Aerodromi Crne Gore organizuju godišnju proslavu, a za restoranske usluge s poslugom konobara preduzeće planira da izdvoji 30.000 eura sa PDV-om.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, svečana proslava biće održana 25. jula, u terminu od 20 sati do ponoći.
Prema specifikacijama tendera, potrebno je obezbijediti prostor kapaciteta od najmanje 250 sjedećih mjesta i dodatnih 250 mjesta uz visoke (viseće) stolove. Prostor mora imati minimalnu površinu od 700 kvadratnih metara, kao i obezbijeđen parking za najmanje 200 automobila i pet autobusa.
Takođe, objekat treba da raspolaže binom, kompletnim tehničkim uslovima za održavanje događaja, kao i zasebnim toalet kabinama unutar istog prostora.
JP Aerodromi Crne Gore osnovano je 1999. godine. Od 2003. godine, rukovodi međunarodnim aerodromima u Podgorici i Tivtu, koji su do tada bili u vlasništvu JAT-a.
U toku je postupak za dugoročni zakup vazdušnih luka, raspisan još 2019. godine, a koji je privremeno obustavljen usljed pandemije koronavirusa. Proces je ponovo aktiviran u mandatu aktuelne Vlade, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem.
Tenderska komisija je 9. maja počela evaluaciju ponuda koje su na tender u konačnom dostavila samo dva ponuđača južnokorejski Incheon International Airport Corporation (IIAC) i luksemburško-američki Corporacion America Airports (CAAP).
Predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj saopštio je da su na sjednici, održanoj 12. jula, jednoglasno usvojeni ključni dokumenti koji se odnose na sprovedeni postupak.&nbsp;
Kako je kazao, usvojeni su Izvještaj o sprovedenom postupku vrjednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rangiranja, kao i Zapisnik o kompletnom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i ocjene ponuda. Time je Tenderska komisija završila svoj dio posla, a dalje odlučivanje u vezi sa koncesionim postupkom u nadležnosti je Ministarstva saobraćaja.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić poručio je nedavno da zaposleni rade kao da koncesije nikada neće biti i da ove godine očekujemo rekordnih tri miliona putnika. U kompaniji očekuju da promet putnika bude i iznad tri miliona tokom ove godine.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Godišnja proslava Aerodroma: Za restoranske usluge 30.000 eura

Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu, danas i sjutra organizuju prigodan kulturno-zabavni program na Studentskom trgu na Cetinju.
Proslava jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore biće upriličena kroz niz muzičkih nastupa renomiranih izvođača iz Crne Gore i regiona.
U subotu, 12. jula, sa početkom u 21 sat, nastupiće izvođači crnogorske muzike Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić i Igor Đurović.
U nedjelju, 13. jula, program počinje u 20:30 sati nastupom Mile Nikić i benda, nakon čega će od 22 sata uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde i pop dive Doris Dragović.
Iz Prijestonice Cetinje podsjećaju da je povodom obilježavanja Dana državnosti parking u cijelom gradu besplatan danas i sjutra.
- Prijestonica Cetinje poziva sve građane Crne Gore da prisustvuju manifestaciji i zajedno proslavimo Dan državnosti - poručeno je iz Prijestonice.

Proslava Dana državnosti danas i sjutra na Cetinju: Pripremljen prigodan kulturno-zabavni program

Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu, organizuju prigodan kulturno-zabavni program, koji će biti održan održati 12. i 13. jula na Studentskom trgu na Cetinju.
Kako je saopšteno iz Prijestonice, proslava jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore biće upriličena kroz niz muzičkih nastupa renomiranih izvođača iz Crne Gore i regiona.
U subotu, 12. jula, sa početkom u 21:00 sat, nastupiće izvođači crnogorske muzike Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić i Igor Đurović. 
U nedjelju, 13. jula, program počinje u 20:30 sati nastupom Mile Nikić i benda, nakon čega će od 22:00 sata uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde i pop dive Doris Dragović.
Prijestonica Cetinje pozvala je sve građane Crne Gore da prisustvuju manifestaciji i zajedno proslavimo Dan državnosti.

Proslava Dana državnosti na Cetinju uz Doris Dragović, Žutog Serhatlića, Zdravka Đuranovića...

Fudbalski klub Budućnost danas obilježava veliki jubilej – 100 godina od osnivanja. Tim povodom, u srcu Podgorice, na Trgu nezavisnosti, večeras će biti održana svečana akademija i veliki koncert, kojim će ovaj sportski i gradski simbol proslaviti jedan vijek postojanja.
Kako je saopšteno iz kluba, svečanost će početi u 20.30 časova svečanom akademijom kojoj će prisustvovati zvanice – ljudi koji su svojim radom i posvećenošću ispisivali istoriju kluba i grada. Akademija je otvorena i za građane, koji će događaj moći da isprate sa prostora oko centralne bine.
U 22 časa uslijediće koncert poznatih podgoričkih izvođača, ispunjen emocijama, nostalgijom i prepoznatljivom plavo-bijelom energijom. Ulaz na koncert je slobodan.
- Koncert je poklon Udruženja estradnih umjetnika Crne Gore, čiji su članovi odlučili da u čast jubileja učestvuju potpuno nekomercijalno. Kompletan događaj podržava naš generalni sponzor, kompanija Vezuv-Volcano - poručuju iz FK Budućnost.
Na koncertu će nastupiti: No Name, Random, Bojan Delić, Marija Božović, Bane Nedović, Tanja Šeter, Žuti Serhatlić, Đuro Franeta, Edo Abdović, Andrijana Božović, grupa Makadam, Rajo Simonović, Danijel Alibabić, Bojan Marović, Božo Bulatović, Goran Stjepčević, KIC pop hor, D Mol i Luka Perazić.
Klub se zahvaljuje brojnim kompanijama koje su podržale obilježavanje stogodišnjice, među kojima su: Metropolis, Entekst, Vrtni centar Kalija, Pro Cons, restorani Pod Volat, 100 Manira i Salaš, TC Ražnatović, PAM, kao i medijskim sponzorima RTCG, Gradska TV, CG Fudbal, Pobjeda, Arena, Antena M, portal Standard, Dan, Analitika i Ninamedia.
U sklopu obilježavanja jubileja, početkom jula planirana je i promocija Monografije FK Budućnost – „plavo-bijelog bukvara“, koja će na sveobuhvatan način dokumentovati istoriju kluba. Takođe, u planu je i revijalna utakmica, čije održavanje zavisi od dinamike završetka radova na stadionu pod Goricom.

FK Budućnost proslavlja vijek postojanja

Crna Gora danas slavi Dan nezavisnosti, a prazničnu atmosferu reporteri Portala ETV zatekli su i na Cetinju. Naš reporter Miraš Dušević zabilježio je objektivom kamere dio atmosfere iz Prijestonice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_511118708431c4385bd16b5637c97ce7423cc0ed67cdcbbbfca1cdc00ea14c27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521150540_511118708431c4385bd16b5637c97ce7423cc0ed67cdcbbbfca1cdc00ea14c27" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_d30fd547ab7e1cf7a616e6a6bc81235f5b698725e9436e725d0a9f2842664283.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250521150540_d30fd547ab7e1cf7a616e6a6bc81235f5b698725e9436e725d0a9f2842664283" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_a0084cf3ec978f75466abc90e5942f2c2f575d663f2e50de6fc9685b8557b7a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250521150540_a0084cf3ec978f75466abc90e5942f2c2f575d663f2e50de6fc9685b8557b7a9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;U cetinjskim kafićima su mladi ogrnuti crnogorskim zastavama i u dahu pjevaju stihove pjesme "Ovo je naša zemlja" Daniela Popovića i Sergeja Ćetkovića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3EcdAKr33kw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Pogledajte ostale fotografije i video snimke:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_93823d6ea2cc0a4bc3c329e09bc1d742d906ed65a38a0f34268a1d67de40aa85.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250521150540_93823d6ea2cc0a4bc3c329e09bc1d742d906ed65a38a0f34268a1d67de40aa85" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAR_rNK8UIBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_e2d3fb40ac17d4d110449da4062db2f146c65213e994e0e4b273bc986c24c608.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250521150540_e2d3fb40ac17d4d110449da4062db2f146c65213e994e0e4b273bc986c24c608" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_ff4ad380af984a86e66e93303f5b3603fca5eaeb9e8d91a3603a351068d076bf.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250521150540_ff4ad380af984a86e66e93303f5b3603fca5eaeb9e8d91a3603a351068d076bf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE3jW4I9WQe8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_d4d6e00fc0e65f5e42567468e5ee2601ffac092229bae5f87320232017cb538b.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250521150540_d4d6e00fc0e65f5e42567468e5ee2601ffac092229bae5f87320232017cb538b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_ad208eaa031f5cdf09c8730a9d9abd1e88038857f29259984759f9fc6b3751f4.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250521150540_ad208eaa031f5cdf09c8730a9d9abd1e88038857f29259984759f9fc6b3751f4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_8eca83976b9e067c51bb26908d0936a951400b713bfa67c91eb65eeb7592667d.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250521150540_8eca83976b9e067c51bb26908d0936a951400b713bfa67c91eb65eeb7592667d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0qKO0NlQ2p4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_2e00cf2d988269f7eb5efeac8580b5a82cfe0ed207b422fddbe9db8eac46769f.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250521150540_2e00cf2d988269f7eb5efeac8580b5a82cfe0ed207b422fddbe9db8eac46769f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_bfe0307b3b457d3a51243489fe11d74a62a03b31985529e9fa2bddf8447b8819.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20250521150540_bfe0307b3b457d3a51243489fe11d74a62a03b31985529e9fa2bddf8447b8819" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddj8QgIat5_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_71262a39dfa6d32e2be4ed86204a304c8bc5ec0f927a1b7092ee62b24a8178bd.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250521150540_71262a39dfa6d32e2be4ed86204a304c8bc5ec0f927a1b7092ee62b24a8178bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_4c79b32082e8e6413ad5f780d0a931fccbc1f0fa24708f8646c7cfe9cc9b4239.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="20250521150540_4c79b32082e8e6413ad5f780d0a931fccbc1f0fa24708f8646c7cfe9cc9b4239" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_344099d3b37993bd350c0b92343f6ac83d1389b919d98c78738439de5e07c4e8.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="20250521150540_344099d3b37993bd350c0b92343f6ac83d1389b919d98c78738439de5e07c4e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_730df9e1ae74b006128c2db582643f4f981f2b0d9a4ab497a107e509601a6262.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250521150540_730df9e1ae74b006128c2db582643f4f981f2b0d9a4ab497a107e509601a6262" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsXNHctpCwGo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_0cb348e729d2dc4f73622ea10c1ed1d8b6de0301fedff8ede34deb1073176151.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250521150540_0cb348e729d2dc4f73622ea10c1ed1d8b6de0301fedff8ede34deb1073176151" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_94cabd8a9efe5b23075a164a16235a5f7266b3b30a77dc955cf408acd4838cfa.jpg" data-media-id="editor_22" data-image-id="20250521150540_94cabd8a9efe5b23075a164a16235a5f7266b3b30a77dc955cf408acd4838cfa" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_cb767e13deaee64773731ea049a299db08f44af58ecd2e1865cae37f0691e986.jpg" data-media-id="editor_23" data-image-id="20250521150540_cb767e13deaee64773731ea049a299db08f44af58ecd2e1865cae37f0691e986" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_daff041fd3ee05a08dcab6f279fe9ddc365e66352c05bb1ff412cec8c7b1c20d.jpg" data-media-id="editor_24" data-image-id="20250521150540_daff041fd3ee05a08dcab6f279fe9ddc365e66352c05bb1ff412cec8c7b1c20d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;

(FOTO i VIDEO) Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju: "Ovo je vječna ponosna zemlja naša"

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) koju čine šef poslaničkog kluba Dejan Đurović, potpredsjednik stranke i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, poslanik Velimir Đoković i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovala je centralnoj svečanosti povodom proslave Dana državnosti Srbije – Sretenja koja se jutros održala u Orašcu.
Događaju, kako se može vidjeti na fotografiji koju je dostavila NSD, prisustvovali su i lideri Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, kao i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović.
- Na Sretenje 1804. godine, prije 221 godinu, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika. Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835. godine, na taj dan, u Kragujevcu, donijet prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjski, koji je slovio za najliberalniji ustav svog vremena - navedeno je u saopštenju za medije NSD-a.

Proslavi Dana državnosti Srbije prisustvuju Knežević, Joković, Zogović, Kovačević, Vraneš...

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Da podijelimo utiske sa sinoć održane svečane akademije povodom osamdeste godišnjice RTCG. Vi ste nazočili, ja ne… Kao ni mnoge moje kolege. Mada, lako ćete Vi za nas. Sitno je to. Đe Vam je bio državni vrh, pita se građanstvo?! Pitaju se - Da nije, ne daj bože, ono najgore? (Da Vam pojasnim – da vas, ne daj bože, nijesu pustili niz vodu.)
E, sad. Kruže razne glasine, a ja kao dugogodišnji novinar, dužna sam da to provjerim. A ako Vi nijeste prava adresa, ne znam ko je…
Evo, nekoliko pitanja.
- Da li je tačno da je gospodin Generalni, spoznajući zlu priliku da će falit gostiju, spopadao sve memorisane iz telefonskog imenika, pa pozivao putem vajbera I znane I neznane?
- Da li tačno da su pozvani kao razlog nedolaska navodili I to da moraju “da peku rakiju”, a neki čak I “da odnesu tetki lijek”?
- Da li je tačno da nijeste mogli da usaglasite kako javnosti da prezentujete zašto Predsjednik države ne dolazi na proslavu? Da li je tačno (a tačno jeste, ovo je samo retoričko pitanje) da ste zamajavali javnost, pa ste u intervalu od pola sata dali, dvije oprečne informacije – Predsjednik ne dolazi jer se ne slaže sa rukovodstvom I Predsjednik ne dolazi iz opravdanih razloga! A čovjek vam fino I jasno napisao - ne dolazi zato što neće da vam daje legitimitet. Ni Vama, ni Savjetu, ni rukovodstvu RTCG!
- Da li je tačno da je Akademija kasnila deset minuta jer je Generalni, koji se iz nama nepoznatih razloga i dalje tako predstavlja, pokušavao da smisli kako da zamaštraka činjenicu da u sali nema nikog iz državnog vrha?
Zamislimo da ste mi odgovorili na ova pitanja, pa da izložim svoja zapažanja o nastupu Borisa generalnog Raonića.
U najkraćem - bilo je bolno! Šta da Vam kažem?! Sitna lukavstva nijesu baš najbolje rješenje za sve situacije. A, Generalni je upravo to sinoć pokušao da primijeni. I, jasno se vidjelo da je on ipak samo Bobi, a uopšte nije Mačak. Uz očitu namjeru da izbjegne ono što protokol zahtijeva – pozdrav najvažnijim gostima, napravio je neuspješan gaf I rekao: “Nećete mi zamjeriti da pod euforijom Jubileja prekršim jedno protokolarno pravilo I ne pozdravim sve nosioce uvaženih institucija koji su ovdje, već samo jednom riječju kažem – dobrodošli prijatelji Javnog servisa.”
Saglasićete se – prilično jadno I providno! I, ponovo je napravio neoprostive greške.
Dakle. Kao čelni čovjek institucije koja između ostalog njeguje kulturu govora Raonić mora da zna da je to osnovni preduslov svakog javnog nastupa. Kultura govora! Dalje, ne izlazi se na govornicu bez pripremljenog teksta! Raoniću, pa da si Ciceron, a znamo da nijesi, morao si bacit na papir par smislenih rečenica. Proslava značajnih Jubileja nijesu prilika koja dozvoljava bilo kakve improvizacije! Naročito kad je neko loš govornik, preznojava se I ima tremu. Djeluje otužno! Da ne pričamo da je pravilna upotreba padeža – MUST HAVE!
Mada, skoro pa je neukusno upozoravati na to. A, ono mangupisanje, na kraju govora – o odnosu Javnog servisa prema političarima, kako pojasni Generalni “ljudima koji se bave plemenitom
vještinom” (bogami sam pomislila na boks), to neću ni da komentarišem. Bilo je šarmantno taman koliko I noga od stola.
Osvrnuću se, samo, na još jedan sinoćnji nastup. Naš Generalni, u želji da pokaže I svoje dobre međunarodne kontakte, ponosno je pozdravio kolege iz regiona I EBU-a. EBU je znate ona institucija na čijoj se Akademiji Raonić usavršavao. Malo u Njujorku, malo u Los Anđelesu, a malo neđe u Španiji. I taman kad je pomislio da je prava stvar to što je nahvatao predstavnika EBU-a, kad tamo međutim… Gospodin iz Irske, koga je očito brifovao Raonić lično, tokom svog govora, uspio je da pobrka RTS I RTCG… O, majko mila! Na stranu to što je uporno pominjao prošlost, a ne zna da 1904. godine Crna Gora nije bila kraljevina, niti je Nikola bio kralj, Raonićev kolega, govoreći o istorijatu RTCG, mrtav ladan nam je saopštio: “ Njene prostorije (prostorije RTCG) su bombardovane, ali je preseljena I obnovljena. Prošla je ratna razaranja I ljudske gubitke.”
Šta da Vam kažem, samo da smo mi zdravo.
Anđeli s nama I s Vama na ovaj sveti dan!
Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, dobroželateljna novinarka RTCG

Bilo je bolno

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa 80 godina postojanja, navodeći da je odlučio da, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvuje i govori na svečanoj proslavi, ne prisustvuje jer bi svojim prisustvom, kako je rekao, dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa o kojima je javno govorio proteklih mjeseci.
- U susret obilježavanju 80 godina postojanja i rada Radio Televizije Crne Gore, svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa koji su svojim znanjem, trudom i umijećem utkali u njega dio sebe, upućujem najiskrenije čestitke povodom ovog značajnog datuma. Od osnivanja Radio Cetinja 1944. godine, pa do transformacije u savremeni Javni servis kakav danas poznajemo, RTCG je ostavila neizbrisiv trag u životima građana ove zemlje, prateći ključne momente naše moderne istorije i razvoja - istakao je Milatović.
Njena uloga, kako je naveo u saopštenju, tokom decenija imala je svoje uspone i padove, pratila je demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Ideal kome moramo da težimo je da RTCG bude profesionalno i objektivno glasilo svih građana, posvećeno javnom interesu. Uz duboko uvažavanje ovog značajnog jubileja, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvujem i govorim na svečanoj proslavi, odlučio sam da uputim javnu čestitku jer smatram da bih svojim prisustvom dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa, o kojima sam javno govorio proteklih mjeseci - naveo je Milatović.
Podsjeća da je u junu ove godine vratio parlamentu na ponovno odlučivanje Zakon o nacionalnom javnom emiteru, kojim je smanjen kriterijum za izbor direktora Javnog servisa sa važećih 10 na pet godina radnog iskustva.&nbsp;
- Kako tada, tako i danas, smatram da je tom zakonskom izmjenom omogućeno da vršilac dužnosti direktora, koji prethodno nije ispunjavao zakonske kriterijume, bude ponovo imenovan. Posebno zabrinjava da se imenovanje dogodilo uprkos više pravosnažnih presuda u tom slučaju, što jasno pokazuje nedostatak volje da se poštuju sudske odluke - istakao je Milatović. 
 
Dodaje da je ovo prepoznato i u posljednjem Izvještaju Evropske Komisije o Crnoj Gori gdje se konstatuje da je “u avgustu 2024. godine Savjet RTCG imenovao istu osobu na poziciju s punim mandatom, što je postavilo pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure”.&nbsp;
- Kao i da bi “nadležni državni organi trebalo efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG-u, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima”. Ova ali i druga dešavanja u Javnom servisu, koji bi zbog društvenog značaja morao biti primjer vladavine prava i simbol profesionalnosti i objektivnosti, nažalost bacaju sijenku na njegov rad i dovode u pitanje nezavisnost uređivačke politike - rekao je Milatović. 
 
U odnosu na sve ovo, a ne želeći da na svečanosti govori o onome što se ne može prećutati a što umanjuje značaj ovog jubileja, koristi priliku da još jednom svim zaposlenima čestitam 80 godina Javnog servisa.&nbsp;
- Želim vam puno uspjeha u daljem radu - poručio je Milatovića.

Milatović neće na proslavu RTCG: Dao bih legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa

Sjutra, sa prijateljima iz Turske i Crne Gore, je proslava 101 godine Republike Turske, a povodom tog događaja će biti prisutni solisti &nbsp;Šebnem &nbsp;i Efe Kislali, kao i izvođači iz Crne Gore, a biće i izveden omiljeni ples Kemala Ataturka - zejbek, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ambasador Republike Turske u Crnoj Gori njegova ekselencija Bariš Kalkavan.
Politički odnosi Turske i Crne Gore su na izvanrednom nivou, kaže Kalkavan, a temelji tih odnosa su osnove i jednog i drugog naroda, dodaje on, a svaki državljani Turske koje dođe u Crnu Goru nađe dio sebe, kako kaže, u ovoj državi.
- Svako &nbsp;ovdje nađe sebe, dio svoje kulture, dio onoga što su vidjeli u svojoj porodici dok su odrastali. To isto važe i za Crnogorce koji pođu u Tursku, a vjerujem da ste i vi isto to doživjeli. Ponoviću, ti dobri odnosi su &nbsp;zasnovani &nbsp;na dobrim odnosima između dva naroda - rekao je Kalkavan.
Sjutra, sa prijateljima iz Turske i Crne Gore, &nbsp;će proslaviti &nbsp;101 godinu Republike Turske, naglasio je Kalkavan, a povodom tog događaja će biti prisutni Šebnem &nbsp;i Efe Kislali , solisti, kao i izvođači iz Crne Gore.
- Ono što želim da podvučem jeste i to da će manifestaciju uljepšati plesači, koji će izvesti ono što je Ataturk ( bivši predsjednik osnivač Republike, moderne Turske Kemal Ataturk) volio da gleda, a to je ples zejbek. Što se tiče ukusa turske hrane, &nbsp;sjutra ćemo na programu imati prezentaciju tih jela &nbsp;od pojedinih turskih restorana, ovdje u Crnoj Gori, ali i onih jela koje pravimo kućama, od gospođa Turkinja koje žive ovdje, imaćete priliku i to da probate - poručio je Kalkavan.
Veliko je interesovanje za učenje turskog jezika, kaže ambasador, i činjenica je da preko 450 studenata koji su diplomirali u Turskoj, &nbsp;dok &nbsp;&nbsp;od ove godine će u svim školama biti moguće izabrati turski jezik kao izborni predmet.
- Ono što mi se najviše dopada a što se tiče učenje turskog jezika, omladina kad nauči turski jezik ostaje ovdje. Imamo preko 10.000 firmi registrovanih u Crnoj Gori, vjerujte da za ambasadu kada smo tražili jedva smo našli, zato što ti koji govore turski već su našli poslove - naglasio je Kalkavan.
Kao i njen suprug, i ona radi sa kompletnom ekipom u ambasadi Turske u Crnoj Gori, a sa njim dijeli isto mišljenje o tursko crnogorskom prijateljstvu, zbog čega je veoma srećna - kazala je supruga ambasadora Turske u Crnoj Gori dr Bilge Kalkavan.
- Kada sam došla u ovu državu vrlo brzo sam uspostavila veliki broj prijateljstava sa lokalnim narodom. Obzirom da sam predavač na &nbsp;Univerzitetu, i ovdje sam nastavila taj posao da radim, paralelno sa tim i u Turskoj na Univerzitetu nastavljam sa predavanjima, tako da sam životom ovdje apsolutno zadovoljna. Ali, mogu vam.reći da su nam 24 sata tijesna, za sve aktivnosti u toku dana - rekla je Bilge Kalkavan.
Vrlo lako je uspostavila kontakt sa ženama u Crnoj Gori, prisjeća se Bilge, a istovremeno je i predsjednica Internacionalnog kluba žena u Crnoj Gori, dodaje ona, baveći se internacionalnim projektima ujedno pomaže i ovoj zajednici u Crnoj Gori.
Dok se spremala za sjutrašnji koncert, i čitala prevod crnogorske himne, primijetila je da Crnogorci, isto kao i Turci, imaju isti odnos prema svojim državama - kazala je vokalna solistkinja Šebnem Kislali.
- U tekstu himne sam primjetila da za Crnu Goru, svoju zemlju, oslovljavate je sa majko.To je jedan mnogo lijep osjećaj. I mi, &nbsp;u Turskoj, za našu zemlju kažemo majčinska zemlja, i mislim da to što se i u našem i u vašem jeziku nalazi taj opis za matičnu zemlju, nešto prelijepo. Primijetili smo da i u samom tekstu himne, koji se odnosi na ,, majko naša Crna Goro, sinovi smo tvog stijenja i čuvari tvog poštenja” , da dok se himna pisala ste osjećali poštovanje prema prirodi kojom ste okruženi- rekla je Kislali.
Uveličavanje sjutrašnjeg dogaja predstavlja izuzetnu čast, iako su prvi put ovdje, jer se u Crnoj Gori osjećaju prelijepo - kazao je vokalni solista Efe Kislali.
- Oduševljeni smo prirodom u Crnoj Gori i prije svega, odnosom naroda crnogorskog prema nama. Želimo sa nekim, od crnogorskih umjetnika da napravimo saradnju, kako bi ta saradnja bila zasnovana na zdravim temeljima i nastavila se u narednom periodu - Kislali.
Ambasador Turske u Crnoj Gori je dodao da će se susresti Efe Kislali i bivšim dekanom Muzičke akademije sa Cetinja Senadom Gačevićem, te &nbsp;da se nada da će se iz tog susreta roditi neka saradnja.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiC8JWaH5yao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalkavan: Svako ovdje nađe sebe i dio svoje kulture

Novinarka RTCG-a Tanja Šuković uputila je pismo predsjedniku Savjeta Javnog servira Veselinu Drljeviću i članovima tog tijela u kome traži odgovore na pitanja koja se odnose na otkazivanje svečanosti proslave 80 godina postojanja Javnog servisa koja je trebalo da bude održana 16. septembra u Vladinom domu na Cetinju.
Portal ETV je prije nekoliko dana objavio informaciju da je Organizacioni tim RTCG informisao zvanice da se događaj otkazuje usljed najavljenih padavina i niskih temperatura "na kojima muzički instrumenti ne mogu funkcionisati".&nbsp;
Međutim, prema našim informacijama, odgađanju se pribjeglo jer odziv na pozivnicu nije bio onakav kakav je Boris Raonić očekivao, sa željom, između ostalog, da se sa visokih diplomatskih adresa legitimizuje njegov treći nezakoniti izbor za generalnog direktora RTCG.
Pismo Tanje Šuković prenosimo integralno:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Zamoljavam Vas, kao "prvog među jednakima", da upoznate i ostale članove Savjeta sa sadržajem dopisa.
Kao prvo, pozdravljam Vašu inovativnost i neskrivenu &nbsp;želju da raskinete sa izanđalom i prevaziđenom praksom da se proslava Jubileja organizuje u dane kada se događaj koji se proslavlja zaista i desio. Iščitavam u toj namjeri "širu sliku" i potrebu da se naš Javni servis, po svaku cijenu, modernizuje.&nbsp;
Uostalom, svako dobronamjeran svjedoči, da ste na tom planu - teško razumljivih radikalnih rezova i otklona od tradicije i ljudi koji su gradili ovu našu kuću, dali nemjerljiv doprinos. Što je, u konačnom, jedna od osnovnih pretpostavki Vašeg pregalaštva i vizije razvoja nacionalne medijske kuće.&nbsp;
Naglasila bih da me istinski fascinira Vaša odlučnost da se na tom trnovitom putu modernizacije ne osvrćete na zakone, pravila i propise. Staza kojom hodite nije laka, ali samo naprijed! Ne dajte da Vas pokolebaju Scile i Haribde oličene u regulativi i legislativi!
Ono što me istinski uznemirilo i nametnulo pitanja, koja sada Vama postavljam, &nbsp;je sljedeće:&nbsp;
<ul>
 <li>Da li su službe, nadležne za predikciju vremenskih prilika, namjerno i svjesno, dale pogrešnu prognozu vremena sa jednim ciljem - da se uruši ugled Javnog servisa i na taj način omete implementacija OTT platforme i put naše kuće do visina kojima stremimo?</li>
 <li>Da li su članovi simfonijskog orkestra opstruirali proslavu novembarskog Jubileja u septembru, jer naslućujem da bi samo oni mogli imati informaciju u kakvim vremenskim prilikama funkcionišu muzički instrumenti?</li>
 <li>Da li je u pitanju organizovano udruživanje loših namjera simfonijskog orkestra i nadležnih službi za predikciju vremena, sa jednim ciljem - da se naruši ugled i obesmisli vizija razvoja Javog servisa?</li>
</ul>
Uz želju da Vam dragi Bog podari mudrost i stpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, zabrinuta i dobroželateljna uposlenica Javnog servisa

Da li su se simfonijski orkestar i službe za predikciju vremena udružile kako bi obesmislile viziju razvoja Javnog servisa?

Tokom prethodnog vikenda, od 12. do 15. decembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 35 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe teže, a 21 lakše povrijeđena.
U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 164 prekršajne prijave, izdali 1.265 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 20 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšen je 81 vozač, od čega 33 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja. Dvadeset vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju i 28 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ukupnog broja uhapšenih, njih 28 je uhapšeno u Podgorici, 16 u Danilovgradu i osam u Nikšiću.
- Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručeno je iz policije.

Tokom vikenda uhapše 81 vozač zbog alkohola, droge, oddbijanja testova...

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić saopštio je da bi građanima Pljevalja trebalo odobriti subvencije za električnu energiju, jer bi prelazak na grijanje na struju značajno doprinio smanjenju zagađenja vazduha u tom gradu.&nbsp;
Tokom noći između 13. i 14. decembra u Pljevljima je zabilježeno ozbiljno zagađenje vazduha, pri čemu je koncentracija sumpor-dioksida bila znatno iznad zakonski dozvoljenih vrijednosti, što predstavlja direktnu prijetnju po zdravlje stanovništva. Tim povodom Agencija za zaštitu životne sredine izdala je upozorenje i preporuke građanima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.8087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftamni-oblaci-prekrili-pljevlja-gradani-strahuju-aktivisti-traze-hitnu-reakciju-nadleznih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sličan trend, kako je saopšteno, bilježi se i u Bijelom Polju, koje već godinama ima najlošije pokazatelje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori, bez jasnih i trajnih sistemskih rješenja.
Gazdić je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ocijenio da je situacija u Pljevljima zabrinjavajuća i naglasio da su o prekoračenju graničnih vrijednosti zagađenja obaviještene sve nadležne institucije.
- Obavijestili smo sve zagađivače da budu u pripravnosti i da se poštuje akcioni plana za Opštinu Pljevlja koji propisuje sve korake korake i sve aktivnosti kada dođe do ovakvih situacija. Juče smo imali prvi sastanak u Pljevljima gdje su svi informisani, sistem većeg broja institucija, svako ima svoje zaduženje i svako daje svoje preporuke. Institut za javno zdravlje je dao svoje preporuke građanima Pljevalja tako da ja savjetujem da se te preporuke poštuju - rekao je Gazdić.
On je podsjetio da je zagađenje vazduha u Pljevljima višedecenijski problem na koji Agencija za zaštitu životne sredine godinama ukazuje, iako je, kako je naveo, u posljednjem periodu zabilježen manji broj dana sa prekoračenjem koncentracija štetnih čestica.
- Kada su vremenski uslovi ovakvi kakvi su sada u Pljevljima, kada nema vjetra, kada je magla onda dolazi do ovih velikih zagađenja. Godinama smo imali različite projekte gdje se nudilo građanima da pređu na neki alternativni vid grijanja, dobijane su razne subvencije, EKO Fond je posljednjih godina aktivan u tom dijelu kada je u pitanju nabavka klima. Što se tiče Pljevalja aktivan je i projekat toplifikacije grada, radi se aktivno na tom projektu i sada je potrebno aktivirati sve da se što prije završi i ova posljednja faza, to jeste priprema infrastrukture za finalnu fazu toplifikacije grada - zaključio je Gazdić.

Gazdić: Situacija u Pljevljima zabrinjavajuća, građanima odobriti subvencije za struju

Bivši vršilac dužnosti predsjednika Opštine Nikšić Dragan Perović oslobođen je od optužbe da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja , kada je svom prethodniku Veselinu Grboviću odobrio isplatu naknada od 19.225,95 eura.
Apelacioni sud Crne Gore danas je, nakon održanog pretresa, donio presudu kojom je uvažio žalbu branioca optuženog Perovića i preinačio presudu Višeg suda od 14. decembra 2023.godine kojom je bio uslovno osuđen na godinu zatvora, uz obavezu da u korist Budžeta Crne Gore, po pravosnažnosti presude, uplati 7.214 eura nezakonito pribavljene imovinske koristi Grboviću krivičnim djelom.
- Ovo je presuda koju je ovaj sud donio nakon donijete presude Vrhovnog suda Crne Gore koji je ukinuo prethodno donijetu oslobađajuću presudu Apelacionog suda od 22. novemvra 2024.godine i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Prema navodima optužnice Specijalnog tužilaštva, Perović je 10. novembra 2020. godine potpisao Rješenje kojim je Grboviću omogućio ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine.
Specijalno tužilaštvo je ovom optužnicom Grbovića okrivilo za zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja.
Perović je u istrazi negirao optužbe tužilaštva, pojašnjavajući da je istog dana kada je stupio na funkciju vršioca dužnosti potpisao Rješenje o ostvarivanju prava na naknadu po prestanku funkcije Veselina Grbovića, a koji su mu akt pripremili i dostavili na potpis pravnici iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić.
On je pojasnio da su pravnici smatrali da Grbović ima pravo na isplatu naknade i da je stoga potpisao to rješenje.
Perović je naveo da u Rješenju koje je potpisao nije bila navedena starost Veselina Grbovića, ali da mu je bilo poznato da je Grboviću skraćen mandat za godinu dana.

Perović oslobođen optužbe da je zloupotrijebio položaj isplatom naknada Grboviću

U bujičnim poplavama u marokanskoj provinciji Safi na atlantskoj obali stradala je 21 osoba, prenijeli su danas francuski mediji.
Provincija Safi u Maroku, oko 300 kilometara južno od Rabata, pogođena je obilnim padavinama koje su pokrenule bujice blatnjave vode u veoma kratkom vremenskom roku.
Najmanje 70 kuća i preduzeća je poplavljeno, deset vozila je odnijeto, a dio puta je oštećen, što je dovelo do prekida saobraćaja na nekoliko puteva u gradu, saopštile su marokanske vlasti.
Napori u potrazi za mogućim žrtvama se nastavljaju, a vlasti pokušavaju da obezbijede pogođena područja i pruže neophodnu podršku i pomoć stanovništvu, dodale su vlasti.

Maroko: Bujične poplave odnijele 21 život

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>Boris Bogdanović</figcaption></figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: proslava