Parlamentarna većine povukla je Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima - rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na posljednjoj sjednici Proljećnog zasijedanja parlamenta.
On je kazao da parlamentarna većina ova zakonska rješenja podržava, ali cijeneći da nije dovoljno obaviještena javnost potrudiće se da do novog stavljanja u proceduru ove zakone bolje iskomuniciraju sa građanima i međunarodnim partnerima.
- Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine - rekao je Mandić.
Na to mu je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša dobacio: "Reci im ko je gazda".
Govoreći o premijeru Milojku Spajiću, Mandić je rekao da želi da mu čestita i da misli da se radi o korektnom čovjeku koji ima najbolje ideje da zajedno s ovom parlamentarnom većinom uvede Crnu Goru u Evropsku uniju.
- Poruke iz Ženeve su: Bićemo prva naredna članica Evropske unije, a ova parlamentarna većina će Crnu Goru uvesti u EU. Samo kolege iz Demokrata da znate, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je apsolutni prioritet. Puna podrška vašim ministrima - poručio je Mandić.
Podsjećamo, više nevladinih organizacija prethodnih dana obraćalo se premijeru i i Skupštini Crne Gore, tražeći da se sporni Prijedlog zakona o ANB povuče iz skupštinske procedure pozivajući, pored ostalog, &nbsp;poslanice da otvore prostor za široku i inkluzivnu javnu raspravu i uvaže stavove relevantnih stručnjaka, organizacija i institucija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvise-od-20-nvo-ponovo-apeluju-na-skupstinu-da-obustavi-dalje-odlucivanje-o-prijedlogu-zakona-o-anb&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Bez demokratskog nadzora nad službama bezbjednosti nema ni pravne sigurnosti ni evropske budućnosti za Crnu Goru - naveli su apelu ponovoljenom danas iz više od 20 nevladinih organizacija.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić: Parlamentarna većina povukla Prijedlog zakona o ANB i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima

Više od 20 nevladinih organizacija ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te pozivaju poslanike i poslanice da otvore prostor za široku i inkluzivnu javnu raspravu i uvaže stavove relevantnih stručnjaka, organizacija i institucija.
Ističu da bez demokratskog nadzora nad službama bezbjednosti nema ni pravne sigurnosti ni evropske budućnosti za Crnu Goru.
Apel su dostavili Vladi, poslanicima i poslanicama, kao i šefu Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.
<h2>Apel prenosimo u cjelosti:</h2>
Nevladine organizacije sa žaljenjem konstatuju da, nakon decenija čekanja na reformu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), aktuelna vlast nije predložila zakon koji bi utemeljio savremenu, profesionalnu i demokratski kontrolisanu službu bezbjednosti.&nbsp;
Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije.&nbsp;
Predlog zakona o ANB-u, o kom poslanici danas odlučuju, izrađen je u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU), iako je država u odlučujućoj fazi pristupanja EU. Njegovim usvajanjem, faktički bi se odbacila ponuda Evropske komisije da pomogne da tekst zakona bude bolji, i to bez obrazloženja, što nije pristup vlasti posvećene demokratskim reformama. To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih.&nbsp;
Cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta je da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki. Pored toga, pokušalo se i sa snižavanjem postojećeg, slabašnog, nivoa garancija zaštite privatnosti građana od zloupotreba tajne službe.&nbsp;
Ako se ovakav zakon usvoji, povjerenje u ANB – službu koju godinama prati reputacija zloupotreba i nedostatka kontrole, i čijem se bivšem direktoru trenutno sudi zbog neovlašćenog prisluškivanja desetina javnih ličnosti – teško da će biti moguće obnoviti pod ovom ili bilo kojom vlašću bez ozbiljne i sveobuhvatne reforme. Takva obnova povjerenja može doći tek sa novom političkom garniturom, čiji demokratski kapacitet bude u skladu s evropskim vrijednostima i obavezama.&nbsp;
Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara.&nbsp;
Zahvaljujući hitnoj i argumentovanoj reakciji NVO, Vlada je upozorena da se Predlogom zakona degradiraju garancije prava na privatnost iz postojećeg zakona, umjesto da se one i unaprijede u skladu s preporukom Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Nakon rasprave u Odboru za bezbjednost i odbranu, Vlada je predložila amandmane kojima je zapravo zadržan status quo. Istovremeno, obezbijeđena je sudska kontrola nadzora informaciono-komunikacionih sistema organa državne uprave i pravnih lica s javnim ovlašćenjima (poput Fonda PIO ili Fonda za zdravstvo), pored sudske kontrole dva druga nova ovlašćenja ANB – nadzora međunarodnih komunikacija i pregleda objekata, vozila i predmeta – koja je već bila predviđena Predlogom zakona.&nbsp;
Postojeće garancije prava na privatnost nisu unaprijeđene, npr. nije predviđen sudski nadzor nad utvrđivanjem lokacije korisnika u elektronskoj komunikaciji, iako je Ustavni sud utvrdio da to spada u zaštitu prava na privatnost, niti je prihvaćena preporuka Komiteta za ljudska prava da se uvede sudska kontrola pristupa baza podataka pravnih lica kao što su banke i NVO.
Argumenti koji su se čuli od predlagača zakona - da bi sudski nadzor nad pristupom podacima otežao operativni rad ANB i opteretio sudove - ne opravdavaju izostanak garancija za zaštitu ljudskih prava. Upravo su nezavisna kontrola i sudska zaštita ključni elementi profesionalne i demokratske bezbjednosne službe.&nbsp;
Spriječeno je da se potpuno isključi zapošljavanje na osnovu javnog konkursa, ali time nije obezbijeđeno transparentno zapošljavanje na osnovu stručnosti.&nbsp;
Na osnovu usvojenog zakona, službenicima ANB-a, koji se bave neodređenim konceptom "nacionalne bezbjednosti” i koji ne moraju biti pravnici, ostaju šira ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci i policija dok izviđaju konkretno definisana krivična djela, što je nesrazmjerno i suprotno međunarodnim standardima zaštite prava na privatnost.&nbsp;
Zakon ne propisuje obavezu uništavanja svih podataka koji se, nakon prikupljanja, pokažu kao nepotrebni ili neopravdano prikupljani, čime se ostavlja prostor za dugotrajno i neopravdano zadržavanje osjetljivih ličnih informacija bez pravnog osnova.&nbsp;
Posebno problematično je izuzeće ANB-a iz sistema javnih nabavki, i isključivanje obaveze redovnog izvještavanja drugih državnih organa, jer se dodatno smanjuje mogućnost institucionalne kontrole i povećava prostor za zloupotrebe.&nbsp;
Nedostatak javne rasprave je onemogućio intervencije i u pogledu preciziranja predmeta rada ANB, čime bi se promovisala i dobra uprava i kultura vladavine prava.&nbsp;
Neodređeni interes "nacionalne bezbjednosti" ne smije se koristiti kao opravdanje za smanjivanje garancija ljudskih prava i izbjegavanje primjene principa odgovorne državne uprave. Upravo suprotno, bezbjednost podrazumijeva vladavinu prava, garancije zaštite ljudskih prava i efikasan demokratski nadzor nad radom službi bezbjednosti. U demokratskom društvu bezbjednost nije izgovor za represiju – nego obaveza da se sloboda zaštiti."
<h2>Potpisnici apela:</h2>
Akcija za ljudska prava
&nbsp;Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)&nbsp;
Centar za građansko obrazovanje (CGO)&nbsp;
Centar za ženska prava (CŽP)&nbsp;
Asocijacija Spektra&nbsp;
Centar za građanske slobode (CEGAS)&nbsp;
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)&nbsp;
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)&nbsp;
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)&nbsp;
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)&nbsp;
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)&nbsp;
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA&nbsp;
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro&nbsp;
GREEN Home&nbsp;
Juventas&nbsp;
Prima&nbsp;
Sigurna ženska kuća&nbsp;
SOS PG&nbsp;
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)&nbsp;
Udruženje za odgovorni i održivi razvoj – UZOR&nbsp;
Udruženje pravnika Crne Gore

1250x600

1084x550

Više od 20 NVO ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o ANB

Odbor za bezbjednost i odbranu je većinom glasova podržao izvještaj o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, odnosno za je bilo šest poslanika, poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je bio protiv, a poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Vladislav Bojović uzdržan.
Predsjednik ovog skupštinskog tijela Miodrag Lakovića kazao je da je Odbor u postupku obrade prijedloga teksta uočio potrebu za pravno-tehničkim korekcijama koje će biti izvršene prilikom pripreme teksta za objavu.
<h2>Tok&nbsp;</h2>
Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu pauzirana je brzo nakon početka jer je Zirojević kazao da se amandmani na ovaj akt ne mogu razmatrati, jer nisu podnešeni u skladu sa Poslovnikom u radu Skupštine Crne Gore, odnosno izostalo je njihovo pisano obrazloženje.
On je istakao i da su kao poslanici imali samo 13 sati da se upoznaju sa amandmanima, te istakao da se radi o vrlo ozbiljnom zakonskom rješenju i da se "ovo na ovakav način ne radi".&nbsp;
- Amandmani nisu podnešeni u skladu sa članom 148 Poslovnika o radu Skupštine, koji kaže da amandman mora biti podnešen u pisanoj formi i obrazložen. Ovo je prvi put u osam godina koliko sam u parlamentu da vidim amandmane bez obrazloženja, samo nabacane kao da se neko sprdao sinoć, pa nam iz dosade poslao da imamo što da radimo ovdje, pa da nas dignete na zoru kao na mobu - rekao je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhra-cgo-i-czp-uputili-ponovni-apel-za-povlacenje-prijedloga-zakona-o-anb-iz-skupstinske-procedure&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tražio je da se odgodi izjašenjenje o ovim amandmanima i da se oni upodobe u skladu sa Poslovnikom i tek tad o njima razgovoraju.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković (Pokret Evropa sad) kazao je da su vrijeme zakazivanja sjednice morali da prilagode drugim obavezama u parlamentu.&nbsp;
- Plenum počinje u 10 sati, kao i Zakonodavni odbor. Nismo imali izbor. Na kraju smo proljećnog zasijedanja i vremensko ograničenje je takvo da moramo da radimo intenzivno. Nema potrebe da nešto na brzinu donosimo, nema hitnosti da hoćemo da zaobiđemo procedure, nego jednostavno potreba da budemo efikasni nalaže ovakav raspored - rekao je Laković.
Zirojević je kazao da nema potrebe da glasaju o njegovom zahtjevu, jer je Poslovnik vrlo jasan.
- Amandmani nisu podnešeni u skladu sa procedurom i mi o njima ne možemo razgovarati dok ne budu podnešeni u skladu sa poslovnikom. Molim vas da ovo ne radite, jer ako ćete na ovaj način da se izigravate sa Poslovnikom i procedurom, vjerujte da imam svoj način, pa ako ćete da ne usvojimo ovo zakonsko rješenje uopšte do 31. jula u ponoć - možemo, nije problem - kazao je Zirojević i ponovio da ne mogu razmatrati amandmane bez obrazloženja
Laković je odgovorio da će obrazloženje amandmana svakako dobiti na ovoj sjednici, tako da u materijalnom smislu ne pravi razliku.&nbsp;
- U formalnom smislu, Ministarstvo pravde je pripremilo obrazloženje i poslalo ih, oni su u skupštinskoj službi, i očekujemo da ćemo ih u svakom trenutku i formalno dobiti. Ako je vaš cilj da usporimo rad, možemo da damo pauzu - naveo je Laković.
Zirojević je potom tražio da se prekine sjednica, te da dobiju dodatnih pola sata od dobijanja obrazloženja amandmana da bi se upoznali sa njima.
Laković je dao pauzu od 10 minuta, nakon čega je nastavljena sjednica razmatranjem druge tačke dnevnog reda, do dobijanja pisanog obrazloženja amandmana na Prijedlog zakona o ANB, odnosno poslanici su sjednicu nastavili razmatranjem amandmana na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine.
<h2>Temeljna analiza</h2>
Nakon što su ovi amandmani usvojeni, poslanici su dobili pisano obrazloženje amandmana na Prijedlog zakona o ANB.
Ministar pravde Bojan Božović i predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević su poslanicima usmeno obrazložili amandmane.
Zirojević je kazao da je Evropska komisija pozvala da se uradi temeljna analiza ovog zakona, te da ne vjeruje da to može da se uradi za 13 sati.
- Da li ste vi na ovaj način uvažili ovaj zahtjev EK. Da li će usvajanje ovog zakona bez analiza biti prepreka na evropskom putu Crne Gore - upitao je Zirojević.
Pitao je ministra pravde i da li je spreman da podnese ličnu odgovornost ako bude problema sa ovim zakonom.
Božović je rekao da se jedan segment odnosi na ljudska prava i slobode.&nbsp;
- Evropska komisija je obaviještena da je značajan broj amandmana juče na Odboru prihvaćen. Osluškujemo reakcije iz Brisela i nemamo namjeru ništa da radimo što bi usporilo napredak i zatvaranje poglavlja 23 - istakao je Božović.
Dodaje da sve što se tiče Ministarstva pravde, logična je i posljedica i u pogledu njegovog ličnog angažmana.
Zirojević je poručio Božoviću da se pazi, da ne prođe kao prethodni ministar pravde, ističući da svakako misli da je jedan od boljih ministara u Vladi.
- Predložiću da se ovaj zakon povuče iz procedure, da se dobije mišljenje Evropske komisije - kazao je Zirojević.
Dodaje da ako je sve rađeno u skladu sa partnerskim službama, pita se odakle iskaz zabrinutosti evropskih partnera sinoć.
Vladislav Bojović (Za budućnost Crne Gore) najavio je da će biti uzdržan dok se ne razjasne nedoumice u vezi ovog zakonskog rješenja, posebno u dijelu potencijalne zloupotrebe ovlašćenja.
- To je naš stav - rekao je Bojović.
Jovan Vučurović najavio je da će do sjutra imati amandmane na zakon kojima će pokušati da odagnaju neke nedoumice.
Laković je rekao da se nijednim zakonom ne mogu spriječiti sve zloupotrebe. Zirojević je rekao da je saglasan sa tim, ali drugo je pokušaj Vlade da ozakoni ove zloupotrebe.
Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je danas i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2024, izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za prošlu godinu, kao i izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori za 2024.

Jasmina Beharovic

Božović na pitanje Zirojevića je li spreman da podnese ličnu odgovornost: Za sve što se tiče Ministarstva pravde logična i posljedica u pogledu mog angažmana

Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost na dnevnom je redu današnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5vFMCqA9AMw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su potrebne izmjene Zakona o ANB-u.&nbsp;
- Vidjeli smo određene reakcije u javnosti, voljni smo da razmatramo i eventualna poboljšanja teksta - kazao je ministar.&nbsp;
Poslanik Nikola Zirojević (SD) rekao je da je riječ o kontroverznom rješenju.&nbsp;
Nikola Janović (DPS) kazao je da ANB treba jačati ali da je izrada trebalo da bude inkluzivnija, kako bi se dobio tekst koji ne izaziva kontroverze.
Sanja Raičević (ANB) kazala je da se na izradi ovog zakona radi oko pet godina.&nbsp;
- Moramo shvatiti da u sistemu nacionalne bezbjednosti pravo pojedinca ne može biti iznad prava nacionalne bezbjednosti države - rekla je ona. &nbsp;
Oskar Huter iz DPS-a pitao je Raičević da li je mehanizam za sprečavanje zloupotreba slab.
- Da li će ministar Božović sjutra podnijeti ostavku ukoliko ovakvo rješenje pokaže niz zloupotreba? Ne zato što je on kriv nego zato što nas ubjeđuje u nešto što može da dovede do zloupotreba. Ko će biti kriv - pitao je Huter.&nbsp;
Miodrag Laković iz PES-a nije se saglasio sa Huterom. Kazao je da je nadzorna uloga suštinska.&nbsp;
- Da li ovaj Odbor ima ovlašćenja tj. da li mu ANB sveobuhvatno dostavlja informacije - upitao je Huter.&nbsp;
Laković je rekao da "imaju dobru saradnju".
- A i suštinski u praksi imamo jako dobru komunikaciju sa ANB-om, sve što tražimo dobijamo pravovremeno - kazao je Laković.&nbsp;
Miloš Pižurica (PES) pitao je za uporednu praksu sa zemljama EU.&nbsp;
- Ranije smo svjedočili zloupotrebama ANB-a, upotrebljavana je u političke svrhe - kazao je on.&nbsp;
<h2>Raičević o Zakonu o ANB-u: Preuzeli smo rješenja hrvatske službe, kao i slovenačka iskustva&nbsp;</h2>
Raičević je kazala da su sarađivali sa partnerskim službama zemalja u okruženju.
- I da je dosta rješenja preuzeto od hrvatske službe, koja je zemlja EU, takođe i slovenačka iskustva, ali i zapadnih zemalja - kazala je Raičević.&nbsp;
Nikola Zirojević (SD) kazao je da je tačno da su postojale ranije zloupotrebe u ANB-u.
- Kolega Pižurica ja ne želim da se više desi ni sad, ni sjutra kad ja možda budem vlast, da bilo koji direktor Agencije prisluškuje vas, kolegu Hutera, ministra Šaranovića ili bilo koga drugog. Ovo je ozakonjenje svega što je bilo nelegalno prije 2020. Ovaj zakon zato ne treba usvojiti, jer je ozakonjivanje onog što je nelegalno radila ANB u prethodnom periodu - kazao je Zirojević.&nbsp;
<h2>Mikić: Više stotina ljudi ranije prisluškivano, ovim rješenjem ćete to ozakoniti&nbsp;</h2>
Zoran Mikić (URA) pozvao je da se zakon povuče iz procedure.&nbsp;
U materijalima koje smo dobili uz zakon nema mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka, ukazao je on.&nbsp;
- Razmislite hoćete li ovim rješenjem da ozakonite ono što je rađeno nelegalno, za šta se danas vode sudski postupci - kazao je Mikić, dodavši da je više stotina ljudi prisluškivano.&nbsp;
Zirojević je kazao da mu sve liči na "čistku nepodobnih".&nbsp;
- Na čistku ljudi koji su duže u sistemu, a nekome iz nekih razloga smetaju, i sad dajte pravo direktoru ANB-a da ih eliminiše tako što će ih poslati u penziju - kazao je Zirojević.&nbsp;
I on je pozvao da se ovo rješenje povuče iz procedure.
Ministar Božović je kazao da će vjerovatno i sami amandmanski djelovati na zakon.
Huter je ukazao da brojni ministri licitiraju povjerljivim informacijama koje targetiraju brojne osobe, kriminalizuju se lica koja su "možda prava i zdrava".
- Kod nas se kao rijaliti prikazuju hapšenja, stavljaju se lisice ženama na poslu, a druga lica za teža krivična djela, imaju drugi tretman. &nbsp;To dovodi do urušavanja sistema - kazao je Huter.&nbsp;
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kaže da nikada on ni v.d. direktora policije Lazar Šćepanović nijesu iznijeli tajni podatak.
<h2>Gorjanc Prelević: Povucite zakon, sačekajte mišljenje međunarodnih partnera</h2>
Tea Gorjanc Prelević iz NVO Akcija za ljudska prava navela je da je više od 20 NVO ukazalo da ovaj zakon treba povući i uputiti na javnu raspravu.&nbsp;
- Ovaj prijedlog se tiče ljudskih prava čije poštovanje Crna Gora, da bi ušla u EU, mora da osigura. Ova rasprava u Odboru ne može da zamijeni javnu raspravu. Vi sada dajete ovlašćenje da novinari, zubari, psihijatri moraju da daju podatke ANB-u bez ikakvog naloga. To je krajnje zabrinjavajuće - kazala je ona, poručujući da se mora sačekati mišljenje međunarodnih partnera Crne Gore.&nbsp;
Na dnevnom redu su i amandmani na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine (četiri), koje je podnijela grupa poslanika, izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2024. godinu, izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za 2024. godinu, izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori za prošlu godinu i tekuća pitanja.

Gorjanc Prelević: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u, sačekajte mišljenje međunarodnih partnera; Božović: Voljni smo da razmatramo poboljšanje teksta

Vlada Crne Gore je danas na telefonskoj sjednici utvrdila <a href="https://www.gov.me/dokumenta/a4d2d1da-8fb4-4b81-9293-dcacd188df2c">Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost</a>.
Osim toga, utvrđen je Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka.
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata.

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o ANB-u

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Mještani Botuna organizovali su večeras mirnu šetnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepoštovanja Opštine Zeta.&nbsp;
Tokom protesta došlo je do kraćeg verbalnog sukoba između mještana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradilišta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoseOpYH-yu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.&nbsp;
- Mi smo mirni ljudi, ne možeš nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi Šćepanoviću... Možeš slobodno da nas hapsiš, imaš ti đe da legitmišeš - poručio je je jedan Botunjanin.
Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7TP2TpvanJI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema riječima pojedinih mještana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradilišta, ali su večeras odlučili da se ogluše o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mještani su se razišli bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mještani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uručio je prošlog petka gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.&nbsp;
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Opština Zeta da da učestvuju u troškovima štete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi što prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li će Crna Gora uspjeti da u predviđenom roku zatvori Poglavlje 27, jedno od najzahtjevnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.&nbsp;
Gdje smo danas, šta nas još očekuje i koliko smo zaista spremni za evropske standarde u ovoj oblasti?&nbsp;
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, provjerićemo koliko je pravo na privatnost građana zaštićeno u Crnoj Gori, znamo li ko, kako i zašto raspolaže našim ličnim informacijama?&nbsp;
Akcija za ljudska prava raspisala je literarni konkurs za osnovce pod nazivom „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti“.&nbsp;
Saznajeno što nam poruke djece govore o toleranciji, razumijevanju i društvu kakvo želimo da gradimo. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: prijedlog-zakona-o-anb