Rudnik uglja je u prošloj godini ostvario proizvodnju od 1,62 miliona tona uglja, što je oko 13 odsto manje u odnosu na 2023.
- Proizvodnja je u prošloj godini bila oko deset odsto manja u odnosu na planiranu - navodi se u izvještaju o realizaciji energetskog bilansa za prošlu godinu, koji je objavilo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Kako se navodi u dokumentu, za potrebe Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno je 1,4 miliona tona uglja, ili oko 88 odsto proizvodnje, dok je za ostalu potrošnju u Crnog Gori isporučeno 15,67 hiljada tona.
- Izvezeno je 199,41 hiljada tona uglja, ili oko 11 odsto ukupne proizvodnje - precizira se u dokumentu.
Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u prošloj godini je ostvaren u količini od 387,57 hiljada tona, što je 31,61 hiljada tona, ili 7,54 odsto manje od plana.
- U odnosu na 2023, potrošnja je veća 10,96 hiljada tona, ili 2,91 odsto. U odnosu na 2023, ostvareno je najveće povećanje potrošnje kod mlaznog goriva, motornih benzina, ekodizela i lož ulja, a do izvjesnog pada je došlo i kod ostalih derivata - dodaje se u dokumentu.
Najveće učešće u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, izraženo u tonama, ima dizel gorivo, oko 77 odsto, a najmanje mlazno gorivo i mazut, ispod jedan odsto.
- Najveći uvoznik i distributer dizel goriva i motornih benzina je Jugopetrol, sa učešćem oko 64 odsto u toj kategoriji derivata - zaključuje se u dokumentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Proizvedeno 1,62 miliona tona uglja

Japanska automobilska kompanija Honda odlučila je svoju sljedeću generaciju Civic hibrida proizvoditi u američkoj saveznoj državi Indiani, umjesto u Meksiku, kako bi izbjegla moguće carine na jedan od svojih najprodavanijih modela, objavio je Rojters.
Proizvođači automobila ubrzano se prilagođavaju nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade. Iako su mnoge kompanije izrazile zabrinutost zbog ovih nameta, Hondina odluka predstavlja prvi konkretan potez jedne velike japanske automobilske kompanije.
Prema izvorima bliskim kompaniji, Honda je prvo planirala proizvodnju nove generacije Civica u &nbsp;Meksiku, s početkom proizvodnje u novembru 2027. godine.
Meksiko je prvo izabran zbog rastućih troškova proizvodnje u Indiani i Kanadi. Međutim, sada Honda planira započeti proizvodnju novog Civica u Indiani od maja 2028. godine, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 210.000 vozila.
Ukoliko proizvodnja u Indiani ne bude mogla zadovoljiti potražnju, Honda će razmotriti uvoz iz zemalja koje nisu pogođene carinama.
Portparol Honde odbio je komentarisati promjene u proizvodnom planu Civica, ali je naglasio da će kompanija nastaviti analizirati tržišne prilike i poslovno okruženje pri donošenju odluka o optimalnoj proizvodnji i distribuciji na globalnom nivou.
Meksiko već dugo predstavlja jeftiniju proizvodnu bazu za japanske i druge globalne proizvođače automobila. Honda iz Meksika izvozi oko 80 odsto svoje proizvodnje u Sjedinjene Države, koje su drugo najveće automobilsko tržište na svijetu, odmah nakon Kine, prenosi Fena.

1084x550

Posljedica Trampove odluke: Honda premješta proizvodnju u SAD iz Meksika

Ukupna proizvodnja nakita u EU dostigla je 4,36 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.
Kancelarija EU zadužena za statistiku navela je da je Italija bila vodeći proizvođač, sa ukupnom vrijednošću od 1,55 milijardi eura, odnosno 36 odsto ukupne proizvodnje u EU.
Slijedi Francuska sa 1,44 milijardi eura, a zatim i Njemačka sa 507 miliona.
Najveći relativni rast vrednosti proizvodnje nakita zabilježen je u Hrvatskoj 26 odsto, Češkoj 25 odsto i Irskoj 20 odsto.
Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je u Litvaniji 36 odsto, Letoniji 16 odsto i Italiji osam odsto.

Proizvodnja nakita u EU dostigla 4,36 milijarde eura

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Privredna komora Crne Gore sprovela je tokom marta i aprila istraživanje među privrednicima, s ciljem procjene aktuelnog poslovnog ambijenta, identifikovanja ključnih izazova i očekivanja za naredni period. Rezultati pokazuju postepeno poboljšanje percepcije privrede, ali i dalje prisustvo ozbiljnih prepreka.
Prosječna ocjena poslovne klime u 2025. iznosi 2,47 – što je napredak u odnosu na 2,37 iz prethodne godine, ali još ispod pretpandemijskog nivoa od 3,05. Optimistična su očekivanja za kraj godine, s prosječnom ocjenom 3,03, dok se za 2026. predviđa dodatni rast na 3,35.
Predsjednica Privredne komore, dr Nina Drakić, kazala je da se uočava napredak u oblastima kao što su javne nabavke i digitalizacija, dok sistemski problemi u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu i dalje koče razvoj. „Rezultati istraživanja potvrđuju da su unapređenje institucionalne efikasnosti, reforma obrazovanja, bolji pristup finansijama i fiskalna rasterećenja ključni za održivo poboljšanje poslovne klime“, poručila je Drakić.
Očekivanja do kraja godine pokazuju umjereni optimizam: većina privrednika predviđa rast prometa i iskorišćenosti kapaciteta, dok su investicije i likvidnost i dalje podložne rizicima. Uvoz, izvoz i zaposlenost ostaju na stabilnom nivou, ali zabrinjava to što 62,1% ispitanika očekuje rast cijena, što dodatno otežava poslovanje. Posebno je problematičan slab optimizam u vezi sa izvozom, što ukazuje na strukturne izazove u izvoznim sektorima.
Potpredsjednik Komore Nikola Vujović naveo je pet najvećih biznis barijera: „Siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje su glavni problem. Slijede nedostatak kvalifikovane radne snage, visoki fiskalni i parafiskalni nameti, neadekvatna zakonska rješenja i njihova nedosljedna primjena.“
Direktor sektora za istraživanje i analize, Miljan Šestović, predstavio je detaljne rezultate po oblastima:
<ul>
 <li>&nbsp;Javne nabavke: Najveći napredak, uz pohvale za digitalizaciju i veću transparentnost.</li>
 <li>&nbsp;Poreski sistem: Tri godine bez promjene – visoke takse i kompleksne procedure i dalje opterećuju privredu.</li>
 <li>&nbsp;Infrastruktura: Spora dinamika napretka, s niskim ocjenama željezničke infrastrukture, a najboljom – internetom.</li>
 <li>&nbsp;Tržište rada: Problemi sa dostupnošću radne snage i migracijom kvalifikovanih kadrova.</li>
 <li>&nbsp;Javna administracija: Poboljšana percepcija efikasnosti i digitalizacije.</li>
 <li>&nbsp;Vladavina prava: I dalje slabo ocijenjena oblast; naročito loše stoji upravljanje stečajnim postupcima.</li>
 <li>&nbsp;Digitalizacija: Oporavak nakon pada u 2024; najveći napredak u digitalnim servisima državnih organa.</li>
 <li>&nbsp;Pristup finansijama: I dalje najniže ocijenjena oblast, iako se vidi blagi napredak.</li>
</ul>
Zaključno, rezultati istraživanja pokazuju da i pored pozitivnih pomaka, poslovna zajednica i dalje funkcioniše u složenom i nestabilnom ambijentu. Reforme moraju biti fokusirane, dosljedne i usmjerene ka rješavanju strukturnih slabosti koje godinama usporavaju razvoj crnogorske privrede.

PKCG: Institucionalna efikasnost i reforme ključ za bolji poslovni ambijent

Posmrtni ostaci 30 ljudi, za koje se sumnja da su ih ubili pripadnici Islamske države, pronađeni su u manjem mjestu u Siriji, saopštile su danas bezbjednosne snage Katara.
Ostatke ubijenih ljudi pronašli su katarski timovi i pripadnici američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) koji je tražio pretragu. U saopštenju Katara se ne navodi koga traži američka agencija.
Dodaje se da se trenutno sprovode DNK testiranja kako bi se utvrdili identiteti pronađenih na sjeveru Sirije blizu granice s Turskom.
Ekstremisti Islamske države koja je kontrolisala veliki dio Sirije i Iraka više od pet godina i na tim teritorijama proglasila kalifat, ubili su više desetina stranaca, među kojima su bili i humanitarni radnici i novinari.
Islamska država je izgubila većinu zauzete teritorije krajem 2017. godine, a dvije godine kasnije je saopšteno da je poražena.
Od tada je na sjeveru Sirije otkriveno više desetina masovnih grobnica, sa tijelima i posmrtnim ostacima ljudi koje je Islamska država otela.
Članovi Islamske države objavljivali su 2014. i 2015. godine snimke na kojima se zarobljenim ljudima odsjecaju glave, među kojima su bili i američki novinari Džejmsa Foulija i Stivena Sotlofa.
Masovne grobnice pronađene su i u oblastima koje je ranije kontrolisao bivši predsjednik Sirije Bašar el Asad, koji je zbačen sa vlasti u pobuni u decembru prošle godine, čime je okončana pedesetogodišnja vladavina njegove porodice. Asadova porodica je koristila zloglasne bezbjednosne i obavještajne službe u borbi protiv disidenata od kojih su mnogi nestali.
Ujedinjene nacija (UN) objavile su 2021. godine procjenu u kojoj se navodi da je više od 130.000 Sirijaca oteto ili nestalo od početka pobune 2011. tokom Arapskog proljeća koja je prerasla u građansk rat.

U Siriji pronađeni ostaci 30 ljudi, sumnja se da ih je ubila Islamska država

Crna Gora dijeli zajedničke vrijednosti demokratskih i građanskih društava utemeljenih na vladavini prava. Istrajno sprovodimo reforme i aktivnosti u pravcu ostvarenja najvažnijeg vanjskopolitičkog prioriteta - članstva u Evropskoj uniji, što je i težnja sveukupnog crnogorskog društva. Na tom putu od krucijalne važnosti su odlučna nastojanja za postizanjem konkretnih rezultata u evropskim integracijama od naše administracije i diplomatije i čvrsto sam uvjeren da ćemo 2028. biti članica Evropske unije - kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On je, na prijemu povodom Dana crnogorske diplomatije, kazao da je najznačajniji uspjeh na vanjskopolitičkom planu u savremenoj istoriji Crne Gore ostvaren 5. juna 2017. godine kada smo postali članica NATO-a, najveće međunarodne političko-vojne organizacije na svijetu.
- Biti dio najvećeg kolektivnog sistema bezbjednosti za našu zemlju predstavlja garanciju nacionalne bezbjednosti, očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Kao pouzdana i stabilna članica NATO čvrsto smo posvećeni sprovođenju nacionalnih političkih prioriteta u okviru NATO-a i konkretnim doprinosima svim ključnim politikama i oblastima djelovanja NATO-a - rekao je Ibrahimović.
Imajući u vidu značaj izuzetne istorije diplomatije Crne Gore, a polazeći od reformi Senata iz doba Knjaževine Crne Gore, kada je 1874. ozvaničeno novo ustrojstvo državne uprave i ustanovljena Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, danas se prvi put obilježava 6. maj, „Dan crnogorske diplomatije“ ustanovljen odlukom Vlade od 23. jula 2024. godine.
- Time ukazujemo visoko poštovanje neprolaznim vrijednostima diplomatije, slavne istorije i državnosti Crne Gore koja je kroz svoje viševjekovno trajanje od Duklje, preko Zete i knjaževine Crne Gore do današnje, moderne Crne Gore gajeći dobre odnose sa istokom i zapadom bila ne samo mjesto spajanja nego i mjesto prožimanja istoka i zapada, različitih kultura, vjera i nacija. Ti dobri odnosi, poštovanje i uvažavanje drugih i drugačijih temelj su današnjih dobrih odnosa Crne Gore sa svima sa kojima dijeli iste vrijednosti i iste vizije, dakle temelj naše diplomatije - kazao je Ibrahimović.&nbsp;
Nakon Berlinskog kongresa 13. jula 1878, kada je potvrđena postojeća nezavisnost Crne Gore, naša diplomatija dobija puni zamah.&nbsp;
- Formira se Ministarstvo inostranih djela. Otvaraju se poslanstva (ambasade) u Carigradu, Beogradu, Parizu, Vašingtonu, djeluju konzulati u Skadru, Trstu, Rimu, uz razgranatu strukturu počasnih konzula, uglednih i uticajnih ličnosti. Respektabilna diplomatsko-konzularna mreža Knjaževine Crne Gore, drevne mediteranske zemlje, skromne državne kase a velikog srca, čojstva i herojskih podviga, iskonskih vrijednosti slobodarstva, starovremenskih znamenja i dubokih brazdi kulture. Cetinje, jezgro državnosti, postaje ugodan i gostoljubiv dom stranim diplomatama koji dodatno Cetinje i Crnu Goru oplemenjuje šarmom novih kultura, običaja i stranih jezika - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Dodaje da da je "državnička mudrost i vizionarstvo knjaza Nikole Petrovića i intenzivno promišljanje da, shodno diplomatskim uzusima i međudržavnoj korespondenciji, dostojanstveno predstavlja Crnu Goru u međunarodnim odnosima, omogućava mu plejada brilijantnih crnogorskih diplomata viteškog duha i evropskog kova, raskošnog obrazovanja i intelekta, ratničkog nerva i beskrajne odanosti, koji su svojim osmišljenim diplomatskim angažmanom i patriotskim stavom ispisali prve diplomatske note i udarili temelje našoj diplomatiji, čime je uzdignut međunarodni ugled Crne Gore".&nbsp;
- Stoga je ovaj dan ujedno i omaž sjenima markantnih ličnosti naše istorije: vojvodi Stanku Radonjiću i Gavru Vukoviću, dr Antu Gvozdenoviću, Evgeniju Popoviću, Peru Šoću, Dušanu Gregoviću, Lazaru Tomanoviću, Mitru Bakiću, Petru Plamencu i drugim diplomatama. Njihovim odlaskom s diplomatske pozornice, gasi se duh romantičnih vremena i herojskog doba, nažalost nestaje i država Crna Gora, zemlja saveznica i pobjednica u Prvom svjetskom ratu. &nbsp;Opštenarodni ustanak u Crnoj Gori 13. jula 1941. i slavna Narodnooslobodilačka epopeja! Plemenito i hrabro antifašističko srce Crne Gore ustalo je protiv fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu, i formalno obnovilo našu državnost. Na scenu međunarodnih odnosa i svjetske diplomatije, smjelo i čvrsto, stupaju slavni ratnici, ovjenčani zasluženom slavom veličanstvenih pobjednika, neustrašivih partizanskih komandanata i revolucionara, smjelo i čvrsto elitni ambasasadori SFRJ iz Crne Gore: Danilo Lekić, Veljko Mićunović, Vladimir Popović, heroina i dama Stana Tomašević, Mišo Pavićević, Obrad Cicmil, Vladimir Rolović, Jovo Kapa, Peko Dapčević, Miljan Komatina, Sulejman Redžepagić i brojni drugi. Afirmisali su napredne ideje jednakosti svijeta i aktivne miroljubive koegzistencije - ističe Ibrahimović.
Krasio ih je, prema njegovim riječima, autentičan slobodarski duh, beskompromisna lojalnost svojoj zemlji, snažna posvećenost univerzalnim vrijednostima čovječanstva zbog čega je njihov internacionalizam bio visoko vrednovan i poštovan širom svijeta.&nbsp;
- Crna Gora, ponosna na svoju vjekovnu samostalnost i identitet, raskošno kulturno-istorijsko nasljeđe, baštineći čvrst multietnički svjetonazor, uzorno čuvajući multivjerski sklad, nepokolebljivo posvećena antifašizmu, obnavlja nezavisnost 21. maja 2006. godine, zahvaljujući i plejadi naših vrsnih diplomata toga doba. Stoga mi je zadovoljstvo da su danas i oni sa nama na Cetinju, i srdačno ih pozdravljam. Ministarstvo vanjskih poslova ponosno na našu čuvenu prošlost i dostignuća sadašnje diplomatije, nastoji kreirati svijetlu perspektivu Crne Gore u međunarodnim odnosima - rekao je Ibrahimović.
Diplomatija naše države, kako dodaje, snažno je posvećena stalnom razvoju bilateralnih odnosa sa drugim zemljama.
- &nbsp;Posebno usmjerena ka jačanju dobrosusjedske saradnje sa zemljama Regiona i kontinuirani razvoj političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih relacija. Intenziviranje bilateralnih odnosa sa državama EU su ključni za dalju vanjskopolitičku afirmaciju Crne Gore i ostvarivanje strateških prioriteta. Stoga naše bilateralne odnose sa državama EU karakteriše konstantan trend unaprjeđenja, dijalog na visokom nivou, dinamična saradnja u brojnim oblastima, uključujući i saradnju u domenu dalje afirmacije integracije Crne Gore u EU i aktivnog članstva u okviru NATO. &nbsp;Sa primarnim fokusom na evropske integracije, Crna Gora ostaje opredijeljena i za unaprjeđenje bilateralnih odnosa i dinamiziranje sveukupne saradnje i sa drugim državama u svijetu - istakao je Ibrahimović.
Crna Gora učestvuje u radu više od 30 regionalnih inicijativa, od ekspertskog do najvišeg političkog nivoa, usmjerenih na jačanje saradnje i uspostavljanje kontakata u različitim oblastima od nacionalnog, regionalnog i međunarodnog značaja.&nbsp;
- Naročito se zalažemo za bolje pozicioniranje naše zemlje u Regionu i pružamo kontinuiran doprinos stabilnosti i nastavku političkog dijaloga sa svim državama regiona. Vjerujemo da se kroz intenzivnu regionalnu i dobrosusjedsku saradnju može postići da Zapadni Balkan bude stabilan i prosperitetan. Posebno ističem naš intenzivan angažman u multilateralnim organizacijama, usmjeren ka promociji međunarodne saradnje na polju rješavanja globalnih pitanja različitog karaktera, prije svega, očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti, razvijanje prijateljskih odnosa između zemalja, zaštitu ljudskih prava i sloboda, afirmaciju održivog razvoja, humanitarnu i zdravstvenu pomoć, borbu protiv klimatskih promjena, uz brojne druge aktivnosti - naveo je Ibrahimović. &nbsp;
Poseban senzibilitet u svom radu, kako dodaju, poklanjaju zaštiti prava i interesa crnogorskih državljana u inostranstvu.
- Neizostavan je naš angažman na očuvanju i jačanju državnog, nacionalnog i kulturnog identiteta dijaspore-iseljenika Crne Gore, čemu će doprinos dati i aktivnosti ambasada Crne Gore u Kraljevini Danskoj i Švajcarskoj Konfederaciji, i Kancelarije Crne Gore u Velikom Vojvodstvu Luksemburg, koje će u punom kapacitetu otpočeti sa radom tokom ove godine, što predstavlja uspjeh u širenju mreže naših misija, ujedno i podstrek dinamiziranju bilateralnih odnosa sa tim državama - zaključio je Ibrahimović.&nbsp;

Ibrahimović: Čvrsto sam uvjeren da ćemo 2028. biti članica EU

Policijski službenici su identifikovali i procesuirali vozača autobusa M.Ž. koji je preticao kolonu vozila tokom obustave saobraćaja zbog nezgode na Vranjini u kojoj je smrtno stradao motociklista J.V. (64), saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Oni su procesuirali vozača povodom fotografije koju su objavili mediji, a na kojoj je prikazan autobus koji pretiče kolonu vozila tokom obustave saobraćaja.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica hitno su postupili po saznanju o objavljenoj fotografiji i u kratkom roku identifikovali i pronašli vozača M.Ž. koji je upravljao autobusom jedne prevozničke firme, ulcinjskih registarskih oznaka, a za kojeg je utvrđeno da je počinio prekršaj iz čl. 320 st.1 t. 12 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (preticanje kolone vozila) - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Protiv M.Ž. će biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
U vezi sa saobraćajnom nezgodom u kojoj je smrtno stradao motociklista i UP su saopštili da je policija identifikovala sve učesnike nezgode i od istih uzela izjave u policijskim prostorijama, o čemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Identifikovan i procesuiran vozač autobusa

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: proizvodnja