Aerodromi Crne Gore organizuju godišnju proslavu, a za restoranske usluge s poslugom konobara preduzeće planira da izdvoji 30.000 eura sa PDV-om.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, svečana proslava biće održana 25. jula, u terminu od 20 sati do ponoći.
Prema specifikacijama tendera, potrebno je obezbijediti prostor kapaciteta od najmanje 250 sjedećih mjesta i dodatnih 250 mjesta uz visoke (viseće) stolove. Prostor mora imati minimalnu površinu od 700 kvadratnih metara, kao i obezbijeđen parking za najmanje 200 automobila i pet autobusa.
Takođe, objekat treba da raspolaže binom, kompletnim tehničkim uslovima za održavanje događaja, kao i zasebnim toalet kabinama unutar istog prostora.
JP Aerodromi Crne Gore osnovano je 1999. godine. Od 2003. godine, rukovodi međunarodnim aerodromima u Podgorici i Tivtu, koji su do tada bili u vlasništvu JAT-a.
U toku je postupak za dugoročni zakup vazdušnih luka, raspisan još 2019. godine, a koji je privremeno obustavljen usljed pandemije koronavirusa. Proces je ponovo aktiviran u mandatu aktuelne Vlade, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem.
Tenderska komisija je 9. maja počela evaluaciju ponuda koje su na tender u konačnom dostavila samo dva ponuđača južnokorejski Incheon International Airport Corporation (IIAC) i luksemburško-američki Corporacion America Airports (CAAP).
Predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj saopštio je da su na sjednici, održanoj 12. jula, jednoglasno usvojeni ključni dokumenti koji se odnose na sprovedeni postupak.&nbsp;
Kako je kazao, usvojeni su Izvještaj o sprovedenom postupku vrjednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rangiranja, kao i Zapisnik o kompletnom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i ocjene ponuda. Time je Tenderska komisija završila svoj dio posla, a dalje odlučivanje u vezi sa koncesionim postupkom u nadležnosti je Ministarstva saobraćaja.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić poručio je nedavno da zaposleni rade kao da koncesije nikada neće biti i da ove godine očekujemo rekordnih tri miliona putnika. U kompaniji očekuju da promet putnika bude i iznad tri miliona tokom ove godine.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Godišnja proslava Aerodroma: Za restoranske usluge 30.000 eura

Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu, danas i sjutra organizuju prigodan kulturno-zabavni program na Studentskom trgu na Cetinju.
Proslava jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore biće upriličena kroz niz muzičkih nastupa renomiranih izvođača iz Crne Gore i regiona.
U subotu, 12. jula, sa početkom u 21 sat, nastupiće izvođači crnogorske muzike Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić i Igor Đurović.
U nedjelju, 13. jula, program počinje u 20:30 sati nastupom Mile Nikić i benda, nakon čega će od 22 sata uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde i pop dive Doris Dragović.
Iz Prijestonice Cetinje podsjećaju da je povodom obilježavanja Dana državnosti parking u cijelom gradu besplatan danas i sjutra.
- Prijestonica Cetinje poziva sve građane Crne Gore da prisustvuju manifestaciji i zajedno proslavimo Dan državnosti - poručeno je iz Prijestonice.

Proslava Dana državnosti danas i sjutra na Cetinju: Pripremljen prigodan kulturno-zabavni program

Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu, organizuju prigodan kulturno-zabavni program, koji će biti održan održati 12. i 13. jula na Studentskom trgu na Cetinju.
Kako je saopšteno iz Prijestonice, proslava jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore biće upriličena kroz niz muzičkih nastupa renomiranih izvođača iz Crne Gore i regiona.
U subotu, 12. jula, sa početkom u 21:00 sat, nastupiće izvođači crnogorske muzike Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić i Igor Đurović. 
U nedjelju, 13. jula, program počinje u 20:30 sati nastupom Mile Nikić i benda, nakon čega će od 22:00 sata uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde i pop dive Doris Dragović.
Prijestonica Cetinje pozvala je sve građane Crne Gore da prisustvuju manifestaciji i zajedno proslavimo Dan državnosti.

Proslava Dana državnosti na Cetinju uz Doris Dragović, Žutog Serhatlića, Zdravka Đuranovića...

Fudbalski klub Budućnost danas obilježava veliki jubilej – 100 godina od osnivanja. Tim povodom, u srcu Podgorice, na Trgu nezavisnosti, večeras će biti održana svečana akademija i veliki koncert, kojim će ovaj sportski i gradski simbol proslaviti jedan vijek postojanja.
Kako je saopšteno iz kluba, svečanost će početi u 20.30 časova svečanom akademijom kojoj će prisustvovati zvanice – ljudi koji su svojim radom i posvećenošću ispisivali istoriju kluba i grada. Akademija je otvorena i za građane, koji će događaj moći da isprate sa prostora oko centralne bine.
U 22 časa uslijediće koncert poznatih podgoričkih izvođača, ispunjen emocijama, nostalgijom i prepoznatljivom plavo-bijelom energijom. Ulaz na koncert je slobodan.
- Koncert je poklon Udruženja estradnih umjetnika Crne Gore, čiji su članovi odlučili da u čast jubileja učestvuju potpuno nekomercijalno. Kompletan događaj podržava naš generalni sponzor, kompanija Vezuv-Volcano - poručuju iz FK Budućnost.
Na koncertu će nastupiti: No Name, Random, Bojan Delić, Marija Božović, Bane Nedović, Tanja Šeter, Žuti Serhatlić, Đuro Franeta, Edo Abdović, Andrijana Božović, grupa Makadam, Rajo Simonović, Danijel Alibabić, Bojan Marović, Božo Bulatović, Goran Stjepčević, KIC pop hor, D Mol i Luka Perazić.
Klub se zahvaljuje brojnim kompanijama koje su podržale obilježavanje stogodišnjice, među kojima su: Metropolis, Entekst, Vrtni centar Kalija, Pro Cons, restorani Pod Volat, 100 Manira i Salaš, TC Ražnatović, PAM, kao i medijskim sponzorima RTCG, Gradska TV, CG Fudbal, Pobjeda, Arena, Antena M, portal Standard, Dan, Analitika i Ninamedia.
U sklopu obilježavanja jubileja, početkom jula planirana je i promocija Monografije FK Budućnost – „plavo-bijelog bukvara“, koja će na sveobuhvatan način dokumentovati istoriju kluba. Takođe, u planu je i revijalna utakmica, čije održavanje zavisi od dinamike završetka radova na stadionu pod Goricom.

FK Budućnost proslavlja vijek postojanja

Crna Gora danas slavi Dan nezavisnosti, a prazničnu atmosferu reporteri Portala ETV zatekli su i na Cetinju. Naš reporter Miraš Dušević zabilježio je objektivom kamere dio atmosfere iz Prijestonice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_511118708431c4385bd16b5637c97ce7423cc0ed67cdcbbbfca1cdc00ea14c27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521150540_511118708431c4385bd16b5637c97ce7423cc0ed67cdcbbbfca1cdc00ea14c27" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_d30fd547ab7e1cf7a616e6a6bc81235f5b698725e9436e725d0a9f2842664283.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250521150540_d30fd547ab7e1cf7a616e6a6bc81235f5b698725e9436e725d0a9f2842664283" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_a0084cf3ec978f75466abc90e5942f2c2f575d663f2e50de6fc9685b8557b7a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250521150540_a0084cf3ec978f75466abc90e5942f2c2f575d663f2e50de6fc9685b8557b7a9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;U cetinjskim kafićima su mladi ogrnuti crnogorskim zastavama i u dahu pjevaju stihove pjesme "Ovo je naša zemlja" Daniela Popovića i Sergeja Ćetkovića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3EcdAKr33kw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Pogledajte ostale fotografije i video snimke:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_93823d6ea2cc0a4bc3c329e09bc1d742d906ed65a38a0f34268a1d67de40aa85.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250521150540_93823d6ea2cc0a4bc3c329e09bc1d742d906ed65a38a0f34268a1d67de40aa85" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAR_rNK8UIBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_e2d3fb40ac17d4d110449da4062db2f146c65213e994e0e4b273bc986c24c608.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250521150540_e2d3fb40ac17d4d110449da4062db2f146c65213e994e0e4b273bc986c24c608" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_ff4ad380af984a86e66e93303f5b3603fca5eaeb9e8d91a3603a351068d076bf.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250521150540_ff4ad380af984a86e66e93303f5b3603fca5eaeb9e8d91a3603a351068d076bf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE3jW4I9WQe8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_d4d6e00fc0e65f5e42567468e5ee2601ffac092229bae5f87320232017cb538b.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250521150540_d4d6e00fc0e65f5e42567468e5ee2601ffac092229bae5f87320232017cb538b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_ad208eaa031f5cdf09c8730a9d9abd1e88038857f29259984759f9fc6b3751f4.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250521150540_ad208eaa031f5cdf09c8730a9d9abd1e88038857f29259984759f9fc6b3751f4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_8eca83976b9e067c51bb26908d0936a951400b713bfa67c91eb65eeb7592667d.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250521150540_8eca83976b9e067c51bb26908d0936a951400b713bfa67c91eb65eeb7592667d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0qKO0NlQ2p4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_2e00cf2d988269f7eb5efeac8580b5a82cfe0ed207b422fddbe9db8eac46769f.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250521150540_2e00cf2d988269f7eb5efeac8580b5a82cfe0ed207b422fddbe9db8eac46769f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_bfe0307b3b457d3a51243489fe11d74a62a03b31985529e9fa2bddf8447b8819.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20250521150540_bfe0307b3b457d3a51243489fe11d74a62a03b31985529e9fa2bddf8447b8819" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddj8QgIat5_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_71262a39dfa6d32e2be4ed86204a304c8bc5ec0f927a1b7092ee62b24a8178bd.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250521150540_71262a39dfa6d32e2be4ed86204a304c8bc5ec0f927a1b7092ee62b24a8178bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_4c79b32082e8e6413ad5f780d0a931fccbc1f0fa24708f8646c7cfe9cc9b4239.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="20250521150540_4c79b32082e8e6413ad5f780d0a931fccbc1f0fa24708f8646c7cfe9cc9b4239" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_344099d3b37993bd350c0b92343f6ac83d1389b919d98c78738439de5e07c4e8.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="20250521150540_344099d3b37993bd350c0b92343f6ac83d1389b919d98c78738439de5e07c4e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_730df9e1ae74b006128c2db582643f4f981f2b0d9a4ab497a107e509601a6262.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250521150540_730df9e1ae74b006128c2db582643f4f981f2b0d9a4ab497a107e509601a6262" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsXNHctpCwGo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_0cb348e729d2dc4f73622ea10c1ed1d8b6de0301fedff8ede34deb1073176151.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250521150540_0cb348e729d2dc4f73622ea10c1ed1d8b6de0301fedff8ede34deb1073176151" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_94cabd8a9efe5b23075a164a16235a5f7266b3b30a77dc955cf408acd4838cfa.jpg" data-media-id="editor_22" data-image-id="20250521150540_94cabd8a9efe5b23075a164a16235a5f7266b3b30a77dc955cf408acd4838cfa" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_cb767e13deaee64773731ea049a299db08f44af58ecd2e1865cae37f0691e986.jpg" data-media-id="editor_23" data-image-id="20250521150540_cb767e13deaee64773731ea049a299db08f44af58ecd2e1865cae37f0691e986" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521150540_daff041fd3ee05a08dcab6f279fe9ddc365e66352c05bb1ff412cec8c7b1c20d.jpg" data-media-id="editor_24" data-image-id="20250521150540_daff041fd3ee05a08dcab6f279fe9ddc365e66352c05bb1ff412cec8c7b1c20d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju"> <figcaption>Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;

(FOTO i VIDEO) Proslava Dana nezavisnosti na Cetinju: "Ovo je vječna ponosna zemlja naša"

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) koju čine šef poslaničkog kluba Dejan Đurović, potpredsjednik stranke i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, poslanik Velimir Đoković i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovala je centralnoj svečanosti povodom proslave Dana državnosti Srbije – Sretenja koja se jutros održala u Orašcu.
Događaju, kako se može vidjeti na fotografiji koju je dostavila NSD, prisustvovali su i lideri Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, kao i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović.
- Na Sretenje 1804. godine, prije 221 godinu, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika. Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835. godine, na taj dan, u Kragujevcu, donijet prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjski, koji je slovio za najliberalniji ustav svog vremena - navedeno je u saopštenju za medije NSD-a.

Proslavi Dana državnosti Srbije prisustvuju Knežević, Joković, Zogović, Kovačević, Vraneš...

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Da podijelimo utiske sa sinoć održane svečane akademije povodom osamdeste godišnjice RTCG. Vi ste nazočili, ja ne… Kao ni mnoge moje kolege. Mada, lako ćete Vi za nas. Sitno je to. Đe Vam je bio državni vrh, pita se građanstvo?! Pitaju se - Da nije, ne daj bože, ono najgore? (Da Vam pojasnim – da vas, ne daj bože, nijesu pustili niz vodu.)
E, sad. Kruže razne glasine, a ja kao dugogodišnji novinar, dužna sam da to provjerim. A ako Vi nijeste prava adresa, ne znam ko je…
Evo, nekoliko pitanja.
- Da li je tačno da je gospodin Generalni, spoznajući zlu priliku da će falit gostiju, spopadao sve memorisane iz telefonskog imenika, pa pozivao putem vajbera I znane I neznane?
- Da li tačno da su pozvani kao razlog nedolaska navodili I to da moraju “da peku rakiju”, a neki čak I “da odnesu tetki lijek”?
- Da li je tačno da nijeste mogli da usaglasite kako javnosti da prezentujete zašto Predsjednik države ne dolazi na proslavu? Da li je tačno (a tačno jeste, ovo je samo retoričko pitanje) da ste zamajavali javnost, pa ste u intervalu od pola sata dali, dvije oprečne informacije – Predsjednik ne dolazi jer se ne slaže sa rukovodstvom I Predsjednik ne dolazi iz opravdanih razloga! A čovjek vam fino I jasno napisao - ne dolazi zato što neće da vam daje legitimitet. Ni Vama, ni Savjetu, ni rukovodstvu RTCG!
- Da li je tačno da je Akademija kasnila deset minuta jer je Generalni, koji se iz nama nepoznatih razloga i dalje tako predstavlja, pokušavao da smisli kako da zamaštraka činjenicu da u sali nema nikog iz državnog vrha?
Zamislimo da ste mi odgovorili na ova pitanja, pa da izložim svoja zapažanja o nastupu Borisa generalnog Raonića.
U najkraćem - bilo je bolno! Šta da Vam kažem?! Sitna lukavstva nijesu baš najbolje rješenje za sve situacije. A, Generalni je upravo to sinoć pokušao da primijeni. I, jasno se vidjelo da je on ipak samo Bobi, a uopšte nije Mačak. Uz očitu namjeru da izbjegne ono što protokol zahtijeva – pozdrav najvažnijim gostima, napravio je neuspješan gaf I rekao: “Nećete mi zamjeriti da pod euforijom Jubileja prekršim jedno protokolarno pravilo I ne pozdravim sve nosioce uvaženih institucija koji su ovdje, već samo jednom riječju kažem – dobrodošli prijatelji Javnog servisa.”
Saglasićete se – prilično jadno I providno! I, ponovo je napravio neoprostive greške.
Dakle. Kao čelni čovjek institucije koja između ostalog njeguje kulturu govora Raonić mora da zna da je to osnovni preduslov svakog javnog nastupa. Kultura govora! Dalje, ne izlazi se na govornicu bez pripremljenog teksta! Raoniću, pa da si Ciceron, a znamo da nijesi, morao si bacit na papir par smislenih rečenica. Proslava značajnih Jubileja nijesu prilika koja dozvoljava bilo kakve improvizacije! Naročito kad je neko loš govornik, preznojava se I ima tremu. Djeluje otužno! Da ne pričamo da je pravilna upotreba padeža – MUST HAVE!
Mada, skoro pa je neukusno upozoravati na to. A, ono mangupisanje, na kraju govora – o odnosu Javnog servisa prema političarima, kako pojasni Generalni “ljudima koji se bave plemenitom
vještinom” (bogami sam pomislila na boks), to neću ni da komentarišem. Bilo je šarmantno taman koliko I noga od stola.
Osvrnuću se, samo, na još jedan sinoćnji nastup. Naš Generalni, u želji da pokaže I svoje dobre međunarodne kontakte, ponosno je pozdravio kolege iz regiona I EBU-a. EBU je znate ona institucija na čijoj se Akademiji Raonić usavršavao. Malo u Njujorku, malo u Los Anđelesu, a malo neđe u Španiji. I taman kad je pomislio da je prava stvar to što je nahvatao predstavnika EBU-a, kad tamo međutim… Gospodin iz Irske, koga je očito brifovao Raonić lično, tokom svog govora, uspio je da pobrka RTS I RTCG… O, majko mila! Na stranu to što je uporno pominjao prošlost, a ne zna da 1904. godine Crna Gora nije bila kraljevina, niti je Nikola bio kralj, Raonićev kolega, govoreći o istorijatu RTCG, mrtav ladan nam je saopštio: “ Njene prostorije (prostorije RTCG) su bombardovane, ali je preseljena I obnovljena. Prošla je ratna razaranja I ljudske gubitke.”
Šta da Vam kažem, samo da smo mi zdravo.
Anđeli s nama I s Vama na ovaj sveti dan!
Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, dobroželateljna novinarka RTCG

Bilo je bolno

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa 80 godina postojanja, navodeći da je odlučio da, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvuje i govori na svečanoj proslavi, ne prisustvuje jer bi svojim prisustvom, kako je rekao, dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa o kojima je javno govorio proteklih mjeseci.
- U susret obilježavanju 80 godina postojanja i rada Radio Televizije Crne Gore, svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa koji su svojim znanjem, trudom i umijećem utkali u njega dio sebe, upućujem najiskrenije čestitke povodom ovog značajnog datuma. Od osnivanja Radio Cetinja 1944. godine, pa do transformacije u savremeni Javni servis kakav danas poznajemo, RTCG je ostavila neizbrisiv trag u životima građana ove zemlje, prateći ključne momente naše moderne istorije i razvoja - istakao je Milatović.
Njena uloga, kako je naveo u saopštenju, tokom decenija imala je svoje uspone i padove, pratila je demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Ideal kome moramo da težimo je da RTCG bude profesionalno i objektivno glasilo svih građana, posvećeno javnom interesu. Uz duboko uvažavanje ovog značajnog jubileja, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvujem i govorim na svečanoj proslavi, odlučio sam da uputim javnu čestitku jer smatram da bih svojim prisustvom dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa, o kojima sam javno govorio proteklih mjeseci - naveo je Milatović.
Podsjeća da je u junu ove godine vratio parlamentu na ponovno odlučivanje Zakon o nacionalnom javnom emiteru, kojim je smanjen kriterijum za izbor direktora Javnog servisa sa važećih 10 na pet godina radnog iskustva.&nbsp;
- Kako tada, tako i danas, smatram da je tom zakonskom izmjenom omogućeno da vršilac dužnosti direktora, koji prethodno nije ispunjavao zakonske kriterijume, bude ponovo imenovan. Posebno zabrinjava da se imenovanje dogodilo uprkos više pravosnažnih presuda u tom slučaju, što jasno pokazuje nedostatak volje da se poštuju sudske odluke - istakao je Milatović. 
 
Dodaje da je ovo prepoznato i u posljednjem Izvještaju Evropske Komisije o Crnoj Gori gdje se konstatuje da je “u avgustu 2024. godine Savjet RTCG imenovao istu osobu na poziciju s punim mandatom, što je postavilo pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure”.&nbsp;
- Kao i da bi “nadležni državni organi trebalo efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG-u, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima”. Ova ali i druga dešavanja u Javnom servisu, koji bi zbog društvenog značaja morao biti primjer vladavine prava i simbol profesionalnosti i objektivnosti, nažalost bacaju sijenku na njegov rad i dovode u pitanje nezavisnost uređivačke politike - rekao je Milatović. 
 
U odnosu na sve ovo, a ne želeći da na svečanosti govori o onome što se ne može prećutati a što umanjuje značaj ovog jubileja, koristi priliku da još jednom svim zaposlenima čestitam 80 godina Javnog servisa.&nbsp;
- Želim vam puno uspjeha u daljem radu - poručio je Milatovića.

Milatović neće na proslavu RTCG: Dao bih legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa

Sjutra, sa prijateljima iz Turske i Crne Gore, je proslava 101 godine Republike Turske, a povodom tog događaja će biti prisutni solisti &nbsp;Šebnem &nbsp;i Efe Kislali, kao i izvođači iz Crne Gore, a biće i izveden omiljeni ples Kemala Ataturka - zejbek, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ambasador Republike Turske u Crnoj Gori njegova ekselencija Bariš Kalkavan.
Politički odnosi Turske i Crne Gore su na izvanrednom nivou, kaže Kalkavan, a temelji tih odnosa su osnove i jednog i drugog naroda, dodaje on, a svaki državljani Turske koje dođe u Crnu Goru nađe dio sebe, kako kaže, u ovoj državi.
- Svako &nbsp;ovdje nađe sebe, dio svoje kulture, dio onoga što su vidjeli u svojoj porodici dok su odrastali. To isto važe i za Crnogorce koji pođu u Tursku, a vjerujem da ste i vi isto to doživjeli. Ponoviću, ti dobri odnosi su &nbsp;zasnovani &nbsp;na dobrim odnosima između dva naroda - rekao je Kalkavan.
Sjutra, sa prijateljima iz Turske i Crne Gore, &nbsp;će proslaviti &nbsp;101 godinu Republike Turske, naglasio je Kalkavan, a povodom tog događaja će biti prisutni Šebnem &nbsp;i Efe Kislali , solisti, kao i izvođači iz Crne Gore.
- Ono što želim da podvučem jeste i to da će manifestaciju uljepšati plesači, koji će izvesti ono što je Ataturk ( bivši predsjednik osnivač Republike, moderne Turske Kemal Ataturk) volio da gleda, a to je ples zejbek. Što se tiče ukusa turske hrane, &nbsp;sjutra ćemo na programu imati prezentaciju tih jela &nbsp;od pojedinih turskih restorana, ovdje u Crnoj Gori, ali i onih jela koje pravimo kućama, od gospođa Turkinja koje žive ovdje, imaćete priliku i to da probate - poručio je Kalkavan.
Veliko je interesovanje za učenje turskog jezika, kaže ambasador, i činjenica je da preko 450 studenata koji su diplomirali u Turskoj, &nbsp;dok &nbsp;&nbsp;od ove godine će u svim školama biti moguće izabrati turski jezik kao izborni predmet.
- Ono što mi se najviše dopada a što se tiče učenje turskog jezika, omladina kad nauči turski jezik ostaje ovdje. Imamo preko 10.000 firmi registrovanih u Crnoj Gori, vjerujte da za ambasadu kada smo tražili jedva smo našli, zato što ti koji govore turski već su našli poslove - naglasio je Kalkavan.
Kao i njen suprug, i ona radi sa kompletnom ekipom u ambasadi Turske u Crnoj Gori, a sa njim dijeli isto mišljenje o tursko crnogorskom prijateljstvu, zbog čega je veoma srećna - kazala je supruga ambasadora Turske u Crnoj Gori dr Bilge Kalkavan.
- Kada sam došla u ovu državu vrlo brzo sam uspostavila veliki broj prijateljstava sa lokalnim narodom. Obzirom da sam predavač na &nbsp;Univerzitetu, i ovdje sam nastavila taj posao da radim, paralelno sa tim i u Turskoj na Univerzitetu nastavljam sa predavanjima, tako da sam životom ovdje apsolutno zadovoljna. Ali, mogu vam.reći da su nam 24 sata tijesna, za sve aktivnosti u toku dana - rekla je Bilge Kalkavan.
Vrlo lako je uspostavila kontakt sa ženama u Crnoj Gori, prisjeća se Bilge, a istovremeno je i predsjednica Internacionalnog kluba žena u Crnoj Gori, dodaje ona, baveći se internacionalnim projektima ujedno pomaže i ovoj zajednici u Crnoj Gori.
Dok se spremala za sjutrašnji koncert, i čitala prevod crnogorske himne, primijetila je da Crnogorci, isto kao i Turci, imaju isti odnos prema svojim državama - kazala je vokalna solistkinja Šebnem Kislali.
- U tekstu himne sam primjetila da za Crnu Goru, svoju zemlju, oslovljavate je sa majko.To je jedan mnogo lijep osjećaj. I mi, &nbsp;u Turskoj, za našu zemlju kažemo majčinska zemlja, i mislim da to što se i u našem i u vašem jeziku nalazi taj opis za matičnu zemlju, nešto prelijepo. Primijetili smo da i u samom tekstu himne, koji se odnosi na ,, majko naša Crna Goro, sinovi smo tvog stijenja i čuvari tvog poštenja” , da dok se himna pisala ste osjećali poštovanje prema prirodi kojom ste okruženi- rekla je Kislali.
Uveličavanje sjutrašnjeg dogaja predstavlja izuzetnu čast, iako su prvi put ovdje, jer se u Crnoj Gori osjećaju prelijepo - kazao je vokalni solista Efe Kislali.
- Oduševljeni smo prirodom u Crnoj Gori i prije svega, odnosom naroda crnogorskog prema nama. Želimo sa nekim, od crnogorskih umjetnika da napravimo saradnju, kako bi ta saradnja bila zasnovana na zdravim temeljima i nastavila se u narednom periodu - Kislali.
Ambasador Turske u Crnoj Gori je dodao da će se susresti Efe Kislali i bivšim dekanom Muzičke akademije sa Cetinja Senadom Gačevićem, te &nbsp;da se nada da će se iz tog susreta roditi neka saradnja.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiC8JWaH5yao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalkavan: Svako ovdje nađe sebe i dio svoje kulture

Novinarka RTCG-a Tanja Šuković uputila je pismo predsjedniku Savjeta Javnog servira Veselinu Drljeviću i članovima tog tijela u kome traži odgovore na pitanja koja se odnose na otkazivanje svečanosti proslave 80 godina postojanja Javnog servisa koja je trebalo da bude održana 16. septembra u Vladinom domu na Cetinju.
Portal ETV je prije nekoliko dana objavio informaciju da je Organizacioni tim RTCG informisao zvanice da se događaj otkazuje usljed najavljenih padavina i niskih temperatura "na kojima muzički instrumenti ne mogu funkcionisati".&nbsp;
Međutim, prema našim informacijama, odgađanju se pribjeglo jer odziv na pozivnicu nije bio onakav kakav je Boris Raonić očekivao, sa željom, između ostalog, da se sa visokih diplomatskih adresa legitimizuje njegov treći nezakoniti izbor za generalnog direktora RTCG.
Pismo Tanje Šuković prenosimo integralno:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Zamoljavam Vas, kao "prvog među jednakima", da upoznate i ostale članove Savjeta sa sadržajem dopisa.
Kao prvo, pozdravljam Vašu inovativnost i neskrivenu &nbsp;želju da raskinete sa izanđalom i prevaziđenom praksom da se proslava Jubileja organizuje u dane kada se događaj koji se proslavlja zaista i desio. Iščitavam u toj namjeri "širu sliku" i potrebu da se naš Javni servis, po svaku cijenu, modernizuje.&nbsp;
Uostalom, svako dobronamjeran svjedoči, da ste na tom planu - teško razumljivih radikalnih rezova i otklona od tradicije i ljudi koji su gradili ovu našu kuću, dali nemjerljiv doprinos. Što je, u konačnom, jedna od osnovnih pretpostavki Vašeg pregalaštva i vizije razvoja nacionalne medijske kuće.&nbsp;
Naglasila bih da me istinski fascinira Vaša odlučnost da se na tom trnovitom putu modernizacije ne osvrćete na zakone, pravila i propise. Staza kojom hodite nije laka, ali samo naprijed! Ne dajte da Vas pokolebaju Scile i Haribde oličene u regulativi i legislativi!
Ono što me istinski uznemirilo i nametnulo pitanja, koja sada Vama postavljam, &nbsp;je sljedeće:&nbsp;
<ul>
 <li>Da li su službe, nadležne za predikciju vremenskih prilika, namjerno i svjesno, dale pogrešnu prognozu vremena sa jednim ciljem - da se uruši ugled Javnog servisa i na taj način omete implementacija OTT platforme i put naše kuće do visina kojima stremimo?</li>
 <li>Da li su članovi simfonijskog orkestra opstruirali proslavu novembarskog Jubileja u septembru, jer naslućujem da bi samo oni mogli imati informaciju u kakvim vremenskim prilikama funkcionišu muzički instrumenti?</li>
 <li>Da li je u pitanju organizovano udruživanje loših namjera simfonijskog orkestra i nadležnih službi za predikciju vremena, sa jednim ciljem - da se naruši ugled i obesmisli vizija razvoja Javog servisa?</li>
</ul>
Uz želju da Vam dragi Bog podari mudrost i stpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, zabrinuta i dobroželateljna uposlenica Javnog servisa

Da li su se simfonijski orkestar i službe za predikciju vremena udružile kako bi obesmislile viziju razvoja Javnog servisa?

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje</h2>
&nbsp;Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Srbijanski Dan mrmota

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: proslava