Vladina Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda primila je iz Podgorice 151 zahtjev od fizičkih lica, a dva od pravnih za naknadu štete nastale usljed požara koji su Crnu Goru zadesili u avgustu. Šteta pričinjena fizičkim licima procijenjena je na 867.718 eura, a pravnim („Vapor VK“ i „Podgorička pivara“) na 679.614 eura – navedeno je u informaciji o radu Komisije koju je usvojila Vlada.
Dodaje se da je Komisija Glavnog grada najavila da će sukcesivno dostavljati pojedinačne procjene štete, te da se očekuje i određeni broj zahtjeva iz ostalih opština.
Komisija ima sedam članova, predsjednik je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ove godine to tijelo je održalo 12 sjednica. Razmatrani su zahtjevi i rađena procjena opravdanosti (uzrok štete, validnost dokumentacije). Za predmete gdje je dokazano da su podnosioci zahtjeva nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (grad, poplava, požar) ili drugih nepogoda većih razmjera (uginuće stoke, stradanje pčelinjih društava, bolesti stoke) odobrena su sredstva za djelimičnu sanaciju – deset odsto procijenjene štete, koliko je predviđeno Odlukom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
– Broj pristiglih zahtjeva, obim i složenost dokumentacije, kao i činjenica da je za veliki broj fizičkih lica Komisija zaprimila zahtjeve i po nekoliko puta, neposredno ili preko opštinskih komisija, zahtijevalo je detaljnu analizu i uparivanje kako ne bi došlo do dvostruke naknade po istom osnovu. Riješila je 319 slučajeva, za čiju realizaciju je utrošeno 186.704 eura, tako da je prosječan iznos naknade 585,30 eura. Veliki broj zahtjeva je odbijen zbog činjenice da uzrok štete nije bila elementarna nepogoda, a određeni broj zbog nepotpune dokumentacije, što, iako usložnjava rad, Komisija uzima u obzir i ponovo odlučuje – navedeno je u izvještaju.
Pored razmatranih, odnosno riješenih zahtjeva, Komisija je krajem 2024. i u toku 2025. godine zaprimila značajan broj zahtjeva koji nijesu realizovani zbog nedostatka sredstava. Pristiglo je od fizičkih lica ukupno 529 zahtjeva iz 11 opština, a ukupna šteta procijenjena je na 2,11 miliona eura. Iz Andrijevice su primljena dva zahtjeva (procijenjena šteta 44.000 eura), Bijelog Polja 114 (513.801 eura), Berana tri (5.396 eura), Zete 12 (43.510 eura), Mojkovca četiri (14.800 eura), Nikšića 78 (105.700 eura), Pljevalja 35 (133.433 eura), Plužina 110 (292.129 eura), Podgorice 28 (221.063 eura), Rožaja 78 (374.860 eura) i Tuzi 65 (365.786 eura).
Od pravnih lica, kompanija „Naše voće“ iz Nikšića (avgust 2024) uputila je zahtjev za naknadu štete na zasadu jabuka – 700.000 eura, „Stožer-F“ iz Bijelog Polja (decembar 2024) za štetu nastalu od požara – 445.000 eura i „Agris“ iz Ulcinja (jul 2025) za štetu na zasadu jabuka – 877.469 eura.
– Na osnovu detaljnih analiza potrebno je obezbijediti 200.000 eura iz sredstava tekuće budžetske rezerve za rješavanje pojedinačnih zahtjeva fizičkih lica, a 101.123 eura za isplatu naknade štete pravnim licima u iznosu od pet odsto ukupne procijenjene štete. Potrebno je obezbijediti sredstva za rješavanje zahtjeva za naknadu štete nastale usljed požara koji su zadesili Crnu Goru u avgustu. Pri tome treba razmotriti mogućnost da maksimalni iznos bude veći od deset odsto koliko je propisano odlukom – kazali su iz Komisije.
Prethodne godine fizičkim licima po osnovu naknade štete nastale usljed elementarnih nepogoda isplaćeno je 347.829 eura (1.051 korisnik), a pravnim 30.952 eura (šest korisnika).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za naknadu štete od požara 153 zahtjeva ukupne vrijednosti 1,54 miliona eura

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Tamara Klikovac

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Izviđački odred “24. novembar” iz Bara ove godine slavi pola vijeka postojanja, a u godini jubileja realizovali su brojne projekte. O najnovijima Barinfo je razgovarao sa članom Odreda Ivanom Martinovićem.
Sagovornik Barinfo ističe da su nedavno, u okviru prekogranične saradnje gradova Skadar i Bar, uz pomoć Opštine Bar, &nbsp;započeli projekat “od vrata do vrata”, u okviru kojeg su na području Ostrosa i Crmnice dijelili flajere i edukovali stanovništvo kako da se minimalizuje rizik od požara i kako postupati kad do njega ipak dođe.
Takođe, sa učenicima osmog i devetog razreda OŠ “Jovan Tomašević” održali su radionice o požarima, kao i o važnosti skautskog pokreta.
Ivan Martinović i Emir Laković su bili su i na smotri Saveza izviđača Crne Gore.
- Nas, četiri-pet momaka smo mjesec ranije, sa starješinama, pripremali teren za smotru. Naporan rad se isplatio, na smotri je bilo preko hiljadu izviđača iz regiona, a bili stu tu i izviđači sa Novog Zelanda, Hong Konga, Sjedinjenih američkih država, Egipta… - rekao je on.
Ivan je potom uspješno pohađao i kurs za instruktore, a njegova obuka biće u potpunosti priznata tek nakon što, uz pomoć mentora iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine realizuje svoj projekat.
- Moj projekat se zove ‘Desant na Bigovicu’. Riječ je o višegodišnjoj tradiciji odreda, koja je vremenom zamrla. Planiram da je obnovim i da radim na omasovljenju odreda - ističe on.
Ovog vikenda, biće održan i Međunarodni skup skauta u Ulcinju, namijenjen zbližavanju mladih lidera regiona.
- Nakon obilaska Solane, planirano je da obiđu Bar. Vodićemo ih da obiđu Staru maslinu i Stari Bar. Zahvaljujem Kući Maslina i JU Kulturni centar Bar koje podržavaju naše aktivnosti - ističe Martinović.
Izviđači se spremaju i za akciju Boranka. Podršku Opštine i Saveza izviđača već imaju, pripreme su u toku, a akcija bi trebalo da počne krajem oktobra ili početkom novembra.

Barski izviđači tokom ljeta učestvovali u brojnim akcijama i projektima: Edukovali stanovništvo kako se minimalizuje rizik od požara

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Vlada je odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu, a svi troškovi, kako je i ranije najavljeno, biće pokriveni iz državnog budžeta.
Ova informacija usvojena je juče, 26. avgusta, bez održavanja sjednice na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
- Tokom avgusta Crnu Goru su zahvatili požari širokih razmjera, koji su u istim vremenskim intervalima izbijali u više regiona. lntenzitet požara i obuhvaćene površine zahtijevale su danonoćne intervencije svih raspoloživih službi zaštite i spašavanja - kako na centralnom nivou kroz djelovanje pripadnika Direktorata za vanredne situacije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, tako i službi organizovanih u okviru jedinica lokalne samouprave. &nbsp;Nezapamćeni obim požara i dužina njihovog trajanja zahtijevala je enormne napore svih pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su tokom trajanja požara bili izloženi opasnostima po život i zdravlje - istaknuto je u informaciji. &nbsp;
Sa ciljem obezbjeđivanja specijalističkih pregleda i, shodno tome rehabilitacionog programa u trajanju od sedam dana, Kabinet premijera Milojka Spajića predložio je, kako se navodi, da Vlada donese odluku o upućivanju pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su učestvovali u gašenju požara na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu.&nbsp;
- Svi troškovi rehabilitacionog programa, u skladu sa cjenovnikom lnstituta, padaju na teret budžeta Crne Gore. Upućivanje pripadnika službi zaštite i spašavanja vršiće se po spiskovima koje Ministarstvu zdravlja dostavi Ministarstvo unutrašnjih poslova (uključujući i lokalne službe zaštite i spašavanja, u koordinaciji sa lokalnim samoupravama) - precizirano je u saopštenju.
<h2>Kadrovska pitanja</h2>
U okviru kadrovskih pitanja, Vlada je donijela rješenje o razrješenju državnog sekretara u Ministarstvu sporta i mladih Vladimira Obradovića.

Vlada odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u Igalo, svi troškovi pokriveni iz budžeta

Zajedništvo, upornost i hrabrost pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) još jednom su pokazali da su sigurnost crnogorskih građana najveća misija VCG - poručili su iz Ministarstva odbrane (MOD). 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je VCG, zajedno sa kolegama iz drugih službi, vodila borbu sa velikim požarima koji su prijetili ljudima, njihovim kućama i prirodi. 
 
- Iz vazduha, naši piloti i posade su izbacili gotovo hiljadu tona vode na vatrene linije, dok su na zemlji pripadnici Vojske neumorno, danju i noću, gasili plamen, krčili teren i pomagali stanovništvu - istakli su u saopštenju. 
 
Navodi se da je u toj borbi život izgubio pripadnik VCG, mlađi vodnik Dejan Božović, čije će ime ostati trajno upisano u sjećanje Vojske. 
 
- Hrabrost, upornost i zajedništvo još jednom su pokazali da su snaga i sigurnost naših građana najveća misija VCG - zaključili su u saopštenju.

MOD: Sigurnost građana najveća je misija Vojske Crne Gore

Vatrogasci iz Austrije i Švajcarske, koji su prethodnih sedmica nesebično pomagali crnogorskim kolegama u gašenju požara, danas se vraćaju svojim domovima.
Tim povodom gradonačelnik Podgorice Saša Mujović sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova danas se pozdravio sa vatrogascima u krugu Policijske akademije u Danilovgradu, odakle su Austrijanci krenuli na put.
Mujović im je zahvalio na hrabrosti, profesionalnosti i solidarnosti koju su pokazali tokom borbe sa vatrenom stihijom, naglašavajući da je njihova podrška bila od ogromnog značaja za građane Podgorice i Crne Gore.
- Vaša pomoć je pokazala šta znači pravo prijateljstvo i saradnja u teškim trenucima. Uvijek ste dobrodošli u Crnu Goru i nadam se da ćemo se ponovo sresti, ali u ljepšim okolnostima - poručio je Mujović, dodajući da ovaj primjer saradnje i humanosti potvrđuje značaj međunarodne solidarnosti i zajedničke borbe za sigurnost ljudi i očuvanje prirode.
Osim toga, kako je saopšteno iz Glavnog grada, Mujović je vođama timova Austrije i Švajcarske Robertu Gruberu i Martinu Jagiju uručio zahvalnice za veliki doprinos i pruženu ruku u nevolji, koji su uzvratili zahvalnost kolegama iz Podgorice na gostoprimstvu, saradnji, profesionalnosti i zajedničkom duhu borbe u proteklim sedmicama.

Vatrogasci iz Austrije i Švajcarske danas se vraćaju kući

Intervenisalo se na više lokacija u Bijelom Polju gdje su buknuli požari, kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje Edin Kolić.
Šumski požar izbio je na Žuberu, gdje je intervenisalo pet vatrogasaca.
Kazao je da je gorio katun vlasnika Milije Nišavića na Bjelasici. 
- Intervenisalo se i u Konatarima gdje je gorjelo nisko rastinje i nepokošena livada gdje su bili ugroženi objekti ali se požar brzo stavio pod kontrolu, a intervenisalo se sa dva specijalna vozila i pet vatrogasaca spasilaca - istakao je Kolić. 
U Bijedići je, kako je kazao, zapaljeno smeće i požar se oteo kontroli i brzo se širio prema kuci i objektima, međutim, brzo lokalizovan i nije bilo materijalne štete.
U naselju Obrov gorjelo je sijeno, a požar je zahvatio i šumu, kaže Kolić. 
Naglasio je da su svi požari izazvani ljudskim nemarom.
- Pored požara vršena je dostava vode na više lokacija mještanima Galica, Barice, Kisele vode nadomak Bijelog Polja, Obrov, Brestovik, Laholo, Potrk. Pružila se pomoć u obijanju vrata jednog ugostiteljskog objekta gdje se gost zaglavio - poručio je Kolić.

Kolić: Gorjelo na više lokacija u Bijelom Polju, požari izazvani ljudskim nemarom

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 11. avgusta uputilo zvanične zahtjeve za međunarodnu pomoć u gašenju požara putem Evropskog mehanizma civilne zaštite (EU CECIS platforma) i NATO mehanizma - saopšteno je iz tog resora.
Oni su poručili da brz odgovor međunarodnih partnera, kao i njihova spremnost da u najkraćem roku pošalju svoje vatrogasne timove u Crnu Goru, predstavlja još jednu potvrdu kredibiliteta naše države i Ministarstva unutrašnjih poslova u sistemima međunarodne civilne zaštite.
- Kao odgovor na upućene zahtjeve, ponude za pomoć u vidu kopnenih vatrogasnih snaga preko Evropskog mehanizma civilne zaštite (EU CECIS platforma) stigla je od Austrije 12. avgusta u 17:49 sati ponudila pomoć, koja je u 17:55 sati i prihvaćena. Prva dva pripadnika tima stigla su istog dana u večernjim satima, dok je tim od 54 pripadnika sa specijalizovanom tehnikom krenuo 13. avgusta u 13:15 sati i stigla u Crnu Goru rano ujutru 14. avgusta - naveli su u MUP-u.
Švajcarska je, dodaju, 13. avgusta u 09:47 sati ponudila pomoć zvaničnom komunikacijom, koja je u 11:16 potvrđena putem Operativno - komunikacionog centra 112.
- Četiri člana tima stigla su 13. avgusta u 19:30 sati, dok je ostatak od 22 pripadnika sa opremom i vozilima pristigao 14. avgusta u 15 sati. Jasno ustanovljene procedure međunarodne pomoći predviđaju dolazak prethodnice timova radi pripreme logistike i terena, nakon čega slijedi dolazak ostatka snaga sa specijalizovanom opremom i vozilima - kazali su u MUP-u.
Važno je, kažu, da podsjete da je u Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova boravio i Leo Martinon, oficir za vezu Mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije, koji je konstatovao da je Crna Gora dala odličan odgovor kada je u pitanju kominikacija preko ovog mehanizma.

MUP: Zvanični zahtjevi za međunarodnu pomoć u gašenju požara upućeni su 11. avgusta

Predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović upitao je premijera Milojka Spajića ko će snositi odgovornost zbog, kako je naveo, katastrofalne reakcije države na požare koji su prethodnih dana zahvatili Crnu Goru.
- Dvije trećine ionako skromne protivpožarne flote bilo je van funkcije u danima velikih požara. Za rubriku – vjerovali ili ne - objavio je Vujović na društvenoj mreži X.
On je ocijenio da je i samo taj propust nadležnih skandal, a da je stvarnost, prema njegovim riječima, još teža.
- Za dva helikoptera čekali su djelove, a za dva aviona nijesu uradili servis! Citat nadležnih dok je gorjela Crna Gora: ‘radimo na popravci i osposobljavanju dva helikoptera i dva aviona za gašenje požara’. I sad misle da će da se izvuku preko leđa istinskih heroja – vatrogasaca i hrabrih građana koji su rizikovali svoje živote, te strane pomoći koju su, takođe, kasno pozvali - stakao je Vujović.
On je poručio da očekuje konkretne poteze od premijera.
- Đe je odgovornost? Da li će neko podnijeti ostavku, da li ćeš nekoga razriješiti? Ili mislite ti i ‘bespomoćni’ gradonačelnik da ćete se izvući na ovaj način - zaključio je Vujović.

Vujović pita Spajića: Đe je odgovornost za reakciju države na požare?

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: pozari