Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

Predsjednik Čilea Gabriel Borić proglasio je stanje katastrofe u dva regiona na jugu zemlje, zbog velikih požara usljed kojih je više desetina hiljada ljudi evakuisano.
Zvaničnici su saopštili da postoje 24 aktivna požara širom Čilea, a da su najveći požari u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je proglašeno vanredno stanje, piše agencija Rojters.
Vatra je opustošila oko 8.500 hektara zemlje i ugrozila više zajednica, zbog čega je u južnim regionima naređena evakuacija.
Trenutno je oko 20.000 osoba evakuisano, a požar je uništio najmanje 250 kuća.

500x500

1084x550

Predsjednik Čilea proglasio vanredno stanje zbog požara u nekim djelovima zemlje

Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Tamara Klikovac

Godina iskoraka u operativnoj izvrsnosti i solidarnosti: Crnogorski vatrogasci predvodnici borbe za život i prirodu

Vladina Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda primila je iz Podgorice 151 zahtjev od fizičkih lica, a dva od pravnih za naknadu štete nastale usljed požara koji su Crnu Goru zadesili u avgustu. Šteta pričinjena fizičkim licima procijenjena je na 867.718 eura, a pravnim („Vapor VK“ i „Podgorička pivara“) na 679.614 eura – navedeno je u informaciji o radu Komisije koju je usvojila Vlada.
Dodaje se da je Komisija Glavnog grada najavila da će sukcesivno dostavljati pojedinačne procjene štete, te da se očekuje i određeni broj zahtjeva iz ostalih opština.
Komisija ima sedam članova, predsjednik je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ove godine to tijelo je održalo 12 sjednica. Razmatrani su zahtjevi i rađena procjena opravdanosti (uzrok štete, validnost dokumentacije). Za predmete gdje je dokazano da su podnosioci zahtjeva nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (grad, poplava, požar) ili drugih nepogoda većih razmjera (uginuće stoke, stradanje pčelinjih društava, bolesti stoke) odobrena su sredstva za djelimičnu sanaciju – deset odsto procijenjene štete, koliko je predviđeno Odlukom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
– Broj pristiglih zahtjeva, obim i složenost dokumentacije, kao i činjenica da je za veliki broj fizičkih lica Komisija zaprimila zahtjeve i po nekoliko puta, neposredno ili preko opštinskih komisija, zahtijevalo je detaljnu analizu i uparivanje kako ne bi došlo do dvostruke naknade po istom osnovu. Riješila je 319 slučajeva, za čiju realizaciju je utrošeno 186.704 eura, tako da je prosječan iznos naknade 585,30 eura. Veliki broj zahtjeva je odbijen zbog činjenice da uzrok štete nije bila elementarna nepogoda, a određeni broj zbog nepotpune dokumentacije, što, iako usložnjava rad, Komisija uzima u obzir i ponovo odlučuje – navedeno je u izvještaju.
Pored razmatranih, odnosno riješenih zahtjeva, Komisija je krajem 2024. i u toku 2025. godine zaprimila značajan broj zahtjeva koji nijesu realizovani zbog nedostatka sredstava. Pristiglo je od fizičkih lica ukupno 529 zahtjeva iz 11 opština, a ukupna šteta procijenjena je na 2,11 miliona eura. Iz Andrijevice su primljena dva zahtjeva (procijenjena šteta 44.000 eura), Bijelog Polja 114 (513.801 eura), Berana tri (5.396 eura), Zete 12 (43.510 eura), Mojkovca četiri (14.800 eura), Nikšića 78 (105.700 eura), Pljevalja 35 (133.433 eura), Plužina 110 (292.129 eura), Podgorice 28 (221.063 eura), Rožaja 78 (374.860 eura) i Tuzi 65 (365.786 eura).
Od pravnih lica, kompanija „Naše voće“ iz Nikšića (avgust 2024) uputila je zahtjev za naknadu štete na zasadu jabuka – 700.000 eura, „Stožer-F“ iz Bijelog Polja (decembar 2024) za štetu nastalu od požara – 445.000 eura i „Agris“ iz Ulcinja (jul 2025) za štetu na zasadu jabuka – 877.469 eura.
– Na osnovu detaljnih analiza potrebno je obezbijediti 200.000 eura iz sredstava tekuće budžetske rezerve za rješavanje pojedinačnih zahtjeva fizičkih lica, a 101.123 eura za isplatu naknade štete pravnim licima u iznosu od pet odsto ukupne procijenjene štete. Potrebno je obezbijediti sredstva za rješavanje zahtjeva za naknadu štete nastale usljed požara koji su zadesili Crnu Goru u avgustu. Pri tome treba razmotriti mogućnost da maksimalni iznos bude veći od deset odsto koliko je propisano odlukom – kazali su iz Komisije.
Prethodne godine fizičkim licima po osnovu naknade štete nastale usljed elementarnih nepogoda isplaćeno je 347.829 eura (1.051 korisnik), a pravnim 30.952 eura (šest korisnika).

1250x600

Za naknadu štete od požara 153 zahtjeva ukupne vrijednosti 1,54 miliona eura

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Izviđački odred “24. novembar” iz Bara ove godine slavi pola vijeka postojanja, a u godini jubileja realizovali su brojne projekte. O najnovijima Barinfo je razgovarao sa članom Odreda Ivanom Martinovićem.
Sagovornik Barinfo ističe da su nedavno, u okviru prekogranične saradnje gradova Skadar i Bar, uz pomoć Opštine Bar, &nbsp;započeli projekat “od vrata do vrata”, u okviru kojeg su na području Ostrosa i Crmnice dijelili flajere i edukovali stanovništvo kako da se minimalizuje rizik od požara i kako postupati kad do njega ipak dođe.
Takođe, sa učenicima osmog i devetog razreda OŠ “Jovan Tomašević” održali su radionice o požarima, kao i o važnosti skautskog pokreta.
Ivan Martinović i Emir Laković su bili su i na smotri Saveza izviđača Crne Gore.
- Nas, četiri-pet momaka smo mjesec ranije, sa starješinama, pripremali teren za smotru. Naporan rad se isplatio, na smotri je bilo preko hiljadu izviđača iz regiona, a bili stu tu i izviđači sa Novog Zelanda, Hong Konga, Sjedinjenih američkih država, Egipta… - rekao je on.
Ivan je potom uspješno pohađao i kurs za instruktore, a njegova obuka biće u potpunosti priznata tek nakon što, uz pomoć mentora iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine realizuje svoj projekat.
- Moj projekat se zove ‘Desant na Bigovicu’. Riječ je o višegodišnjoj tradiciji odreda, koja je vremenom zamrla. Planiram da je obnovim i da radim na omasovljenju odreda - ističe on.
Ovog vikenda, biće održan i Međunarodni skup skauta u Ulcinju, namijenjen zbližavanju mladih lidera regiona.
- Nakon obilaska Solane, planirano je da obiđu Bar. Vodićemo ih da obiđu Staru maslinu i Stari Bar. Zahvaljujem Kući Maslina i JU Kulturni centar Bar koje podržavaju naše aktivnosti - ističe Martinović.
Izviđači se spremaju i za akciju Boranka. Podršku Opštine i Saveza izviđača već imaju, pripreme su u toku, a akcija bi trebalo da počne krajem oktobra ili početkom novembra.

Barski izviđači tokom ljeta učestvovali u brojnim akcijama i projektima: Edukovali stanovništvo kako se minimalizuje rizik od požara

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Vlada je odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu, a svi troškovi, kako je i ranije najavljeno, biće pokriveni iz državnog budžeta.
Ova informacija usvojena je juče, 26. avgusta, bez održavanja sjednice na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
- Tokom avgusta Crnu Goru su zahvatili požari širokih razmjera, koji su u istim vremenskim intervalima izbijali u više regiona. lntenzitet požara i obuhvaćene površine zahtijevale su danonoćne intervencije svih raspoloživih službi zaštite i spašavanja - kako na centralnom nivou kroz djelovanje pripadnika Direktorata za vanredne situacije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, tako i službi organizovanih u okviru jedinica lokalne samouprave. &nbsp;Nezapamćeni obim požara i dužina njihovog trajanja zahtijevala je enormne napore svih pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su tokom trajanja požara bili izloženi opasnostima po život i zdravlje - istaknuto je u informaciji. &nbsp;
Sa ciljem obezbjeđivanja specijalističkih pregleda i, shodno tome rehabilitacionog programa u trajanju od sedam dana, Kabinet premijera Milojka Spajića predložio je, kako se navodi, da Vlada donese odluku o upućivanju pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su učestvovali u gašenju požara na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu.&nbsp;
- Svi troškovi rehabilitacionog programa, u skladu sa cjenovnikom lnstituta, padaju na teret budžeta Crne Gore. Upućivanje pripadnika službi zaštite i spašavanja vršiće se po spiskovima koje Ministarstvu zdravlja dostavi Ministarstvo unutrašnjih poslova (uključujući i lokalne službe zaštite i spašavanja, u koordinaciji sa lokalnim samoupravama) - precizirano je u saopštenju.
<h2>Kadrovska pitanja</h2>
U okviru kadrovskih pitanja, Vlada je donijela rješenje o razrješenju državnog sekretara u Ministarstvu sporta i mladih Vladimira Obradovića.

Vlada odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u Igalo, svi troškovi pokriveni iz budžeta

Zajedništvo, upornost i hrabrost pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) još jednom su pokazali da su sigurnost crnogorskih građana najveća misija VCG - poručili su iz Ministarstva odbrane (MOD). 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je VCG, zajedno sa kolegama iz drugih službi, vodila borbu sa velikim požarima koji su prijetili ljudima, njihovim kućama i prirodi. 
 
- Iz vazduha, naši piloti i posade su izbacili gotovo hiljadu tona vode na vatrene linije, dok su na zemlji pripadnici Vojske neumorno, danju i noću, gasili plamen, krčili teren i pomagali stanovništvu - istakli su u saopštenju. 
 
Navodi se da je u toj borbi život izgubio pripadnik VCG, mlađi vodnik Dejan Božović, čije će ime ostati trajno upisano u sjećanje Vojske. 
 
- Hrabrost, upornost i zajedništvo još jednom su pokazali da su snaga i sigurnost naših građana najveća misija VCG - zaključili su u saopštenju.

MOD: Sigurnost građana najveća je misija Vojske Crne Gore

Privremena venecuelska vlada pristala je podnositi Sjedinjenim Američkim Državama svoj budžet na odobrenje svakog mjeseca, rekao je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Obraćajući se Odboru za spoljne odnose Senata, Rubio je rekao da američka vlada odlučuje o tome za šta se novac može koristiti, kroz ono što je opisao kao „kratkoročni mehanizam“.
„Zapravo, obećali su da će značajan dio tih sredstava iskoristiti za kupovinu lijekova i opreme direktno od Sjedinjenih Država“, rekao je američki državni sekretar, dodajući da je rukovodstvo Venecuele bilo „veoma kooperativno“.
Američke snage su početkom januara napale Venecuelu i zarobile njenog autoritarnog lidera Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, čime su tu južnoameričku zemlju uvukle u politička previranja.
Tramp već rekao da namjerava da upravlja Venecuelom
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da želi da revitalizuje ogromnu venecuelansku naftnu industriju i obećao ogromnu dobit za sebe i narod Venecuele. Tramp je ubrzo nakon puča najavio i da namjerava da upravlja Venecuelom na prelaznoj osnovi, ne otkrivajući kako tačno zamišlja taj proces.
Sjedinjene Američke Države trenutno sarađuju sa Madurovom potpredsjednicom Delsi Rodrigez, koja je preuzela dužnost privremene predsjednice Venecuele.

Rubio: Budžet Venecuele ubuduće pod nadzorom SAD-a

U koritu rijeke Miljacke u sarajevskom naselju Otoka pronađeno je &nbsp;tijelo, javljaju regionalni mediji.
Kako je rečeno iz MUP-a Kantona Sarajevo, građani su o tome oko 14 sati obavijestili policijsku stanicu Novi Grad..
Na terenu su policijski službenici te timovi vatrogasaca i hitne pomoći, piše Klix.ba.&nbsp;
Identitet osobije nije utvrđen.&nbsp;

Pronađeno tijelo u koritu rijeke u BiH: Identitet osobe nije poznat

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

Tag: pozari