<p>Lider Pokreta za promjene <b>Nebojša Medojević</b> ustvrdio je da je ljetnja sezona već kritična i na tome zahvalio Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima turizma i urbanizma - na čijem su čelu <b>Simonida Kordić</b> i <b>Slaven Radunović</b> iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).</p>
<p>- Prodavnice bolje rade, kupovna moć je opala, sve manji broj turista iz okruženja, loše urađena priprema, ozbiljni problemi na relaciji Opština - Vlada (Morsko dobro) - naveo je Medojević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNebojsaMedojevi%2Fstatus%2F1944993423674528187&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kako je dodao, svi se žale.</p>
<p>- Previsoke cijene u restoranima, smještaju. Cijene ležaljki zbog visokih cijena zakupa plaža enormne. Sve u svemu, hvala Vladi i resornim ministarstvima turizma i urbanizma - naglasio je Medojević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Medojević: Sezona je već kritična, hvala Vladi i ministarstvima turizma i urbanizma

<p>Zakon o legalizaciji bespravnih objekata utvrđen je na današnjoj sjednici Vlade.</p>
<p>Time, kako je saopšteno iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović, počinje nova era u tom dijelu nadležnosti.</p>
<p>- Građanima će biti pružena šansa da legalizuju svoje bespravne objekte, ali će za eventualne nove nelegalne objekte važiti princip nulte tolerancije - kazali su u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.</p>
<p>Satelitski snimak, čija je izrada upravo ugovorena, će, kažu oni, pokazati sve nelegalne promjene na teritoriji Crne Gore.</p>
<p>- I sankcije će, u skladu sa Zakonom, neselektivno uslijediti. Ovaj zakon stavlja tačku na decenije neuređenosti - uvodi se sistem u kojem se gradi planski, odgovorno i po zakonu - zaključili su oni.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Šansa da se legalizuju bespravni objekti, a za nove nulta tolerancija

<p>Pravo na isplatu obeštećenja bivšim vlasnicima za 2025. godinu ostvariće 4.178 korisnika koji su dostavili svu potrebnu dokumentaciju sa podacima za uplatu, kazao je direktor Fonda za obeštećenje <b>Elmir Kurtagić</b> na konferenciji za medije.</p>
<p>Na konferenciji je govorio i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> koji je podsjetio da je proces restitucije u Crnoj Gori otpočeo je još 2004. godine donošenjem Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, ali da je, kako navodi, dinamika isplate sve do 2022. godine bila toliko skromna da isplata izvršnih rješenja dostavljenih od strane nadležnih komisija nije mogla biti završena ni u tridesetogodišnjem periodu, kao i da je dug po tom osnovu samo rastao.</p>
<p>On je saopštio da je Vlada 19. juna donijela Uredbu o utvrđivanju isplate obeštećenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novčanim sredstvima za 2025. godinu, na osnovu koje će Fond za obeštećenje od 15. jula vršiti isplatu rata za 2025. godinu u procentualno najvišem iznosu od početka primjene Zakona do danas.&nbsp;</p>
<p>- Naime, Uredba je omogućila povećanje rate sa tri odsto godišnje od preostalog iznosa, koji je isplaćivan u periodu od preko 15 godina, na ovogodišnjih maksimalnih 16 odsto, što predstavlja uvećanje za preko pet puta i čime se iznos ukupnog duga Države prema bivšim vlasnicima i korisnicima prava umanjuje za preko devet miliona eura - pojasnio je Radunović.</p>
<p>Kurtagić je napomenuo da se rokovi u kojima se očekuje konačno utvrđivanje visine obeštećenja i završetak postupka ne mogu precizirati zbog složenosti i velikog obima pravne građe koju prvostepene i drugostepene komisije treba da obrade.</p>
<p>Takođe, naglaso je da Fond za obeštećenje daje puni doprinos kako bi se postupak utvrđivanja prava na obeštećenje sproveo pravilno i u skladu sa zakonom i kako bi se svim podnosiocima zahtjeva omogućilo da svoja prava i ostvare.</p>

Fond za obeštećenje: Pravo na isplatu ima više od 4.000 bivših vlasnika imovine

<p>Prostorni plan Crne Gore, kao strateški dokument, najvažniji nakon Ustava Crne Gore, postavlja jasne smjernice za sve buduće investicije i prostorne intervencije, ali ne nameće konkretne građevinske projekte niti specifične lokacije—takve odluke ostaju u nadležnosti opština koje, kroz svoje prostorno-urbanističke planove, donose konačne urbanističke i građevinske odluke. Na taj način čuvamo autonomiju lokalnih samouprava, uz obaveznu usklađenost sa nacionalnim smjernicama, poručeno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.</p>
<p>Podsjećamo, Skupština je danas glasovima poslanika parlamentarne većine usvojila Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.0627%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fskupstina-usvojila-prijedlog-o-donosenju-prostornog-plana-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Iz Ministarstva kažu da ovaj krovni dokument prostornog planiranja postavlja dugoročne razvojne okvire, definiše prostorne kategorije i strateške prioritete, te predstavlja temelj za održiv, inkluzivan i uravnotežen razvoj naše države.</p>
<p>- Želimo da istaknemo da Prostorni plan funkcioniše van svakodnevnih političkih rasprava i kratkoročnih interesa. Njegova svrha jeste da, bez obzira na promjene vlasti, obezbijedi kontinuitet, stabilnost, te predvidivo i odgovorno korišćenje prostora u naredne dvije decenije. Tim iskusnih stručnjaka, predvođen rukovoditeljkom izrade plana, gospođom Svetlanom Jovanović, uprkos čestim smjenama vlasti u proteklih pet godina, izradio je plan po najvišim profesionalnim standardama i na bazi svih neophodnih analiza i konsultacija - poručuju iz resora <b>Slavena Radunovića</b>.</p>
<p>Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poručuju da daju punu podršku ovom strateškom dokumentu i da su posvećeni njegovoj dosljednoj implementaciji.</p>
<p>- Pozivamo lokalne samouprave da u najkraćem roku usklade svoja planska dokumenta, građevinske investitore da poštuju državne smjernice, te građane i stručnu javnost da aktivno prate i učestvuju u realizaciji projektnih aktivnosti - poručeno je iz tog resora.</p>

MDUP: Prostorni plan ne nameće konkretne građevinske projekte i lokacije, čuvamo autonomiju lokalnih samouprava

<p>Mnogo je bitno da ovaj plan bude usvojen apsolutnom većinom, s obzirom na to da smo se trudili na svaki način da nikakva politika, u smislu strančarenja, ne bude uključena, već da se bavi isključivo interesom države Crne Gore, na način koji je to utvrdila Vlada, a prije svega struka - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović </b>na konferenciji za medije povodom utvrđivanja Prostornog plana Crne Gore.</p>
<p>On je kazao da je juče Vlada utvrdila prijedlog Prostornog plana, te istakao važnost ovog dokumenta s obzirom na to da je baza za buduće prostorno-urbanističke planove, te daje smjernice razvoja i zaštite prostora.</p>
<p>Tokom dana, kako je najavio Radunović, ovaj dokument biće poslat Skupštini Crne Gore.</p>
<p>Rukovoditeljka izrade Prostornog plana<b> Svetlana Jovanović</b> kazala je da je ovo najvažniji strateški dokument i njegove odrednice su važne za svu ostalu plansku dokumentaciju, kako u oblasti infrastrukture, tako u oblasti privrede, tako i u oblasti zaštite prostora.&nbsp;</p>
<p>Ona je istakla da aspekt zaštite prirode mora biti visoko vrednovan, ne samo zato što je Crna Gora ekološka država, nego zato što to mora biti opredjeljenje svih.</p>
<p>- Nije lako u Crnoj Gori planirati infrastrukturu koja ima veliki broj zaštićenih područja prirode i kulturnog nasljeđa, a morfološki je jako zahtjeva za koncipiranje infrastrukturnih rješenja. Nastojali smo u najvećoj mogućoj mjeri to da ispratimo i predlažemo najbolja strateška rješenja - rekla je Jovanović.</p>
<h2>Saglasnost</h2>
<p>Radunović je kazao da razmatraju da one urbanističke planove opština koji su odmakli dovrše, a one koji nijesu da prepuste novim agencijama kojima će da upravljaju lokalne uprave same da završe, a to se odnosi i na Budvu.</p>
<p>- Mislim da što se tiče Budve tu se nije mnogo premnogo odmaklo i možda je bolje da se vrati opštini i da sami odrade taj prostorno-urbanistički plan – rekao je Radunović.</p>
<p>Državna sekretarka u resoru za prostorno planiranje <b>Marina Izgarević Pavićević </b>na pitanje zbog čega je prostorni plan utvrđen bez saglasnosti Agencije na izvještaj o strateškoj procjeni odgovorila je da je odluka donijeta 2018, kao i odluka o strateškoj procjeni o uticaju na životnu sredinu.</p>
<p>- Mi smo dobili od Agencije dobili mišljenje o konfliktima u životnoj sredini koji su prepoznati, a odnose se na HE Komarnica i Veliku plaži, te se apostrofiralo da se vodi računa. Što se tiče zaštite tih područja, to nije u ingerenciji prostornog plana – rekla je Izgarević Pavićević dodajući da se ne mogu "svi konflikti u prostoru riješiti".</p>
<p>Jovanović je dodala da saglasnost neće biti sporna.</p>
<p>- Za HE Komarnica postoji detaljan prostorni plan sa stretškom procjenom na životnu sredinu bez ijedne primjedbe. To je energetski projekat koji je u najvećoj mjeri spreman za realizaciju. Čeka fazu projekta, izdati su urbanističko-tehnički uslovi, podržan je i sa evropskog nivoa. Ukoliko ne dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju neće se raditi – kazala je Jovanović.</p>
<h2>Opšta područja</h2>
<p>Na pitanje kako je moguće da je za projektat Velje brdo u Prijedlogu prostornog plana Crne Gore posvećen samo jedan pasos ona je odgovorila da strateški plan ne definiše detaljna građevinska područja.</p>
<p>- Plan definiše samo opšta područja. Planovi nižeg reda detaljnije definišu namjenu – rekla je Jovanović.</p>
<p>Što se tiče Veljeg brda, neophodno je obezbijediti plansku infrastrukturu i zaštitu prostora.</p>
<p>- Obim izgradnje biće detaljnije sadržan u podgoričkom PUP-u – dodala je Jovanović.</p>
<p>Radi se o kapacitetima koji mogu vremenom da se proširuju.</p>
<p>- Podrška državi da vođenjem stambene politike uzme dio ove problematike u svoje ruke. Ne mislimo da izgradnju stanova samo treba prepustiti privatnom sektoru. Imamo višak stambenih objekata u Podgorici, ali imamo ogroman broj podstanara. U svim evropskim državama, a zašto to ne bi radila i Crna Gora, država mora staviti pod kontrolu određeni broj stanova u državnom vlasništvu i zato je segment posvećen Veljem brdu - istakla je Jovanović.</p>
<p>Radunović je dodao da je važnost ovog dokumenta zato što je baza za izradu novih PUP-ova u drugim opštinama i stvaraju se uslovi za realizaciju projekta Velje brdo.</p>
<p>- Kad bih bio maliciozan, kao neke kolege opozicionari i neki mediji, pitao bih što uopšte brinu o Veljem brdu kad je to fikcija koju smo mi iskoristili u predizborne svrhe. Sad kad se vidi da to nije fikcija, već da Vlada stoji čvrsto iza ovog projekta, da će biti stanova za građane po povoljnim uslovima, a biće i komercijalne prodaje, sad se ide u detalje da li će tri dana prije ili kasnije početi gradnja, da li je svaki dokument na vrijeme završen. Sve će doći na svoje i Velje brdo će biti ukras Podgorice – poručio je Radunović.</p>
<p>Podsjeća građane na medijske i političke pritiske na ljude koji su promovisali projekat Velje brdo, te kad krene priča kako hoće odmah da izgrade naselje za 42.000 građana da nikome to nikada nije ni palo na pamet.</p>
<p>- Nama je cilj da isplaniramo toliko naselje, kako ne bi u budućem periodu imali haos u izgradnji kakav smo zatekli kad smo došli na vlast - da se iskidaju borovi, da se izmještaju ulice. Hoćemo da napravimo plan po kom će moći Podgorica da se razvija u dugom periodu, a dinamika zavisi od potražnje - kazao je Radunović.</p>
<p>Imaju već oko 10.000 prijavljenih građana.</p>
<p>- Možemo reći da nisu svi zainteresovani, ali koliko ih ima koji su podlegli pritisku nekih uticajnih medija, koji se nikad afirmativno ne bave djelatnostima iz ovog ministarstva, već isključivo traže mane i probleme, pa se nisu prijavili. Prva faza u koju smo već ušli i za koju je Koordinaciono tijelo donijelo odluku, koje su za sada neformalne, biće veličine, pričam o broju stambenih jedinica, otprilike kao dva Bloka V, sa kojom se kreće u izgradnju odmah. Konkurs je raspisan za bulevar. Čim se stvore uslovi da krenu građevinske mašine na Velje brdo, počeće gradnja. Hoće li to biti u januaru 2026. ili 2026. u decembru ili 2027. neka građani znaju da to nije bitno, radimo punom snagom, pored svih opstrukcija, nažalost, političke opozicije, medija i dijela nevladinog sektora, a ne vidim razlog jer će sigurno vrlo brzo veliki broj njih stati u red za stanove – ocijenio je Radunović.</p>
<p>Na pitanje za bulevar, odnosno kako je moguće da je raspisan tender za glavni projekat, a nije usvojen prostorno-urbanistički plan, odgovorio je da se radi samo o idejnom rješenju.</p>
<p>Na pitanje o Komarnici Jovanović je odgovorila da su stava da je ovaj energetski projekat neophodan Crnoj Gori.</p>
<h2>Aerodromi</h2>
<p>Jovanović je na pitanje o proširenju aerodroma kazala, pored ostalog, da se u Prostornom planu posvetili pažnju aerodromima u Podgorici i Tivtu, ali da su veliku pažnju posvetili i beranskom aerodromu, te da predlažu da bude u kategoriji međunarodnih aerodroma, o čemu će odluku donijeti Agencija za civilno vazduhoplovstvo.</p>
<p>- Problem aerodroma u Beranama što je uzurpiran u prostoru iako ima divan prostor. U plan smo unijeli površine o neposrednom okruženju aerodroma u kom nije dozvoljena gradnja – rekla je Jovanović.</p>
<p>Još nema teritorijalnog razgraničenja Tuzi i Zete, te da će od toga zavisiti proširenje podgoričkog aerodroma.</p>
<p>- Nakon toga granice koje se utvrde biće sastavni dio ovog plana. U tom smislu će se govoriti o aerodromu, kolektoru i drugim problemima. Moramo da posmatramo i van sopstvenih granica opštine, zato se ukazuje na saradnju – navela je Jovanović.</p>
<h2>Plaže</h2>
<p>Na pitanje što će biti sa plažama koje ove turističke sezone neće imati zakupce Radunović je istakao da će one plaže koje ne mogu biti izdate do 15. jula one će biti predate građanima na slobodno korišćenje, te da neće imati mobilijar.&nbsp;</p>
<p>Tako će, prema njegovim riječima, biti do momenta do kad neko ne potpiše četvorogodišnji ugovor.&nbsp;</p>
<p>- Kašnjenje je isključivo proizvod što su ti bivši vlasnici željeli na jedan polukriminalan način željeli da dođu do tih plaža za mnogo manje novca, a pošto će se oni isti uglavnom prijaviti red je da i ispaštaju – naveo je Radunović.</p>
<p>Precizirao je da se za nekih 500 od 560 plaža već zna zakupac, te da su ostali da se ponove tenderi za nekih 40ak plaža za koje se niko nije prijavio.&nbsp;</p>
<p>- Tako je bilo i 2019, ali je Morsko dobro dužno da raspiše tender dva puta. Tu je i 18 plaža gdje su ponuđene basnoslovne cifre, da bi se potom odustalo, da bi se omogućilo da uglavnom bivši zakupci po nižim cijenama zaduže te plaže za manje iznose, a što smo mi rekli da nećemo dozvoliti. Ti se tenderi ponavljaju. Mislim da je više od pola ponovljeno. Veliki je problem što oni koji treba da bude obaviješteni da se tender ponavlja, ili oni koji treba da potpišu sporazum, izbjegavaju poštu, razvlače rokove i tako dalje, vršeći pritisak na Morsko dobro, naše ministarstvo i čitavu Vladu. Mi smo davno donijeli odluku da nećemo popustiti ni pred kakvim ovakvim marifetlucima i da ćemo biti pravedni do kraja - poručio je Radunović.</p>

Jasmina Beharovic

Radunović: Mnogo bitno da Prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, Velje brdo biće ukras Podgorice

<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović </b>kazao je da je još na sastanku sa reisom <b>Rifatom ef. Fejzićem </b>poručio<b> </b>da on u svom mandatu nikad neće srušiti nijedan objekat, pa ni džamiju "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici.</p>
<p>- Iz Bošnjačke stranke su se kasnije u to uključili i jedan od mojih kolega ministara, a visoki funkcioner te stranke, je bio kod mene i njega sam obavijestio da ćemo sačekati da se prijave za legalizaciju i da nema ništa od rušenja. Očigledno su politički ili neki drugi razlozi učinili da se gura ta priča kako će Slaven Radunović da ruši džamiju. Jednostavno je neko trebalo samo da ih informiše o tome što su razgovarali sa mnom - naveo je Radunović, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovic-rusenju-dzamije-mora-da-prethodi-elaborat-do-danas-nije-sproveden-ugovor-o-kupoprodaji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ministar je podsjetio da nije njegova odluka o rušenju džamije, već je rješenje donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni.&nbsp;</p>
<p>Radunović je potom je pokazao fotografiju Isa Mahmutovića koji je, kako je rekao, dovoljno zadužio njega i pravoslavce u Crnoj Gori.</p>
<p>- On je odbio da ruši kapelu na Lovćenu - naveo je Radunović.</p>
<p>Poslanik BS-a <b>Amer Smailović</b> iskazao je zadovoljstvo zbog ovakve odluke Radunovića, ističući da je ovo situavija u kojoj se treba odgovorno ponijeti.</p>
<p>- Dobili smo uvjeravanja da neće biti rušenja odbjekta. Drago mi je što čujem da se objekat neće rušiti. Sigurno da to niko ne bi dozvolio da se desi - poručio je Smailović.</p>
<p>Radunović je odgovorio da je blago razočaran riječima Smailovića, odnosno što BS javnost o ovome nije obavijestila na vrijeme.</p>

Tamara Klikovac

Radunović: Dok sam ministar neće se rušiti "Husein Kovač" džamija

<p>Izjava premijera <b>Milojka Spajića</b> da će prvi stanovi izgrađeni u projektu "Velje brdo" biti završeni sredinom naredne godine, ostaće vjerovatno samo još jedno neispunjeno (predizborno) obećanje – projekat nije ni započet, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Dan su kazali da se o tom pitanju neće oglašavati dok se ne usvoji Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorica.</p>
<p>Dan je pitao Ministarstvo koliko je građana dosad, putem sajta veljebrdo.gov.me, iskazalo interesovanje za kupovinu stana, da li se u ovom trenutku preduzimaju aktivnosti u pravcu početka realizacije ovog projekta, da li postoje prepreke za početak njegove realizacije, te da li i dalje imaju očekivanja da bi prvi stanovi mogli biti gotovi sredinom 2026. godine. To je, na predstavljanju projekta "Velje brdo", osam dana prije podgoričkih izbora izjavio predsjednik Vlade Milojko Spajić.</p>
<p>– Povodom Vašeg zahtjeva, ovim putem Vas informišemo da dok se PUP Podgorica ne usvoji, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine neće se oglašavati u vezi sa projektom "Velje brdo" – odgovor je iz resora ministra <b>Slavena Radunovića </b>na  upit tog lista.</p>
<p>Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima predstavljen je 21. septembra prošle godine. Spajić je tada najavio da će prvi stanovi na tržištu biti sredinom naredne godine i da će kvadrat koštati 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.</p>
<p>– Amerika ima američki san. Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san – rekao je Spajić osam dana uoči lokalnih izbora u Podgorici.</p>
<p>Prema tadašnjoj računici predstavnika Vlade, rata kredita za stan od 100 kvadrata iznosila bi 390 eura s tokom otplate od 30 godina. Mjesečna rata za stan od 60 kvadrata navodno će iznositi 290 eura.</p>
<p>Projekat je planiran na površini od 923 hektara, a na Veljem brdu bi, prema ranijim najavama predstavnika Vlade, trebalo da živi 42.000 ljudi.</p>

"Velje brdo" – premijerovo obećanje nedosanjani crnogorski san

<p>Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predlaže Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je <b>Slaven Radunović</b>, da zaustavi izradu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnje objekata.</p>
<p>U dokumentu, koji potpisuju generalna sekretarka Inženjerske komore Crne Gore <b>Zdenka Perović</b>, predsjednik Strukovne komore arhitekata mr <b>Novica Mitrović </b>i predsjednik Skupštine Strukovne komore arhitekata<b> Jakov Lopušina</b>, istaknuto je da „planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku“.</p>
<h2><b>Humanost i izolacija</b></h2>
<p>Savremene politike razvoja arhitekture i urbanizma u evropskim zemljama, kako navode, prepoznaju značaj izgrađenog okruženja kao ključnog faktora za kvalitet života građana.</p>
<p>- Planiranje prostora koji nema elemente održivosti i humanosti dovodi do izolacije čovjeka od prirodnog okruženja i negativno utiče na zdravlje, produktivnost i sreću korisnika prostora. Imajući u vidu da ovaj dokument nije urađen na način da zadovoljava potreban nivo nacrta planskog dokumenta, a da istovremeno nije urađen u skladu s planerskim pristupom koji bi predstavljao drastičan otklon od dosadašnjeg planiranja kojem svjedočimo gotovo decenijama, predlažemo da se izrada Izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice zaustavi - poručili su iz Strukovne komore arhitekata.</p>
<p>Predlažu i da se nakon usvajanja novog zakona o uređenju prostora i prostornog plana Crne Gore, u skladu sa novim zakonskim rješenjem, počne izrada novog prostorno-urbanističkog plana lokalne samouprave, koji će biti urađen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa.</p>
<h2><b>Primjedbe na planska rješenja</b></h2>
<p>U dokumentu povodom nacrta izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice navode da primjedbe dostavljaju nakon detaljne analize nacrta ovog akta, a koji je razmatran na Izvršnom odboru Strukovne komore arhitekata i javne debate za svoje članove 20. decembra prošle godine.</p>
<p>U okviru primjedbi na planska rješenja navode da je predloženi akt u nacrtu planskog dokumenta u suprotnosti sa članom 2 stav 1 tačka 2 Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata koji definiše ciljeve planiranja i izgradnje: „Ravnomjeran i regionalno uravnotežen prostorni razvoj Crne Gore usklađen sa potrebama društva, privrede i kapacitetima prostora“.</p>
<p>- Istovremeno, planski dokument je u suprotnosti sa smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore donešenog za period do 2020. godine (na osnovu koga se radi izmjena ovog planskog dokumenta): „Mjere ekonomske politike na nivou Crne Gore moraju biti u funkciji realizacija opredjeljenja ovog Plana. Njima je, prije svega potrebno obezbijediti ravnomjeran regionalni razvoj, prvenstveno kroz brzi razvoj sjevernog regiona i sela“ – ističu iz Strukovne komore arhitekata.</p>
<p>Dodatno, kako navode, nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori.</p>
<p>Ovaj dokument, kako dodaju, naglašava i ograničavanje stambene izgradnju van naselja na već formirana građevinska područja (bez novih stambenih zona), kao i da stambenu izgradnju, koja je suprotna strateškim opredjeljenjima, po područjima i kapacitetima treba ograničiti revizijom aktuelnih planova (važeći PUP-ovi i oni čija izrada je u toku, detaljnih planova, po principima istovremenosti i susretnosti planova/planiranja, precizirati i dodatno provjeriti opšta opredjeljenja).</p>
<blockquote>Nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori</blockquote>
<p>- U skladu sa tim, ovakav planski dokument je i u suprotnosti sa članom 8 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji naglašava: „Planski dokumenti moraju biti međusobno uskladeni“ – precizirano je u dokumentu.</p>
<h2><b>Migracije</b></h2>
<p>Nacrt PUP-a, kako dodaju, nije usklađen sa ciljevima i smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore i Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata, „ali bi istovremeno ovako ambiciozno postavljen prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata i opštine Tuzi i Zetu, još više podstakao već izražene migracije iz sjeverog dijela Crne Gore u pravcu centralne regije“.</p>
<p>- Migracije su registrovane i nedavnim popisom stanovništva, ali i analizom u nekoliko strateških dokumenta koje se tiču uravnoteženog razvoja Crne Gore. Podaci dobijeni popisom iz 2023. godine su pokazali da u Pogorici živi 180.186 stanovnika, da ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stanova. Imajući u vidu da postojeća planska dokumentacija u Podgorici omogućava 112.679 stanova, da prema procjenama imamo više od 20.000 nelegalnih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici u ovom trenutku i ovim planom nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.</p>
<p>Dodaju da se prostorni plan glavnog grada bilo koje države ne može samo posmatrati kao lokalni planski dokument (posebno u slučaju Crne Gore, gdje u Podgorici stanuje gotovo trećina stanovništva), već kao plan sa mnogo šireg aspekta i uticajem na čitav prostor Crne Gore.</p>
<h2><b>Savremeno planiranje&nbsp;</b></h2>
<p>Ovaj nacrt planskog dokumenta potencira, kako navode, procese tačkastog planiranja, koji se u savremenim shvatanjima planiranja prostora i urbanog razvoja grada smatraju u potpunosti neprihvatljivim.&nbsp;</p>
<p>- Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa – ocijenili su u Strukovnoj komori arhitekata.</p>
<p>Infrastrukturna rješenja ovog planskog dokumenta su, kako su kazali, u velikom broju slučajeva potpuno zanemarena ili loše riješena.&nbsp;</p>
<p>Dodaju da citati iz mišljenja na korigovani nacrt ovog planskog dokumenta za fazu hidrotehnička infrastruktura (u dijelu Velje Brdo) najbolje ilustruju kvalitet predloženih tehničkih rješenja:</p>
<p>- Planom praktično nije razmatrana tehnička infrastruktura, samo su navedene želje bez dokaza da li su ostvarive. Nisu obrađivane potrebe za vodom, te je nepoznato koliko vode treba za predloženi savremeni grad. Nije analizirano da li će izgradnja jednog velikog grada na Veljem brdu imati uticaja na izvorišta Mareza – citirali su u dokumentu.</p>
<blockquote>Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa&nbsp;</blockquote>
<h2><b>Saobraćajna infrastruktura</b></h2>
<p>U dijelu saobraćajne infrastrukture u Strukovnoj komori arhitekata sugerišu da treba „obezbijediti dodatnu vezu naselja sa sjevero-zapadne strane na putu za Spuž, iako se planiranjem takve saobraćajnice izlazi iz obuhvata PUP-a (može podržati PPCG čija je izrada u toku)“.</p>
<p>- Pored činjenice da je planirana infrastrukura loše riješena ili nije riješena, posebno zabrinjava činjenica da član Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj sugeriše da se plan višeg reda usklađuje na osnovu plana nižeg reda, iako Zakon o planiranju prostora i izgradnje objekata definiše potpuno suprotno i sugeriše da s problem riješi novim PPCG-om, iako je zakonski osnov za izmjene novog planskog dokumenta Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (isto je jasno definisano u odluci o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice“ – navode u dokumentu.</p>
<p>Nacrt planskog dokumenta, kako su rekli, sadrži veliki broj djelova koji nisu usklađeni u tekstualnom i grafičkom dijelu.</p>
<p>- Za veliki broj lokacija (zbog konciznosti primjedbi nećemo ih navoditi) očigledna su različita planska rješenja u tekstualnom i u grafičkom dijelu, te je stoga isti nespreman za fazu nacrta plana – dodaju iz Strukovne komore arhitekata.</p>
<h2><b>Šume i zemljište</b></h2>
<p>Ovaj nacrt dokumenta, kako ističu, nije u skladu sa članom 45. stav 1 Zakona o šumama, prema kojem se jasno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća isključivo u tri slučaja:</p>
<blockquote>Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama</blockquote>
<p>- radi izgradnje objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje;</p>
<p>- u slučajevima kada se utvrdi javni interes posebnim zakonom ili na osnovu zakona i</p>
<p>- postupku komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu sa zakonom.</p>
<p>- Ni jednim pravnim aktom u okviru nacrta dokumenta nije definisan javni interes za izgradnju investicionog projekta Velje Brdo, pa nije jasno na osnovu čega je usvojen navedeni planerski pristup bez pravnog osnova – ocijenili su u dokumentu.</p>
<p>Planski dokument, kako su precizirali, karakteriše prenamjena zemljišta koje je bilo predviđeno kao zona sporta, rekreacije ili zelenih površina u građevinsko zemljište, pri čemu posebno ističu lokacije u trećoj zoni parka prirode rijeka Zeta koje se nalaze u neposrednoj blizini vodoizvorišta.</p>
<p>- Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama – naglasili su u dokumentu.</p>
<blockquote>Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu</blockquote>
<p>Nekontrolisanom gradnjom koja traje već decenijama, kako su upozorili, trajno se gube prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu.&nbsp;</p>
<p>- Posebno ističemo dvije lokacije koje je nacrt planskog dokumenta morao da tretira na kvalitetniji i analitički način: Mareza i Ćemovsko polje. U ovim zonama neophodna je primjena standarda zaštite životne sedine i prirode kako bi se poboljšalo njihovo biološko stanje, imajući u vidu da se radi o zonama koje pripadaju parku prirode, odnosno jednoj od posljednjih stepa u ovom dijelu regiona. Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu – sugerišu u Strukovnoj komori arhitektata.</p>
<p>Ocjenjuju i da planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku.</p>
<p>- Nedostatak jasnih razvojnih strategija i dominacija privatnih interesa stvorili su ambijent u kome dolazi do gubitka kreativnog pristupa u planerskoj praksi u Crnoj Gori. Evidentan je i nedostatak strateške orjentacije prema javnom interesu i principima održivog razvoja – ističu u dokumentu.</p>
<h2><b>Postupak izrade</b></h2>
<p>U dijelu primjedbi na proceduru i postupak izrade navode da kreiranje ovog planskog dokumenta neposredno prije usvajanja seta novih zakona, novog Prostornog plana Crne Gore, te razgraničenja između Glavnog grada i opština Zete i Tuzi, nema nikakvo stručno utemeljenje ni obrazloženje.&nbsp;</p>
<blockquote>Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu</blockquote>
<p>- Set novih zakona koji su već u proceduri Vlade Crne Gore predviđa povratak nadležnosti u oblasti planiranja lokalnim samoupravama. Istovremeno, Prostorni plan Crne Gore je takođe u završnoj fazi, pa je izrada izmjena i dopuna planskog dokumenta u ovom trenutku u potpunosti neopravdana – kazali su u dokumentu.</p>
<p>Podsjećaju da su koncept plana i prethodno učešće javnosti urađeni od 6. februara do 7. marta 2020, odnosno na vrhuncu pandemije koronavirusa. Dodaju i da je javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice održana u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 13. decembra 2022. do 25. januara 2023.</p>
<p>- Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.</p>
<h2><b>Mišljenje Savjeta za reviziju</b></h2>
<p>Naglašavaju i da je Savjet za reviziju mišljenje na ovaj planski dokument uradio u roku od šest dana. Kako su precizirali, rješenje o imenovanju članova ovog tijela donešeno je 19. novembra 2024, a mišljenje 25. novembra 2024.&nbsp;</p>
<blockquote>Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje</blockquote>
<p>- Tekstualni dio ovog dokumenta ima 460 strana i veliki broj grafičkih priloga, odnosno obim materijala zahtijeva mnogo više vremena za posvećenu analizu i dodatno samu izradu mišljenja. Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje. Istovremeno, ozbiljne primjedbe u gotovo svim fazama upućuju da je nacrt planskog dokumenta morao da dobije negativnu ocjenu – naglasili su u Strukovnoj komori arhitekata.</p>
<p>Ukazuju i na to da primjedbe člana Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj, koji sugeriše planeru da uradi rješenje koje izlazi iz obuhvata PUP-a (a da se to može riješiti kroz PPCG čija je izrada u toku), predstavlja navođenje planera da krši Zakon o planiranju i izgradnji objekata, ali i odluku o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice, koja naglašava da se izmjene ovog planskog dokumenta rade na osnovu Prostornog plana Crne Gore do 2020 godine.</p>
<blockquote>Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama&nbsp;</blockquote>
<p>- Apelujemo i na članove Savjeta za reviziju planskog dokumenta, podvlačeći njihovu korektivnu ulogu i veliku odgovornost koju imaju u procesu izrade planskog dokumenta, da preispitaju načelno pozitivno mišljenje u dokument koji potpisuju, jer ono može biti pozitivno isključivo konsenzusom svih članova – smatraju u Strukovnoj komori arhitekata.</p>
<p>Ističu i da javna rasprava nije sprovedena na način propisan članom 33 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji definiše: „Javna rasprava sprovodi se organizovanjem okruglih stolova, tribina, prezentacija i dostavljanjem prijedloga, sugestija i komentara“.</p>
<p>- Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama – ocijenili su u dokumentu.</p>

Strukovna komora arhitekata predlaže da se izrada izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada zaustavi

<p>Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte <b>Mirjana Đurišić </b>u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.</p>
<p>U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.</p>
<p>Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. </p>
<p>Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.</p>
<p>- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.</p>
<p>Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. </p>
<p>- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.</p>
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
<p>Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.</p>
<p>Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.</p>
<p>Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.</p>
<p>Nakon sastanka tadašnje Vlade <b>Zdravka Krivokapića </b>sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.</p>
<p>Naredna Vlada premijera <b>Dritana Abazovića </b>je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.</p>
<p>Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".</p>
<p>Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.</p>
<p>Aktuelni premijer <b>Milojko Spajić</b> je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.</p>
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
<p>Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.</p>
<p>Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.</p>
<p>Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.</p>
<p>Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.</p>
<p>U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.</p>
<p>Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.</p>
<p>Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija <b>Milana Kneževića</b> lidera Demokratske narodne partije.</p>
<p>U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.</p>
<p>Na sastanku ministra javne uprave <b>Maraša Dukaja</b> sa<b> </b>gradonačelnikom Podgorice<b> Sašom Mujovićem</b>, predsjednikom opštine Tuzi <b>Lindonom Đeljajem</b> i predsjednikom opštine Zeta <b>Mihailom Asanovićem </b>danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.</p>
<p>- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.</p>

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, <b>Slaven Radunović</b>, poručio je da je njegovom resoru od najveće važnosti da svaki građanin, koji iskreno želi da doprinese javnoj raspravi o Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Podgorice, dobije priliku da iznese svoje mišljenje i validne primjedbe.</p>
<p>On je istakao da su građani srž ovog procesa te da je njihov doprinos ključan za donošenje kvalitetnog dokumenta, a koji će odgovarati stvarnim potrebama zajednice.</p>
<p>- Nekoliko posljednjih dana svjedočili smo zloupotrebama javnih rasprava, s ciljem da se one pretvore u političke performanse i poligon za ispoljavanje frustracija izazvanih političkom nemoći iskazanom na posljednjim izborima u Glavnom gradu. Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti. Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira! Neka ne traže lažne razloge za kolaboraciju sa DPS-om, nego, ako su već krenuli tim putem, neka to jasno predoče javnosti- izjavio je Radunović.</p>
<p>Ministarstvo je, kako ističe, preduzelo sve korake kako bi stvarno zainteresovani građani mogli da se informišu o Nacrtu PUP-a kao i da upute pitanje i sugestije na koje će im u najkraćem roku biti odgovoreno, s ozbirom na to da bi, kako smatra, u slučaju organizovanja dodatne javne rasprave, ona prošla na isti način kao i prethodne, uz opstrukcije.</p>

Radunović: Ucjenjivači da ne traže lažne razloge za kolaboraciju sa DPS-om

<p>Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Kinom utakmicu trećeg kola D grupe Svjetskog prvenstva u Singapuru.<br/>
<br/>
Crnogorski vaterpolisti nakon prva dva kola ostvarili su polovičan učinak.<br/>
<br/>
Savladali su Grčku 10:9, dok su poraženi od Hrvatske 13:11.<br/>
<br/>
Kina je bez bodova u dosadašnjem dijelu takmičenja.<br/>
<br/>
POčetak duela zakazan je za šest sati i deset minuta.<br/>
<br/>
U drugom meču te grupe sastaće se Grčka i Hrvatska (11.35).</p>

Crna Gori sjutra igra sa Kinom

<p>Izjava ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slavena Radunovića </b>kojom se najavljuje masovna legalizacija bespravno izgrađenih objekata, uz paušalnu napomenu da će biti izuzeti samo oni objekti koji se nađu na trasama puteva ili dalekovoda, predstavlja ozbiljan udar na pravni poredak, prostorno planiranje, zaštitu životne sredine i borbu protiv kriminala i korupcije u Crnoj Gori, smatraju u Mreži nevladinih organizacija Sjevera.</p>
<p>- Ministre Radunoviću, ovakvom politikom šaljete poruku da je zakon bio i ostao opcioni okvir za snalažljive, moćne i bezobzirne, dok se običan građanin, koji je godinama tražio dozvole, plaćao takse, čekao urbanističko-tehničke uslove i pokušavao da „igra” po pravilima – svodi na budalu- poručili su iz Mreže.</p>
<p>Legalizacijom svega što je nelegalno izgrađeno, ističu u reagovanju, uz nejasan kriterijum „javnog interesa“, direktno se aminuje sve ono protiv čega se ova država navodno godinama bori.</p>
<p>- Ko će i po kojem kriterijumu određivati da li je neko gradio na trasi budućeg puta ili na prostoru javnog interesa? Hoće li to biti isti oni službenici koji godinama ćute dok se betonom zatrpavaju obale jezera, vrhovi planina i tokovi rijeka, dok se devastiraju čitava prostranstva zbog nečijeg hira?- upitali su iz Mreže.</p>
<p>Posebno je zabrinjavajuće, dodaju, to što nijednom riječju nije pomenuto da će se ispitivati porijeklo novca kojim su finansirane i podignute čitave divlje imperije – od apartmanskih kompleksa u srcu nacionalnih parkova, do luksuznih vila i etno-naselja, čak i u UNESCO-om zaštićenim zonama, uključujući Nacionalne Parkove „Durmitor”, „Prokletije”, „Skadarsko jezero”, kanjon rijeke Tare i stari grad Kotor...</p>
<p>- ospodine Ministre, nije isto kada neko u nuždi podiže malu kuću za porodicu na sopstvenoj zemlji, i kada neko, vođen pohlepom, gradeći bez ikakve dozvole, krši sve zakone, devastira prirodu i pritom, vrlo često, pere novac iz kriminalnih tokova – bilo da je riječ o švercu cigareta, drogi ili drugim oblicima organizovanog kriminala. Vi ste, ovakvom najavom, sve strpali u jedan koš. To je sramotno- navodi se u saopštenju.</p>
<p>U vrijeme kada se svijet bori za očuvanje posljednjih prirodnih dragocjenosti, Kazali su iz Mreže, Vi šaljete poruku da je betonizacija Crne Gore – zakonita stvar, unazad. A sve pod plaštom „novog početka“ i „nulte tolerancije“ – koji će važiti tek od sutra, dok se sve do danas urađeno bespravno – retroaktivno abolira.</p>
<p>- Ministre, ako je vaša izjava ishitrena – korigujte je. Ako nije – pozivamo Vas da budete precizni i građanima i zainteresovanoj javnosti jasno odgovorite: Zašto inpektori urbanističko građevinske inspekcije, ne postupaju po brojnim do sada podnijetim inicijativama za inspekcijski nadzor za nelegalno izgrađene objekte u kojim prednjače inspektori iz Pljevalja i Bijelog polja? Da li čekaju da se sve legalizuje pa da odahnu? Hoće li se legalizovati objekti izgrađeni u zaštićenim zonama i nacionalnim parkovima? Da li će biti ispitano porijeklo novca uloženog u masovnu bespravnu gradnju?- upitali su ministra.</p>
<p>Iz Mreže nevladinih organizacija Sjevera pitali su i ko će odgovarati za period kada su inspekcije bile „nedostupne” i nadležnosti potpuno zamagljene, što je dovelo do eksplozije divlje gradnje i da li su satelitski snimci sredstvo za disciplinovanje malih, dok će veliki, sa jakim vezama, i dalje biti zaštićeni.</p>
<p>- Pozivamo Vas da jasno i javno isključite mogućnost legalizacije objekata izgrađenih u zaštićenim područjima, i da umjesto toga najavite rušenje i uklanjanje svih do sada izgrađenih nelegalnih objekata koji ugrožavaju prirodnu i kulturnu baštinu ove zemlje. U tome ćete imati našu punu podršku. Ali ako ostanete pri stavu da se sve, ama baš sve, može ozakoniti – onda ste Vi, gospodine ministre, legalizovali bezakonje- zaključuje se u saoštenju.</p>

Ministre, nije isto kada neko u nuždi podiže malu kuću za porodicu na sopstvenoj zemlji, i kada neko, gradi bez dozvole i krši sve zakone

<p>Grupa astronauta iz Indije, Poljske i Mađarske koji su se vraćali sa prvog ISS putovanja za svoje zemlje predvođena <b>Pegi Vitson</b>, nekadašnjom astronautkinjom NASA, a sada individualnom astronautkinjom, sigurno je sletjela u Pacifik rano u utorak nakon svoje pete misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici.</p>
<p>Kapsula <i>SpaceX Crew Dragon</i> sa četvoročlanom posadom spustila se padobranom na mirno more kod južne Kalifornije oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu (09:30 GMT), nakon vatrenog ulaska u Zemljinu atmosferu i 22-satnog spuštanja iz orbite.</p>
<p>Povratak je označio završetak četvrte misije ISS koju je organizovala startap kompanija <i>Axiom Space</i> iz Teksasa u saradnji sa privatnom raketnom firmom SpaceX, čiji je vlasnik milijarder <b>Ilon Mask</b> sa sjedištem blizu Los Anđelesa.</p>
<p>Povratak posade prenošen je uživo na zajedničkom prenosu <i>SpaceX</i>-a i Axioma.</p>
<p>Dva seta padobrana, vidljiva kroz tamu i laganu maglu uz pomoć infracrvenih kamera, usporila su završno spuštanje kapsule na oko 24 km/h neposredno prije slijetanja kod San Dijega.</p>
<p>Nekoliko minuta ranije, svemirski brod je letio poput mehaničke mete kroz donju atmosferu Zemlje, stvarajući toliko trenja da je temperatura izvan kapsule dostizala 1.927 stepeni Celzijusa.</p>
<p>Odijela astronauta dizajnirana su da ih hlade dok se kabina zagrijava.</p>
<p>Posadu Axiom-4 predvodila je Vitson, 65 godina, koja je u NASA-i radila do 2018. i bila prva žena koja je postala glavna astronautkinja i prva koja je komandovala ISS ekspedicijom.</p>
<p>Nakon povratka, posada je preko radio-veze poručila kontrolnom centru da su „sretni što su se vratili“. Brod za spasavanje odmah je poslat da osigura kapsulu i podigne je sa mora na palubu.</p>
<p>Članovi posade biće izvađeni iz kapsule jedan po jedan i podvrgnuti medicinskim pregledima prije nego što brod sa njima pristane na obalu, što se očekuje da će trajati oko sat vremena.</p>

Povratak astronauta sa svemirske stanice sa NASA veterankom

<p>Crnogorska ekonomija nalazi se u sve težoj situaciji, turistička sezona podbacuje, a energetski sektor tone u nelikvidnost, saopštila je danas Građanska inicijativa 21. maj, optužujući Vladu za neznanje i neodgovornost.</p>
<p>Oni su poručili da, iako ugostitelji i turizmolozi izražavaju zabrinutost zbog lošeg toka ljetnje sezone, vladini predstavnici i dalje obmanjuju javnost. Istovremeno, energetski sektor suočava se sa tekućom finansijskom nelikvidnošću, dok je Vlada odlučila da prepolovi novoformiranu trgovačku flotu.</p>
<p>- Kriza potresa i mikro i mali biznis, koji čini 98% crnogorske privrede, a koji je pritisnut birokratskim i destimulativnim propisima- upozoravaju iz Inicijative. Vlada, kako navode, sve teže izmiruje obaveze prema dobavljačima, a državne i lokalne vlasti jedva uspijevaju da redovno isplaćuju zarade i penzije, dok naknade zarada i dnevnica sve više kasne.</p>
<p>GI 21. maj zaključuje da trenutne ekonomske prilike jasno ukazuju na predstojeću budžetsku krizu na jesen i otkrivaju, kako navode, potpuni kolaps vladine ekonomske politike. Vladajuće partije i njihovi kadrovi opisani su kao „nesposobni, agenturni i okruženi hiljadama diletanata“, za koje tvrde da ih „nijedan ozbiljan poslodavac ne bi zaposlio u sopstvenoj firmi“.</p>

GI 21. maj upozorava: Ekonomija Crne Gore je pred kolapsom

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ministarstvo-prostornog-planiranja-urbanizma-i-drzavne-imovine