Područje centralne Crne Gore i primorja je kraško područje pa je samim tim nezgodno za izvođenje kvalitetnih gromobranskih zaštita, pa zbog dugih sušnih perioda ljeti kad naiđe cumulonimbus gromobrani nijesu u propisanim granicama i dolazi do pražnjenja kroz elektroenergetsku mrežu i zna uzrokovati probleme zbog snažnog porasta napona - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sudski vještak za elektroniku, vazduhoplovstvo i telekomunikacije Predrag Boljević.
Zakonska obaveza svakog stambenog objekta i svakog objekta, kaže Boljević, koji se gradi da bi bio priključen na elektroenergetsku mrežu i dobio upotrebnu dozvolu je da ima gromobransku zaštitu.
- Gromobranska zaštita je sistem koji se nalazi na objektu i koji je spojen sa zemljom, služi da bi nas zaštitio od elektrostatičkog pražnjenja ili, kako narod kaže, da bi nas zaštitio od groma, koji predstavlja pražnjenje elektriciteta između oblaka i zemlje. U tom cilju još prije 200 godina nauka je otkrila da je to elektrostatičko pražnjenje najbolji način i da se najcjelishodnije može sprovesti prema zemlji &nbsp;tako što će se na stambenom objektu postaviti metalna šipka ili neki metalni predmet koji će biti kablom spojen sa zemljom, a u zemlji će biti položen takođe jedan provodnik koji će obezbjediti da sva ta ogromna energija koja se isporučuje u veoma kratkom vremenu bude na najbezbjedniji način sprovedena u zemlju- rekao je Boljević.
Smatra da je gore imati neispravnu zaštitu &nbsp;nego uopšte nemati zaštitu, jer neispravna gromobranska zaštita može da privuče udare groma koji traži tačku pražnjenja, a ta tačka može biti i čovjek.&nbsp;
- Gromobranska zaštita se pregleda na dva načina, jedan je vizuelni pregled i to valja raditi s vremena na vrijeme, nije problem pogledati da li je ona fizički cjelovita, da nema slučajno negdje prekid i druga je instrumentalna provjera da li je uzemljenje u propisanim granicama, a to se valja raditi svakih 5 do 10 godina- zaključio je Boljević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boljević: Gore imati neispravnu gromobransku zaštitu nego uopšte nemati zaštitu

Da prioritet ove vlasti naredne godina neće biti ulaganje u zaštitu i spasavanje, ranjive segmente društva na šta su ukazali avgustovski požari koje bez pomoći iz komšiluka i kiše ne bi mogli ugasiti, pokazuje Predlog budžeta za narednu godinu.
Ne samo što nije planirana kupovina aviona za gašenje požara već su za zaštitu i spasavanje opredijeljena čak 1,4 miliona manje nego 2025. godine.
Premijer Milojko Spajić svojevremeno je bio najavio kupovinu kanadera, koji je, kako je tada procijenjeno, trebalo da košta 50 miliona eura. Međutim, od tada taj kanader vlast više i ne pominje.
- Važno je bilo da kabinet premijera svojevremeno, prije dvije godine, ustvrdi i objavi, da sam ja dao lažnu vijest tvrdnjom da se avioni za gašenje požara "kanader" više ne proizvode. Rekoše da oni znaju da se proizvode pod drugim imenom, ne rekoše kojim i da će ga oni trgovat za cip-cijelih 50 i kusur miliona eura. No, kao i svaka laž, ta njihova obmana u vidu medijske objave njihovog medijskog tima, ovih dana svima postaje vidljiva. Ne da nema novog "kanadera", već iduće godine, kresanjem budžeta neće biti ni novih letjelica za gašenje požara bilo kog tipa - ocjenjuje u izjavi za Dan vazduhoplovni inspektor u penziji Predrag Boljević.
Poručuje da je trenutno od razoktivanja laži, gora činjenica što kresanjem budžeta neće biti sredstava za operativne troškove postojećih aviona i helikoptera koje u svojoj floti ima Avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Dva postojeća aviona koja se opravljaju kao "Skadar na Bojani", ako bi kojim slučajem bila spremna za polećet, u što sumnjam, ne bi mogla pokrenut operacije jer ti troškovi nijesu uvršteni u budžet. Za polijetanje ovih aviona moraju se obezbijediti pare za četiri nedostajuća pilota, gorivo i ostale operativne troškove, a njih nema pa nema - ukazuje Boljević.
Navodi da je za četiri nova pilota, te za dva aviona trošak od 12.000 do15.000 eura na mjesečnom nivou.
- Zatim trošak za gorivo, aerodromski troškovi, te drugi operativni troškovi u ovom budžetu nijesu našli svoje mjesto. Ovo znači opet ćemo da "moljakamo" pomoć širom Balkana i EU, kako bi se naši političari mogli pohvalit kako su uticajni i kako "njihovi sunarodnici" iz "njihovih matičnih država" pomažu Crnoj Gori, čiji građani plaćaju te "naše" političare "tuđih" korijena. Od zemlje koja je imala lidersku poziciju u veličini vazduhoplovnog vatrogasnog servisa (nakon Hrvatske i Grčke), kada je 2020. godine imala na raspolagnju kapacitet od 10.500 litara što u avio-cisternama 9.000, što u helikopterskim buradima 1.500, došli smo u situaciju da smo 2025. bili najgori u regionu sa raspoloživih 3.000 litara, odnosno jedan avion za gašenje požara - upozorava Boljević.
Poručuje da iduće godine, kako sad stvari stoje, sa planiranim budžetom neće iznenaditi ako usred požarne sezone prizemlje i taj jedan avion zbog nemanja para za gorivo.
- Ono što sam siguran, imajući čast da lično poznajem te ljude, da piloti i mehaničari, zbog neznanja i bahatosti Vlade i onih što odlučuju, neće odbiti letenje i održavanje aviona i gašenje požara, pa i ako ostanu bez plata, samo ako budu imali sa čim poletjeti. Biće interesantno čuti elaboraciju medijskog tima Vlade kad krenu požari, zašto nema novih letilica i zašto su postojeće i dalje na zemlji. Aferim efendija, doći će vrijeme za svođenje računa - zaključuje Boljević.
Kresanje budžeta za zaštitu i spasavanje komentarisao je i građanski aktivista, Aleksandar Dragićević koji kaže da je za 2026. godinu predviđeno da političke partije prožderu 18,3 miliona eura.
- Ove godine sve partije su se usaglasile da sebi izdvoje duplo više sredstava "za funkcionisanje". U međuvremenu za borbu protiv požara i poplava budžet je umanjen za 1,4 miliona eura. Za 18 miliona eura mogli smo da kupimo tri nova aviona "er traktor", i 25 novih kamiona za gašenje požara sa opremom - istakao je Dragićević.
Dragićević podsjeća i da su poslanici bili na odmorima dok je gorjelo pola države.&nbsp;
- Ljetos dok je gorelo, poslanici i većina funkcionera se živi čuli nijesu nego dok je vatra gutala sve pred sobom oni su se brčkali po inostranstvu dok smo mi kantama gasili i trovali se dimom. Dok smo mi plakali gledajući kako vatra steriliše prirodu i guta imanja – oni su ispijali koktele i krili se da ne daju izjave. Svanuće, mora svanuti... nekad mora - poručuje Dragićević.

1084x550

Ugasilo se obećanje o kupovini "kanadera" od 50 miliona; Boljević: Opet ćemo da "moljakamo" za pomoć širom Balkana i EU

Uprkos obećanjima izvršne vlasti o unapređenju uslova, Prijedlogom budžeta za narednu godinu, sredstva opredijeljena za sektor zaštite i spašavanja umanjena su za 1,4 miliona eura. Da planirana izdvajanja ne omogućavaju adekvatno funkcionisanje, poručuju razočarani pripadnici tog sektora. Podsjećajući na minulu požarnu sezonu, koja je pokazala sve slabosti sistema.
<h2>ZANEMARENI</h2>
Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević kaže da su obećanja aktuelne vlasti šarene laži.
- Da bi spremni dočekali sljedeću požarnu sezonu i da bi svi vazduhoplovi bili raspoloživi u vremenu kada bude trebalo, trebalo je povećati budžet i obezbijediti sredstva, što za tehnički dio, što za pilotski kadar za ta dva vazduhoplova koja trenutno avio-helikopterska jedinica nema - kazao je Boljević za TV E.
Na terenu, rame uz rame sa domaćim službama, kroz sistem međunarodne pomoći djelovale su jedinice iz Švajcarske, Austrije, Češke. Njihova oprema i solidarnost bili su neprocjenjiva podrška, ali i poziv na buđenje – koliko smo nezaštićeni bez savremene opreme.
- Nažalost, mi smo pribjegli pozivima za pomoć iz inostranstva i to su ljudi uz svu zahvalnost poslali, a suština problema koji se javlja u sitemu zaštite i spašavanja je u tome da je svu pomoć koja je došla sa strane, trebalo da imamo spremnu u Crnoj Gori, odnosno za slučaj požarnih sezona koja je vladala - kazao je za TV E predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca Goran Tripković.
Smanjenje budžeta pogađa i Avio-helikoptersku jedinicu MUP-a. To posebno zabrinjava imajući u vidu da je od ukupno pet MUP-ovih letjelica za gašenje požara, četiri požarnu sezonu dočekalo u hangarima, čekajući rezervne djelove.
- Za pet godina od jednog od lidera u kapacitetima što se tiče samog gašenja iz vazduha, došli smo na samo dno, ne samo Balkana, nego i čitave Evrope.Vi znate kakva je bila ova požarna sezona, znate da u dijelu zaštite od požara, govorim samo u tom segmentu i to onom segmentu koji se tiče avio-helikopterskih jedinica, imali smo 20ak odsto kapaciteta za ovu požarnu sezonu, uz obećanje da će ova naredna biti u ful kapacitetu - podsjeća Boljević.
<h2>OBEZBIJEDITI USLOVE SRAZMJERNE ULOZI</h2>
Planirana izdvajanja, upozoravaju sagovornici TV E, ne omogućavaju adekvatno reagovanje na elementarne nepogode, modernizaciju opreme, održavanje postojećeg sistema, obuke zaposlenih. To otežava i potencijalne posljedice vanrednih situacija.
- Treba ulagati u ljude, u opremu, treba krenuti u izradu novih i, prije svega, napraviti odličan temelj. Treba napisati nove sistemske zakone koji bi ovaj sistem uredili tako đe bi se znalo – ko šta radi, koliko treba da se izdvaja i koje su posljedice ukoliko se ne ispune zakonske obaveze, propisane sistemskim rješenjima - poručio je Tripković.
Država je u obavezi da obezbjedi uslove, srazmjerne njihovoj ulozi. A svaki uloženi euro, kaže Tripković, višestruko vrate dok svakodnevno štiteći živote i imovinu, često rizikuju sopstvene. Podsjetnik na to je i požrtvovanost i solidarnost Dejana Božovića, pripadnika Vojske Crne Gore, koji je tragično stradao tokom angažovanja na gašenju požara u avgustu ove godine.

Stručnjaci upozoravaju: Smanjeni budžet za sektor zaštite ugrožava živote i imovinu

Crna Gora jeste bila lider, ali nije danas - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević komentarišući borbu sa vatrenom stihijom koja je zahvatila više lokacija u našoj zemlji i reakciju nadležnih službi.
Vjeruje da se požari mogu suzbiti.
- Stidim se u ime (ministra unutrašnjih poslova Danila) Šaranovića. Dok mi razgovoramo, devet tona kapacitet leži na podgoričkom aerodromu. Dva aviona i dva helikoptera su u hangaru, kad će poletjeti - ne zna se. Vlada se sad sjetila da da pare za helikoptere i gorivo. Kao da nismo imali iskustvo prošle godine. Prosto je zastiđe da jedna punoljetna, odgovorna osoba priča što je pričao Šaranović u Skupštini - naveo je Boljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.7799%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsamardzic-podsjetio-na-populizam-ministra-u-skupstini-saranovic-nas-uvjeravao-da-nikad-spremniji-nijesmo-docekali-pozarnu-sezonu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komentarišući to što nekoliko vazduhplova nije u funkciji, rekao je da je razlog tome nesposbnost Šaranovića i njegovog tima, ne Direktorata za vanredne situacije.
- Mogu samo da pohvalim taj direktorat i gospodina (Miodraga) Bešovića, na kraju će on da bude žrtveno jagnje. Jedan kvar je nastupio u decembru prilikom gašenja u Sutomoru, a drugi kvar je nastao u junu 2021. godine. U svakoj normalnoj situaciji ovaj kvar iz decembra bi već trebalo da bude operativan, a on ne gasi ove godine. Jako sam dobro upoznat sa stanjem u toj jedinici - ne zna se kada će biti operativan - rekao je Boljević.
Njegova je informacija da je na računu MUP-a 900.000 eura za dva helikoptera.
- Što se tiče Agencije za civilno vazduhoplostvo - dinar se ne zahvati iz našeg budžeta, već dolazi iz Brisela. Ima ugovor od još prije 15ak godina da Agencija snosi troškove održavanja jednog helikoptera i po tom osnovu svake godine uplaćuje novac 300 do 500.000. Đe su te pare - upitao je Boljević.
Ne može, kako je dodao, više da se obraća političarima.
- Koliko imovine treba da izgori i ljudi da strada da bi se kaznili ti ljudi kad dođe trenutak. Oni vas lažu. Ja nemam riječi, toliko sam ljut da ne znam što da kažem - istakao je Boljević.
Nevjerovatno je, prema njegovim riječima, da moljakamo pomoć sa strane, a tolika količina sredstava leži.
Komentarišući odluku Vlade da se danas nabavljaju djelovi za jedan helikopter i za gorivo, smatra da nisu u pitanju sredstva, već nesposobnost.
- MUP ima novac, bez ako ga neko nije pokrao. Isključivo i jedino nesposobnost - rekao je Boljević.
Kanadera, kako dodaje, nema jer nije krenula proizvodnja sve i da ima novca, odnosno fabrika ne postoji od 2015. jer je pošla u stečaj.
- Nemam zle namjere, samo želim te ljude da primoram da aktiviraju to što imamo, ali o kupovini sad ne može da se razmišlja - zaključio je Boljević.

1250x600

Boljević: Nisu u pitanju sredstva, već nesposobnost

Vještak za vazduhoplovstvo Predrag Boljević podnio je krivičnu prijavu povodom posjete Crnoj Gori predsjednika Srpske napredne stranke donedavnog premijera Srbije – Miloša Vučevića.
Podsjetimo, Vučević je u subotu bio u Beranama gdje je u ime predsjednika Srbije Aleksandra Vučića primio odlikovanje od srpskog mitropolita Metodija Ostojića.
Prijavu je podnio protiv NN lica u Vladi Crne Gore, Upravi policije te Kontroli letenja Srbije i Crne Gore, kao i dežurnog lica u terminalnoj kontroli leta Podgorica.
Boljević navodi kako prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su pomenuta lica izvršila krivična djela na način što su u subotu omogućili Vučeviću da „suprotno odredbama Zakona o vazdušnom saobraćaju, državnim vazduhoplovom MUP-a Srbije, bez prethodne najave i pribavljene sagalasnoti MVP-a i MUP-a Crne Gore, sleti van odobrenih lokacija za slijetanje stranih vazduhoplova, neovlašćeno pređe državnu granicu i boravi na teritoriji Crne Gore mimo Zakona o graničnoj kontroli, koji propisuje način i mjesto provjere ulaska stranih državljana“.
Dodaje kako „u relevantnim i njemu dostupnim izvorima nije mogao naći podatke da je predmetni let registrovan i prijavljen u skladu sa Zakonom o vazdušnom saobraćaju i Zakonom o graničnoj kontroli, javila se sumnja da je moguće učinjeno krivično djelo kažnjivo Krivičnim zakonikom Crne Gore“.
- Smatrajući to svojom obavezom, ovim putem podnio sam predmetnu krivičnu prijavu uz zahtjev za provjeru navedenih činjenica i dalje postupanje shodno nađenom tragu - zaključio je Boljević.

Boljević podnio krivičnu prijavu: Vučević neovlašćeno prešao granicu Crne Gore

Sa aspekta politike imali smo paradoks na prošlogodišnjem popisu, obrisali smo crnogorske državljane, koji imaju prebivalište u inostranstvu, a popisali državljane drugih država koji žive u Crnoj Gori, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, vještak za elektrotehniku i telekomunikacije Predrag Boljević.
Davno je Evropa prestala da se prebrojava statistički po naciji i vjeri, podsjeća Boljević, jer to nijesu kategorije od interesa za ekonomiju jedne države, niti za, kako kaže, bilo koju Vladu.
Za potrebe ekonomije uzima broj stanovnika i njihov popis, objašnjava Boljević, radi planiranja budžeta, planiranja raznih potrošnji, od energije do hrane, dodaje on, i ekonomiju ne interesuje da li su oni državljani ili nijesu.
- Za potrebe politike stranci nijesu bitni, jer oni nijesu ti koji glasaju, oni nijesu ti koji imaju pravo glasa u toj državi. U nekoj drugoj državi mogu imati i interese te druge države, i za potrebe politike to nikako ne smije i nije dozvoljeno da se radi, već samo kad su u pitanju državljani. U konkretnom slučaju vidjeli ste kako je to izgledalo u Crnoj Gori, kakva je procentualna slika, i nominalna slika, populacije, po nacionalnom, vjerskom i jezičkom pitanju, kako izgleda kad uzmemo nekih pedesetak hiljada stranih državljana, a kako izgleda kad uzmemo sliku samo državljana, koji imaju ta politička prava u Crnoj Gori - rekao je Boljević.
Na Odboru za praćenje popisa u Skupštini Crne Gore , 25.1.2024.godine, podsjeća Boljević, direktor Monstata Miroslava Pejović je saopštio podatke da je popisano 673.000 lica, a na presu 27. decembra Snežana Remiković je obavijestila da je do tog trenutka popisano 618.000 lica.
- Na istom tom press-u, od 25. januara gospodin Pejović nas izvještava da je od 673.000 njih 633.000 državljana. Javila se razlika od 40.000 državljana…Što je sasvim u redu, ja nemam ništa ako to koristimo za potrebe ekonomije, to je u redu. Jer 40.000 ljudi koje je Monstat uklonio ad hoc su državljani Crne Gore, ponavljam, državljani Crne Gore, koji imaju prebivalište u inostranstvu. Sa aspekta prebivališta, i sa aspekta stanovništva, u referentnom trenutku, a referentni trenutak je bio, ja mislim 30.oktobar u 20 h oni nijesu bili u Crnoj Gori… Sa aspekta politike imali smo paradoks, obrisali smo tih 40.000 ali smo imali 48.000 stranaca - naglasio je Boljević.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeUilipHcows&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Boljević: Davno je Evropa prestala statistički da se prebrojava po vjeri i naciji

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: predrag-boljevic