U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari počeo je proces reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparolka Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić.
Fazlić je kazala da će u narednih sedam dana biti reeksumirani posmrtni ostaci 89 žrtava kako bi im se pridodali posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identifikovani.
Reasocijaciji posmrtnih ostataka prisustvovaće porodice žrtava po čijem odobrenju se ova reekshumacija provodi.
- Ove godine se radi 18. reekshumacija. U dosadašnjih 17 reekshumacija izvršeno je 1.536 reasocijacija, a tom prilikom reekshumirane su ukupne 1.464 žrtve. Još 70 žrtava je reekshumirano po dva puta, dok su dvije žrtve reekshumirane, čak, tri puta - kazala je Fazlić.
Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga.
Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora.
Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počela reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

1084x550

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, poručio da je 11. jul 1995. godine bio dan kada je u toj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacijskih vrijednosti. - To nije bio samo trenutak izdaje ljudskosti, već duboka moralna rana čitavom čovječanstvu - kazao je Nurković, koji je predvodio delegaciju Skupštine Crne Gore na komemoraciji u Potočarima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc" data-rendition-name="original" width="3120" height="4160" loading="lazy" alt="Nurković u Potočarima"> <figcaption>Mirsad Nurković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Nurković je podsjetio na pasivnost međunarodne zajednice koja je, prema njegovim riječima, „otvorila vrata mogućnosti da se izbrišu sva dotadašnja civilizacijska dostignuća“. On je naglasio da su majke vjerovale da šalju sinove u sigurnu zonu, a zapravo su ih, ne znajući, slale u sigurnu smrt. - Te iste majke decenijama su čekale posmrtne ostatke svoje djece, Srebrenica je danas više od geografskog mjesta – ona je pitanje savjesti: da li smo, kao čovječanstvo, spremni da vratimo civilizaciju na njeno pravo mjesto, ili i dalje postoje oni koji odbijaju da budu civilizovani - dodao je Nurković. Potpredsjednik Skupštine podsjetio je da je Crna Gora zauzela jasan i dosljedan stav prema ovom zločinu – od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, do podrške istoj Rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Srebrenica"> </figure>  - Naša je obaveza da se istina čuje, da se žrtve poštuju i da se genocid nikada ne zaboravi. Srebrenica je opomena – podsjetnik da, kada svijet šuti ili drži svijeću izvršiocima genocida, svi postajemo odgovorni. Ali i poziv da, kroz sjećanje, obrazovanje i odgovornost, ne dozvolimo da se ikada, ikome, bilo gdje, nešto slično ponovi - naglasio je Nurković. Delegaciju Skupštine Crne Gore u Potočarima činili su, pored potpredsjednika Nurkovića, i poslanici Kenana Strujić Harbić, Edina Dešić, Nađa Laković, Tonći Janović i Seid Hadžić, kao i savjetnici potpredsjednika Haris Ramović i Zijad Halilović. Komemoracija u Srebrenici, na kojoj su učestvovali predstavnici država iz cijelog svijeta, još jednom je poslužila kao mjesto sjećanja, ali i kao poziv na globalnu odgovornost i borbu protiv poricanja zločina.

Nurković: U Srebrenici 11. jula izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacije

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodiće danas delegaciju Vlade Crne Gore na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Komemoracijom u Memorijalnom centru u Potočarima danas će biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici.
U delegaciji Vlade Crne Gore biće ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i javnih radova Majda Adžović, ministri javne uprave Maraš Dukaj, energetike i rudarstva Admir Šahmanović, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
U delegaciji će, kako su naveli iz Ministarstva vanjskih poslova, biti i ministri dijaspore Mirsad Azemović, ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, kao i ministar bez portfelja Milutin Butorović.
Na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici ispred Vlade Crne Gore biće još i državni sekretar Ministarstva javne uprave Naim Gjokaj, državni sekretar i vršilac dužnosti sekretara Ministarstva energetike i rudarstva Dino Tutundžić i Mirsad Ćatović.

Delegacija Vlade danas na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će vječni smiraj pronaći još sedam žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine.
Trideset godina nakon što su hiljade Bošnjaka sistematski ubijene u zoni "međunarodne zaštite", u dolini Potočara, i dalje odjekuje tišina onih koji nisu dočekali pravdu, piše Klix.ba.
Danas, u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, sedam novih tabuta će pronaći vječni smiraj. Sedam novih nišana, sedam novih rana na kolektivnom pamćenju naroda koji nikada nije prestao tragati za kostima svojih najmilijih.
Sinoć su učesnici Marša mira, zajedno s porodicama žrtava, iznijeli tabute s posmrtnim ostacima do musale u Potočarima. Put kojim su došli dug je 100 kilometara - ruta smrti kojom su prije 30 godina hiljade Srebreničana bježali kroz šumu, nadajući se spasu. Nisu ga dočekali.
Među onima koji će danas biti ukopani su dvojica mladića, Avdić Senajid i Mujić Hariz, obojica rođeni 1976. godine. Imali su samo 19 godina kada su im prekinuti snovi, mladost i životi. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama, premještanim da bi se sakrili tragovi zločina. Danas, tri decenije kasnije, konačno će biti pokopani onako kako zaslužuju - s imenom, dostojanstvom i molitvom.
Uz njih, u mezarju će biti položeni i Bektić Fata (1928), Omerović Hasib (1961), Alić Sejdalija (1961), Gabeljić Rifet (1964) i Mujčić Amir (1964).
Organizatori očekuju više od 150.000 ljudi u Potočarima, gdje će biti obilježena 30. godišnjica genocida u zaštićenoj zoni UN-a – najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
<h2>Pravno utvrđen genocid</h2>
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući:
<ul>
 <li>Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora</li>
</ul>
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
<h2>Genocid koji se planirao i sakrivao</h2>
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
<h2>Trideset godina borbe za istinu</h2>
Trideset godina nakon genocida, borba za priznanje, pravdu i sjećanje još traje. U dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u entitetu Republika Srpska, i dalje se sistemski negira genocid. Škole u tom entitetu ne uče djecu istinu. Ulice nose imena zločinaca. Političari koji veličaju presuđene zločince obnašaju najviše funkcije.
Ali ima i svjetla. Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Poruka ovogodišnje godišnjice glasi: "Naša priča, naše obećanje". Preživjeli, porodice i mladi čuvari istine i sjećanja daju obećanje – da će čuvati istinu od zaborava, od relativizacije, od negiranja.
Simbol cvijeta Srebrenice – bijele latice koje znače nevinost, sa zelenim krugom u sredini koji simbolizira nadu i život – danas će ponijeti hiljade ljudi.
Genocid u Srebrenici nije bio izdvojeni incident, već vrhunac šire politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Stoga, borba za istinu o Srebrenici nije samo borba za prošlost – ona je borba za sadašnjost i budućnost.

Od genocida u Srebrenici prošlo 30 godina: Danas se u Potočarima ukopava još sedam žrtava

Delegaciju Vlade Crne Gore na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predvodiće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, potvrđeno je Portalu ETV iz izvršne vlasti.
Kako je našem portalu rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić ni ove godine neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, jer će 10. i 11. jula učestvovati na Konferenciji o obnovi Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC) koja se održava u Rimu.
Prema informacijama Portal ETV, pored Ibrahimovića, crnogorsku delegaciju činiće i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, te ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.&nbsp;
U delegaciji su i ministar dijaspore Mirsad Azemović, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović, kao i državni sekretari iz više resora.
Portal ETV uputio je pitanja i da li će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biti na obilježavanju 30 godina genocida i Srebrenici, te ko će ispred Skupštine biti 11. jula u Potočarima. Odgovore iz crnogorskog parlamenta i Kabineta predsjednika još čekamo.&nbsp;
<h2>Biće ukopano još sedam žrtava</h2>
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine biće ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolnim mjestima. Do sada je pred različitim međunarodnim i domaćim sudovima za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.&nbsp;
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju 2024. godine Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom rezolucijom, koju je podržala i Crna Gora, osuđuju se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
<h2>Crna Gora još bez Dana sjećanja</h2>
Tridesetu godišnjicu genocida zvanično će obilježiti najmanje deset država, među kojima su Danska, Francuska, Belgija, Austrija, Švedska, Kanada i Australija.
Crna Gora još nije ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozvale su nedavno Skupštinu i Vladu da to hitno učine i već ove godine organizuju zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2024. i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, pozvavši Srbiju da se suoči sa svojom ulogom u tim događajima, dok je Evropskoj uniji poručeno da mora djelovati kako bi spriječila ponavljanje takvih zločina.

Tamara Klikovac

1250x600

Trideset godina od genocida: Ibrahimović predvodi Vladinu delegaciju u Potočarima, Spajić na konferenciji u Rimu

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira (PIC) naglasili su čvrstu podršku međunarodne zajednice suverenitetu, teritorijalnom integritetu te ustavnom i pravnom poretku Bosne i Hercegovine, te njenom kontinuiranom napretku ka evropskim i evroatlantskim integracijama.
Ovo je saopšteno nakon sjednice koja je održana u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 15. aprila.
Povod njihovog okupljanja u Potočarima je, kako se navodi, obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Ambasadorima su predstavljeni planovi za obilježavanje godišnjice genocida.
- Održavanjem sastanka u Potočarima, ovom jedinstvenom mjestu sjećanja, još jednom potvrđujemo opredijeljenost međunarodne zajednice za pružanje podrške Opštem okvirnom sporazumu za mir i postignućima ostvarenim tokom tri decenije njegove provedbe. Memorijalni centar u Potočarima je državna institucija od izuzetne važnosti, s jasno definisanim mandatom da čuva sjećanje na Srebrenicu, te da kroz obrazovanje, prepoznavanje i pomirenje doprinosi prevenciji bilo kakvog nasilja zasnovanog na etničkoj pripadnosti - rekao je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.
On je rekao kako "nikada više građani Bosne i Hercegovine ne smiju postati žrtve mržnje, podstrekivanja ili nasilja zbog svog porijekla, vjerske ili etničke pripadnosti".
Uoči sjednice, ambasadori Vijeća za sprovođenje mira su položili cvijeće u memorijalnom kompleksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOHR_BiH%2Fstatus%2F1912085712142213162%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1912085712142213162%7Ctwgr%5E50fde2147383157231c4193f0ffb6b55798c2f15%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za genocid i druge zločine u srebreničkom regionu, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predstavnici međunarodne zajednice iz Potočara ponovili opredijeljenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Mural posvećen palestinskoj djeci, koji su prethodnih dana oštetili nepoznati vandali, sanirao je muralista Miško Joškić, saopštio je Pokret solidarnosti sa Palestinom.
Kako navode iz ovog pokreta, Joškić je sanirao oštećenja nastala huliganskim činom i vratio mural u prvobitno stanje. Nakon obnove, autor je istakao da mural ne predstavlja političku poruku, već humanistički i moralni apel, piše <a href="https://www.antenam.net/clanak/nakon-vandalskog-cina-saniran-mural-posvecen-palestinskoj-djeci">Antena M.</a>
- Ovo nije politički mural. Ovo je glas djece. Djeca nisu politik - &nbsp;poručio je Joškić.
U Pokretu solidarnosti sa Palestinom naglašavaju da je mural posvećen djeci stradaloj u sukobima te da njegovo oštećenje predstavlja napad na univerzalne vrijednosti humanosti i solidarnosti.

Nakon vandalskog čina saniran mural posvećen palestinskoj djeci

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Vlada ne smije izbjegavati odgovornost po ključnim društvenim i političkim pitanjima, ocjenjujući da je u crnogorskoj politici sve prisutniji trend bjekstva od donošenja odluka i preuzimanja posljedica.
Nakon predstavljanja publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“, Milatović je odgovarao na pitanja novinara, osvrnuvši se na aktuelna dešavanja na političkoj sceni.
Komentarišući izlazak predstavnika DNP-a iz Vlade, predsjednik je kazao da ne želi da ulazi u političke ocjene tog poteza, ali je istakao da su njihovi zahtjevi, prema njegovom viđenju, ostali neispunjeni.
– Vidio sam da su predstavili određene zahtjeve, da oni nijesu ispunjeni i da su zbog toga odlučili da napuste Vladu. Smatram da je to politički principijelno, pod uslovom da će na neki drugi način nastaviti borbu za ciljeve za koje se zalažu. Pozivam sve političke aktere da budu dosljedni obećanjima datim građanima tokom izbornih kampanja – rekao je Milatović.
Govoreći o situaciji u Glavnom gradu i mogućnosti uvođenja prinudne uprave usljed eventualnog izlaska odbornika DNP-a iz lokalne vlasti, predsjednik je naglasio da zakon jasno propisuje procedure koje se moraju poštovati.
– Izlazak pojedinih političkih subjekata iz vlasti ne znači automatski uvođenje prinudne uprave. Postoje zakonom definisani koraci i svi procesi moraju se odvijati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom – poručio je on.
Osvrćući se na pitanje jezika, Milatović je istakao da je riječ o legitimnoj političkoj temi, dodajući da nezauzimanje stava od strane Vlade po važnim društvenim pitanjima ne predstavlja dobru praksu.
– Vlada je, po Ustavu, nosilac politike i dužna je da preuzima odgovornost i za odluke koje donosi i za one koje izbjegava da donese. Čini mi se da u crnogorskoj politici ima previše bjekstva od odgovornosti, a tome svjedoče i dešavanja u bezbjednosnom sektoru – rekao je predsjednik.
Posebnu zabrinutost izrazio je povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, prvostepeno osuđenog kao vođe organizovane kriminalne grupe.
– Situacija u kojoj lice osuđeno za teško krivično djelo nestane bez jasnog objašnjenja i bez preuzimanja odgovornosti ozbiljno dovodi u pitanje vladavinu prava i pravdu – ocijenio je Milatović.
On je poručio da odgovornost mora biti jasno utvrđena i saopštena javnosti.
– Predsjednik Vlade ima obavezu da kaže ko snosi odgovornost i da preduzme konkretne korake, uključujući smjene odgovornih. Građani Crne Gore očekuju jasan stav, odgovornost i odlučno djelovanje – zaključio je Milatović.

Milatović: Ne slijedi odmah prinudna uprava ali Vlada mora preuzeti odgovornost

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković danas je održao sastanak sa predstavnicima neformalne građanske asocijacije „Stega“, tokom kojeg su dogovorene aktivnosti buduće saradnje.
Uvažavajući činjenicu da se u tekućoj godini obilježava jubilej 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, kao i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – Stege, dogovoreno je da se u mjesecu martu organizuje svečani događaj posvećen ovom značajnom jubileju. Događaj će okupiti veći broj uglednih akademika, profesora i drugih istaknutih poznavalaca ovog važnog dokumenta crnogorske pravne istorije.
Tom prilikom, gradonačelnik Đurašković kazao je da Cetinje ima posebnu odgovornost da čuva i afirmiše temelje crnogorske državnosti i pravne tradiciji, te da ovakvi jubileji nijesu samo podsjećanje na prošlost, već i obaveza da vrijednosti na kojima je država utemeljena prenosimo budućim generacijama.
Profesor Branislav Radulović je na sastanku ukazao da Stega, koja je začetak crnogorskog zakonodavstva, predstavlja temelj izgradnje pravne države i činjenica da Crna Gora slavi 230 godina od njenog donošenja nalaže da prijestono Cetinje, pravnička zajednica i svi poštovaoci crnogorske pravne baštine, učine napor da na adekvatan nacin obilježe ovaj značajan datum.
Na sastanku je istaknuta važnost činjenice što se ovaj vrijedan jubilej obilježava u godini kada slavimo 20 godine obnove crnogorske nezavisnosti.
Tokom sastanka razmotrena su i druga pitanja od značaja za unapređenje saradnje između Prijestonice Cetinje i neformalne građanske asocijacije „Stega“.

Prijestonica Cetinje i Stega dogovorili obilježavanje jubileja 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta

Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će u narednoj deceniji jasno definisati strukturne reforme neophodne za njenu diversifikaciju, jačanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti, saopštio je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Ukazujući na strukturnu ranjivost crnogorske privrede i izostanak adekvatne sistemske podrške, Mugoša je naveo niz zabrinjavajućih pokazatelja:
– Pokrivenost uvoza izvozom je najmanja u posljednjih 16 godina, uz najveći spoljnotrgovinski deficit u istom periodu – oko 3,5 milijardi eura u 2024. i čak 3,9 milijardi eura u 2025. godini;
– Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 12,8 odsto, što je pad u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,1 odsto;
– Mikro preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske privrede jer predstavljaju 93 odsto ukupnog broja firmi i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, već šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za oko 25 odsto manji nego 2019. godine;
– U odnosu na period od prije nekoliko godina, više od 2.500 preduzeća dodatno je ušlo u blokadu;
– Istovremeno, budžetska sredstva namijenjena unapređenju konkurentnosti privrede smanjena su sa gotovo šest miliona eura na manje od četiri miliona.
Mugoša je poručio da bez jasne razvojne vizije i snažne institucionalne podrške nema održivog ekonomskog rasta, upozoravajući da se postojeći trendovi moraju hitno zaustaviti kroz planske i odgovorne politike.

Tag: potocari