Na večeras održanoj sjednici, Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Nikšić jednoglasno je donio odluku da nosilac liste na predstojećim izborima bude predsjednik Odbora, Boris Muratović.
&nbsp;Takođe, na sjednici je usvojena odluka o samostalnom nastupu i istaknuto uvjerenje da će ostvareni izborni rezultat omogućiti prijeko potrebne političke promjene, saopšteno je iz te stranke.
- Usvajanjem navedenih odluka, Demokratska partija socijalista i zvanično kreće u borbu za Nikšić, kako bi nakon četiri godine propadanja i sramoćenja od strane aktuelne vlasti, ponovo učinili da naš grad bude perjanica nezavisne, građanske slobodarske i antifašističke Crne Gore- poručeno je sa sjednice.
Boris Muratović je magistar ekonomskih nauka. Učesnik je brojnih seminara, konferencija i projekata širom Evrope na kojima je unaprijedio svoje znanje i profesionalne vještine.&nbsp;
- Od 2012. radio je u Upravi za statistiku (MONSTAT) u oblastima demografije, turizma i energetike. Na lokalnim izborima 2017. godine u Nikšiću izabran je za odbornika. Tu funkciju obavlja do 2019. kada postaje direktor Turističke organizacije Nikšić, koju vodi i više nego uspješno do 2021. godine. Iste godine postaje šef najbrojnijeg Kluba odbornika Evropski tim za Nikšić, koji je u gradu pod Trebjesom prepoznat po izuzetnom opozicionom djelovanju. U aprilu 2024. godine, Muratović je na neposrednim stranačkim izborima izabran za predsjednika Opštinskog odbora. Takođe, član je Glavnog odbora Demokratske partije socijalista. Oženjen je i otac je dvoje djece- saopšteno je iz DPS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS: Kreće borba za Nikšić, Boris Muratović nosilac liste

Ako dođe do dogovora tražićemo da se poštuju politički principi. Spremni smo i za nove izbore, ako do njih dođe - poručio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) na izborima u Podgorici Nermin Abdić.
On je, gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, rekao da je na podgoričkim izborima antivladina priča dobila 55 odsto podrške građana.
- Ovom gradu su što prije potrebne promjene - podvukao je Abdić.
Nositeljka liste Grad svih nas Jelena Borovinić Bojović &nbsp;optimistična je da će doći do dogovora, a portparol Demokrata Mitar Paunović je kazao da vjeruje u dogovor ukoliko se budu poštovali demokratski principi.
Nosilac liste Evropskog saveza, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) takođe vjeruje da će doći do dogovora oko formiranja vlasti.
- Siguran sam da bi sve koji bi doveli do novih izbora građani kaznili - dodao je on.
Mugoša je poručio i da su se odazvali pozivu DPS-a, kao što bi se odazvali i pozivu drugih.

Abdić: Ako bude dogovora tražićemo da se poštuju principi, spremni smo i za nove izbore dođe li do njih

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Vjerujem da može doći do formiranja vlasti u Podgorici ukoliko budemo slušali glas građana i ukoliko se budemo ponašali na način kako smo se u predizbornoj kampanji ponašali - ocijenio je nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša. 
Ukoliko bi nakon izbora krenuli sa nekom drugom platformom, to bi, prema mišljenju Mugoše, bilo ponižavanje građana koji su im dali značajnu podršku.
On je, gostujući u Dnevniku Gradske Radio Televizije, rekao da smatra da je budvanski scenario nastavak mrcvarenja i da ne bi bio korektan prema građanima.
- Da li će političke elite pokazati ozbiljnost i odgovornost vidjećemo u narednim danima - kazao je Mugoša i dodao da je, čim se proglase rezultati, potrebno krenuti u pregovore.
Kaže da duboko vjeruje u građansku i progresivnu Podgoricu.
- I mislim da je ona pokazala svu svoju žilavost u ovom čudnom vremenu - ocijenio je nosilac liste Evropskog saveza.
Građani su, ističe, na nedavno završenim izborima jasno pokazali što žele.
- Partije koje su srušile aktuelnu lošu lokalnu vlast u Podgorici i partije koje su opozicija na državnom nivou, odnijele su ubjedljivu pobjedu. Sada je na političkim subjektima da slijede volju građana i da ostanu principijelni onome što su govorili u predizbornoj kampanji - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Vjerujem da može doći do formiranja vlasti u Podgorici

Piše: Darko ŠUKOVIĆ
U razgovoru sa jednim zapadnim diplomatom, dva dana prije izbora u Podgorici i Kotoru, izdvojio sam dva politička momenta. Prvi – da zvanična verzija o obračunu sa nasljeđem DPS sve teže sakriva četvorogodišnje institucionalno razaranje države, vrijednosno razaranje društva i supstancijalno razaranje ekonomije. Drugi, za današnji tekst manje bitan – da je, nakon četiri godine, istinski prozapadno orijentisan korpus građana, nekada jasna većina a danas jednako jasna manjina, napokon shvatio da u Crnoj Gori nema nikoga ko je manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od zemalja/ambasadora „Kvinte“.&nbsp;
I da je i to bolno saznanje bolje od nastavka uzgajanja iluzija da će Zapad ovdje prestati da podržava eurofolirante sa slikama Putina i Vučića u džepu sakoa, i okrenuti se onima koji u Briselu i Vašingtonu ne vide samo kravu muzaru.
Rekao sam mu i kako su ovi drugi iz druge teze (kraće – mi) svjesni da nemaju luksuz da se ljute, kamo li da se konfrontiraju sa bivšim zapadnim prijateljima Crne Gore, pa im ostaje da budu žilavi u borbi za svoj kamen i da strpljivo sačekaju da Vučić izigra Zapad, kao što nedvojbeno hoće – jer i mora i želi, pa da u Vašingtonu i Briselu shvate koliko su stupidnu politiku vodili na Zapadnom Balkanu i, što je za ovaj tekst važnije, u Crnoj Gori.&nbsp;
Najduže citiranje sebe u životu završiću tvrdnjom koja nije na licu Ekselencije izazvala nikakve promjene: potvrdu prve teze dobićete već na izborima u neđelju, a za Vašega mandata u mojoj domovini taj se proces emancipacije Crne Gore od klerošovinizma i kolonijalnog statusa neće zaustaviti. Uz opasku da na takav zaključak upućuje drsko-brzinsko prestrojavanje ključnih medijskih sponzora pretvaranja Crne Gore u Bjelorusiju na Balkanu, naprekočas zgađenih i stravljenih ulogom srpske Crkve u političkom životu i svim sferama ovdašnje vlasti („vlasti“).
VELIKI...
Nermin Abdić donio je Demokratskoj partiji socijalista ono što joj je u ovom trenutku bilo potrebno. Ne samo glasove i procente, nego i zaštitno lice dobrog momka iz susjedstva, za koga niko nije imao ružnu riječ. Lakoća komunikacije očigledno je stvar i njegovog karaktera i profesije koja ga stalno drži u kontaktu sa ljudima. Iako mu je kampanju obilježila uzrečica „dobri moji“, Abdić je u debatama znao kad treba drčno odgovoriti na pljuvanje po stranci kojoj pripada. Bijedni tekst u kojem je nosilac liste DPS targetiran kao opasnost od „islamizacije Podgorice“ bio je rikošet u centar iz kojega je lansiran. Svaki treći Podgoričanin pokazao je prezir prema takvoj svijesti i, u to ime, neđelja je za budućnost cijele Crne Gore bila dobar dan.
Samo postavljanje Nermina Abdića za nosioca liste u Glavnom gradu već je bilo lijepa pobjeda građanske svijesti i rječit odgovor djelom, svojevrstan politički šamar koji je DPS zalijepio raznim adresama: partijskim, diplomatskim, medijskim... Možda stranka Danijela Živkovića još nije naučila kako da se brani od optužbi za veze sa kriminalom i korupcijom, ali je izborom Abdića stavila flaster na sva usta koja im spočitavaju crnogorski nacionalizam.
Možda i najveći dobitak iz ove izborne epizode za DPS bi mogao biti prokrčen put za direktnu komunikaciju sa „običnim“ ljudima. Do njih je ranije dolazila „odozgo“, utirući put do podrške tih slojeva svojom moći i koristeći njihovo stanje potrebe ili, čak, nužde. Nermin Abdić je pokazao da se to može i otvorenošću, neposrednošću, ljudskim pristupom, bez foliranja i arogancije. Možda takav povratak bazi zasad donosi manje glasova ali je zasnovan na zdravoj vezi koja ima potencijal da traje.
I koalicija PES&amp;Demokrate mogla je da ima dobitnog kandidata za gradonačelnika Podgorice. Da mu nije uništila imidž već u noći predaje lista. Saša Mujović je kao ministar mjesecima plijenio kulturom dijaloga, u Skupštini i u medijima s poštovanjem je komunicirao sa političkim rivalima i novinarima. Pokupio je simpatije i nekih koji bi prije odsjekli ruku nego glasali za njegovu Vladu i partiju.&nbsp;
Toliko da mu nijesu pretjerano uzimali za zlo nemoć (koju je i sam priznao) da se obračuna sa partitokratijom i sumanutim partijskim zapošljavanjem u energetskom sektoru.
A onda su dva saopštenja u razmaku od nekoliko sati, gore opisanog Sašu Mujovića gurnula u ambis estetike Tihomira Dragaša i stilski mu srodnih pisaca saopštenja Demokrata. Ambis iz kojega nije ni pokušao da se izvadi do kraja kampanje. Šteta, jer je crnogorskoj političkoj sceni bio potreban Saša Mujović iz perioda prije podgoričkih izbora.
Mujovićev je startni rejting zacijelo bio iznad rejtinga koalicije koju je predvodio. Ponajprije je na njemu da dokuči jesu li se kreatori kampanje „Jače, još jače“ uplašili te činjenice ili samo nijesu znali da je iskoriste?
&nbsp;Blok srpskih stranaka prosrbijanske orijentacije pokupio je ono na šta je računao: tradicionalne glasače iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske i zahvalne uhljebe u svim porama javnoga sektora. A ovih posljednjih je barem četvrtina ukupnoga broja. Da je Crkva vjerujućim biračima projavila da glasaju za ZBPG, vjerovatno bi se zamijenili za procente koalicije PES&amp;Demokrate. Ovako, ostaje im da razmišljaju zašto svetosavski leadership ne cijeni dovoljno „Hristove vojnike“?
Kandidatkinja za gradonačelnicu, Jelena Borovinić Bojović kao i koalicija koju je predstavljala uglavnom je tokom kampanje bila ispod radara rivala pa je bivša načelnica Odjeljenja za pulmologiju u KCCG komotno mogla da glumi još jednu zvijezdu sa „Bulevara žrtava DPS“, čak i da ne streca od podsjećanja na enormne brojke stvarnih žrtava kovida iz perioda kad je vodila Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
„Muvlje pamćenje“, kako je znao reći jedan od odnešenih kovidom, mitropolit Amfilohije ili politička strategija (ako nije prejaka riječ za sve ono što smo gledali u kampanji) – đavo će ga znati?
A, kad smo kod đavola, s nekim će tikve morati da sade Dritan Abazović i Jakov Milatović. Zajedno ili pojedinačno. Ako neće ni jedan, eto nam ga budvanski scenario u Podgorici. Đavoli su, dakako, barem po predizbornom političkom osjećaju, za bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika CG svi njihovi potencijalni partneri koji bi u sabiranju do 30 (to je većina u Skupštini Podgorice) trebalo da dodaju fundament mandata (DPS 19, ZBPG 13, PES&amp;DCG 14).&nbsp;
Ne treba, međutim, sumnjati da u očima svih suverenističkih subjekata rep koji se vuče za Dritanom Abazovićem seže do Beograda, a ni Milatovićev se nije bitnije skratio tokom prethodnih nekoliko mjeseci.
Loše je u neđelju veče, baš kao i u štabu PES i NSD, skupina koju je predvodio Luka Rakčević glumila zadovoljstvo izbornim rezultatom. Sa tri-četiri (očekivana) procenta više, momak koji nesporno zna i voli Podgoricu, koji ima energiju i entuzijazam, ali i hendikepe od kojih fakultetska diploma nije najveći, bio bi legitiman pretendent na funkciju gradonačelnika u svakoj kombinaciji. Ali, kao jedan od samo dvoje odbornika GP URA u novom gradskom parlamentu, nevaspitano je i da pomišlja na tu fotelju.
&nbsp;...I MALI
&nbsp;Evropski savez morao je više. Koalicija tri stranke sa dobrim kandidatom i partijskim istorijama za respekt, nenatrunjene građanske opcije i golemim političkim iskustvom trebalo bi da u Podgorici i Kotoru cilja na dvocifrene procente i barem dva puta više mandata nego što je osvojila. Čini se da je kampanja ES u oba grada bila pretiha, a i da je izlazak u koaliciji sa BS na izbore u Gusinju zbunio dosta potencijalnih glasača Borisa Mugoše.
A, kad smo kod Bošnjačke stranke, nije trebalo čekati rezultate u Podgorici za potvrdu da je ulazak u Vladu bio loš potez. Ponekad, međutim, ovakvi neuspjesi mogu biti inspiracija partijskom vrhu za dodatno promišljanje.&nbsp;
Salve kritika na račun Ervina Ibrahimovića i saradnika nakon ulaska u Vladu kao da su vrh BS gurnule u svojevrstan politički spazam i odbranu toga poteza po svaku cijenu. Pa i po cijenu izazivanja antagonizma između Bošnjaka i Crnogoraca. A to, već, nije greška nego grijeh. Zato bi, nakon izbora u Podgorici, rukovodstvo BS trebalo da na miru analizira svoju politiku. I da donese odluke sa kojima će, na koncu morati ne samo da izađu pred birače, nego i da žive.
Prvi izlazak stranke Duška Markovića na izbore može se smatrati uspješnim, baš kao i prvi ulazak Preokreta Srđe Perića u parlament. Može izgledati paradoksalno, s obzirom na političko trajanje lidera SEP, ako se kaže da je taj subjekat za nijansu veća nepoznanica. No, biće zanimljivo vidjeti kako u praksi izgleda i ono što je Preokret promovisao u kampanji - obračun sa „političkim korporacijama“.
Rezultati izbora najvažniji iskaz, po definiciji, imaju u brojevima. Ali nijesu važni samo procenti i mandati što su ih osvojile pojedinačne liste, nego i zbirni pokazatelji politički srodnih. Ko ih poreda i sabere ispravno, shvatiće tačnost teze s početka teksta: raste broj onih koji shvataju da se pod maskom obračuna sa nasljeđem DPS, vlast već četiri godine obračunava sa Crnom Gorom.
&nbsp;Proces triježnjenja jeste bolan, ali je nezaustavljiv.&nbsp;

Ipak se okreće

Opštinska izborna komisija Podgorice odbacila je noćas svih 15 prigovora koje je Pokret Naprijed predao danas zbog nepravilnosti na 15 biračkih mjesta.
Prigovor je predat i zbog nepravilnosti na biračkom mjestu 27 u Doljanima.
Predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović je u Dnevniku 2 TVCG, neposredno prije podnošenja pomenutih prigovora, istakao da do tog momenta nije stigao nijedan, ali da ih očekuju, jer su u javnosti najavljeni.&nbsp;
-Što se tiče slučaja sa biračkim spiskom u Doljanima, nemamo nikakvih informacija iz ODT-a šta je urađeno, a ako dobijemo prigovor od neke izborne liste mi ćemo po njemu i postupiti. Rok za postupanje po prigovoru je 24 sata od momenta kada primimo prigovor, i ukoliko se pokaže opravdanim na tom izbornom mjestu se izbori poništavaju i organizuje se novo glasanje - kazao je Filipović.
Nakon odbacivanja prigovora pokreta koji predvodi dr Vuk Kadić izvjesno je da neće biti promjena u rasporedu odboničkih mandata u Podgorici.&nbsp;

Nema ponavljanja izbora: Odbijeno svih 15 prigovora Pokreta Naprijed

Nakon što je predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta u OŠ ,,Dragiša Ivanović” moguće je ponavljanje izbora, pa u opoziciji sumnjaju da se radi o svjesno napravljenoj akciji da bi se ponovilo glasanje na tom mjestu u Doljanima i tako sproveo izborni inženjering.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555" data-rendition-name="original" width="847" height="651" loading="lazy" alt="Vladimir Filipović, predsjednik OIK Podgorica"> </figure>  - Postoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao je Filipović za Portal ETV. <h2>MOTIV KRAĐE SPISKA&nbsp;</h2> Da li će crnogorska policija istražiti ko je ukrao izvod iz biračkog spiska i ko će &nbsp;biti procesuiran tužilaštvu zbog kršenja zakona, za sada nije poznato. Čak i da se nađe „izgubljeni“ izvod iz biračkog spiska za biračko mjesto 27, najvjerovatnije će biti odlučeno da se glasanje u Doljanima ponavlja u zakonskom roku.&nbsp; Ta činjenica otvara sumnje opozicionih stranaka da bi ponavljanje glasanja na biračkom mjestu, đe je upisano više od 900 glasača, moglo da posluži kao instrument izbornog inženjeringa strankama vladajuće većine.&nbsp; - Činjenica je da su na tom biračkom mjestu građani naklonjeniji strankama bivšeg Demokratskog fronta sada okupljenih u koaliciji „Za budućnost Podgorice“ i da mogu raspolagati kontigentom do 400 glasova. Zato se otvara mogućnost izbornog inženjeringa i preusmjeravanja glasova u stranke koje su politički najbliže prosrpskim stavovima te koalicije - kaže sagovornik Portala ETV.&nbsp; Iz DPS-a i drugih opozicionih stranaka ne žele javno da iznose optužbe, ali jesu vrlo sumnjičavi povodom motiva krađe izvoda iz biračkog spiska.&nbsp; Prije svega zbog bojazni da se ne ponovi mučna istorija izbornog inžinjeringa.&nbsp; <h2>„SLUČAJ ĐUĐEVINA“</h2> Namještanje izbornog rezultata i partijske naredbe za usmjereno glasanje stranačkih pristalica najuočljivije je bilo na primjeru glasanja u malom mjestu Đuđevina, u kolašinskom kraju 2014. godine.&nbsp; Bilo je to u doba kada je došlo do velikog zahlađenja odnosa između DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a na čijem je čelu bio Ranko Krivokapić. Tada su mediji najavljivali da će u Kotoru SDP biti na istoj strani &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083" data-rendition-name="original" width="943" height="666" loading="lazy" alt="Izborno mjesto Đuđevina, okolina Kolašina"> </figure>  Tako je polovinom 2014. godine plasirana u medije informacija da rukovodstvo odbora SDP-a u Kotoru pregovara sa predstavnicima opozicionih stranaka o konstituisanju nove lokalne vlasti u drevnom gradu u Boki. Bio je to nastavak otklona SDP-a od većeg koalicionog saveznika DPS-a, nove politike koju je zagovarao predsjednik stranke Krivokapić.&nbsp; <blockquote>Prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo bi od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora.&nbsp;</blockquote> Tada su u Demokratskom frontu i drugim srpskim strankama donijeli odluku da na lokalnom nivou, gdje god mogu, podrže SDP, sve se nadajući da će tako, preraspodjelom mandata, biti oslabljena Đukanovićeva partija.&nbsp; Najočigledniji primjer „pomoći“ srpskih stranaka SDP-u zabilježen je u malom mjestu Đuđevina, u okviru lokalnih izbora u Kolašinu. Maja mjeseca održani su izbori u Kolašinu, a u nekim mjestima bilo je onih koji su – očito svjesno – glasali sa starom ličnom kartom.&nbsp; Zbog toga su izbori na nekim biračkim mjestima ponovljeni, pa i u Đuđevini. I onda je mnogo toga otkriveno, prije svega - „svjesna preraspodjela glasova“, odnosno klasični izborni inženjering. &nbsp; U neđelju, 8. juna 2014. godine, rezultati ponovljenog glasanja u Đuđevini bili su drugačiji od onih četrnaest dana ranije: Demokratski front je za dvije sedmice izgubio sve glasove koje je imao 25. maja i ostao na nuli, kao i SNP, dok su njihovi glasovi otišli u „krilo“ Krivokapićeve SDP koja na prvom glasanju nije imala ni jedan glas?! Jasan izborni inženjering: prosrpski orijentisani glasači na ponovljenim lokalnim izborima u Đuđevini masovno su glasali za koaliciju SDP-a i Pozitivne i tako doprinijeli da taj savez osvoji treći odbornički mandat, na uštrb – DPS-a.&nbsp; Ipak, nije došlo do saradnje opozicionog DF-a i SDP-a: u Podgorici socijaldemokrate nijesu htjele da naprave savez sa DF-om i drugim srpskim partijama.&nbsp; <h2>IŠČEKIVANJE IZBORNOG INŽENJERINGA</h2> Odmah je uslijedila reakcija: tadašnji šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Goran Danilović priprijetio je da se SDP-u u skorije vrijeme neće ukazati prilika kakvu su imali donedavno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724" data-rendition-name="original" width="1024" height="704" loading="lazy" alt="Goran Danilović, tada član DF-a"> </figure>  -Teško da će se kolegama iz SDP-a skorije pružiti prilika kakvu su imali do danas, da sa ograničenom političkom snagom dominantno utiču na proces mijenjanja Crne Gore – kazao je Danilović, tvrdeći da će Krivokapić i njegove kolege iz SDP „gorko zažaliti zbog propuštene šanse“.&nbsp; Pokazalo se da je ciljno preusmjeravanje glasača nije urodilo plodom, ali je – iako se sve dešavalo prije deceniju – slučaj Đuđevina postao ogledni primjer izbornog inženjeringa, ali i pokazatelj kako partijski vrhuška može da &nbsp;manipuliše izbornom voljom partijskih pristalica i aktivista.&nbsp; Sada u crnogorskoj opoziciji imaju bojazan da se na eventualno ponovljenom glasanju u Doljanima može ponovo posegnuti za izbornim inžiejeringom. I sumnja pada na stranke vlasti, prevashodno Mandićevu koaliciju „Za budućnost Podgorice“ koja ima jako uporište u tom izbornom okrugu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49" data-rendition-name="original" width="1920" height="1285" loading="lazy" alt='OŠ ;;Dragiša Ivanović"'> </figure>  Iako je 900 glasova relativno mali izborni rezervoar, u opoziciji sumnjaju da bi koalicija „Za budućnost Podgorice“ mogla da „pogura“ izborni rezultat pokreta „ Naprijed“. Tom političkom savezu na čijem je čelu dr Vuk Kadić nedostajalo su svega 203 glasa da bi prešli izborni cenzus: prema privremenim rezultatima pokret „Naprijed“ je osvojio 2,233 glasa, dok je izborni cenzus zaustavljen na brojci – 2436.&nbsp; Sa osvojena 204 glasa u ponovljenom glasanju, ekipa Vuka Kadića bi ušla u parlament Podgorice i osvojila dva odbornička mandata. Time bi se dramatično promijenila postizborna matematika, jer je logično pretpostaviti da bi savez „Naprijed“ – čak i da se nijesu dogovarali bilo o čemu, pa i da nijesu svjesni „pomoći sa strane“ - prirodno bio politički bliži koaliciji koju predvodi Jelena Borovinić Bojović, kao i &nbsp;savezu PES-a i Demokrata.&nbsp; Zato bi, prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici - osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora. &nbsp;

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio je danas Centru bezbjednosti Podgorica krivičnu prijavu Petra Globarevića predsjednika biračkog odbora u Doljanima kao odgovornog lica, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama koje je prikupio OIK Podgorica, na biračkom mjestu broj 27, OŠ ,,Dragiša Ivanović“ u Doljanima, nestao je kompletan spisak birača tako da nije moguće zvanično verifikovati rezultate glasanja sa te pozicije.&nbsp;
-POstoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao ej Filipović za Portal ETV.&nbsp;
Riječ je relativno velikom biračkom mjestu koje broji više od 900 glasača i tu će biti, ukoliko se ne nađe originalni, neprepravljani izborni materijal, najvjerovatnije biti organizovano ponovno glasanje.&nbsp;
To otvara spekulacije o mogućem izbornom inžinjeringu, kako bi se neka lista ,,progurala“ da naknadno pređe izborni cenzus.&nbsp;

Krivična prijava protiv Petra Globarevića, predsjednika biračkog odbora u Doljanima

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Drastičan pad Mandićeve parlamentarne većine

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odgovorila je Portalu ETV da još ,,sprovode postupak i utvrđuju“ da li je uprava Podgorice prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kada su objavlili javni poziv za dodjelu po 50 eura za školski pribor đaka prvaka.&nbsp;
Pozivajući se na član 20 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Glavni grad je 19. septembra objavio javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda.
U nemuštom odgovoru iz ASK-a su kazali da ova vrsta subvencioniranja nije definisana kao jednokratna pomoć jer nije navedena u Odluci Glavnog grada o pravima iz socijalne i dječje zaštite iz 2021. godine čiji član 7 propisuje jednokratnu i vanrednu pomoć.&nbsp;
<h2>(NE)ZAKONITI POKLON&nbsp;</h2>
Članom 12 te odluke propisana su prava iz dječje zaštite: „poklon paket za novorođeno dijete“ i „novčana pomoć za školovanje“. U ASK-u dodjeljivanje novca za kupovinu školskog pribora iz nekog razloga ne tumače kao „novčanu pomoć za školovanje“.&nbsp;
- Kako kupovina školskog pribora nije jednokratna pomoć propisana članom 7 pomenute Odluke, na ovo pravo ne primjenjuje se zabrana propisana članom 40 stav 1 ZFPSiIK - naveli su u ASK-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Namjerno ili slučajno ASK izbjegava da konstatuje činjenice: da je Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole za školsku 2024/2025 godinu donijet na osnovu člana 20 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali i da je to sve odrađeno u periodu izborne kampanje za Podgoricu.&nbsp;
Nije jasno ni pozivanje ASK-a na bilo koju odluku Glavnog grada, pa ni na Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite jer član 40 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja vrlo jasno predviđa zabranu davanja jednokratne novčane pomoći u predizbornom periodu.
<h2>UVOĐENJEM BESPLATNOG PREVOZA PREKRŠEN ZAKON</h2>
Dodatno, prije nego su odgovorili na naša pitanja iz ASK-a su saopštili da Glavni grad jeste prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jer je uoči podgoričkih izbora donio odluku o uvođenju besplatnog prevoza u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju.
Odobrenje za tu odluku gradonačelnica Olivera Injac inače je dobila upravo od vrha ASK-a Dušana Drakića - &nbsp;iako ta institucija ne daje odobrenja za donošenja odluka, već je tu da primjenjuje zakone.
U ASK-u su u jučerašnjem saopštenju istakli da im je „posebnu pažnju“ privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće „Putevi“ d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodali su da su uzeli u obzir navode iznijete u izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donijeta u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U izjašnjenju se dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - kazali su u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.

Anja Ivanović

Javni poziv Glavnog grada za dodjelu po 50 eura za đački pribor ASK ne vidi kao jednokratnu pomoć?!

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: izbori-u-podgorici