Izbori u Podgorici prilika da se vidi dokle seže duga ruka srpskog uticaja u Crnoj Gori

Nakon neuspjeha maratonskih pregovora gradskih vlasti u Podgorici i dijela nezadovoljnih odbornika Pokreta Evropa sad, građani glavnog grada ponovo će na birališta 29. septembra, nepune dvije godine od posljednih lokalnih izbora.

Da su predstojeći izbori prilika za opoziciju da prekine niz neuspjeha koji je prate od 30. avgusta 2020. mišljenja su mnogi analitičari u Crnoj Gori ali i oni u okruženju, poput našeg sagovornika iz Bosne i Hercegovine Azura Imširovića.

Realne šanse da dođe do smjene vlasti u Podgorici

- Pobjednici izbora od 30. avgusta i njihovi derivati nastali u zadnje četiri godine izlaze na podgoričke izbore u više kolona. Isti je slučaj sa strankama koje su Crnom Gorom vladale do 30. avgusta. Sudeći prema stanju u kojem se sada nalazi Podgorica, postoje realne šanse da dođe do smjene vlasti - ocijenio je Imširović u razgovoru za Portal Analitika.

Vidjećemo, kaže, koliko će finansijskih i medijskih napora uložiti Srbija da na vlasti sačuva prosrpske i proruske stranke. 

- Ne sumnjam da će to biti kao s izborima u Nikšiću. Gubitak Podgorice bi za srpsku politiku značio veliki poraz i paljenje crvenog alarma. Vjerujem da će, ukoliko pređu cenzus, a barem jedna od njih vjerovatno hoće, Stranka evropskog progresa Duška Markovića i Podgorička lista Andreja Milovića odlučivati ko će formirati gradsku vlast u Podgorici nakon 29. septembra. Biće to i prilika da se vidi dokle seže duga ruka srpskog uticaja u Crnoj Gori - istakao je Imširović. 

Ulazak BS u vlast negativno će se odraziti na njen rejting

Na predstojeće izbore u Podgorici Bošnjačka stranka nastupiće samostalno. Ipak, za razliku od prije dvije godine, ovaj put će pred građane izaći kao jedna od vladajućih partija na državnom nivou jer je rekonstrukcijom Vlade krajem jula partije Ervina Ibrahimovića dobila čak šest ministarskih pozicija.

- „Istočni grijeh“ Bošnjačke stranke je ulazak u koaliciju s rušiteljima građanske i multietničke Crne Gore i to će se sasvim sigurno odraziti na njen rejting. Sumnjam da će ikada više imati šest poslanika i snagu u parlamentu kakvu ima danas“, smatra Imširović.

Taj potez je, kako je dodao, tim više skandalozan jer Spajić ima komotnu većinu i bez Bošnjačke stranke.

- Što znači da je ta stranka ušla u vlast isključivo radi uhljebljenja svojih članova i simpatizera. Takva politika dugoročno ne može dati pozitivne rezultate, a šteta koja je počinjena nemjerljiva je jer je radi ulaska u vlast Bošnjačka stranka žrtvovala osnovne principe na kojima počiva moderna, nezavisna Crna Gora - izričit je Imširović.

Ono što ne valja u BiH ne može valjati u Crnoj Gori

Sagovornik Analitike osvrnuo se i na to što je ulazak BS u Vladu Crne Gore naišao na odobravanje mnogih u Bosni i Hercegovini. Od lidera Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića do predsjednice Udruženja Majke Srebrenice Munire Subašić.

- Iznenadila me podrška ulasku u vlast Bošnjačke stranke prije svega zato što se bošnjački političari iz BiH do sada nijesu bavili prilikama u Crnoj Gori niti su pretjerano komentarisali položaj tamošnjih Bošnjaka - naglasio je Imširović. 

Uvjeren je, kaže, da je ta podrška rezultat „dubokog neznanja, kratkovidosti i nerazumijevanja političkih dešavanja u Crnoj Gori, a ne nekog novog strateškog pristupa“. 

- Opštepoznato je da Hrvatska demokratska zajednicac (HDZ) u BiH zastupa čvrstu etnocentričnu politiku tzv. „legitimnog predstavljanja“ tj. da samo jedna stranka predstavlja jedan narod. Takva politika znači smrt građanske države i cementira etničku podjelu. SDA, ali i sva građanska javnost u BiH se s pravom bore protiv takvog pristupa. Zato je van pameti podržavati potez BS jer time da „Bošnjaci dobijaju dio vlasti“ kao da samo Bošnjačka stranka predstavlja Bošnjake Crne Gore - istakao je Imširović.

Podvukao je da „ono što ne valja u BiH ne može valjati u Crnoj Gori“. 

- Ne možeš u BiH zagovarati jačanje građanskog principa, a u Crnoj Gori podržavati etnički princip podjele vlasti - poručio je naš sagovornik.

SAD i NATO zainteresovani za očuvanje mira u regionu

Nedavna posjeta direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa zemljama Zapadnog Balkana podigla je malu „buru“ u regionu. Sagovornika Analitike pitali su koliko dugo će ovdašnje lidere predano posvećene ratnom huškanju „držati strah“ od šefa najmoćnije obavještajne službe na svijetu.

- Posjeta direktora CIA, ali i istovremena posjeta Borisa Rugea, pomoćnika generalnog sekretara NATO pakta govore da su dva najjača sigurnosna faktora na Zapadnom Balkanu i te kako zainteresovana za očuvanje mira i stabilnosti u regionu - istakao je Imširović.

Kaže kako sam odabir destinacija (Sarajevo, Priština i Beograd) govori koje su za njih neuralgične tačke i u tom smislu, smatra Imširović, nijesu pogriješili.

- Međutim, u prošlosti smo imali mnogo takvih važnih posjeta koje su rezultirale kratkotrajnim zatišjem da bi kasnije faktori nestabilnosti, najviše politika zvanične Srbije i Republike Srpske, nastavili po starom. Da su te prethodne posjete imale efekta, teroristički napad u Banjskoj i Dodikovo stalno urušavanje BiH ne bi bili mogući i proizveli bi ozbiljne posljedice po počinitelje. Dodika jesu malo pritisnuli sankcijama, ali nedovoljno da bi on promijenio politiku. Oko Banjske se svi prave nevješti i ne pozivaju Srbiju na odgovornost - napominje Imširović. 

Pojedine američke diplomate otvoreno podržavaju Vučića

On podsjeća i da su se dolaskom administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena da svi prozapadni akteri na Balkanu ponadali da će se SAD aktivnije uključiti u rješavanje problema i smanjenje ruskog uticaja. 

- Posebno su velika očekivanja bila u BiH jer je devedesetih Bajden bio veliki zagovornik pomoći BiH. Nijedno od tih očekivanja se nije ispunilo. Politika SAD na Zapadnom Balkanu je prepuštena srednje i nižerangiranim diplomatama Stejt departmenta i ambasadorima. Neki od njih gotovo otvoreno podržavaju Vučića ili im u najmanju ruku ne smeta ono što on radi kod kuće i u regionu - navodi Imširović. 

Dodaje da bi povratkom Trampa u Bijelu kuću, srpska politika u regiji dobila jakog saveznika, dok bi pobjeda Kamale Haris mogla biti pozitivan znak ukoliko se obistine najave nekih krugova da ona namjerava imati čvršći stav prema Rusiji i Kini i njihovom uticaju u svijetu.

- No, s obzirom na loše iskustvo s Bajdenom, u ovom trenutku ne možemo znati kakav će zaista biti pristup njene administracije prema Zapadnom Balkanu - zaključio je Imširović.