<p>Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) <b>Novak</b> <b>Adžić.</b></p>
<p>- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije <b>Aleksandra</b> <b>Vučića</b>.</p>
<p>Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.</p>
<p>- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.</p>
<h2><b>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</b></h2>
<p>Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.</p>
<p>- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.</p>
<h2><b>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</b></h2>
<p>Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.</p>
<p>- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.</p>
<p>Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.</p>
<p>- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

<p>U podgoričkoj OŠ "Štampar Makarije" sprovodi se anketa u više odjeljenja u vezi sa radom jednog od nastavnika koji je prijavljen za navodno nedolično ponašanje.</p>
<p>Pedagoško-psihološke službe sprovešće danas anketu za učenike 11 odjeljenja ove škole.</p>
<p>Cilj je utvrđivanje istinitosti navoda pojedinih učenika škole o eventualno neprimjerenom ponašanju jednog od nastavnika.</p>
<p>Škola je dužna da sprovede ovu proceduru bez daljeg odlaganja, navodi se u dopisu direktora škole, Novice Gačevića, u koji je Gradski imao uvid.</p>

U podgoričkoj osnovnoj školi: Prijavljen slučaj nedoličnog ponašanja nastavnika

<p>Nakon neuspjeha maratonskih pregovora gradskih vlasti u Podgorici i dijela nezadovoljnih odbornika Pokreta Evropa sad, građani glavnog grada ponovo će na birališta 29. septembra, nepune dvije godine od posljednih lokalnih izbora.</p> <p>Da su predstojeći izbori prilika za opoziciju da prekine niz neuspjeha koji je prate od 30. avgusta 2020. mišljenja su mnogi analitičari u Crnoj Gori ali i oni u okruženju, poput našeg sagovornika iz Bosne i Hercegovine <b>Azura Imširovića</b>.</p> <h2>Realne šanse da dođe do smjene vlasti u Podgorici</h2> <p>- Pobjednici izbora od 30. avgusta i njihovi derivati nastali u zadnje četiri godine izlaze na podgoričke izbore u više kolona. Isti je slučaj sa strankama koje su Crnom Gorom vladale do 30. avgusta. Sudeći prema stanju u kojem se sada nalazi Podgorica, postoje realne šanse da dođe do smjene vlasti - ocijenio je Imširović u razgovoru za <i>Portal Analitika</i>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240906070920_766e97c3eaf01df3713cc469b9c1eb7ea374a6fad01a46cd942441d7dbbf083f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240906070920_766e97c3eaf01df3713cc469b9c1eb7ea374a6fad01a46cd942441d7dbbf083f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Azur Imširović"> <figcaption>Azur Imširović<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Vidjećemo, kaže, koliko će finansijskih i medijskih napora uložiti Srbija da na vlasti sačuva prosrpske i proruske stranke.&nbsp;</p> <p>- Ne sumnjam da će to biti kao s izborima u Nikšiću. Gubitak Podgorice bi za srpsku politiku značio veliki poraz i paljenje crvenog alarma. Vjerujem da će, ukoliko pređu cenzus, a barem jedna od njih vjerovatno hoće, Stranka evropskog progresa Duška Markovića i Podgorička lista Andreja Milovića odlučivati ko će formirati gradsku vlast u Podgorici nakon 29. septembra. Biće to i prilika da se vidi dokle seže duga ruka srpskog uticaja u Crnoj Gori - istakao je Imširović.&nbsp;</p> <h2>Ulazak BS u vlast negativno će se odraziti na njen rejting</h2> <p>Na predstojeće izbore u Podgorici Bošnjačka stranka nastupiće samostalno. Ipak, za razliku od prije dvije godine, ovaj put će pred građane izaći kao jedna od vladajućih partija na državnom nivou jer je rekonstrukcijom Vlade krajem jula partije Ervina Ibrahimovića dobila čak šest ministarskih pozicija.</p> <p>- „Istočni grijeh“ Bošnjačke stranke je ulazak u koaliciju s rušiteljima građanske i multietničke Crne Gore i to će se sasvim sigurno odraziti na njen rejting. Sumnjam da će ikada više imati šest poslanika i snagu u parlamentu kakvu ima danas“, smatra Imširović.</p> <p>Taj potez je, kako je dodao, tim više skandalozan jer Spajić ima komotnu većinu i bez Bošnjačke stranke.</p> <p>- Što znači da je ta stranka ušla u vlast isključivo radi uhljebljenja svojih članova i simpatizera. Takva politika dugoročno ne može dati pozitivne rezultate, a šteta koja je počinjena nemjerljiva je jer je radi ulaska u vlast Bošnjačka stranka žrtvovala osnovne principe na kojima počiva moderna, nezavisna Crna Gora - izričit je Imširović.</p> <h2>Ono što ne valja u BiH ne može valjati u Crnoj Gori</h2> <p>Sagovornik Analitike osvrnuo se i na to što je ulazak BS u Vladu Crne Gore naišao na odobravanje mnogih u Bosni i Hercegovini. Od lidera Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića do predsjednice Udruženja Majke Srebrenice Munire Subašić.</p> <p>- Iznenadila me podrška ulasku u vlast Bošnjačke stranke prije svega zato što se bošnjački političari iz BiH do sada nijesu bavili prilikama u Crnoj Gori niti su pretjerano komentarisali položaj tamošnjih Bošnjaka - naglasio je Imširović.&nbsp;</p> <p>Uvjeren je, kaže, da je ta podrška rezultat „dubokog neznanja, kratkovidosti i nerazumijevanja političkih dešavanja u Crnoj Gori, a ne nekog novog strateškog pristupa“.&nbsp;</p> <p>- Opštepoznato je da Hrvatska demokratska zajednicac (HDZ) u BiH zastupa čvrstu etnocentričnu politiku tzv. „legitimnog predstavljanja“ tj. da samo jedna stranka predstavlja jedan narod. Takva politika znači smrt građanske države i cementira etničku podjelu. SDA, ali i sva građanska javnost u BiH se s pravom bore protiv takvog pristupa. Zato je van pameti podržavati potez BS jer time da „Bošnjaci dobijaju dio vlasti“ kao da samo Bošnjačka stranka predstavlja Bošnjake Crne Gore - istakao je Imširović.</p> <p>Podvukao je da „ono što ne valja u BiH ne može valjati u Crnoj Gori“.&nbsp;</p> <p>- Ne možeš u BiH zagovarati jačanje građanskog principa, a u Crnoj Gori podržavati etnički princip podjele vlasti - poručio je naš sagovornik.</p> <h2>SAD i NATO zainteresovani za očuvanje mira u regionu</h2> <p>Nedavna posjeta direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa zemljama Zapadnog Balkana podigla je malu „buru“ u regionu. Sagovornika Analitike pitali su koliko dugo će ovdašnje lidere predano posvećene ratnom huškanju „držati strah“ od šefa najmoćnije obavještajne službe na svijetu.</p> <p>- Posjeta direktora CIA, ali i istovremena posjeta Borisa Rugea, pomoćnika generalnog sekretara NATO pakta govore da su dva najjača sigurnosna faktora na Zapadnom Balkanu i te kako zainteresovana za očuvanje mira i stabilnosti u regionu - istakao je Imširović.</p> <p>Kaže kako sam odabir destinacija (Sarajevo, Priština i Beograd) govori koje su za njih neuralgične tačke i u tom smislu, smatra Imširović, nijesu pogriješili.</p> <p>- Međutim, u prošlosti smo imali mnogo takvih važnih posjeta koje su rezultirale kratkotrajnim zatišjem da bi kasnije faktori nestabilnosti, najviše politika zvanične Srbije i Republike Srpske, nastavili po starom. Da su te prethodne posjete imale efekta, teroristički napad u Banjskoj i Dodikovo stalno urušavanje BiH ne bi bili mogući i proizveli bi ozbiljne posljedice po počinitelje. Dodika jesu malo pritisnuli sankcijama, ali nedovoljno da bi on promijenio politiku. Oko Banjske se svi prave nevješti i ne pozivaju Srbiju na odgovornost - napominje Imširović.&nbsp;</p> <h2>Pojedine američke diplomate otvoreno podržavaju Vučića</h2> <p>On podsjeća i da su se dolaskom administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena da svi prozapadni akteri na Balkanu ponadali da će se SAD aktivnije uključiti u rješavanje problema i smanjenje ruskog uticaja.&nbsp;</p> <p>- Posebno su velika očekivanja bila u BiH jer je devedesetih Bajden bio veliki zagovornik pomoći BiH. Nijedno od tih očekivanja se nije ispunilo. Politika SAD na Zapadnom Balkanu je prepuštena srednje i nižerangiranim diplomatama Stejt departmenta i ambasadorima. Neki od njih gotovo otvoreno podržavaju Vučića ili im u najmanju ruku ne smeta ono što on radi kod kuće i u regionu - navodi Imširović.&nbsp;</p> <p>Dodaje da bi povratkom Trampa u Bijelu kuću, srpska politika u regiji dobila jakog saveznika, dok bi pobjeda Kamale Haris mogla biti pozitivan znak ukoliko se obistine najave nekih krugova da ona namjerava imati čvršći stav prema Rusiji i Kini i njihovom uticaju u svijetu.</p> <p>- No, s obzirom na loše iskustvo s Bajdenom, u ovom trenutku ne možemo znati kakav će zaista biti pristup njene administracije prema Zapadnom Balkanu - zaključio je Imširović.&nbsp;</p>

Izbori u Podgorici prilika da se vidi dokle seže duga ruka srpskog uticaja u Crnoj Gori

<p>Ulaganje u obrazovanje i profesionalni razvoj pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) je ulaganje u sigurnost i budućnost države, poručio je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Krapović i načelnik Generalštaba VCG<b> Miodrag Vuksanović</b> sastali su se sa oficirkom i oficirima koji su tokom 2024/2025. godine završili usavršavanje na prestižnim vojnim obrazovnim institucijama u inostranstvu.</p>
<p>- Krapović im je čestitao na uspješno završenom školovanju, ističući da ulaganje u obrazovanje i profesionalni razvoj pripadnika VCG predstavlja ulaganje u sigurnost i budućnost države - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Prema riječima Krapovića, snažna i moderno obučena vojska je garant sigurnosti svih građanki i građana Crne Gore.</p>
<p>- Znanje i iskustvo koje ste stekli na prestižnim vojnim koledžima u inostranstvu doprinose jačanju naših odbrambenih kapaciteta i pozicioniranju VCG kao pouzdanog saveznika u okviru NATO-a - rekao je Krapović.</p>
<p>Vuksanović je zahvalio oficirki i oficirima na predanom radu i odabiru da svojim usavršavanjem doprinesu jačanju sistema odbrane Crne Gore.</p>
<p>- Znanje koje ste stekli sada je dio znanja VCG, a očekujem da ga koristite kroz svakodnevno rukovođenje i obuku svojih jedinica - kazao je Vuksanović.</p>
<p>On je dodao da su iskustva stečena na usavršavanjima, školovanjima i u međunarodnim misijama i operacijama temelj unapređenja sposobnosti VCG da odgovori na savremene bezjednosne izazove.</p>
<p>Iz Ministarstva je saopšteno da su usavršavanje na operativno-strategijskom nivou završili kapetan fregate <b>Radoš Đurđić</b>, koji je pohađao Ratni koledž kopnenih snaga u Karlajlu u Pensilvaniji i potpukovnik<b> Bojan Popadić</b> na Vazduhoplovnom ratnom koledžu u Montgomeriju u Alabami.</p>
<p>Isti nivo obrazovanja završili su i kapetan fregate <b>Goran Đurković </b>na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu i kapetan fregate <b>Radosav Nikolić</b> na Baltičkom odbrambenom koledžu u Estoniji.</p>
<p>Na komandno-štabnom nivou školovanje su završili kapetanica <b>Kristina Krivokapić</b> na Vazduhoplovnom komandno-štabnom koledžu u Alabami i major <b>Bojan Janjuš</b> na Komandnom i generalštabnom koledžu u Fort Levenvortu u Kanzasu.</p>
<p>Kako su kazali iz Ministarstva, školovanje na tom nivou završili su i kapetan <b>Dušan Rudović </b>na združenom komandno-štabnom kursu na Baltičkom odbrambenom koledžu u Estoniji i major<b> Milan Mitrović </b>u Komandno-štabnoj školi u Zagrebu.</p>

Krapović: Ulaganje u obrazovanje pripadnika VCG ulaganje u sigurnost države

<p>Članstvo u Evropskoj uniji za Crnu Goru je logičan izbor, već duže vrijeme je lider u pristupnom procesu i ostvarenje zacrtanog cilja da 2028. godine postane članica tehnički je ostvariv, poručio je slovački ambasador u Crnoj Gori <b>Boris Gandel</b> u razgovoru za "Dan".</p>
<p>Na tom putu, kako je ocijenio, neophodno je izbjeći političke greške i propuste koji su se u prethodnom periodu prečesto dešavali i obezbijediti nacionalnu koheziju i jedinstvo. Kada je riječ o izazovima ka ostvarenju tog cilja, ambasador ukazuje na preširoku vladajuću koaliciju, zbog koje Crna Gora nekada nije podređena prioritetu, ali i na preispitivanje istorije, koje bi moglo da stane na put tom istorijskom cilju koji je na dohvat ruke.</p>
<p>– Crna Gora je već duže vrijeme lider u pristupnom procesu i iskreno joj i snažno želim da postane članica Evropske unije 2028. godine, kako je i zacrtala. U tom kontekstu želim naglasiti da je to tehnički moguće, ali da se moraju izbjeći nepotrebne političke greške i propusti, kojima smo prečesto svjedočili, naročito nakon što vam je pošlo za rukom da zatvorite određena poglavlja ili postignete neki drugi uspjeh – kazao je Boris Gandel.</p>
<p>Kako je ocijenio, iz preširoke vladajuće koalicije, koja, kako kaže, nije homogena, proizilazi da njen dio često djeluje kao da je članstvo u EU više neka nametnuta obaveza i marginalno pitanje, a ne duboko principijelni cilj.</p>
<p>– Najveći izazov za Crnu Goru u okviru pristupnog procesa biće da se izbori s tim i da sve podredi primarnom cilju, da najprije postane čvrsti dio Unije, a da se ostala pitanja, posebno ona kontroverzna koja dijele društvo, ostave po strani – navodi Gandel.</p>
<p>Upoređujući period kada je Slovačaka pristupala EU, s trenutnim procesom Crne Gore, Gandel navodi da su to dvije potpuno različite priče, što proizilazi iz više različitih faktora. Podsjeća da je Slovačka iskoristila svoju priliku što je kao zemlja kandidat mogla odmah započeti pregovore o pristupanju i u rekordno kratkom roku, od samo 34 mjeseca postala članica.</p>
<p>– Članstvo u EU za nas je bilo apsolutno ključno pitanje kojem smo sve podredili. Godinu dana prije nego što smo dobili poziv za otvaranje pregovora, bili smo svojevrsni autsajder Evrope zbog tadašnje vlasti <b>Vladimira Mečiara</b>, koja nas je dovela gotovo do međunarodne izolacije i niko u Briselu s nama nije ozbiljno računao, ni kada je riječ o EU, ni o NATO-u. Osjećali smo da nas vlast vuče ka Istoku, iako je verbalno deklarisala da smo okrenuti Zapadu. To je pokrenulo građane da na narednim parlamentarnim izborima glasaju za promjene, jer smo nakon Plišane revolucije istinski željeli da postanemo dio evroatlanskog svijeta. Zato smo tu političku promjenu u zemlji u potpunosti iskoristili, i tadašnji premijer je formirao široku koaliciju u kojoj su bile zastupljene sve stranke kojima je članstvo u EU i NATO bila strateški najvažnija prioritetna tema, dok su ostali ostali u opoziciji. Članstvu u tim strukturama podredili smo apsolutno sve, čak su i pojedinačni partijski interesi stavljeni po strani. Kada govorim o Slovačkoj i našem pristupu evropskoj integraciji, više me današnja situacija podsjeća na ono što trenutno vidimo u Albaniji. U političkom pristupu te zemlje jasno se osjeća želja za članstvom u EU. Tamo su se po tom pitanju posvetili veoma ozbiljno i doslovno svi vuku u istom pravcu, svjesni koliko je to važno za njihovu budućnost. Nažalost, toga u Crnoj Gori danas nema. Zato, ako postoji neko ko u konačnici može spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije, bilo 2028. ili kasnije, to mogu biti jedino crnogorski političari, koji potcjenjuju važnost tog cilja ili svjesno ne žele da vide Podgoricu kao dio velike evropske porodice – navodi Gandel.</p>
<h2>Preispitivanje istorije komplikuje put ka EU</h2>
<p>Ambasador ocjenjuje i da Crna Gora nepotrebno narušava svoj imidž države koja je izgrađena na antifašističkim vrijednostima.</p>
<p>- Crna Gora predstavlja pozitivan istorijski primjer za sve nas, bila je prva u regionu koja je tokom Drugog svjetskog rata, prije 84 godine, ustala oružjem protiv okupatora, što smo obilježili 13. jula. Vaša zemlja je izgrađena na antifašističkoj ideologiji, a, paradoksalno, danas smo svjedoci pokušaja preispitivanja istorije, veličanja ratnih zločinaca koji se predstavljaju kao heroji, iako su sarađivali s neprijateljem i kukavički ubijali nevine civile, žene, djecu i starce, pa čak ih i žive spaljivali u njihovim domovima. To su potezi koje međunarodna zajednica veoma osjetljivo doživljava, čak iako odmah ne reaguje, a koji vam u konačnom mogu ozbiljno zakomplikovati put ka članstvu u Uniju. Oni koji sistematski rade na tome, veoma dobro znaju kakve posljedice to može imati za Crnu Goru i zato postupaju upravo tako. To su stvari koje i decenijama kasnije dijele društvo, unose tenzije i nestabilnost, dok je vama danas potrebna nacionalna kohezija i jedinstvo kako biste ostvarili istorijski cilj koji vam je bukvalno nadohvat ruke – ističe Gandel.</p>
<p>Ipak, ističe da je članstvo u EU za Crnu Goru logičan izbor, napominjući da je iz toga niko ne izdvaja ili isključuje, već je dio Evrope kojoj je u interesu da se ujedini.</p>
<p>– Pogledajmo nedavnu prošlost, kada su postojale Jugoslavija i Čehoslovačka. Bili smo dio istog bloka, a ipak ste za nas tada bili neka vrsta uzora, primjer mjesta gdje postoji više slobode, za kojom smo i sami čeznuli. Nažalost, oružani sukobi na teritoriji bivše Jugoslavije su mnogo toga promijenili. Ipak, Crna Gora i dalje geografski pripada onamo gdje oduvijek bila. Zbog toga je potpuno prirodno očekivanje da se priključite zajednici zemalja koje dijele evroatlantske vrijednosti, jer upravo tu i pripadate, posebno nakon što ste se uspješno integrisali u najsnažniji sistem kolektivne bezbjednosti, NATO savez. Ogromna podrška građana Crne Gore članstvu u EU govori sama za sebe. Tako snažnu poruku ne može ignorisati nijedan odgovoran političar. Ulazak u EU će suštinski promjeniti kvalitet života i životni standard u Crnoj Gori. To govorim iz iskustva moje zemlje. Naravno, to se ne dešava preko noći, ali članstvo u ovom klubu donosi brojne prednosti. U okviru kohezionih politika možete očekivati značajna finansijska sredstva i podršku za izgradnju u unapređenje ključne infrastrukture. Za EU, članstvo Crne Gore, kao i Albanije, poslalo bi jasan signal euroskepticima koji tvrde da je proces proširenja mrtav i da su svi napori uzaludni. Evropa ima interes da se širi, a Slovačka je među najglasnijim zagovornicima tog procesa. Vjerujem da biste ovim korakom pozitivno podstakli i druge zemlje regiona da ubrzaju svoj put ka članstvu – kazao je ambasador.</p>
<h2>Ekonomsko-trgovinska saradnja zaostaje za političkom</h2>
<p>Kada je riječ o najslabijoj tački u odnosima Crne Gore i Slovačke, Gandel navodi ekonomsko-trgovinsku saradnju, koja "znatno zaostaje za političkom".</p>
<p>– Jedan od mojih ciljeva kada sam kao ambasador došau u Crnu Goru bio je unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i trgovine. Iako je obim trgovinske razmjene porastao, moram sa žaljenem priznati da u tom segmentu nijesam postigao uspjeh kakvom sam se nadao. Tokom posjete predsjednika Slovačke, Petera Pelegrinija, organizovali smo biznis forum. Neki od projekata koji su proizašli s tog foruma su još uvijek otvoreni i volio bih da ih uspješno realizujemo. Ipak, moje dosadašnje iskustvo pokazuje da čak i najbolje namjere na kraju često ostanu nerealizovane. Nakon gotovo pet i po godina mog mandata, on se polako privodi kraju i iskreno želim mnogo uspjeha svom nasljedniku, posebno kada je riječ o unapređenju privredne saradnje. S druge strane, radi potpunosti, treba istaći i da su i mnoge moje kolege iz drugih država članica EU potvrdile da se u Crnoj Gori nije mnogo promijenilo kada su u pitanju uslovi za investitore i podrška razvoju međusobne trgovine. Dakle, očigledno je da imamo dosta prostora za napredak, kako vi, tako i mi – kazao je Gandel.</p>
<p>Kako je ocjenio Gandel, bilateralni odnosi i saradnja Crne Gore i Slovačke na veoma su visokom nivou, te navodi da se trenutno priprema niz posjeta s obje strane.</p>
<p>– To dodatno potvrđuje da se vodi aktivan i smislen dijalog. Tome svjedoči i posjeta našeg predsjednika Petra Pelegrinija Crnoj Gori, koja je realizovana krajem maja ove godine. Lično mi je zadovoljstvo što su se tokom mog mandata ostvarile čak dvije zvanične posjete na nivou šefova država, u julu 2021. u Slovačku je doputovao tadašnji predsjednik<b> Milo Đukanović</b> – istakao je ambasador.</p>

Gandel: Dio političke elite svjesno ne želi da vidi Crnu Goru u EU

<p>Podgorički Viši sud je prihvatio zahtjev branioca <b>Nine Paović</b>, advokata <b>Petra Martinovića</b>, koji je tražio da se iz postupka, u kojem se sudi njegovoj branjenici i bivšoj direktorici ASK-a <b>Jeleni Perović </b>zbog zloupotrebe položaja, izuzme postupajući sudija <b>Nikola Boričić</b>, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.</p>
<p>Martinović je tada kazao da je sudija Boričić bio stranka u Upravnom postupku a taj postupak se vodio u Ageniciji za sprečavanje korupcije.</p>
<p>- Sudija Boričić imao je status stranke gdje je utvrđeno da se krši predmetni zakon zato je prisutna sumnja da bi sudija Boričić mogao biti pristrasan u ovom postupku - kazao je Petar Martinović je na prošlom ročiuštu.</p>
<p>Sudija Boričić tada je zakazao naredni pretres za 22. jul (sjutra) ali zbog nastalih okolnosti nije poznato da li će se to ročište održati niti ko će biti novi postupajući sudija u tom predmetu.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.</p>
<p>Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.</p>
<p>Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.</p>
<p>Perović i Paović na ročištu za kontrolu optužnice kategorično su negirali navode SDT.</p>
<p>Branilac Perović, advokat Nikola Martinović kazao je da je proces protiv njegove klijentkinje politički motivisan.</p>

Prihvaćeno izuzeće sudije u slučaju Jelene Perović

<p>Univerzitet Harvard iznijeće na sudu optužbu protiv administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <b>Donalda Trampa </b>da je toj visokoj školi nezakonito uskraćeno 2,6 milijardi dolara za finansiranje istraživačkih programa.</p>
<p>Ukoliko sud odluči u korist Harvarda, presuda bi poništila sva zamrzavanja finansiranja koje je Trampova administracija nametnula najstarijem i najbogatijem američkom univerzitetu.</p>
<p>- Ovaj slučaj se odnosi na napore Vlade da iskoristi uskraćivanje federalnog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim odlučivanjem na Harvardu - naveo je univerzitet u žalbi i dodao da se pred visoke škole stavlja kompromis da njima upravlja Vašington.</p>
<p>Harvard optužuje Trampovu administraciju da je vodila kampanju odmazde protiv univerziteta, nakon što je odbio niz zahtjeva u pismu od 11. aprila ove godine, koje je uputila federalna radna grupa za borbu protiv antisemitizma, a u kom su zahtijevane promjene u prijemu novih studenata i protesta na kampusu.</p>
<p>U pismu je Harvardu naloženo da revidira stavove studenata i fakulteta, kao i da primi više studenata ili zaposli nove profesore ukoliko se utvrdi da na kampusu "nedostaju različita gledišta".</p>
<p>Vašington je optužio univerzitet da je postao "žarište liberalizma", kao i da toleriše "antijevrejsko uznemiravanje na kampusu".</p>
<p>Rektor Harvarda <b>Alan Garber </b>obećao je nakon tih optužbi da će se boriti protiv antisemitizma, ali i dodao da "nijedna vlada ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti predaju, koga primaju i kojim oblastima se bave".</p>
<p>Sekretarka za obrazovanje <b>Linda Mekmejhon</b> izjavila je u maju da Harvard više nema pravo na nove grantove, a Trampova administracija je u narednih nekoliko nedjelja počela da otkazuje ugovore sa univerzitetom.</p>
<p>Harvard ima najveći nacionalni fond od 53 milijarde dolara, a od ukidanja sredstava je prebacio dio istraživanja na samofinansiranje.</p>
<p>Univerzitet je u dokumentaciji dostavljenoj sudu saopštio da Vašington "ne objašnjava kako prekid finansiranja istraživanja za liječenje raka, podršku veteranima i poboljšanje nacionalne bezbjednosti rješava problem antisemitizma".</p>
<p>Trampova administracija negira da su smanjenja napravljena kao odmazda na univerzitet i tvrdi da su se grantovi preispitivali i prije slanja pisma u aprilu.</p>
<p>- Politika Sjedinjenih Država pod Trampovom administracijom je da ne finansiraju institucije koje ne uspijevaju adekvatno da se bave antisemitizmom u svojim programima - navodi se u sudskim dokumentima.</p>
<p>Trampova administracija takođe je pokušala da spriječi Harvard da na studije prima strane državljane.</p>
<p>Vašington je u junu zvanično objavio da Harvard toleriše antisemitizam, što bi moglo da onemogući sva državna primanja tog univerziteta i smatra se za "smrtnu kaznu" u američkoj akademskoj zajednici.</p>

Harvard na sudu protiv Trampa zbog nelegalnog uskraćivanja 2,6 milijardi dolara

<p>Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene.</p> <p>To je ETV kazala viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b> nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba.</p> <p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p> <p>Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  <p>- Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  <p>Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen <b>Igor Nedović</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

<p>Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;</p>
<p>Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.</p>
<p>Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b>.</p>
<p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p>
<p>Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.</p>
<p>- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;</p>
<p>Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, <b>Strahinja Raonić</b>, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

<p>Komunalna inspektorka iz Tivta <b>Nataša Samardžić</b>, kako smo i najavili, ukrovila je danas popodne kuću koju je „na divlje“ sagradila u tivatskom naselju Seljanovo.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Uzalud zabrana gradnje koju je naložila Građevinska inspekcija, uzalud kazne Komunalne policije zbog kršenja odluke Opštine Tivat o zabrani gradnje u turističkoj sezoni, koja je stupila na snagu 1. juna, uzalud apeli mještana da institucije stanu na kraj bezobzirnom ponašanju komunalne inspektorke.</p>
<p>Jasno je - neko joj je dao „zeleno svjetlo“ da gradi, iako nema građevinsku dozvolu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 79.3953%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-komunalna-inspektorka-iznad-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je „divlja gradnja“, nijesu odgovorili na pitanja o ovom slučaju.</p>
<p>Iz Komunalne policije ranije su nam saopštili da je u njihovoj nadležnosti jedino da je kazne, što su kažu i učinili, zbog kršenja odluke o zabrani gradnje tokom turističke sezone.</p>
<p>I onda će inspektorka Samardžić da izađe na teren i da kazni nekoga u Tivtu ko eventualno gradi kršeći ovu odluku?!</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-kad-komunalna-inspektorka-gradi-na-divlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Korisnik društevene mreže Fejsbuk napisao je danas da mu upravo inspektorka Samardžić ne dozvoljava da sagradi ogradu oko imanja, jer nema dozvolu.</p>
<p>A inspektorka Samardžić prijetila je i Portalu ETV kada smo joj tražili izjavu. Napisala je u poruci da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju.</p>
<p>Ipak, nije kriva ona. Krive su institucije koje ćute i ne reaguju.</p>
<p>Građevinska inspekcija koja smatra da je sve što oni treba da učine da zabrane dalju gradnju, pa ako investitro nastavi nije više njihov problem, Komunalna policija koja ne poziva na odgovornost svoju službenicu koja krši zakone i lokalne propise, tužilaštvo koje sve nijemo posmatra...</p>
<p>Drskost, bahatost i beskrupuloznost su, nažalost, danas slika mnogih lokalnih i državnih činovnika, javnih funkcionera, ali i političkih elita. U takvom ambijentu „stradaju“ zakoni i propisi, etički kodeks, a najviše prava građanki i građana ove države. Slučaj komunalne inspektorke Samardžić samo je djelić tog mozaika koji brine svakog odgovornog čovjeka.</p>
<p>Pisali smo da je inspektora komšije u aprilu obavijestila da će da mijenja krov na kući i dogradi visoko potkrovlje, te da ima sve dozvole. Ispostavilo se da ih je obmanula i da je njen graditeljski poduhvat znatno veći, ali i da nema dozvole.</p>

VIDEO: Komunalna inspektorka pokrila kuću koju je sagradila „na divlje“

<p>Predsjednik Opštine Budva <b>Nikola Jovanović</b> optužio je lidera Nove srpske demokratije (NSD) <b>Andriju Mandića</b> da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.</p> <p>U javnom obraćanju, prvom nakon incidenta, Jovanović se u opširnom saopštenju na Fejsbuku, zahvalio medicinskom osoblju u Budvi i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), posebno ministru zdravlja <b>Vojislavu Šimunu</b> i ljekaru <b>Aleksandru Radoviću</b>. Istakao je da je bolnicu napustio samoinicijativno i na sopstveni rizik kako bi prisustvovao godišnjici smrti svog oca Veselina, koji je, kako je naveo, „čitav svoj radni i životni vijek, kroz Upravu policije, borio protiv istih takvih kriminalaca“.</p> <p>Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.</p> <p>- Radi otklanjanja svake sumnje, iza organizovanog i brutalnog napada na mene stoji lično Andrija Mandić i njegovi kerberi ‘braća Mitrović’ kao članovi organizovane kriminalne grupe koja se u SOCTA dokumentu Uprave policije vode kao bezbjednosno interesantna lica. Mediji su pogrešno prenijeli da se samo jedan od njih vodi kao BIL lice ali je istina da su sva petorica zavedena u policijsku evidenciju kao takva i clanovi su OKG Budvanska. Radi se o licima koja iza sebe imaju izvršenja i optužbe za najteža krivična djela. Svi oni su nesumnjivo članovi, simpatizeri i funkcioneri Nove srpske demokratije a njihov šef Andrija Mandić koji se kukavički krije iza njih - navodi Jovanović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32" data-rendition-name="original" width="1236" height="347" loading="lazy" alt="Braća Mitrović SOCTA"> </figure>  <p>On je iznio tvrdnje da su se braća Mitrović, „čuvena petorka“ iz Budve, više puta sastajala s Mandićem, uključujući i u sjedištu NSD-a u Hercegovačkoj ulici, kako bi planirali političko preuzimanje vlasti u gradu. Jovanović tvrdi da je upravo to bio razlog zbog kojeg je, kako kaže, „javno raskrinkao“ planove NSD-a i zbog čega je došlo do vanrednih izbora u Budvi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="Mandić sa Mittrovićem"> </figure>  <p><br/></p> <p>- To je isključivi razlog zašto se u Budvu išlo na izbore jer su građani morali da znaju istinu o mafijaškim strukturama i da u skladu sa tim odluče. To je bila moja moralna, politička i ljudska obaveza – kaže Jovanović.</p> <p>Govoreći o samom incidentu, Jovanović navodi da su ga u Budvi napala trojica braće Mitrović – <b>Jovo</b>, <b>Vidak</b> i <b>Milorad</b> – dok je bio u društvu odbornika <b>Srđana Pribilovića</b> i prijatelja <b>Zorana Liješevića</b>, odmah nakon gostovanja u jutarnjem programu RTCG. Posebno je istakao da je jedan od napadača bio naoružan.</p> <p>- Ovdje se nije radilo o ‘fizičkom obračunu’, kako to puleni Andrije Mandića žele da prikažu, jer je jedan od napadača, Jovo Mitrović, tom prilikom bio naoružan i više puta je pokušavao da potegne pištolj prema meni – tvrdi Jovanović.</p> <p>On je uputio kritike na račun policije i tužilaštva zbog, kako tvrdi, neadekvatne reakcije. Postavio je javno pitanje kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice „30 godina vrši najteža krivična djela“, a da se slobodno kreće naoružano budvanskim ulicama. Optužio je kotorsko tužilaštvo da je „palo na koljena“ pred NSD-om, navodeći da su dva od tri napadača puštena na slobodu.</p> <p>- Institucije pravosudnog sistema su dokazale da su pale na koljena pred Andrijom Mandićem i NSD koji prikriva neuspjeli napad likvidacije ‘crnih trojki’ koje je poslao na mene – kaže Jovanović.</p> <p>Predsjednik Opštine Budva zahvalio se predsjedniku Crne Gore <b>Jakovu Milatoviću</b> i premijeru <b>Milojku Spajiću</b> na osudama napada, kao i međunarodnim partnerima na interesovanju i podršci.</p> <p>Jovanović je poručio da će „sva saznanja o kriminalnim grupama i budućim aktivnostima“ prijaviti nadležnim organima, tvrdeći da ima informacije o pokušaju angažovanja kriminalnih struktura iz BiH i Novog Sada radi dodatnog pritiska u Budvi.</p> <p>“Udarate u čoporu, mučki i podlo kako samo i umijete. Što se mene tiče, samo ste takli u osinje gnjezdo jer ste me motivisali da se do kraja borim da Crnu Goru izvučem iz kandži mafijasko-kriminalne hobotnice.”</p> <p>Pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo da preispita postupanje ODT-a Kotor i optužio bezbjednosne strukture za "opasnu tišinu" koja, kako kaže, znači odobravanje.</p> <p>Jovanović je poručio da neće odustati i da se neće uplašiti: “Postoje oni koji se ne mogu uplašiti, kupiti, obeshrabriti… a za takve, vi nemate rešenje. Oni su rešenje za bolju Crnu Goru.”</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8455%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1DuTwZJEiJ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>&nbsp;</p>

Tag: prosrpske-stranke