovnih razloga je povjerenje. Umjesto da upravo sada kada, vlada globalna geopolitička histerija, jačamo povjerenje kako bismo gradili, naizgled nevjerovatna i nemoguća, bezbjednosna savezništva da bismo opstali u ovom nesigurnom vremenu, mi kreiramo virtuelnu bezbjednosnu trku u naoružanju koju naši budžeti ne mogu da izdrže i koja sasvim sigurno nije potrebna ovom reginu.
Vučićevi strahovi
Omer Karabeg: Predsejdnik Srbije Vučić doživio je Deklaraciju o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova kao direktnu prijetnju Srbiji. On je to nekoliko puta ponovio. Može li ta saradnja ugroziti Srbiju?
Igor Tabak: Hrvatska na dnevnom nivou sarađuje s Albanijom u NATO okviru jednako kao sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Grčkom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. To je okvir u kojem je Srbija odlučila ne učestvovati. Kad se to zna, vjerujem da je čitava ta priča jako drugačija od onoga kako se predstavlja iz Beograda. Nama je jako čudno slušati sve te stvari i upoređivati ih s našim dnevnim iskustvima funkcionisanja u zajedničkim savezničkim partnerskim okvirima.
Nikola Lunić: Ponekad se naša elita izgubi u prošlosti, u nekoj nezavršenoj istoriji i onda na osnovu emocija daje izjave koje ne odgovaraju realnosti. Ukoliko saradnja Hrvatske, Kosova i Albanije generiše nekakvu opasnost za Srbiju, onda je NATO sasvim sigurno izvor bezbjednosnih problema za Srbiju. Hrvatska je već odavno prenijela dio svog suvereniteta na NATO i Evropsku uniju u bezbjednosnom i svakom drugom pogledu. I ne samo Hrvatska, dio svog suvereniteta prenijeli su na NATO i Crna Gora i Makedonija. Ponekad se na to zaboravlja i onda se pojedini političari vole igrati rizika i upoređivati vojnu snagu između zemalja bivše Jugoslavije.
To je sada neuporedivo jer kao što Beograd 1989. nije shvatio šta u geopolitičkom kontekstu znači pad Berlinskog zida, pa je kao noj držao glavu u pijesku, tako i danas, čini mi se, slabo shvata kakve se promjene dešavaju. Srbija treba praviti saveze, a najbolji i najčvršći savezi su sa komšijama u regionu. Ukoliko se naše spoljne politike približe, to će biti benefit za cijeli region, a ne samo za jednu zemlju.
Omer Karabeg: Šta Srbija očekuje od sporazuma sa Mađarskom o strateškoj saradnji u oblasti odbrane?
Nikola Lunić: Srbija nikada nije imala pretjerano veliku vojnu saradnju sa Mađarskom. Potpisivali smo okvirne sporazume i memorandume o vojnoj saradnji koji nijesu rezultirali strateškom saradnjom. Ponavljam, mi moramo biti usmjereni jedni na druge. Mnogi će to vidjeti kao utopiju, ali smatram da bi najbolji bezbjednosni savezi bili oni između država bivše Jugoslavije bez obzira što sada između političkih elita vladaju određeni animoziteti. Ono što je najveća opasnost za destabilizaciju regiona nijesu same zemlje regiona jer one nemaju kapacitet da se međusobno ugroze, već kreiranje geopolitičkog vakuuma u regionu u kojem bi velike sile nastojale da ostvare svoje sopstvene interese preko zemalja u regionu. Bitno je da ne dozvolimo da postanemo alat u tuđim rukama.
Igor Tabak: Hrvatskoj je potpuno u redu da svi naši susjedi međusobno sarađuju. Pa makar to bile i EU kandidatkinje koje tvrde da su neutralne, a naoružavaju se bog zna s koje strane. Saradnja Mađarske i Srbije ne da nam nije problem, nego je dobro došla. Ovih dana se iz francuskih izvora čulo da čitav niz NATO i EU zemalja nastoji Srbiju uvezati u razne programe saradnje ne bi li se time izbjegle čudne situacije u koje se Beograd periodički dovodi. Time bi se podigla bezbjednost regije i smanjio rizik od konflikta. To je ono što u krajnjoj liniji vidimo i u odnosima Mađarske i Srbije, Bugarske i Srbije, Rumunije i Srbije, Grčke i Srbije. To je, u stvari, aktivnost kojom Europska unija nastoji srediti svoje dvorište, pa time i hrvatsko susjedstvo.
Vojska kao vaspitač?
Omer Karabeg: Hrvatska je krajem oktobra prošle godine donijela odluku o ponovnom uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Zašto je to uradila?
Igor Tabak: Ima tu više razloga. Jedan od češće spominjanih je najava povratka vojnog roka u Srbiji. S druge strane, sada svi gledaju Ukrajinu i manjak ljudi u vojnim operacijama. Evropska unija je u više navrata raspravljala o mogućem aspektima pomoći Ukrajini. Hrvatska učestvuje u koaliciji voljnih koja se formirala u kontekstu evropske pomoći Ukrajini. Sve je to dovelo do preispitivanja vlastitih vojnih kapaciteta u klasičnom, konzervativnom smislu – koliko je vojnika potrebno da se rasporede na granici pri tome zaboravljajući na policiju koja je možda i brojnija od vojske i koja kontroliše naše šengenske granice.
Onda su se ljudi krenuli sjećati svoje mladosti kad su služili vojsku, pa bi htjeli da im mlade odgaja neko drugi, a ne roditelji i škola, vojska im dođe kao neko ko treba tjerati mlade da ustaju rano i da ih uči kako namještati krevet. To je bio koloplet razloga koji su utcali da Hrvatska napravi taj korak kao da je granična zemlja sa Rusijom ili Bjelorusijom. A opšta obveza služenja vojnog roka je zastario sistem čije će se mane ponovno pokazati na isti način kao što su bile vidljive prije nego što je Hrvatska taj sistem zamrznula krajem 2007. godine.
Omer Karabeg: U Srbiji se dugo najavljuje uvođenje obaveznog vojnog roka. Može li se očekivati da će sada i Srbija nakon Hrvatske donijeti tu odluku?
Nikola Lunić: Političari to najavljuju, ali ja sam skeptičan iz prostog razloga što je u Srbiji duboka politička i društvena kriza koja se neće riješiti bez vanrednih izbora koji se najavljuju za kraj godine. Ne vjerujem da će vlast uvesti obavezni vojni rok prije izbora jer bi to generisalo još veću opstrukciju i bunt u narodu, posebno među mladim ljudima. Kada se zalažu za uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, političari veoma često koriste argument vaspitanja mladih.
Biću jasan – vojna obuka nikad nije bila vaspitavanje. To je uvijek bio dril i obuka koja nema apsolutno nikakve veze sa vaspitavanjem. Kada je riječ o stručnom kontekstu, za 75 dana, koliko bi trajao obavezni vojni rok u Srbiji – 60 dana obuke i 15 dana vojnih vježbi – može se izvesti samo opšta vojna obuka bez imalo mogućnosti da se regruti obuče u nekim specijalističkim vještinama. A, kao što smo vidimo iz ukrajinskog rata, rat je evaluirao u takvom smjeru da su svakoj vojsci neophodne specijalističke vještine koje se za 75 dana ne mogu steći.
Neodrživa neutralnost
Omer Karabeg: Da li se trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu, stvarna ili virtuelna, može svesti na rivalstvo između Srbije i Hrvatske?
Igor Tabak: Mislim da ne. Jer Hrvatska sve što radi u odbrani mora uvelike objašnjavati i usklađivati sa saveznicima. A naši saveznici nijesu samo u regiji, nijesu samo naši susjedi. Hrvatska je ušla u dvije velike asocijacije – Evropsku uniju i NATO – koje su potpuno promijenile karakter naših odnosa. Naša kompletna logistika je okrenuta na tu stranu. Sa evropskim zemljama rade se zajedničke nabave oružja i razvoj novih tehnologija u sklopu evropskog razvoja odbrane.
Nama je trenutno problem kako doći do zajedničkih evropskih sredstava i kako našu malu i skromnu odbrambenu industriju uvezati u evropske projekte, na koji način joj osigurati pristup NATO i EU novcem da bi mogla razvijati napredne tehnologije. To su izazovi koji su puno širi od naših odnosa bilo sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom ili Slovenijom. To su naši problemi. A susjedstvo je, nažalost, nestabilni okvir iz kojeg bismo najradije iskoračili u nešto pristojnije, normalnije da se možemo stvarno koncentrisati na ove bitne stvari.
Nikola Lunić: I ja mislim da ne postoji rivalstvo između Srbije i Hrvatske u naoružavanju. Ne mogu isključiti da u glavama nekih ljudi to postoji, ali objektivno sagledavajući situaciju i geopolitiku regiona mislim da ne samo ne postoji, nego i da ne bi ni trebalo da postoji. Mi bismo se trebali kompatibilno razvijati, možda čak imati neke zajedničke integrisane sisteme. Jer sadašnji tehnološki razvoj je takav da Srbija samostalno ne može odgovoriti na sve bezbjednosne rizike.
Hrvatska to radi kroz organizaciju NATO, a Srbija je izabrala virtuelnu i neodrživu vojnu neutralnost koja u ovakvim vremenima može predstavljati egzistencijalnu opasnost ne samo za državu, nego i za naciju. Ukoliko se pogrešno percipiraju bezbjednosni problemi, onda se moraju snositi i posljedice. Za Beograd je u ovom trenutku strateški važno da reši normalizaciju odnosa sa Prištinom. To je još više važno Zapadu, odnosno Evropskoj uniji. Zašto? Zato što je Zapad želio da vidi Kosovo kao jedinstveni slučaj. Međutim, Kosovo je očigledno postalo presedan u međunarodnim odnosima koji se sada pojavljuje širom planete.
Moramo vidjeti da li smo posvijećeni Vestfalskim postulatima – suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Beograd ne smije da vrluda u spoljnoj policiji. Ne smije da se sakriva ispod kamena što je ovih dana preporučio predsjednik Vučić. Nego upravo suprotno – treba da jasno stavi do znanja koje su nam vrijednosti, koji su nam principi i da na tome ustraje bez obzira na cijenu.
Propaganda
Omer Karabeg: I na kraju, da li su sve te najave o kupovini oružja i svi ti sporazumi o vojnoj saradnji više namijenjeni domaćoj javnosti, nego što će to stvarno biti realizovano?
Igor Tabak: Ja mislim da tu treba jako ozbiljno sagledati stvari. Ova jesen donijela je famoznu vojnu paradu u Beogradu koju su jako pažljivo gledali svi susjedi, a posebno sve članice NATO i Evropske unije. Na njoj se vidjelo puno ruske vojne tehnike, čak i bjeloruske, vidjela se i kineska i izraelska vojna tehnika. Za NATO i Evropsku uniju Bjelorusija i Rusija su pod sankcijama, a Kina je direktan trgovinski i ekonomski takmac. Takve saradnje stavljaju Srbiju van potencijalnog EU članstva. I Izrael je za mnoge EU države problematičan.
Hrvatska je u jednom momentu razmišljala o kupovini borbenih aviona iz Izraela, pa se onda jasno pokazalo koliko je to nesklopivo sa NATO kontekstom. Znate, neutralnost je jako dobra kad ju se deklariše, ali da bi neutralnost imala svoj smisao sve okolne zemlje moraju je priznati kao stvarno stanje. Bojim se da status Srbije, kao, ako se ne varam, jedine evropske države koja nije uvela sankcije Rusiji govori nešto drugo. I stvara problem povjerenja za sve ostale koji su u nekim drugim kontekstima. I to je regionalni problem.
Nikola Lunić: Mislim da u svemu tome što se radi oko naoružavanja i vojne saradnje ima propagande za domaću javnost. Jer, govorim o Srbiji, organizovati vojnu paradu i sajam naoružanja u roku od tri dana sasvim sigurno znači da se promovišu kohezija i političko jedinstvo. Međutim, to je djelimično i percepcija geopolitičke nestabilnosti i miješanja velikih sila i spoljnih igrača, u ovom slučaju Turske, u prilike na Balkanu. Jer kad ministar spoljnih poslova Turske otvoreno i eksplicitno poziva na islamsko ujedinjenje, onda to izaziva određenu vrstu zebnje da bi se to moglo eventualno odraziti i na naš region.

RSE: Koje oružje je Srbija tajno nabavila?

U Crnoj Gori je, prema nezvaničnim podacima koje Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) dostavljaju lokalne, u četvrtak boravilo 12,46 hiljada turista, što je ostvarenje od 91 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Direktorica NTO Ana Tripković Marković kazala je u intervjuu agenciji Mina-business da su dominantni turisti iz regiona, kao i iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Poljske, Kine, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Trenutni broj turista predstavlja rast od 62 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
Tripković Marković je, govoreći o zimskoj turističkoj sezoni, kazala da je anketa koju su sproveli pokazala da turistička privreda ima visoka očekivanja kada je riječ o zimskoj sezoni.&nbsp;
- Rezultati prvog dijela sezone, koji se odnose na novogodišnje praznike, su opravdali ta očekivanja. Lokalne destinacije su pripremile kvalitetne i raznovrsne programe, što je značajno doprinijelo velikoj posjećenosti tokom prazničnog perioda - navela je Tripković Marković.&nbsp;
Ona je kazala da ih raduje i činjenica da će i ostatak zimske sezone biti obilježen atraktivnim manifestacijama. Posebnu pažnju privlače događaji poput Kotor Winter Fest, a od 13. februara počinje i Praznik mimoze, jedna od najprepoznatljivijih i najdugovječnijih manifestacija u Crnoj Gori i regionu, koja iz godine u godinu okuplja veliki broj domaćih i stranih posjetilaca.
Na pitanje koje su glavne aktivnosti, kampanje i strateški prioriteti koje NTO planira za tekuću godinu, Tripković Marković je odgovorila da će u narednom periodu, NTO nastaviti intenzivnu promociju Crne Gore kroz prisustvo na najvažnijim međunarodnim sajmovima i B2B događajima, uključujući ITB Berlin, WTM London, FITUR Madrid i sajam u Njujorku.&nbsp;
- Poseban fokus biće na direktnom povezivanju sa turoperatorima kroz B2B događaje i podsticajne mjere. Nastavljamo s realizacijom kampanje Uncover Your Wild Side, koja će biti prilagođena različitim tržištima, kako bi se dodatno osnažio imidž Crne Gore kao autentične i raznovrsne destinacije - rekla je Tripković Marković.
Ona je poručila da će strateški promovisati oblike turizma koji doprinose produženju sezone i razvoju cjelogodišnje turističke ponude, sa akcentom na aktivni, kulturni i MICE turizam.&nbsp;
- U cilju jačanja MICE segmenta, planirano je učešće na specijalizovanim sajmovima i događajima, ali i sprovođenje podsticajnih mjera usmjerenih na podršku organizaciji događaja i unapređenje MICE kapaciteta - navela je Tripković Marković.
Pored toga, kako je dodala, nastavljaju sa primjenom podsticajnih mjera za partnerstva sa turoperatorima i turističkim agencijama, kroz zajedničke kampanje i podršku organizovanim avio-dolascima, čime se dodatno podstiče turistički promet sa prioritetnih tržišta.
- U fokusu će biti i digitalni marketing s ciljem preciznog targetiranja i povećanja vidljivosti destinacije u online prostoru. Nastavljamo s projektom Montenegro Quality, koji za cilj ima podizanje kvaliteta turističke ponude i unapređenje ukupnog iskustva gostiju u destinaciji kroz sertifikaciju u turizmu - navela je Tripković Marković.&nbsp;
Prema njenim riječima, u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti Crne Gore kao turističke destinacije visokog kvaliteta, NTO ove godine realizuje aktivnosti u pravcu unapređenja destinacijskog menadžmenta. U okviru tih aktivnosti, radiće sa tri odabrane destinacije u Crnoj Gori na jačanju kapaciteta za efikasno upravljanje turizmom kroz šest ključnih oblasti: strateško upravljanje, analize i istraživanja, razvoj turističkih proizvoda, promociju i brendiranje, digitalizaciju i inovacije, kao i monitoring i evaluaciju.&nbsp;
- Cilj je da svaka destinacija dobije konkretne smjernice, edukaciju i podršku kako bi se unaprijedila njena ponuda i povećala konkurentnost na tržištu. Jedan od noviteta biće i uvođenje digitalne destinacijske kartice, kao inovativnog alata za promociju Crne Gore i unapređenje turističkog iskustva - rekla je Tripković Marković.&nbsp;
Ona je kazala da im je cilj da podstaknu povezivanje nosioca marke kvaliteta (MQ) i drugih visoko-kvalitetnih pružaoca usluga, te da omoguće turistima jednostavan pristup popustima, pogodnostima i kreiranje itinerera tokom cijele godine.
Oko 1,5 miliona turista tokom tri mjeseca ljetnje sezone
Tripković Marković je, govoreći o protekloj ljetnjoj turističkoj sezoni, kazala da je tokom tri mjeseca ljetnje turističke sezone Crnu Goru posjetilo oko 1,5 miliona turista, što predstavlja rast od približno tri odsto u odnosu na isti period prethodne godine.&nbsp;
- Najveći broj posjetilaca dolazio je sa tržišta regiona, Njemačke, Velike Britanije i Francuske, a primjetan je i rast broja turista sa tržišta Poljske, SAD i baltičkih zemalja - navela je Tripković Marković.&nbsp;
Prema njenim riječima, posebno ohrabruje činjenica da se bilježe pozitivni rezultati u predsezoni i postsezoni, što ukazuje na napredak u razvoju cjelogodišnjeg turizma. Prema podacima Monstata, u septembru je boravilo oko 313 hiljada turista, što je 13 odsto više u odnosu na isti mjesec 2024. godine, dok je u oktobru registrovano više od 180 hiljada turista, odnosno deset odsto više u odnosu na 2024. godinu.
- Kada je riječ o izazovima, turistička privreda je u anketi koju smo sproveli posebno istakla infrastrukturna pitanja, saobraćajne gužve i radove na putevima. Upravo su to oblasti na koje je neophodno dodatno usmjeriti pažnju kako bi se unaprijedilo ukupno iskustvo turista - ocijenila je Tripković Marković.
Promotivne aktivnosti na velikom broju tržišta
Na pitanje na kojim tržištima NTO trenutno najintenzivnije sprovodi promotivne aktivnosti, Tripković Marković je odgovorila da promotivne aktivnosti NTO obuhvataju veliki broj tržišta, čime se kontinuirano radi na diverzifikaciji turističke tražnje i jačanju pozicije destinacije na globalnoj mapi.&nbsp;
- Poseban fokus usmjeren je na ključna emitivna tržišta, Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku, dok se promotivne aktivnosti realizuju i na drugim značajnim tržištima poput Poljske, Austrije, Španije, skandinavskih i baltičkih zemalja, kao i Kine i SAD-a - rekla je Tripković Marković.
Ona je, kao vrlo značajnu aktivnost, istakla partnerstvo sa turoperatorima i turističkim agencijama kroz program podsticajnih mjera. Putem te mjere ostvarena je saradnja sa 12 renomiranih međunarodnih turoperatora, među kojima su Jet2holidays, easyJet holidays, TUI, Expedia, Reisen Aktuell i eSky.&nbsp;
- U okviru ovih partnerstava realizuje se ukupno 18 zajedničkih marketinških kampanja, čiji se ukupni doseg procjenjuje na oko 85 miliona, što značajno doprinosi diverzifikaciji turističkog tržišta imajući u vidu da smo time obuhvatili i tržišta poput Španije, SAD, Kanade, Poljske i skandinavskih zemalja - objasnila je Tripković Marković.&nbsp;
Prirodno partnerski odnos sa lokalnim turističkim organizacijama
Na pitanje da ocijeni saradnju NTO sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom i koliko je važno jedinstveno predstavljanje Crne Gore na međunarodnom tržištu, Tripković Marković je odgovorila da saradnja sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom predstavlja osnovu svih aktivnosti NTO-a.
- Riječ je o prirodnom partnerskom odnosu, jer samo kroz zajedničko djelovanje svih aktera u turizmu možemo efikasno promovisati destinaciju, unapređivati ponudu i odgovoriti na zahtjeve savremenog tržišta - smatra Tripković Marković.&nbsp;
Dodatno jačanje saradnje sa turističkom privredom ostvaruje se kroz brojne projekte i inicijative, među kojima se posebno izdvaja &nbsp;Montenegro Quality. Taj projekat, razvijen u skladu sa međunarodnim standardima, usmjeren je upravo na unapređenje kvaliteta ponude i jačanje konkurentnosti domaćih turističkih subjekata.&nbsp;
- Riječ je o oznaci kvaliteta koja se dodjeljuje na osnovu jasno definisanih i objektivnih kriterijuma, kao i iskustava gostiju, a danas je nosi više od 50 turističkih subjekata u Crnoj Gori. U okviru projekta organizuju se edukacije i radionice za turističku privredu, čime se dodatno osnažuje partnerstvo i stvaraju temelji za dugoročan razvoj turizma - navela je Tripković Marković.
Na pitanje koje su ključne promotivne aktivnosti i projekti koje je NTO realizovala tokom prethodne godine i kakvi su bili njihovi rezultati, Tripković Marković je odgovorila da su promotivnim aktivnostima tokom prošle godine obuhvatili oko 20 ključnih emitivnih tržišta.&nbsp;
- Učestvovali smo na 18 međunarodnih sajmova, uključujući prestižne sajmove u Londonu (WTM), Njujorku, Berlinu, Rigi, Minhenu i Frankfurtu, čime je ostvarena snažna prisutnost na globalnoj turističkoj sceni - kazala je Tripković Marković.
Ona je podsjetila da su organizovane studijske posjete predstavnika renomiranih svjetskih medija iz Njemačke, Velike Britanije, Belgije, SAD-a, Španije i drugih zemalja, što je rezultiralo medijskim objavama o Crnoj Gori u publikacijama kao što su The Telegraph, Conde Nast Traveler, ADAC Reisemagazin, Snow i Wings magazine.
- Posebna pažnja bila je posvećena direktnom povezivanju sa turoperatorima. Pored pomenutih podsticajnih mjera, organizovan je kongres belgijskih turoperatora sa prisustvom oko 160 učesnika. Pored toga, NTO je učestvovala na B2B događajima u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj i Belgiji - precizirala je Tripković Marković.
Posebno se, kako smatra, istakla kampanja Uncover Your Wild Side, čiji je promotivni film osvojio do sada rekordan broj nagrada na tri kontinenta. Najznačajnije priznanje je drugo mjesto na prestižnom globalnom takmičenju pod pokroviteljstvom UN Turizma, gdje se Crna Gora, u konkurenciji više od četiri hiljade filmova iz 50 zemalja, našla među pet najboljih destinacija uz Švajcarsku, Švedsku i Portugal.&nbsp;
- Film je, pored toga, nagrađen i na vodećim međunarodnim festivalima turističkog filma, kao i prestižnim Webby Awards, što potvrđuje njegov snažan međunarodni odjek - dodala je Tripković Marković.
Crna Gora je, kako je kazala, tokom čitave godine bila među deset najbolje ocijenjenih destinacija u mjesečnim izvještajima Evropske komisije za putovanja, što dodatno potvrđuje uspješnost sprovedenih aktivnosti i povećan interes turista za našu zemlju.

Tag: ministarstvo-prostornog-planiranja-urbanizma-i-drzavne-imovine