Samsung planira da ove godine proizvede 800 miliona uređaja.
Samsung planira ove godine da udvostruči broj svojih mobilnih uređaja koji donose AI, prenosi Capital.ba.
Tokom prošle godine Samsung je proizveo 400 miliona jedinica, a ove godine to želi da udvostruči. Više nego ambiciozni plan, prenosi PC Press. Kompanija je najavila da će se tokom ove godine u većoj mjeri osloniti na mogućnosti koje daje vještačka inteligencija.
Samsung pokušava da povrati krunu koju mu je Apple oteo na tržištu pametnih telefona. Ideja Samsunga je da se osloni u proizvodnji a i prodaji na AI ali su najavljene i neke nove usluge koje se još samo nagovještavaju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Samsung će ove godine udvostručiti proizvodnju mobilnih uređaja

Linija za proizvodnju, pakovanje i skladištenje maslinovog ulja u proizvodnom pogonu Kuće maslina u Starom Baru otpočela je sa radom. Nabavljena je uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštine Bar.
Odbor direktora Kuća maslina DOO donio je stimulativnu odluku o preradi ploda masline, za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore, čime im je omogućena besplatna prerada ploda masline. Cijena prerade ploda masline, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, autohtonog i introdukovanog sortimenta, iznosi 0,10 eura po kilogramu ploda masline (bez PDV-a), za sve neregistrovane maslinare, kao i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_XIF9o63vaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Kući maslina će svi maslinari imati mogućnost da adekvatno upakuju svoje maslinovo ulje. Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, iznosi 0,50 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore. Usluga pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom (azotom), kao i etiketiranje proizvoda.
Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar iznosi 0,80 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za neregistrovane maslinare i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore. Cijena pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom, kao i etiketiranje.
Maslinar je, prilikom prvog dolaska u proizvodni pogon „Kuća maslina“ DOO Bar, dužan donijeti dokaz o registraciji (Rješenje o registraciji poljoprivrednog gazdinstva i Rješenje o upisu u registrar maslinara, tj. Registar proizvođača maslinovog ulja, koji vodi Savjetodavna služba u biljnoj proizvodni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), čime stiče pravo na besplatnu preradu ploda masline, odnosno na povlašćene uslove za pakovanje ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja.
Proizvođač maslinovog ulja je dužan da, za potrebe pakovanja, obezbijedi sopstveni repro-materijal, dok će maslinarima koji prerađuju masline u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar biti ponuđena transportna ambalaža sa zatvaračem (od jednog litra po cijeni od 0,25 eura sa PDV-om, odnosno od 5 litara po cijeni od 0,50 eura sa PDV-om, po jedinici ambalaže).
U proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO vršiće se i otkup ploda masline i maslinovog ulja od autohtonih crnogorskih sorti (Žutica i prateće autohtone sorte: Sitnica, Šarulja, Zinzulača, Fran, Drobnica, Gloginja, Lumbadreška, Dužica, Crnica – Crnjaka, Barkinja, Lumbardina). Takođe, u ovom proizvodnom pogonu vršiće se i otkup ekstra-djevičanskog maslinovog ulja od autohtonog sortimenta, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta u kategoriji „ekstra-djevičansko maslinovo ulje“.
Iz Kuće maslina mole sve maslinare da, usljed ograničenih kapaciteta prerade ploda masline, a velikog interesovanja, rezervišu svoj termin prerade, pozivom na broj 067 137 938 (ponedjeljak – subota), gdje mogu dobiti sve potrebne informacije.

1084x550

U Kući maslina proizvodnja po najsavremenijim standardima: Besplatna prerada za registrovane maslinare

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Direktor proizvodnje u Rudniku uglja Milinko Gazdić razrješen je sa pomenute funkcije i na njegovo mjesto je imenovan Luka Ilinčić.
Gazdić je sa funkcije razrješen u petak, 6. juna. Istog dana na njegovo mjesto je imenovan Ilinčić.
Milinko Gazdić je na funkciju imenovan 2021. godine. Luka Ilinčić je ranije bio zaposlen u Rudniku olova i cinka „Gradir Montenegro“. Posljednjih godina radi u Rudniku uglja i kadar je Pokreta Evropa sad.

Smjene u Rudniku uglja: Ilinčić umjesto Gazdića rukovodi proizvodnjom

Rudnik uglja je u prošloj godini ostvario proizvodnju od 1,62 miliona tona uglja, što je oko 13 odsto manje u odnosu na 2023.
- Proizvodnja je u prošloj godini bila oko deset odsto manja u odnosu na planiranu - navodi se u izvještaju o realizaciji energetskog bilansa za prošlu godinu, koji je objavilo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Kako se navodi u dokumentu, za potrebe Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno je 1,4 miliona tona uglja, ili oko 88 odsto proizvodnje, dok je za ostalu potrošnju u Crnog Gori isporučeno 15,67 hiljada tona.
- Izvezeno je 199,41 hiljada tona uglja, ili oko 11 odsto ukupne proizvodnje - precizira se u dokumentu.
Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u prošloj godini je ostvaren u količini od 387,57 hiljada tona, što je 31,61 hiljada tona, ili 7,54 odsto manje od plana.
- U odnosu na 2023, potrošnja je veća 10,96 hiljada tona, ili 2,91 odsto. U odnosu na 2023, ostvareno je najveće povećanje potrošnje kod mlaznog goriva, motornih benzina, ekodizela i lož ulja, a do izvjesnog pada je došlo i kod ostalih derivata - dodaje se u dokumentu.
Najveće učešće u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, izraženo u tonama, ima dizel gorivo, oko 77 odsto, a najmanje mlazno gorivo i mazut, ispod jedan odsto.
- Najveći uvoznik i distributer dizel goriva i motornih benzina je Jugopetrol, sa učešćem oko 64 odsto u toj kategoriji derivata - zaključuje se u dokumentu.

Proizvedeno 1,62 miliona tona uglja

Japanska automobilska kompanija Honda odlučila je svoju sljedeću generaciju Civic hibrida proizvoditi u američkoj saveznoj državi Indiani, umjesto u Meksiku, kako bi izbjegla moguće carine na jedan od svojih najprodavanijih modela, objavio je Rojters.
Proizvođači automobila ubrzano se prilagođavaju nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade. Iako su mnoge kompanije izrazile zabrinutost zbog ovih nameta, Hondina odluka predstavlja prvi konkretan potez jedne velike japanske automobilske kompanije.
Prema izvorima bliskim kompaniji, Honda je prvo planirala proizvodnju nove generacije Civica u &nbsp;Meksiku, s početkom proizvodnje u novembru 2027. godine.
Meksiko je prvo izabran zbog rastućih troškova proizvodnje u Indiani i Kanadi. Međutim, sada Honda planira započeti proizvodnju novog Civica u Indiani od maja 2028. godine, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 210.000 vozila.
Ukoliko proizvodnja u Indiani ne bude mogla zadovoljiti potražnju, Honda će razmotriti uvoz iz zemalja koje nisu pogođene carinama.
Portparol Honde odbio je komentarisati promjene u proizvodnom planu Civica, ali je naglasio da će kompanija nastaviti analizirati tržišne prilike i poslovno okruženje pri donošenju odluka o optimalnoj proizvodnji i distribuciji na globalnom nivou.
Meksiko već dugo predstavlja jeftiniju proizvodnu bazu za japanske i druge globalne proizvođače automobila. Honda iz Meksika izvozi oko 80 odsto svoje proizvodnje u Sjedinjene Države, koje su drugo najveće automobilsko tržište na svijetu, odmah nakon Kine, prenosi Fena.

Posljedica Trampove odluke: Honda premješta proizvodnju u SAD iz Meksika

Ukupna proizvodnja nakita u EU dostigla je 4,36 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.
Kancelarija EU zadužena za statistiku navela je da je Italija bila vodeći proizvođač, sa ukupnom vrijednošću od 1,55 milijardi eura, odnosno 36 odsto ukupne proizvodnje u EU.
Slijedi Francuska sa 1,44 milijardi eura, a zatim i Njemačka sa 507 miliona.
Najveći relativni rast vrednosti proizvodnje nakita zabilježen je u Hrvatskoj 26 odsto, Češkoj 25 odsto i Irskoj 20 odsto.
Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je u Litvaniji 36 odsto, Letoniji 16 odsto i Italiji osam odsto.

Proizvodnja nakita u EU dostigla 4,36 milijarde eura

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

U novom izdanju emisije "Srećan dan" na Televiziji E, gledaoci će imati priliku da saznaju više o ličnim promjenama kao procesu koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost.
Gošća emisije biće Aleksandra Anđelić, NLP trenerica, koja govori o unutrašnjim obrascima ponašanja, značaju malih koraka i načinima na koje se postižu trajne životne promjene.
Emisija se bavi i pitanjem povezanosti karaktera i zdravlja – kako navike, način razmišljanja i emocionalni obrasci utiču na fizičko stanje organizma i ukupno blagostanje.
U gastro segmentu, kuvarica Marija Vulić priprema pastu sa mariniranim krapom, jelo koje spaja tradicionalne ukuse sa savremenim kulinarskim pristupom.
Emisiju Srećan dan gledajte na Televiziji E, od 9 do 11 sati.

"Srećan dan" : Kako do trajnih promjena i boljeg zdravlja

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.
– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.
– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.
On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.
Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.
– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.
Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.
Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.
– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.
Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.

Tag: proizvodnja