Aerodromi Crne Gore organizuju godišnju proslavu, a za restoranske usluge s poslugom konobara preduzeće planira da izdvoji 30.000 eura sa PDV-om.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, svečana proslava biće održana 25. jula, u terminu od 20 sati do ponoći.
Prema specifikacijama tendera, potrebno je obezbijediti prostor kapaciteta od najmanje 250 sjedećih mjesta i dodatnih 250 mjesta uz visoke (viseće) stolove. Prostor mora imati minimalnu površinu od 700 kvadratnih metara, kao i obezbijeđen parking za najmanje 200 automobila i pet autobusa.
Takođe, objekat treba da raspolaže binom, kompletnim tehničkim uslovima za održavanje događaja, kao i zasebnim toalet kabinama unutar istog prostora.
JP Aerodromi Crne Gore osnovano je 1999. godine. Od 2003. godine, rukovodi međunarodnim aerodromima u Podgorici i Tivtu, koji su do tada bili u vlasništvu JAT-a.
U toku je postupak za dugoročni zakup vazdušnih luka, raspisan još 2019. godine, a koji je privremeno obustavljen usljed pandemije koronavirusa. Proces je ponovo aktiviran u mandatu aktuelne Vlade, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem.
Tenderska komisija je 9. maja počela evaluaciju ponuda koje su na tender u konačnom dostavila samo dva ponuđača južnokorejski Incheon International Airport Corporation (IIAC) i luksemburško-američki Corporacion America Airports (CAAP).
Predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj saopštio je da su na sjednici, održanoj 12. jula, jednoglasno usvojeni ključni dokumenti koji se odnose na sprovedeni postupak.&nbsp;
Kako je kazao, usvojeni su Izvještaj o sprovedenom postupku vrjednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rangiranja, kao i Zapisnik o kompletnom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i ocjene ponuda. Time je Tenderska komisija završila svoj dio posla, a dalje odlučivanje u vezi sa koncesionim postupkom u nadležnosti je Ministarstva saobraćaja.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić poručio je nedavno da zaposleni rade kao da koncesije nikada neće biti i da ove godine očekujemo rekordnih tri miliona putnika. U kompaniji očekuju da promet putnika bude i iznad tri miliona tokom ove godine.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Godišnja proslava Aerodroma: Za restoranske usluge 30.000 eura

Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu, danas i sjutra organizuju prigodan kulturno-zabavni program na Studentskom trgu na Cetinju.
Proslava jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore biće upriličena kroz niz muzičkih nastupa renomiranih izvođača iz Crne Gore i regiona.
U subotu, 12. jula, sa početkom u 21 sat, nastupiće izvođači crnogorske muzike Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić i Igor Đurović.
U nedjelju, 13. jula, program počinje u 20:30 sati nastupom Mile Nikić i benda, nakon čega će od 22 sata uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde i pop dive Doris Dragović.
Iz Prijestonice Cetinje podsjećaju da je povodom obilježavanja Dana državnosti parking u cijelom gradu besplatan danas i sjutra.
- Prijestonica Cetinje poziva sve građane Crne Gore da prisustvuju manifestaciji i zajedno proslavimo Dan državnosti - poručeno je iz Prijestonice.

Proslava Dana državnosti danas i sjutra na Cetinju: Pripremljen prigodan kulturno-zabavni program

Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu, organizuju prigodan kulturno-zabavni program, koji će biti održan održati 12. i 13. jula na Studentskom trgu na Cetinju.
Kako je saopšteno iz Prijestonice, proslava jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore biće upriličena kroz niz muzičkih nastupa renomiranih izvođača iz Crne Gore i regiona.
U subotu, 12. jula, sa početkom u 21:00 sat, nastupiće izvođači crnogorske muzike Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić i Igor Đurović. 
U nedjelju, 13. jula, program počinje u 20:30 sati nastupom Mile Nikić i benda, nakon čega će od 22:00 sata uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde i pop dive Doris Dragović.
Prijestonica Cetinje pozvala je sve građane Crne Gore da prisustvuju manifestaciji i zajedno proslavimo Dan državnosti.

Proslava Dana državnosti na Cetinju uz Doris Dragović, Žutog Serhatlića, Zdravka Đuranovića...

Fudbalski klub Budućnost danas obilježava veliki jubilej – 100 godina od osnivanja. Tim povodom, u srcu Podgorice, na Trgu nezavisnosti, večeras će biti održana svečana akademija i veliki koncert, kojim će ovaj sportski i gradski simbol proslaviti jedan vijek postojanja.
Kako je saopšteno iz kluba, svečanost će početi u 20.30 časova svečanom akademijom kojoj će prisustvovati zvanice – ljudi koji su svojim radom i posvećenošću ispisivali istoriju kluba i grada. Akademija je otvorena i za građane, koji će događaj moći da isprate sa prostora oko centralne bine.
U 22 časa uslijediće koncert poznatih podgoričkih izvođača, ispunjen emocijama, nostalgijom i prepoznatljivom plavo-bijelom energijom. Ulaz na koncert je slobodan.
- Koncert je poklon Udruženja estradnih umjetnika Crne Gore, čiji su članovi odlučili da u čast jubileja učestvuju potpuno nekomercijalno. Kompletan događaj podržava naš generalni sponzor, kompanija Vezuv-Volcano - poručuju iz FK Budućnost.
Na koncertu će nastupiti: No Name, Random, Bojan Delić, Marija Božović, Bane Nedović, Tanja Šeter, Žuti Serhatlić, Đuro Franeta, Edo Abdović, Andrijana Božović, grupa Makadam, Rajo Simonović, Danijel Alibabić, Bojan Marović, Božo Bulatović, Goran Stjepčević, KIC pop hor, D Mol i Luka Perazić.
Klub se zahvaljuje brojnim kompanijama koje su podržale obilježavanje stogodišnjice, među kojima su: Metropolis, Entekst, Vrtni centar Kalija, Pro Cons, restorani Pod Volat, 100 Manira i Salaš, TC Ražnatović, PAM, kao i medijskim sponzorima RTCG, Gradska TV, CG Fudbal, Pobjeda, Arena, Antena M, portal Standard, Dan, Analitika i Ninamedia.
U sklopu obilježavanja jubileja, početkom jula planirana je i promocija Monografije FK Budućnost – „plavo-bijelog bukvara“, koja će na sveobuhvatan način dokumentovati istoriju kluba. Takođe, u planu je i revijalna utakmica, čije održavanje zavisi od dinamike završetka radova na stadionu pod Goricom.

FK Budućnost proslavlja vijek postojanja

Crna Gora danas slavi Dan nezavisnosti, a prazničnu atmosferu reporteri Portala ETV zatekli su i na Cetinju. Naš reporter Miraš Dušević zabilježio je objektivom kamere dio atmosfere iz Prijestonice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_511118708431c4385bd16b5637c97ce7423cc0ed67cdcbbbfca1cdc00ea14c27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521150540_511118708431c4385bd16b5637c97ce7423cc0ed67cdcbbbfca1cdc00ea14c27" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_d30fd547ab7e1cf7a616e6a6bc81235f5b698725e9436e725d0a9f2842664283.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250521150540_d30fd547ab7e1cf7a616e6a6bc81235f5b698725e9436e725d0a9f2842664283" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_a0084cf3ec978f75466abc90e5942f2c2f575d663f2e50de6fc9685b8557b7a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250521150540_a0084cf3ec978f75466abc90e5942f2c2f575d663f2e50de6fc9685b8557b7a9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;U cetinjskim kafićima su mladi ogrnuti crnogorskim zastavama i u dahu pjevaju stihove pjesme "Ovo je naša zemlja" Daniela Popovića i Sergeja Ćetkovića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3EcdAKr33kw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Pogledajte ostale fotografije i video snimke:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_93823d6ea2cc0a4bc3c329e09bc1d742d906ed65a38a0f34268a1d67de40aa85.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250521150540_93823d6ea2cc0a4bc3c329e09bc1d742d906ed65a38a0f34268a1d67de40aa85" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAR_rNK8UIBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_e2d3fb40ac17d4d110449da4062db2f146c65213e994e0e4b273bc986c24c608.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250521150540_e2d3fb40ac17d4d110449da4062db2f146c65213e994e0e4b273bc986c24c608" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_ff4ad380af984a86e66e93303f5b3603fca5eaeb9e8d91a3603a351068d076bf.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250521150540_ff4ad380af984a86e66e93303f5b3603fca5eaeb9e8d91a3603a351068d076bf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE3jW4I9WQe8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_d4d6e00fc0e65f5e42567468e5ee2601ffac092229bae5f87320232017cb538b.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250521150540_d4d6e00fc0e65f5e42567468e5ee2601ffac092229bae5f87320232017cb538b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_ad208eaa031f5cdf09c8730a9d9abd1e88038857f29259984759f9fc6b3751f4.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250521150540_ad208eaa031f5cdf09c8730a9d9abd1e88038857f29259984759f9fc6b3751f4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_8eca83976b9e067c51bb26908d0936a951400b713bfa67c91eb65eeb7592667d.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250521150540_8eca83976b9e067c51bb26908d0936a951400b713bfa67c91eb65eeb7592667d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0qKO0NlQ2p4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_2e00cf2d988269f7eb5efeac8580b5a82cfe0ed207b422fddbe9db8eac46769f.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250521150540_2e00cf2d988269f7eb5efeac8580b5a82cfe0ed207b422fddbe9db8eac46769f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_bfe0307b3b457d3a51243489fe11d74a62a03b31985529e9fa2bddf8447b8819.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20250521150540_bfe0307b3b457d3a51243489fe11d74a62a03b31985529e9fa2bddf8447b8819" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddj8QgIat5_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_71262a39dfa6d32e2be4ed86204a304c8bc5ec0f927a1b7092ee62b24a8178bd.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250521150540_71262a39dfa6d32e2be4ed86204a304c8bc5ec0f927a1b7092ee62b24a8178bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_4c79b32082e8e6413ad5f780d0a931fccbc1f0fa24708f8646c7cfe9cc9b4239.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="20250521150540_4c79b32082e8e6413ad5f780d0a931fccbc1f0fa24708f8646c7cfe9cc9b4239" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_344099d3b37993bd350c0b92343f6ac83d1389b919d98c78738439de5e07c4e8.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="20250521150540_344099d3b37993bd350c0b92343f6ac83d1389b919d98c78738439de5e07c4e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_730df9e1ae74b006128c2db582643f4f981f2b0d9a4ab497a107e509601a6262.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250521150540_730df9e1ae74b006128c2db582643f4f981f2b0d9a4ab497a107e509601a6262" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsXNHctpCwGo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_0cb348e729d2dc4f73622ea10c1ed1d8b6de0301fedff8ede34deb1073176151.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250521150540_0cb348e729d2dc4f73622ea10c1ed1d8b6de0301fedff8ede34deb1073176151" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_94cabd8a9efe5b23075a164a16235a5f7266b3b30a77dc955cf408acd4838cfa.jpg" data-media-id="editor_22" data-image-id="20250521150540_94cabd8a9efe5b23075a164a16235a5f7266b3b30a77dc955cf408acd4838cfa" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_cb767e13deaee64773731ea049a299db08f44af58ecd2e1865cae37f0691e986.jpg" data-media-id="editor_23" data-image-id="20250521150540_cb767e13deaee64773731ea049a299db08f44af58ecd2e1865cae37f0691e986" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_daff041fd3ee05a08dcab6f279fe9ddc365e66352c05bb1ff412cec8c7b1c20d.jpg" data-media-id="editor_24" data-image-id="20250521150540_daff041fd3ee05a08dcab6f279fe9ddc365e66352c05bb1ff412cec8c7b1c20d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;

(FOTO i VIDEO) Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju: "Ovo je vječna ponosna zemlja naša"

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) koju čine šef poslaničkog kluba Dejan Đurović, potpredsjednik stranke i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, poslanik Velimir Đoković i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovala je centralnoj svečanosti povodom proslave Dana državnosti Srbije – Sretenja koja se jutros održala u Orašcu.
Događaju, kako se može vidjeti na fotografiji koju je dostavila NSD, prisustvovali su i lideri Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, kao i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović.
- Na Sretenje 1804. godine, prije 221 godinu, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika. Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835. godine, na taj dan, u Kragujevcu, donijet prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjski, koji je slovio za najliberalniji ustav svog vremena - navedeno je u saopštenju za medije NSD-a.

Proslavi Dana državnosti Srbije prisustvuju Knežević, Joković, Zogović, Kovačević, Vraneš...

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Da podijelimo utiske sa sinoć održane svečane akademije povodom osamdeste godišnjice RTCG. Vi ste nazočili, ja ne… Kao ni mnoge moje kolege. Mada, lako ćete Vi za nas. Sitno je to. Đe Vam je bio državni vrh, pita se građanstvo?! Pitaju se - Da nije, ne daj bože, ono najgore? (Da Vam pojasnim – da vas, ne daj bože, nijesu pustili niz vodu.)
E, sad. Kruže razne glasine, a ja kao dugogodišnji novinar, dužna sam da to provjerim. A ako Vi nijeste prava adresa, ne znam ko je…
Evo, nekoliko pitanja.
- Da li je tačno da je gospodin Generalni, spoznajući zlu priliku da će falit gostiju, spopadao sve memorisane iz telefonskog imenika, pa pozivao putem vajbera I znane I neznane?
- Da li tačno da su pozvani kao razlog nedolaska navodili I to da moraju “da peku rakiju”, a neki čak I “da odnesu tetki lijek”?
- Da li je tačno da nijeste mogli da usaglasite kako javnosti da prezentujete zašto Predsjednik države ne dolazi na proslavu? Da li je tačno (a tačno jeste, ovo je samo retoričko pitanje) da ste zamajavali javnost, pa ste u intervalu od pola sata dali, dvije oprečne informacije – Predsjednik ne dolazi jer se ne slaže sa rukovodstvom I Predsjednik ne dolazi iz opravdanih razloga! A čovjek vam fino I jasno napisao - ne dolazi zato što neće da vam daje legitimitet. Ni Vama, ni Savjetu, ni rukovodstvu RTCG!
- Da li je tačno da je Akademija kasnila deset minuta jer je Generalni, koji se iz nama nepoznatih razloga i dalje tako predstavlja, pokušavao da smisli kako da zamaštraka činjenicu da u sali nema nikog iz državnog vrha?
Zamislimo da ste mi odgovorili na ova pitanja, pa da izložim svoja zapažanja o nastupu Borisa generalnog Raonića.
U najkraćem - bilo je bolno! Šta da Vam kažem?! Sitna lukavstva nijesu baš najbolje rješenje za sve situacije. A, Generalni je upravo to sinoć pokušao da primijeni. I, jasno se vidjelo da je on ipak samo Bobi, a uopšte nije Mačak. Uz očitu namjeru da izbjegne ono što protokol zahtijeva – pozdrav najvažnijim gostima, napravio je neuspješan gaf I rekao: “Nećete mi zamjeriti da pod euforijom Jubileja prekršim jedno protokolarno pravilo I ne pozdravim sve nosioce uvaženih institucija koji su ovdje, već samo jednom riječju kažem – dobrodošli prijatelji Javnog servisa.”
Saglasićete se – prilično jadno I providno! I, ponovo je napravio neoprostive greške.
Dakle. Kao čelni čovjek institucije koja između ostalog njeguje kulturu govora Raonić mora da zna da je to osnovni preduslov svakog javnog nastupa. Kultura govora! Dalje, ne izlazi se na govornicu bez pripremljenog teksta! Raoniću, pa da si Ciceron, a znamo da nijesi, morao si bacit na papir par smislenih rečenica. Proslava značajnih Jubileja nijesu prilika koja dozvoljava bilo kakve improvizacije! Naročito kad je neko loš govornik, preznojava se I ima tremu. Djeluje otužno! Da ne pričamo da je pravilna upotreba padeža – MUST HAVE!
Mada, skoro pa je neukusno upozoravati na to. A, ono mangupisanje, na kraju govora – o odnosu Javnog servisa prema političarima, kako pojasni Generalni “ljudima koji se bave plemenitom
vještinom” (bogami sam pomislila na boks), to neću ni da komentarišem. Bilo je šarmantno taman koliko I noga od stola.
Osvrnuću se, samo, na još jedan sinoćnji nastup. Naš Generalni, u želji da pokaže I svoje dobre međunarodne kontakte, ponosno je pozdravio kolege iz regiona I EBU-a. EBU je znate ona institucija na čijoj se Akademiji Raonić usavršavao. Malo u Njujorku, malo u Los Anđelesu, a malo neđe u Španiji. I taman kad je pomislio da je prava stvar to što je nahvatao predstavnika EBU-a, kad tamo međutim… Gospodin iz Irske, koga je očito brifovao Raonić lično, tokom svog govora, uspio je da pobrka RTS I RTCG… O, majko mila! Na stranu to što je uporno pominjao prošlost, a ne zna da 1904. godine Crna Gora nije bila kraljevina, niti je Nikola bio kralj, Raonićev kolega, govoreći o istorijatu RTCG, mrtav ladan nam je saopštio: “ Njene prostorije (prostorije RTCG) su bombardovane, ali je preseljena I obnovljena. Prošla je ratna razaranja I ljudske gubitke.”
Šta da Vam kažem, samo da smo mi zdravo.
Anđeli s nama I s Vama na ovaj sveti dan!
Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, dobroželateljna novinarka RTCG

Bilo je bolno

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa 80 godina postojanja, navodeći da je odlučio da, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvuje i govori na svečanoj proslavi, ne prisustvuje jer bi svojim prisustvom, kako je rekao, dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa o kojima je javno govorio proteklih mjeseci.
- U susret obilježavanju 80 godina postojanja i rada Radio Televizije Crne Gore, svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa koji su svojim znanjem, trudom i umijećem utkali u njega dio sebe, upućujem najiskrenije čestitke povodom ovog značajnog datuma. Od osnivanja Radio Cetinja 1944. godine, pa do transformacije u savremeni Javni servis kakav danas poznajemo, RTCG je ostavila neizbrisiv trag u životima građana ove zemlje, prateći ključne momente naše moderne istorije i razvoja - istakao je Milatović.
Njena uloga, kako je naveo u saopštenju, tokom decenija imala je svoje uspone i padove, pratila je demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Ideal kome moramo da težimo je da RTCG bude profesionalno i objektivno glasilo svih građana, posvećeno javnom interesu. Uz duboko uvažavanje ovog značajnog jubileja, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvujem i govorim na svečanoj proslavi, odlučio sam da uputim javnu čestitku jer smatram da bih svojim prisustvom dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa, o kojima sam javno govorio proteklih mjeseci - naveo je Milatović.
Podsjeća da je u junu ove godine vratio parlamentu na ponovno odlučivanje Zakon o nacionalnom javnom emiteru, kojim je smanjen kriterijum za izbor direktora Javnog servisa sa važećih 10 na pet godina radnog iskustva.&nbsp;
- Kako tada, tako i danas, smatram da je tom zakonskom izmjenom omogućeno da vršilac dužnosti direktora, koji prethodno nije ispunjavao zakonske kriterijume, bude ponovo imenovan. Posebno zabrinjava da se imenovanje dogodilo uprkos više pravosnažnih presuda u tom slučaju, što jasno pokazuje nedostatak volje da se poštuju sudske odluke - istakao je Milatović. 
 
Dodaje da je ovo prepoznato i u posljednjem Izvještaju Evropske Komisije o Crnoj Gori gdje se konstatuje da je “u avgustu 2024. godine Savjet RTCG imenovao istu osobu na poziciju s punim mandatom, što je postavilo pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure”.&nbsp;
- Kao i da bi “nadležni državni organi trebalo efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG-u, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima”. Ova ali i druga dešavanja u Javnom servisu, koji bi zbog društvenog značaja morao biti primjer vladavine prava i simbol profesionalnosti i objektivnosti, nažalost bacaju sijenku na njegov rad i dovode u pitanje nezavisnost uređivačke politike - rekao je Milatović. 
 
U odnosu na sve ovo, a ne želeći da na svečanosti govori o onome što se ne može prećutati a što umanjuje značaj ovog jubileja, koristi priliku da još jednom svim zaposlenima čestitam 80 godina Javnog servisa.&nbsp;
- Želim vam puno uspjeha u daljem radu - poručio je Milatovića.

Milatović neće na proslavu RTCG: Dao bih legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa

Sjutra, sa prijateljima iz Turske i Crne Gore, je proslava 101 godine Republike Turske, a povodom tog događaja će biti prisutni solisti &nbsp;Šebnem &nbsp;i Efe Kislali, kao i izvođači iz Crne Gore, a biće i izveden omiljeni ples Kemala Ataturka - zejbek, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ambasador Republike Turske u Crnoj Gori njegova ekselencija Bariš Kalkavan.
Politički odnosi Turske i Crne Gore su na izvanrednom nivou, kaže Kalkavan, a temelji tih odnosa su osnove i jednog i drugog naroda, dodaje on, a svaki državljani Turske koje dođe u Crnu Goru nađe dio sebe, kako kaže, u ovoj državi.
- Svako &nbsp;ovdje nađe sebe, dio svoje kulture, dio onoga što su vidjeli u svojoj porodici dok su odrastali. To isto važe i za Crnogorce koji pođu u Tursku, a vjerujem da ste i vi isto to doživjeli. Ponoviću, ti dobri odnosi su &nbsp;zasnovani &nbsp;na dobrim odnosima između dva naroda - rekao je Kalkavan.
Sjutra, sa prijateljima iz Turske i Crne Gore, &nbsp;će proslaviti &nbsp;101 godinu Republike Turske, naglasio je Kalkavan, a povodom tog događaja će biti prisutni Šebnem &nbsp;i Efe Kislali , solisti, kao i izvođači iz Crne Gore.
- Ono što želim da podvučem jeste i to da će manifestaciju uljepšati plesači, koji će izvesti ono što je Ataturk ( bivši predsjednik osnivač Republike, moderne Turske Kemal Ataturk) volio da gleda, a to je ples zejbek. Što se tiče ukusa turske hrane, &nbsp;sjutra ćemo na programu imati prezentaciju tih jela &nbsp;od pojedinih turskih restorana, ovdje u Crnoj Gori, ali i onih jela koje pravimo kućama, od gospođa Turkinja koje žive ovdje, imaćete priliku i to da probate - poručio je Kalkavan.
Veliko je interesovanje za učenje turskog jezika, kaže ambasador, i činjenica je da preko 450 studenata koji su diplomirali u Turskoj, &nbsp;dok &nbsp;&nbsp;od ove godine će u svim školama biti moguće izabrati turski jezik kao izborni predmet.
- Ono što mi se najviše dopada a što se tiče učenje turskog jezika, omladina kad nauči turski jezik ostaje ovdje. Imamo preko 10.000 firmi registrovanih u Crnoj Gori, vjerujte da za ambasadu kada smo tražili jedva smo našli, zato što ti koji govore turski već su našli poslove - naglasio je Kalkavan.
Kao i njen suprug, i ona radi sa kompletnom ekipom u ambasadi Turske u Crnoj Gori, a sa njim dijeli isto mišljenje o tursko crnogorskom prijateljstvu, zbog čega je veoma srećna - kazala je supruga ambasadora Turske u Crnoj Gori dr Bilge Kalkavan.
- Kada sam došla u ovu državu vrlo brzo sam uspostavila veliki broj prijateljstava sa lokalnim narodom. Obzirom da sam predavač na &nbsp;Univerzitetu, i ovdje sam nastavila taj posao da radim, paralelno sa tim i u Turskoj na Univerzitetu nastavljam sa predavanjima, tako da sam životom ovdje apsolutno zadovoljna. Ali, mogu vam.reći da su nam 24 sata tijesna, za sve aktivnosti u toku dana - rekla je Bilge Kalkavan.
Vrlo lako je uspostavila kontakt sa ženama u Crnoj Gori, prisjeća se Bilge, a istovremeno je i predsjednica Internacionalnog kluba žena u Crnoj Gori, dodaje ona, baveći se internacionalnim projektima ujedno pomaže i ovoj zajednici u Crnoj Gori.
Dok se spremala za sjutrašnji koncert, i čitala prevod crnogorske himne, primijetila je da Crnogorci, isto kao i Turci, imaju isti odnos prema svojim državama - kazala je vokalna solistkinja Šebnem Kislali.
- U tekstu himne sam primjetila da za Crnu Goru, svoju zemlju, oslovljavate je sa majko.To je jedan mnogo lijep osjećaj. I mi, &nbsp;u Turskoj, za našu zemlju kažemo majčinska zemlja, i mislim da to što se i u našem i u vašem jeziku nalazi taj opis za matičnu zemlju, nešto prelijepo. Primijetili smo da i u samom tekstu himne, koji se odnosi na ,, majko naša Crna Goro, sinovi smo tvog stijenja i čuvari tvog poštenja” , da dok se himna pisala ste osjećali poštovanje prema prirodi kojom ste okruženi- rekla je Kislali.
Uveličavanje sjutrašnjeg dogaja predstavlja izuzetnu čast, iako su prvi put ovdje, jer se u Crnoj Gori osjećaju prelijepo - kazao je vokalni solista Efe Kislali.
- Oduševljeni smo prirodom u Crnoj Gori i prije svega, odnosom naroda crnogorskog prema nama. Želimo sa nekim, od crnogorskih umjetnika da napravimo saradnju, kako bi ta saradnja bila zasnovana na zdravim temeljima i nastavila se u narednom periodu - Kislali.
Ambasador Turske u Crnoj Gori je dodao da će se susresti Efe Kislali i bivšim dekanom Muzičke akademije sa Cetinja Senadom Gačevićem, te &nbsp;da se nada da će se iz tog susreta roditi neka saradnja.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiC8JWaH5yao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalkavan: Svako ovdje nađe sebe i dio svoje kulture

Novinarka RTCG-a Tanja Šuković uputila je pismo predsjedniku Savjeta Javnog servira Veselinu Drljeviću i članovima tog tijela u kome traži odgovore na pitanja koja se odnose na otkazivanje svečanosti proslave 80 godina postojanja Javnog servisa koja je trebalo da bude održana 16. septembra u Vladinom domu na Cetinju.
Portal ETV je prije nekoliko dana objavio informaciju da je Organizacioni tim RTCG informisao zvanice da se događaj otkazuje usljed najavljenih padavina i niskih temperatura "na kojima muzički instrumenti ne mogu funkcionisati".&nbsp;
Međutim, prema našim informacijama, odgađanju se pribjeglo jer odziv na pozivnicu nije bio onakav kakav je Boris Raonić očekivao, sa željom, između ostalog, da se sa visokih diplomatskih adresa legitimizuje njegov treći nezakoniti izbor za generalnog direktora RTCG.
Pismo Tanje Šuković prenosimo integralno:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Zamoljavam Vas, kao "prvog među jednakima", da upoznate i ostale članove Savjeta sa sadržajem dopisa.
Kao prvo, pozdravljam Vašu inovativnost i neskrivenu &nbsp;želju da raskinete sa izanđalom i prevaziđenom praksom da se proslava Jubileja organizuje u dane kada se događaj koji se proslavlja zaista i desio. Iščitavam u toj namjeri "širu sliku" i potrebu da se naš Javni servis, po svaku cijenu, modernizuje.&nbsp;
Uostalom, svako dobronamjeran svjedoči, da ste na tom planu - teško razumljivih radikalnih rezova i otklona od tradicije i ljudi koji su gradili ovu našu kuću, dali nemjerljiv doprinos. Što je, u konačnom, jedna od osnovnih pretpostavki Vašeg pregalaštva i vizije razvoja nacionalne medijske kuće.&nbsp;
Naglasila bih da me istinski fascinira Vaša odlučnost da se na tom trnovitom putu modernizacije ne osvrćete na zakone, pravila i propise. Staza kojom hodite nije laka, ali samo naprijed! Ne dajte da Vas pokolebaju Scile i Haribde oličene u regulativi i legislativi!
Ono što me istinski uznemirilo i nametnulo pitanja, koja sada Vama postavljam, &nbsp;je sljedeće:&nbsp;
<ul>
 <li>Da li su službe, nadležne za predikciju vremenskih prilika, namjerno i svjesno, dale pogrešnu prognozu vremena sa jednim ciljem - da se uruši ugled Javnog servisa i na taj način omete implementacija OTT platforme i put naše kuće do visina kojima stremimo?</li>
 <li>Da li su članovi simfonijskog orkestra opstruirali proslavu novembarskog Jubileja u septembru, jer naslućujem da bi samo oni mogli imati informaciju u kakvim vremenskim prilikama funkcionišu muzički instrumenti?</li>
 <li>Da li je u pitanju organizovano udruživanje loših namjera simfonijskog orkestra i nadležnih službi za predikciju vremena, sa jednim ciljem - da se naruši ugled i obesmisli vizija razvoja Javog servisa?</li>
</ul>
Uz želju da Vam dragi Bog podari mudrost i stpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, zabrinuta i dobroželateljna uposlenica Javnog servisa

Da li su se simfonijski orkestar i službe za predikciju vremena udružile kako bi obesmislile viziju razvoja Javnog servisa?

Cilj procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala, je suzbijanje prava na demokratski otpor i protest, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i jedan od procesuiranih Aleksandar Radoman.&nbsp;
On je, gostujuću u Drugačijoj radio vezi, kazao da je na Gorici 8. jula održan mirni skup akademskih građana koji su se pobunili protiv nezakonite dodjele nagrade čovjeku koji negira sve atribute crnogorskog identiteta. Na tako mirnom okupljanju, dodaje, desila se brutalna akcija policije.&nbsp;
- Mi znamo da određene državne organe uveliko instrumentalizuje jedna politička grupacija, koja kontroliše bezbjednostni sektor. I mediji su osjetili na svojoj koži ne tako davno kako to funkcioniše kad politika pritiska Tužilaštvo. Sad vidimo kako to funkcioniše kad politika pritiska policiju. Pojavila se i pretpostavka da se time možda pokušava spriječiti okupljanje 19. decembra na brdu Gorica. Moguće, ali ne samo to, nego bilo koja vrsta okupjanja koje može vlastima poslati poruku - mi smo ovdje, pratimo što radite, imamo demokratske mehanizme da vam se suprostavimo. U najkraćem, to je jedna antidemokratska metoda kojom se represivni aparat zloupotrebljava za ograničenje slobode građana- kaže Radoman.
Zloupotreba represivnog aparata prema građanima koji iskazuju privrženost Crnoj Gori i njenom Ustavu i zakonima se može pratiti još od Kruševog ždrijela, ističe Radoman i podjseća na događaj, hroniloški bliži protestu ispred vile Gorica.
- To je događaj postavljanja čuvenog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostu. Ako me sjećanje dobro služi, tom događaju za koji se znalo, sva javnost je znala da će se to desiti, &nbsp;prisustvovala su, čini mi se, dva policajca u civilu. Tamo nije bilo ni interventne jedinice, ni štitova, šljemova, nije bilo ni biber spreja. Tu recimo nije bilo nikakve reakcije policije. Naprotiv, dozvolilo se da novinari budu praktično linčovani- ukazuje Radoman.
Na djelu je, naglašava Radoman, antidemokratsko i anticrnogorsko postupanje vlasti.
- Danas su targetirani Crnogorci, sjutra će biti neke druge zajednice. Pa nedavno su i od strane države bili targetirani Turci, koji nisu bili ni učesnici incidenta koji se desio na Zabijelu- navodi Radoman.
Na pitanje da li se na ovaj način kreira imidž ekstremista svim iskrenim suverenistima, nacionalnim Crnogoracima i iskrenim i stvarnim antifašistima u Crnoj Gori, i to na način na koji je to konceptualizovao BIRN, kreiranjem mape ekstremizma, Radoman kaže da je više nego jasno da je to projekat koji živimo još od perioda prije 2020. godine.
- Da bi od 2020. godine to dobilo i neku institucionalnu podršku. Sjećajemo se kako su Vijesti crtale mapu Crnoj Gore sa dva navodno ekstremistička pola, a onda je u sredini bila Beogradska patrijaršija, odnosno njeno ogranak u Crnoj Gori, koja je trebalo da iznese tu emancipatorsku misiju. Danas vidimo koja je emancipatorska misija, to vam je kapela na Lovćenu, to vam je Draža u svakom crnogorskom gradu, to vam je lažna priča o hrišćansko-islamskom pomirenju preko Amfilohije Radovića. Apsolutno je jasno da na dijelu taj projekat. Pokušaj da se ekstremizuju one snage koje su nesumljivo antifašističke, građanske, koje se zalažu za koncept Crnoj Gore kakav je upisan u Ustavu- kazao je.
Događa se, kaže, fašizacija društva, ali, kako dodaje, čini se da to nije problem u današnjoj Crnoj Gori, već su problem svi oni koji na to ukazuju. To &nbsp;je, smatra, posljedica pomjeranja na političkoj sceni.
- Nakon jedne faze šporkih riječi prema Andriji Mandiću, opet imamo, iz krugova onih koji projektuju ovakve situacije i ovakve političke pozicije u Crnoj Gori, te glasove kako se Andrija promjenio, kako će Andrija da nas uvede u Europsku uniju i tome slično. I onda oni koji ostaju da na to ukazuju, oni remete mir i sklad te vlasti. Normalizuje se ultra-destnica, predstavnici manjinskih stranaka koji su vlasti, pristaju na to. Tu je klijentelizam odigrao svoju ulogu. Važnije je zadržati pozicije nego spriječiti urušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora- kaže Radoman.
Na pitanje da li bi za Crnu Goru bilo ljekovito pregrupisanje na političkoj sceni ili &nbsp;da se sačeka otrježnjenje građana koje bi se reflektovalo na izborima, Radoman kaže da je po društvo bolje da dođe do otrježnjenja, ali je pitanje da li, kako kaže, ekstremisti na vlasti imaju mehanizme da to spriječe. Iz tog razloga, kako zaključuje, ne treba čekati otrježnjenje građana, već vrišiti pritisak na donosioce odluka, kako bi do njega došlo što prije.

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtavaju zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija.
Vuković je za Pobjedu potvrdio da će se o sadržaju buduće rezolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati.
- Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu.
Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić. Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika.
S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković.
Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredijeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključnoj fazi procesa integracija“.
Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije.
Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU.&nbsp;

Vuković: Nadam se konačnom dogovoru o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije

Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting, odgovarajući na Non pejper šest crnogorskih medija u kome se ističe da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kazala je da prate ovaj slučaj i uopšte stanje slobode medija u Crnoj Gori.
Crnogorski mediji – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, Portal ETV, Antena M i M portal, su, pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, informisali međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.9342%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftargetiranjem-kritickih-medija-sdt-krsi-clan-10-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lanting je, u odgovoru ovim medijima, istakla da tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava bilježe napredak kada je riječ o slobodi medija, ali i da izražavaju zabrinutosti i upućuju preporuke Crnoj Gori u tom pogledu.&nbsp;
- Kao i prethodnih godina, i u 2025. godini Komitet UN za ljudska prava objavio je izvještaj u martu, a isto je učinio i visoki komesar UN za ljudska prava u svojoj završnoj izjavi 19. maja. Volker Turk je pohvalio napredak Crne Gore, ali izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i podjela | Ujedinjene nacije u Crnoj Gori - podjsetila je Lanting u odgovoru.
Ona je podsjetila da je povodom Dana slobode medija, 3. maja ove godine, takođe istakla značaj slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u intervjuu za TVCG.
- Nastavićemo da pratimo ovaj slučaj, kao i druge incidente i trendove u vezi sa slobodom medija - poručila je Lanting.
U Non pejperu upućenom međunarodnoj javnosti se kontatuje da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti.&nbsp;
Uredništvo tih medija u dokumentu ističe da, iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, u praksi, u posljednjih pet godina sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što je detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;

Lanting o Non pejperu šest crnogorskih glasila: Pratimo ovaj slučaj i druge trendove u vezi sa slobodom medija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: proslava