Vrhovni sud Crne Gore je usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i utvrdio da je pravosnažnim presudama Osnovnog suda u Bijelom Polju i Višeg suda u Bijelom Polju povrijeđen zakon u korist okrivljenog H.B.
Predmet se odnosio na dva krivična djela građenja objekta u Žabljaku tokom 2023. godine, bez prijave i propisane dokumentacije.&nbsp;
Nižestepeni sudovi su okrivljenog oslobodili od optužbe, smatrajući da je stupanjem na snagu novog Zakona o izgradnji objekata 2025. godine takva gradnja prestala da bude zabranjena, odnosno da novi zakon predstavlja blaži propis za okrivljenog.
- Odlučujući po zahtjevu za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud Crne Gore je zauzeo jasan pravni stav da takvo tumačenje nije pravilno. U presudi je naglašeno da krivično djelo iz člana 326a Krivičnog zakonika ima blanketnu (upućujuću) dispoziciju, odnosno da, dok god važeći zakon propisuje da se ne smije graditi bez dozvole ili prijave, gradnja bez toga ostaje nelegalna, bez obzira na to da li je ranije postojao drugačiji član ili drugačiji naziv dokumenta - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
U tom kontekstu, Vrhovni sud je izričito naveo da „Stupanje na snagu novog Zakona o izgradnji objekata ne znači prestanak zabrane nelegalne gradnje, već izmjenu uslova pod kojima se gradnja može zakonito vršiti.“
Sud je ukazao da novi Zakon o izgradnji objekata propisuje strožije uslove za zakonitu gradnju, jer pored prijave početka građenja, zahtijeva i prethodno pribavljanje građevinske dozvole, zbog čega se ne može smatrati blažim propisom u smislu pravila o vremenskom važenju krivičnog zakonodavstva.
- Posebno je istaknuto da su nižestepeni sudovi propustili da cijene činjenicu da je okrivljeni H. B. nastavio izvođenje građevinskih radova i nakon donošenja rješenja nadležnog organa o zabrani građenja, iako &nbsp;takvo postupanje predstavlja nastavak izvršenja krivičnog djela - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni sud utvrdio povredu zakona u korist okrivljenog u predmetu nelegalne gradnje na Žabljaku

Vlada Crne Gore po prvi put je donijela Program međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026–2028, uz Akcioni plan za 2026. godinu. 
Novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći Skupština Crne Gore je donijela 4. aprila 2024, a njegovim stupanjem na snagu ispunjena je preporuka Evropske komisije iz Izvještaja za Crnu Goru za 2023, u okviru pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi, kao i obaveza planirana Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. 
- Programom međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026-2028, realizovana je aktivnost predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu, kao i potvrđena posvećenost Crne Gore jačanju međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u skladu sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako je objašnjeno, u Programu su postavljeni operativni ciljivi i mjerljivi indikatori učinka, usmjereni na pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnoj razvojnoj saradnji, jačanje doprinosa Crne Gore globalnoj humanitarnoj solidarnosti i otpornosti, kao i osnaživanje kapaciteta Crne Gore za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći. 
- Crna Gora, koja je u proteklim decenijama bila primalac razvojne pomoći, sve više preuzima ulogu njenog pružaoca, čime dodatno jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni i potvrđuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima - naglašeno je u saopštenju MVP.
Donošenje Programa i Akcionog plana, kako kažu, predstavlja važan korak ka strateškom korišćenju razvojne saradnje i humanitarne pomoći kao jednog od vidljivijih instrumenata vanjske politike Crne Gore. 
- U cilju definisanja daljih koraka u sprovođenju Programa međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u Ministarstvu vanjskih poslova je 25. decembra održan posljednji ovogodišnji sastanak Radne grupe za implementaciju i sprovođenje Programa - navedeno je u saopštenju MVP.

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Rusija se pridružila naporima koje su odobrile Sjedinjene Američke Države s ciljem posredovanja u sigurnosnom sporazumu između Sirije i Izraela, nastojeći smanjiti tenzije duž granice i upravljati regionalnom dinamikom.
Izvori koje citiraju izraelski mediji, uključujući Izraelsku radioteleviziju (KAN), navode da Moskva tiho olakšava ove razgovore, koji uključuju sastanke održane u Azerbejdžanu uz posjete visokih zvaničnika.
Zvaničnici upoznati s procesom navode da i dalje postoje razlike u pregovorima između Damaska i Tel Aviva, ali da je u proteklim sedmicama ostvaren određeni napredak. Rusko posredovanje je, kako se navodi, dobilo prihvatanje Sjedinjenih Američkih Država, s obzirom na vojno prisustvo Moskve u Siriji.
Osim toga, Moskva vrši pritisak za premještanje ruskih trupa na jug Sirije, u blizinu granice s Izraeom, što, prema navodima, Izrael preferira u odnosu na širenje turskog prisustva u tom području.
Navodni pregovori odvijaju se paralelno s naporima jačanja sirijsko-ruskih odnosa. Prošlog mjeseca Rusija je rasporedila trupe i vojnu opremu u regiji Latakija duž sirijske obale. Sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šibani posjetio je Moskvu u srijedu, gdje se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, naglasivši planove za podizanje bilateralnih odnosa na strateški nivo.
Ovo je uslijedilo nakon oktobarskog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i sirijskog tranzicijskog predsjednika Ahmada al-Šare, na kojem su obje strane istakle značaj strateške, političke i ekonomske saradnje, posebno u energetskom i prehrambenom sektoru.

Izraelu prihvatljivija ruska od turske vojske na granici sa Sirijom: Vode se tajni pregovori

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je u četvrtak da Sjedinjene Države oživljavaju piratstvo i razbojništvo u Karipskom moru blokadom Venecuele.
Ministarstvo je izrazilo nadu da će pragmatizam američkog predsjednika Donalda Trampa pomoći u izbjegavanju katastrofe.
- Danas svjedočimo potpunom bezakonju u Karipskom moru, gdje se oživljava davno zaboravljena krađa tuđe imovine, odnosno piratstvo i razbojništvo - rekla je o situaciji portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marija Zaharova.
Ona je poručila da se Rusija dosljedno zalaže za deeskalaciju.
- Nadamo se da će pragmatizam i racionalnost američkog predsjednika Trampa omogućiti pronalaženje rješenja koja su obostrano prihvatljiva stranama u okviru međunarodnih pravnih normi. Potvrđujemo svoju podršku naporima vlade Nikolasa Madura usmjerenim na zaštitu suvereniteta i nacionalnih interesa te održavanje stabilnog i sigurnog razvoja njegove zemlje - rekla je Zaharova, a prenio je "JerusalemPost".

Rusija poredi američku blokadu Venecuele s piratstvom

Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za kišu u nižim predjelima i slab snijeg ili susnježicu na planinama na sjeveru.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana padavine će uglavnom prestati, a u južnim oblastima se očekuje i djelimično razvedravanje.
Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od nula do 11, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Danas pretežno oblačno, snijeg na planinama

Jedna osoba lakše je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros, oko 8:45 sati, dogodila na magistralnom putu Budva - Cetinje na Košljunu.
Kako je Vijestima rečeno u budvanskoj policiji, koja je izvršila uviđaj, u udesu su učestvovala tri vozila.
Došlo je do prevrtanja vozila i jedna osoba je zadobila lakše povrede. Ona je transportovana u Dom zdravlja Budva.

Tag: povreda-zakona

Vrhovni sud utvrdio povredu zakona u korist okrivljenog u predmetu nelegalne gradnje na Žabljaku

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Izraelu prihvatljivija ruska od turske vojske na granici sa Sirijom: Vode se tajni pregovori

Rusija poredi američku blokadu Venecuele s piratstvom

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

PRATITE TVe UŽIVO