Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić, promovisana je danas u Crnogorskom narodnom pozorištu povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta.&nbsp; Prema riječima Ilije Subotića, direktora Crnogorskog narodnog pozorišta, inscenacijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, sad već daleke 94. godine, započeo je, između ostalog, i jedan emancipatorski proces, čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatara u crnogorskom društvu.&nbsp; - Nova premijera pokazala je da publika i dalje na temu ove predstave reaguje s posebnim emocijama, onako kako se reaguje na nikada do kraja ispričanu priču o nedaćama pojedinca, tačnije pojedinke, čiji je život prepušten velikoj i beskompromisnoj istoriji. Egzilske sudbine tu beskompromisnost možda najbolje pokazuju, zato je ta tema tako moćan alat u tumačenju istorije. U „Princezi Kseniji od Crne Gore“ ova tema dobila je nove slojeve, prije svega fokusom na sudbinu junakinje koju je zapala egzilska sudbina, a da se ni o šta nije ogriješila, jer ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome - rekao je Subotić.&nbsp; Drama se, prema riječima autorke Radmile Vojvodić, preispituje i dokazuje na sceni, sa glumcima, sa publikom. - To je živi organizam teatra. Ova knjiga sa dramom u donekle novom ruhu jeste posebna po tome što nosi dosije o izvođenju predstave. Nijesam se latila dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljujući da nije dovoljno aktuelan. Naprotiv, ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimanjevanja naroda u tom trenutku je i dalje živo aktuelna. Upravo iz paradoksa te žive aktuelnosti, činjenice da nas se ta priča jednako tiče kao i onda kad je napisana i igrana, htjela sam da napravim neku vrstu omaža teatru i na taj način ekspliciram stav da smo mi u pozorištu zainteresovani za sebe, da hoćemo da kažemo da mislimo o sopstvenom dejstvu, da postojimo, da nam je važno naše pozorišno postojanje - rekla je Vojvodić. Glumica Varja Đukić, prvakinja drame CNP-a, kazala je da je za nju dragocjeno to što je imala priliku da igra princezu Kseniju u obje predstave. - Mislim da je ovo najznačajniji dramski tekst u cjeloklupnoj istoriji crnogorske dramaturgije koji cijeli kontekst našeg bića istorijskog, nacionalnog, kulturnog, društvenog stavlja u jedan teatarski kontekst koji više nije sjećanje... Smatram da cijeloj kulturnoj teatarskoj zajednici znači što je Radmila uradila ovu vrstu dramske rekapitulacije - kazala je Đukić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije"> <figcaption>Sa promocije(Photo: CNP/Duško Miljanić)Dusko_Miljanic_COPYRIGHT_Montenegro_</figcaption> </figure>  Profesor Janko Ljumović, urednik izdanja kazao je da mu je drago što je nacionalni teatar publikovao ovu knjigu nakon premijere.&nbsp; - Nakon više od 30 godina života drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, možemo slobodno reći da je dramski prvijenac Radmile Vojvodić svojom praizvedbom stekao status klasike. U kontekstu devedesetih, dramski tekst „Princeza Ksenija od Crne Gore“ je zaista iz potisnute istorije pokrenuo snagom i kreativnošću pozorišnog čina mnoge druge teme. Shodno tome, koncept ove knjige je osmišljen tako da se čitaocima ponudi knjiga koja nije samo dramski tekst već i kritičko izdanje koje materijalizuje fenomene ove predstave - kazao je Ljumović. Prema riječima dr Ivana Medenice, profesora FDU Beograd i pozorišnog kritičara, prva asocijacija koju je imao čitajući ovu dramu jeste "fenomen pozorišta kao mašine sjećanja".&nbsp; - No, u ovoj drami nije važan samo sam mehanizam sjećanja već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta koji se dešavaju krajem Prvog svjetskog rata. Te 1994. godine dominiralo je snažno emotivno nacionalno osjećanje, a ja bih rekao da iz vremena kada je ova druga verzija pisana iz vizure prologa dominira osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što se iste ili slične greške ponavlaju do dana današnjeg - kazao Medenica. Knjiga je objavljena u ediciji "Premijera".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Crnogorsko narodno pozorište (CNP) obilježiće u četvrtak, 27. marta, Svjetski dan pozorišta promocijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić u press sali u podne, a potom izvođenjem istoimene predstave na Velikoj sceni u 20 sati. Prije početka predstave, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta, glumica Ana Vujošević pročitaće poruku koju je za Svjetski dan pozorišta ove godine uputio istaknuti grčki autor i pozorišni reditelj Teodoros Terzopulos (Theodoros Terzopoulos). "Može li pozorište čuti poziv za pomoć koji nam naša vremena upućuju u svijetu osiromašenih građana, zaključanih u ćelijama virtuelne stvarnosti, ukopanih u svoju privatnost koja ih guši? U svijetu robotizovanih života unutar totalitarnog sistema kontrole i represije na svim poljima života? Da li je pozorište zabrinuto zbog ekološke destrukcije, globalnog zagrijavanja, masovnog gubitka biodiverziteta, zagađenja okeana, topljenja glečera, sve češćih šumskih požara i ekstremnih vremenskih nepogoda? Može li pozorište da postane aktivni dio ekosistema? Pozorište već godinama svjedoči uticaju čovjeka na planetu, ali ne nalazi način da se suoči s ovim problemom. Da li je pozorište zabrinuto zbog stanja svijesti koju oblikuje 21. vijek u kojem se ljudima manipuliše zbog političkih i ekonomskih interesa, uz pomoć medija i kompanija koje oblikuju mišljenje? Društvene mreže, koliko god da olakšavaju komunikaciju, postale su njen veliki alibi, jer pružaju potrebnu sigurnu distancu od Drugog? Sveprožimajući strah od Drugog, drugačijeg, Stranca, dominira našim mislima i djelima. Može li pozorište funkcionisati kao radionica za suživot različitosti, ne zanemarujući krvareću traumu? Krvareća trauma nas poziva da rekonstruišemo mit. I, riječima Hajnera Milera: „Mit je agregat, mašina kojoj se uvijek mogu priključiti nove i različite mašine. On prenosi energiju sve dok rastuća brzina ne eksplodira u kulturnom polju”, a ja bih dodao – i u polju varvarstva. Mogu li reflektori pozorišta osvijetliti društvenu traumu i prestati da zavaravajuće osvjetljavaju sami sebe? Pitanja koja ne dozvoljavaju konačne odgovore, jer pozorište postoji i opstaje zahvaljujući neodgovorenim pitanjima. Pitanja koja pokreće Dionis, prolazeći kroz svoje rodno mjesto, orkestar antičkog pozorišta, i nastavljajući svoje tiho izbjegličko putovanje kroz ratne pejzaže, danas, na Svjetski dan pozorišta. Pogledajmo u oči Dionisa, ekstatičnog boga pozorišta i mita, koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, dijeteta dvaput rođenog – od Zevsa i od Semele, nosioca fluidnih identiteta, ženskih i muških, gnjevnih i blagih, božanskih i životinjskih, na granici između ludila i razuma, reda i haosa, akrobate na granici života i smrti. Dionis postavlja suštinsko ontološko pitanje: „O čemu se tu zapravo radi?“ – pitanje koje stvaraoca podstiče na sve dublje istraživanje korjena mita i mnogostrukih dimenzija ljudske enigme. Potrebni su nam novi načini pripovijedanja usmjereni ka njegovanju sjećanja i oblikovanje nove moralne i političke odgovornosti, kako bismo izašli iz višestruke diktature savremenog srednjeg vijeka.“ 27. mart – Svjetski dan pozorišta širom svijeta obilježava se od 1962, dok na poziv Međunarodnog teatarskog instituta – I.T.I. svake godine poruku upućuje pozorišna ličnost izuzetne inostrane reputacije. Teodoros Terzopulos je grčki reditelj, pedagog, pisac, osnivač i umjetnički direktor Attis pozorišta, pokretač Pozorišne olimpijade i predsjednik Međunarodnog komiteta Pozorišne olimpijade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f" data-rendition-name="original" width="940" height="400" loading="lazy" alt="teodros"><figcaption>Teodoros Terzopulos(Photo: I.T.I.)</figcaption></figure>  Razvija koncept pozorišta kroz tehnike dionizijskog zanosa kako bi otkrio nevidljivo i nesagledivo. Njegov pristup ističe tragične dimenzije teatra, dajući glas pozorištu koje se rađa iz dubina. Ovaj neobični pristup, koji prkosi svakoj akademskoj kategorizaciji, posjeduje sopstvenu autonomiju. Njegovu metodu ne karakteriše samo rad na antičkoj grčkoj tragediji već i na raznovrsnim poetskim tekstovima. Putujući svijetom više od četrdeset godina, neumorno istražuje ljudske vizije i njihovu istoriju, usmjeravajući se na susret sa Drugim, u kojem prepoznaje sebe. Tokom proteklih 40 godina, Terzopulos i Attis pozorište izveli su 2300 predstava na najprestižnijim međunarodnim festivalima i scenama širom svijeta. Terzopulos je osmislio i utemeljio jedinstvenu glumačku metodu, koja se sastoji od niza fizičkih i glasovnih vježbi usmjerenih na razvoj osnovnih elemenata glumačke prakse. Njegov metod i pristup antičkoj grčkoj tragediji predaju se na više od trideset akademija dramskih umjetnosti, instituta i odsjeka klasičnih studija širom svijeta. Njegov metod i rad detaljno su proučavali istaknuti pozorišni istraživači, a objavljene su knjige na grčkom, engleskom, njemačkom, kineskom, turskom, ruskom, poljskom, korejskom, mandarinskom, italijanskom, francuskom, mađarskom, gruzijskom, španskom i arapskom jeziku. Knjiga o njegovoj metodi, pod nazivom „Povratak Dionisa“ (The Return of Dionysus), objavljena je 2015. godine i do sada je prevedena na 15 jezika.

Promocija drame „Princeza Ksenija od Crne Gore” na Svjetski dan pozorišta

Predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ – Izgnanička tugovanka doma Petrovića, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, premijerno će biti izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, kao i u ponedjeljak, 10. februara u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u istom terminu, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Reprizna izvođenja su sjutra za Podgoricu, i 11. februar za Cetinje.&nbsp;
Sve ulaznice za izvođenja u nacionalnom teatru, kako su kazali iz CNP-a &nbsp;su rasprodate.&nbsp;
- U stvaralačkom procesu pošli smo od toga da je nužno da i njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu. Našli smo se i u izazovu kada je posrijedi omaž jednom pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila traga. Taj omaž pozorištu stoji u čitanju ovog komada, ostajemo, čini se, jednako zapitani nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda egzilima, unutrašnjim egzilima malih naroda i kultura - istakla je ranije na konferenciji za medije autorka Radmila Vojvodić.
Jednu od od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze, koja je premijerno izvedena u “Zetskom domu” na Cetinju 1994, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997, sada nam u novoj inscenaciji donosi odlična glumačka ekipa: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.&nbsp;
Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, asistentkinja režije Nataša Milićević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović.&nbsp;
Urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.

CNP: “Princeza Ksenija od Crne Gore” večeras premijerno na Velikoj sceni

Obnovljena predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ - Izgnanička tugovanka doma Petrovića, premijerno će biti izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u petak, 7. februara, a u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju u ponedjeljak, 10. februara.
Tim povodom, danas je u Crnogorskom narodnom pozorištu održana konferencija za novinare.
- U novom čitanju komada nužno je da njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu i da je čitamo optikom vlastitog. U pitanju je i omaž pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila trag- istakla je autorka predstave Radmila Vojvodić.
Kako je dodala, preispitujući istoricizam teme egzila slavnih Petrovića i istorijsku traumu,dolazili smo do aktuelnosti, do polemičnosti u odnosu na današnjicu, ali i do možda još većih izazova nego onda.
- Ostajemo jednako zapitani nad tim tragičnim vremenom trauma i usuda malih naroda, egzilima i unutrašnjim egzilima, ostajemo zapitani nad kontroverzama političkih moći, nakaradnim političkim mentalitetima, i po tom pitanju aktuelni i u vlastitom vremenu. Odgovore ne dajemo, ali taj Ksenijin glas, koliko god ona bila istorijska junakinja, ostaje živ u ovom našem vremenu- kazala je Vojvodić.
Dramaturg obnovljene predstave Božo Koprivica uporedio je dramu Radmile Vojvodićsa romanom “Besudna zemlja” Milovana Đilasa.
 
- &nbsp;U njenoj drami rimuju se kremen i tišina, strast i ljubav, katunsko i mediteransko, sudbinsko i viteško. U novoj predstavi postoji jedna nota fantastike kojoj posebno doprinosi scenografija, kostim, čarobna muzika. Fantastičnoj noti doprinose i elementi humora. Ova drama rimuje se sa “Besudnom zemljom” Milovana Đilasa, zato što se i u jednom i u drugom romanu govori kako se aristokrate bore za izgubljenu stvar, u oba djelagovori se o tome kako je nekad bilo, a i danas ima i biće djevojaka i mladića očiju gvozdenih i osmijeha Ljuba Čupića- poručio je Koprivica.
Prvakinja CNP-a Varja Đukić koja je i u prvobitnoj glumačkoj podjeli predstave tumačila lik princeze Ksenije, ponavlja ulogu samo u različitoj životnoj dobi junakinje.
- Ovo je uslojavanje teatra i uslojavanje teksta u jednom potpuno drugom kontekstu. Na kraju krajeva, za mene je ovo i glumački pokušaj produžetka života one Ksenije koju sam igrala prije 30 godina- rekla je Đukić.
Jedan od troje glumaca koji su igrali i u prvobitnoj postavci predstave je Slobodan Marunović, nekada u ulozi Vukmanovića, a sada kao Ilija Bjeloš. 
 - Ova drama je dokaz da je pozorište angažovana umjetnost, da slika ono vrijemeu kojem živi i njegove recidive koji utiču na naše živote. Ponovo je novo vrijeme vaskrsnulo ovu predstavu i pozorište je opet imalo potrebu da tu traumu koja se desila 90-ih godina opet prikaže novim generacijama iz novog, kritičkog ugla- poručio je Marunović.
Kako dodaje, obnovljena predstava se polazišno bitno razlikuje od one koja je komentarisala vrijeme kada je nastala.
- Tada je predstava snažno odjeknula kao sociološki fenomen u vremenu buđenja ljudi na ovim prostorima, a to je nesrećnovrijeme rata i egzila, kada su mnoge porodice sa ovih prostora napustile svoje domove, kao što je priča porodice Petrović koja se iz nevolje našla u egzilu- kazao je Marunović.
Umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta Vesna Vujošević osvrnula se na značaj nove inscenacije kultne predstave.
- Proces rada na predstavi rediteljke Radmile Vojvodić, poslije tačno 30 godina,u saradnji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, započet je u nacionalnom tetaru Podgorice 2024. godine, značajno doprinoseći obogaćivanju repertoara i njegujući domaću dramsku baštinu- rekla je Vujošević.
Autorski tim predstave čine dramaturg Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
U predstavi igraju: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.
Reprizna izvođenja su 8. februara u Podgorici i 11. februara na Cetinju.

"Princeza Ksenija od Crne Gore" poslije 30 godina ponovo pred publikom

Crnogorsko narodno pozorište (CNP) u saradnji s Kraljevskim pozorištem “Zetski dom”, započelo je rad na obnovi predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, koja će premijerno biti izvedena u Podgorici i na Cetinju u februaru naredne godine, navode u saopštenju iz CNP-A.&nbsp;
Oni su kazali da drama “Princeza Ksenija od Crne Gore”, nakon uspješnog života predstave od praizvedbe 1994. godine i izvođenja na matičnim scenama i na brojnim gostovanjima do početka dvijehiljaditih, imaće svoje drugo premijerno izvođenje u novom rediteljsko-dramaturškom čitanju autorke.&nbsp;
Praizvedbu je imala u Zetskom domu 10. februara 1994. godine na Cetinje, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom premijerno je izvedena 1997. &nbsp;godine, dok je stoto izvođenje obilježeno igranjem 16.decembra 1998. Godine – kazali su u saopštenju.&nbsp;
Predstava je, ističu, stekla status kultne predstave, koja kao pozorišna priča zalazi neposredno u istorijsko pamćenje, a po ocjeni pozorišne kritike uspostavljao se odnos između gledališta i scene kroz posebno snažne emocije, gotovo pobožno kako zapisuje teatrolog Feliks Pašić, što je čini pozorišnim fenomenom.&nbsp;
- Ako devedesetih prošlog vijeka, kad se razarala jugoslovenska država, nijeste pakovali kofere i zavežljaje iz nužde, bježeći od ratnih pošasti ili mobilizacije, ako nijeste tu odluku donijeli u gnjevu i razočeranju, onda ste bili u tjeskobi unutrašnjeg egzila… Pa ste, na primjer, rekli: živjelo pozorište. Radili ste rizikujući i djelujući u solidarnosti na jednoj predstavi ili idući u pozorište da gledate tu predstavu – kazala je Radmila Vojvodić.&nbsp;
Autorka dodaje, da događaj ove predstave jeste dolazio iz teatra, ali nije imao veze samo sa njim. A danas se čini polemičko - politički još aktuelnije i izazovnije posegnuti za tom specifičnom građanskom glosom iz vremena kad je Crna Gora 1918, terra incognita; izgnanstvo ili samoizgnanstvo njenog suverena, svejedno je, jer proteže se crnogorski unutrašnji egzil do danas. Put u ponovni rad na predstavi nije stvar pukog remake projekta. Ova tema je dovoljno eksplozivan potencijal za novu teatarsku izvedbu, na novi način teatarski ljekovitu.&nbsp;
Dramaturg drame je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, a urednici kataloga Janko Ljumović i Darja Šuković.

CNP: Počele probe za predstavu “Princeza Ksenija od Crne Gore”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u nedjelju optužio studente u blokadi da su na kraju protesta na Slaviji 28. juna uputili građanima "direktan poziv na građanske sukobe i napade na policiju".
On je na zajedničkoj konferenciji sa ministrom unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem zatražio od nadležnih tužilaštava "da rade svoj posao" i da se "ne prave nevešti i naivni".
Čestitao je policiji "na profesionalnom ponašanju i na želji da minimalnom upotrebom sile savladaju napadače".
- Biće naravno još mnogo uhapšenih zbog napada na policiju. Ovo nije kraj. Identifikuju se ostala lica. Na tome radi i Bezbjednosno-informativna agencija - kazao je Vučić.
Tokom intervencije policije nakon studentskog protesta na Trgu Slavija 28. juna, privedeno je 77 osoba, a povrijeđeno je 48 policijskih službenika, saopštio je danas ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.
Dačić je kazao da su prvi sukobi dijela demonstranata sa policijom počeli u 21:42 na uglu Ulice kneza Miloša i Krunske.
- Tokom intervencije policije, povrijeđeno je 48 policijskih službenika – 38 pripadnika Žandarmerije, dva pripadnika brigade, sedam policijskih službenika Interventnih jedinica policije i jedan policijski službenik angažovan na operativnom obezbjeđenju - kazao je Dačić.
Prema njegovim riječima, jedan pripadnik policije zadobio je teške tjelesne povrede glave. 
 Sa skupa je u policijske stanice odvedeno 77 osoba, a zadržano njih 38, rekao je Dačić.
- Protiv 35 lica biće podnijete krivične prijave, a zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biće podnijet protiv 26 lica - kazao je Dačić.
Prema zvaničnim podacima, medicinskim ustanovama obratile su se 22 osobe, od kojih dvije sa teškim tjelesnim povredama.
- Jedno lice je zadržano, drugom je konstatovan prelom zgloba lijeve ruke i otpušteno je na kućno liječenje - rekao je Dačić.
Dio demonstranata i policija sukobili su se u centru Beograda nakon zvaničnog završetka studentskog protesta na Trgu Slavija 28. juna.
Policija je u subotu uveče saopštila da je u neredima povrijeđeno najmanje šest njenih službenika i dvoje građana.
Na protestu "Vidimo se na Vidovdan" okupilo se, prema preliminarnoj procjeni Arhiva javnih skupova, 140.000 ljudi, dok je MUP izašao sa procjenom od 36.000.
Studenti traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i uklanjanje kampa iz centra grada, koji su podigli studenti koji se protive blokadama fakulteta, koje su organizovali studenti iz protesta zbog smrti 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu u novembru 2024.
Istovremeno je u tom kampu održan protest pristalica predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ljudi koji se protive studentskim blokadama fakulteta.
<h2>Tužilaštvo u Beogradu: Za 29 osoba određeno policijsko zadržavanje zbog napada na policiju</h2>
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je u nedjelju da je za 29 osoba određeno policijsko zadržavanje do 48 sati, zbog nasilja na ulicama glavnog grada i napada na policiju nakon protesta na Trgu Slavija 28. juna.
Kako se navodi, oni su zadržani zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Takođe, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 sati za četiri lica.
- Tri lica su zadržana zbog postojanja osnova sumnje da su tokom jučerašnjeg dana, prije početka javnog skupa, napala pripadnike policije, dok je jedno lice u alkoholisanom stanju htjelo da preskoči ogradu i da napadne studente u Pionirskom parku - saopštilo je Više javno tužilaštvo.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpoceo-zvanicni-program-protesta-na-trgu-slavija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Nakon protesta u Beogradu privedeno 77 osoba, Vučić najavljuje nova hapšenja

Ruske snage su preko noći ispalile više od 500 vazdušnih oružja na Ukrajinu, saopštio je Kijev 29. juna, opisujući napad kao najveći vazdušni udar na zemlju od početka rata.
- Gotovo cijelu noć su se oglašavale sirene za vazdušnu opasnost širom Ukrajine — 477 dronova je bilo na našem nebu, većina njih rusko-iranski Šahedi, zajedno sa 60 raketa različitih tipova - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na društvenim mrežama.
- Stambena zgrada u Smili je takođe pogođena, a dijete je povrijeđeno - napisao je Zelenski, referišući se na napad u centralnoj oblasti Čerkasi u kojem je ranjeno šest osoba, prema regionalnoj vojnoj administraciji. Zelenski je optužio Rusiju za „ciljanje svega što održava život“.
Rekao je da je ukrajinski pilot Maksim Ustimenko poginuo „dok je odbijao“ ruske napade.
- Danas je uništio sedam vazdušnih ciljeva - rekao je Zelenski. Pohvalio je ukrajinsko vazduhoplovstvo za „herojsko čuvanje našeg neba“, dodajući da je „zahvalan svima koji brane Ukrajinu“.
Zelenski je ponovio pozive zapadnim saveznicima Ukrajine za kontinuiranu podršku Kijevu kako bi se pomoglo u odbrani od ruskih napada.
- Ukrajina treba da ojača svoju protivvazdušnu odbranu — stvar koja najbolje štiti živote. To su američki sistemi, koje smo spremni da kupimo. Računamo na liderstvo, političku volju i podršku Sjedinjenih Država, Evrope i svih naših partnera - napisao je.
Ukrajinsko vazduhoplovstvo je saopštilo da je oborilo 249 ruskih dronova i raketa ispaljenih preko noći, a da je 225 dronova nestalo sa radara.
Jurij Ignat, šef komunikacija vazduhoplovstva, rekao je za Associated Press da je posljednji ruski napad bio „najmasovniji vazdušni udar“ na Ukrajinu od početka ruske invazije na zemlju u februaru 2022.
Napad je naveo Poljsku i saveznike da podignu avione kako bi osigurali bezbjednost poljskog vazdušnog prostora, saopštila je poljska vojska 29. juna.
Žrtve i šteta su prijavljeni iz najmanje šest regiona širom Ukrajine, uključujući Lavov i Ivano-Frankivsk na zapadu zemlje, Mikolajiv na jugu, Zaporožje na jugoistoku i Poltavu u centralnoj Ukrajini.

Ukrajina: Rusija izvela najveći vazdušni napad od početka rata

Vidovdan je datum bez posebnog značaja za crnogorsku naciju. Zapravo, „vidovdansko zaveštanje“ za crnogorski narod predstavlja teret prošlosti, lance kolonijalnog odnosa Srbije prema Crnoj Gori, izmaštanu tradiciju. U današnjem hibridnom ratu simbolima, kulturnim nasljeđem i propagandnom stereotipijom, Vidovdan u formi u kojoj ga promovišu Vučićeva i anti-Vučićeva Srbija za crnogorsku naciju znači njenu apsolutnu negaciju. Jučerašnja tri „vidovdanska fenomena“ pokazala su da je vidovdansko-kosovska mitologija najveća kočnica emancipacije Srbije te prijetnja po regionalni mir budući da iz nje izvire negacija postojanja tri Srbiji suśedne nezavisne države.
<ol><li>Studentski protesti kao pozornica za velikosrpski nacionalizam: Milo Lompar i „junak s Košara“</li></ol>
„Vidovdanski“ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, njene evropske i antievropske orijentacije, već između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije zaogrnute u ruho studentskog pokreta. Da je drugačije, ne bi juče među ključnim govornicima protesta pred više od stotinu hiljada ljudi govorili akademsko strašilo i moralna bijeda intelektualizma, Milo Lompar, niti „junak s Košara“, izmaštane bitke iz vremena agresije Srbije na Kosovo 1999. godine.
Milo Lompar, mrzitelj nesrpskih identiteta, anticrnogorske orijentacije (kao i svaki velikosrbin s korijenima iz Crne Gore), promoter poezije Radovana Karadžića i ideološki uništitelj Njegoševa djela, juče je direktno napao teritorijalni integritet Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine. Njegov poziv o „srpskom integralizmu“, nema razlike s Porfirijevim kalemljenjem ideologije „srpskog sveta“ na ideologiju „ruskog sveta“ niti s Vučićevim konceptom pretvaranja Srba van Srbije u srpsku dijasporu. Ako je Milo Lompar akademska slika studentskih protesta, bez dileme izjavljujem: Vučić je bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.
Drugo, i možda opasnije: stavljanje ratnih veterana u prvi plan protesta, umjesto njihove doskorašnje taktičke zaštitarske uloge, dalo je studentskim protestima baš ono što im ne treba – militantnu sponu s velikosrpskom idejom. Jer nijesu to veterani oslobodilačkih ratova i odbrambenih operacija, već vojnici agresorske vojske umiješane u etničko čišćenje i genocid u BiH, zločine i razaranja Kosova, Hrvatske, pa čak i Slovenije. Izvinite, dragi studenti/kinje iz Srbije, ali baš vi ste trebali da se borite protiv mitova koji su vaše roditelje koštali puno – sankcija, izolacije, cvjetanja kriminala i korupcije te nesagledivog jačanja vaše tajne policije (duboke države), koja trenutno daje oslonac Vučiću. Baš vi ste trebali razbiti iluzije o srpskom Kosovu, jer Kosovo je srpsko samo u glavama srpskih nacionalista, te lažni scenario o „slavnoj bici“ na Košarama. Iskoristiću ovđe dio jednog teksta koji sam s Františekom Šistekom pripremio za objavu:
„'Bitka na Košarama' u nacionalističkoj propagandi apsolutno je predimenzionirana. 'Bitka' je ustvari serija pograničnih čarki i prepucavanja između tadašnje Vojske Jugoslavije i kosovskoalbanskih gerilaca tokom proljeća 1999. godine. Odličnu analizu bitke, njenih interpretacija i razvoja komemorativne kulture, pruža studija Jelene Jovanović, u kojoj autorica kritički dekonstruiše i srpske i kosovskoalbanske instrumentalizacije tadašnjih događaja na granici Kosova i Albanije. Dok je na vlasti u Srbiji bio Slobodan Milošević, tokom rata i neposredno poslije rata, političari i mediji u Srbiji uopšte nijesu označavali događaje kod Košara kao bitku. Košare su u to vrijeme u srpskoj štampi pomenute samo dva puta, i nijesu konceptualizovane kao 'bitka' nego kao 'pogranični artiljerijski napad', tj. 'akt agresije' od strane 'albanskih terorista'. U prvim godinama nakon rata događaji kod karaule Košara karakterisani su kao stvarna bitka, prije svega, u kosovskoalbanskom milijeu, a njene komemoracije su dugi niz organizovane isključivo na kosovskoj strani. Tek vremenom, kako je demokratija u Srbiji ponovo erodirala etabliranjem radikalnog nacionalizma i režima Aleksandra Vučića (bivšeg ministra informisanja u jednoj od Miloševićevih vlada) od 2014, po uzoru na kosovske Albance Vučić je počeo graditi i svake godine sve više razrađivati konkurentni, srpski mit o navodnoj herojskoj bici na Košarama. U decembru 2016, godišnjica bitke na Košarama postala je integralni dio državnog programa proslava godišnjica 'istorijskih događaja iz oslobodilačkih ratova Srbije'.“
To je bio zadatak organizatora vidovdanskih studentskih protesta: suočavanje s prošlošću a ne ponovno podastiranje fatamorgane koja kompletnu regiju drži u ratnoj psihozi. Ipak, nijesu uspjeli da se izdignu iznad miljea rasističke perspektive, zato i ne čudi skandiranje: „S-N-S, Šiptari/Kosovo ste izdali!“.
<ol><li>Omantijašene vrane vode taoce na Kosovo</li></ol>
Kao dio antistudentske akcije, srpska duboka država juče je organizovala „pohođenje svetih srpskih mesta na Kosovu“ iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine. To je bio dio šireg plana, već više puta oprobanog – izazivanje međunacionalnih nemira na Kosovu. Navodna „brutalnost kosovske policije“ trebala se dovesti u vezu s protestima u Beogradu i Vučić bi imao, ono što uvijek traži – zicer. Da bi „pohođenje“ dobilo duhovni karakter, za to su se potrudile „nindže u crnom“, popovština Crkve Srbije, koju je medijski zastupao podgorički blagoust Šćepanović. Da nijesu htjeli incidente i da Crkva Srbije zaista želi širiti ljubav i pomirenje, naučila bi svoje zavedene sljedbenike da je Kosovo nezavisna država, da ima svoj Ustav i zakone te da oni sankcionišu obilježja i parole koje vrijeđaju teritorijalni integritet i uređenje te zemlje. Ko to ne poštuje – biva priveden, što se juče i dogodilo. Međutim, reakcija kosovske policije bila je profesionalna te je mogućnost za propagandnu eksploataciju od strane Beograda (oba jučerašnja Beograda!) svedena na minimum.
Meni je zaista žao ljudi iz Crne Gore koje kradljivci duša poput Perovića, Šćepanovića i inih, mogu zadojiti mržnjom i lažima da na prelijepi ljetnji dan, umjesto odlaska na more, idu u komšijsku zemlju da je vrijeđaju i da bivaju pritvoreni. Zato ih pitam: da li je ijedan pop uhapšen? Ako jeste, povlačim sve napisano.
<ol><li>Mel Gibson i Draža Mihailović</li></ol>
U moru vidovdanskih bizarnosti, juče je osvanula „vidovdanska fotografija“ poznatog glumca Mela Gibsona s pećinskim kaluđerom iz Svete Gore, izvjesnim Nifontom Srbinom. Ko zna Melovu vezu s hrišćanstvom i tradiciju kaluđera Svete Gore, ovu bi vijest doživio kao nešto lijepo i duhovno. No, da se to pretvori u antihrišćanski gadluk i (č)etnofiletizam, potrudio se Nifont pećinski, koji je u svojoj ćeliji zakačio sliku Draže Mihailovića. Na stranu što je Draža ratni zločinac – Nifont je prekršio jedno od načela hrišćanstva: „ne pravi sebi idole“.
Jadni Mel.
<h2>Umjesto zaključka</h2>
Iskren da budem, srpski problemi me ne zanimaju, tačnije – zanimaju koliko se tiču Crne Gore. Užasno se ośećam kad ljudi iz regije sve manifestacije velikosrpskog ludila poistovjećuju s crnogorskom nacijom. I to se dešava baš zbog onih koji tvrde da su Crnogorci, a natapaju svoje vene vidovdanskim heroinom. Dok se Srbija bori između velikosrpstva i velikosrpstva, zaista se nadam da ćemo pobjeći u Evropsku uniju. To djeluje kao jedini spas od otrova koji se po nama sipa svakodnevno.

Vidovdanske zablude dan poslije (VD+1)

„Znaš li ti što je bubica? To je ono što jede ljude...“&nbsp;
Sjećate se, sigurno, onog simpatičnog dječaka s televizije, koji objašnjava kako je bio miran kao bubica i što je to bubica.
E, pa neka čudna bubica izgleda je progutala spin majstora iz Farmaka. Nije ga bilo posljednjih par dana. Nije se osjećalo njegovo prisustvo. A onda se osjetilo. Grandiozno. Doduše u pisanoj formi što svakako ne umanjuje propratne efekte.&nbsp;
Tema je bila progon Danila Marunovića. I opet isti šablon: noćne more, duhovi prošlosti, tanjiri supe, šefovi…&nbsp;
Boris Bogdanović je, očito, iskoristio priliku i za popunjavanje biografije. Doduše, svako sa sličnim životopisom ima apsolutno opravdan razlog za to. Dakle, Boris Bogdanović je u svom bogatom životnom iskustvu, čitajte koji nijeste, bio - disident. Pa još reče da je bio na listama BIA?!&nbsp;
Tako proizilazi iz konteksta i nema se šta dodati. Kad BIA ne bi imala razne liste. I, ko zna, možda je na nekoj listi i „prijatelj“ kodnog imena „Farmak“, recimo. Mada, ima puno onih koji su ubijeđeni da u Crnoj Gori ima jedan saradnik srpske službe kodnog imena – ,,Mali Berija“.
I onda se pitamo mi, sa tankim i nezanimljivim biografijama - šta to bi sa Danilom Marunovićem. Jasno je: o njegovom liku i djelu je BIA upozorena odavde iz Crne Gore, od nekog dobrovoljnog saradnika.&nbsp;
Ali, da se vratimo danima u kojima Borisa nije bilo.&nbsp;
Prethodio je tome niz čudnih događaja i nenadani višak prisustva te osobe u medijskom prostoru. Kolega s fakulteta Mace Diskrecije, sjećate se, ranije je obično imao uglavnom samo po jedan napad lupetanja po zasjedanju, nakon kojeg bi, samozadovoljen, tihovao.&nbsp;
I tako je bilo, sve do prije par dana. Nakon što je u već opšte poznatom govorničkom transu ispalio ono što se ni od Tijane Ajfon nije moglo očekivati – da novinare njemu mrskih medija zajedno plaćaju članovi i kavačkog i škaljarskog klana (ako neko na planeti ne zna – preko 60 osoba je ubijeno u njihovom međusobnom sukobu) i to po osam hiljada eura po tekstu, spin majstor iz Farmaka se javio još dva puta, snažno potvrđujući autorstvo nad jednom od najvećih gluposti koju je crnogorska javnost imala priliku da čuje, otkad postoji.&nbsp;
A onda je neočekivano zatihovao. Valjda je, konačno, nakon što su brojne nevladine organizacije, udruženja i pojedinci reagovali i upozorili da, po ko zna koji put, bez osnova targetira ljude i dovodi u opasnost njih i njihove porodice, ukapirao da ne treba to da radi.&nbsp;
Da - ako ima informaciju, dokaz, svjedočanstvo - treba da pod hitno aktivira svoje partijske drugove koji, u međuvremenu, staljinistički čiste policijske i vojne redove od poštenih i časnih ljudi i konačno inicira ono o čemu priča od kad se bavi politikom. Dakle, konkretno: ako je neko uzeo ili uzimao osam hiljada za tekst – objaviti ko, od koga, za koji tekst ili tekstove, krivično prijaviti, pokrenuti proceduru. Prestati praviti budale od građana Crne Gore, za koje Demokrate misle da im mogu prodati šta god im padne na pamet i to više puta. I konačno očistiti ovo društvo od „sprege politike, medija i kriminala,“ čega god...&nbsp;
Ali, Boris Bogdanović to neće nikada uraditi. Ima i ,,opravdanje za tu neaktivnost“ - jer ne govori istinu! A kad ne laže, onda ćuti kao bubica na, recimo, u targetiranim medijima objavljene SKAJ poruke i presretnute telefonske razgovore u kojima se jasno i čuje i vidi da su njegovu partiju, Demokrate, na vlast dovele upravo organizovane kriminalne grupe. I to sa sve imenima, prezimenima i ciframa.&nbsp;
Žalosniji od Borisa Bogdanovića i u aktuelnom slučaju bili su pokušaji njegovih kolega da ga zaštite. Siroti Momčilo Leković, još jednom je pokazao da mu je za četrnaest godina studiranja ipak u glavu ušlo manje nego Maci Diskreciji. Pokušavajući da insinuira da glavni i odgovorni urednik ETV Draško Đuranović u svom komentaru, navodno, čita tuđe tekstove – u postu na FB-u napisa da ih čita sa - telopa!?
A da se Momo ipak drži prava? Jedino je tu jači nego u opštem obrazovanju. Dakle, naprava sa koje se čita na televiziji a koju koristi ogromna većina ljudi koji se pojavljuju na ekranu, nije telop, nego teleprompter ili samo prompter. Ili, kolokvijalno, među TV poslenicima, a to će Momčilu biti najbliže – „idiot“.&nbsp;
Elem, ni ovdje nije kraj. U normalnim zemljama, najnormalnije bi bilo da se ovim povodom odmah oglasila ministarka informisanja. U našoj, oslobođenoj pameti, bolje da nije.&nbsp;
Fizijatrica, ministarka i kulture i medija, učinila je ono što bi i svaki pravi Demokrata, kao već rečeni Momčilo. Umjesto da ćuti na ono što se zdravim razumom ne može braniti, doktorka ministarka je uzela za pravo da tumači šta je zapravo njen partijski kolega htio da kaže. I uprkos tome što postoji i video i tonski zapis onoga što je Bogdanović rekao, doktorka ministarka je, veli, razgovarala sa njim i cijeni da on nije targetirao novinare nego da njegove izjave spadaju u okvir parlamentarne rasprave i političke borbe, a ne u ograničavanje slobode govora.&nbsp;
Taman kad smo pomislili da gore ne može (fraza je u našoj stvarnosti toliko izanđala da je odavno koristim sa nelagodom), nasuprot mišljenjima novinara, organizacija, udruženja, javnosti, doktorka ministarka informisanja dozvolila je sebi da izvali veću glupost od one koju je pokušala da odbrani. Za pedalj, glavu, koplje, kilometar…&nbsp;
Ministarka Tamara Vujović je ovaj put, prosto - pojela Borisa Bogdanovića.

Ko je ,,pojeo“ Borisa Bogdanovića

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: princeza-ksenija-od-crne-gore