Milan Lekić biće novi poslanik u Skupštini Crne Gore ispred Nove srpske demokratije.&nbsp;
On će u skupštinskim klupama zamijeniti Marka Kovačevića, koji je nedavno podnio ostavku na mjesto poslanika.
Da će bivši izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja biti novi poslanik konstatovano je juče tokom skupštinske rasprave.
Vijesti su juče objavile nezvanična saznanja da su upražnjeno poslaničko mjesto prethodno odbili predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović i predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milan Lekić novi poslanik u Skupštini Crne Gore

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević kazao je da će, nakon što je ponovo postavljen na čelo grada, u zakonskom roku podnijeti ostavku na mjesto poslanika Nove srpske demokratije (NSD).
- Po jednom zakonu sam stekao određena prava i koristio sam ih. Sada kada imamo reizbor, sad nalažu i drugi zakoni, ja ću po tom zakonu postupiti i postupiću onako kako su moji planovi, ne po prioritetima nekog drugog i ne po instrukcijama nekog drugog, pogotovo ne onih koji mi ni u političkom ni u ljudskom smislu ne žele dobro. Upravo je dokaz činjenica da sam ja izabran da ponovo budem predsjednik opštine, da ću u zakonskom roku, u mjesec dana podnijeti ostavku na mjestu poslanika. I to je najbolji dokaz da se niko nije skrivao, nego da jednostavno ja sam imao svoje planove i radio sam u skladu sa onim što su moji prioriteti, a ne u skladu sa onim što su prioriteti nekog drugog - rekao je Kovačević za RTNK.
Kovačević je naveo i da „po logici stvari mjesto potpredsjednika opštine pripada trećem konstituentu vlasti u Nikšiću – koaliciji Demokrate-Plenum 083 i logično je bilo da to bude nosilac liste te koalicije Nemanja Vuković koji je bio predsjednik Skupštine opštine u prethodnom mandatu“.
Najavio je da će sjutra ili preksjutra imenovati potpredsjednike, a da će ih Skupština opštine potvrditi u petak. Logično je, kazao je on, da jedan bude Nemanja Vuković iz Demokratske Crne Gore, koji je bio predsjednik Skupštine opštine u prethodnom mandatu, a drugi iz Koalicije Za budućnost Nikšića – dosadašnji potpredsjednik Opštine Zoran Tomić.
- Čekamo još odluku nadležnih organa stranaka koje treba da delegiraju potpredsjednike - kazao je on.
Što se tiče sekretarijata, očekuje da novi koalicioni partner – PES, da svoj doprinos njihovom radu. On je naveo da će se sredinom ljeta formirati Sekretarijat za socijalnog staranje i osobe sa invaliditetom.

Kovačević: U roku od mjesec podnijeću ostavku na mjesto poslanika

Britanski poslanik Majk Ejmsberi optužen je danas za napad, nakon što je navodno udario prolaznika za koga je naveo da mu je prethodno prijetio.
- Nakon pregleda dokaza koje je pružila policija Češira, odobrili smo optužbu za napad protiv Majka Ejmsberija - rekla je šefica Specijalnog odjeljenja tužilaštva za zločine Rozmari Ejnsli, prenio je Rojters.
Ejmsberi je prethodno suspendovan iz vladajuće Laburističke partije, nakon objave snimaka sa nadzornih kamera na kojima se vidi kako pesnicom više puta udara čovjeka, nakon što ga je oborio na zemlju.
Optužba je uslijedila nakon navodnog napada u Frodšamu, u Češiru, koji se dogodio 26. oktobra, prenosi Tanjug.
Nakon incidenta, Ejmsberi je rekao da mu je čovjek prijetio na ulici poslije večernjeg izlaska sa prijateljima, kao i da će sarađivati u istrazi, ali da neće davati javne komentare o incidentu.
Laburisti nisu odmah odgovorili na novi zahtjev za komentar, nakon što je Ejmsberi optužen.

1084x550

Britanski poslanik optužen da je udario prolaznika

Iako je novo rukovdstvo Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) ocijenilo da su funkcije poslanika i predsjednika opština, nespojive, i zato pozvalo javne funkcionere koji su u takvoj situaciji da se odreknu jedne od pozicije Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) u Skupštini Crne Gore, za RTNK kaže da se neće odreći ni jedne od funkcija.
- Jednostavno nemam osnov da se odreknem zato što su oba mandata već započeta. Dakle, to su prava koja sam ja stekao, a osim prava koja sam stekao, to podrazumijeva i određene obaveze koje naravno u narednom periodu moram da ispunim - izričit je Kovačević.
Kovačević, ističe i da je nakon završenih parlamentarnih izbora podnio ostavku, jer je i sam smatrao da su funkcije poslanika i predsjednika “nespojive”.
- Međutim, ASK je u međuvremenu drugim mojim kolegama dao rješenje i dozvolio da funckije budu spojive, tako da je po tome postupao i DIK i kada je nastala nova situacija u kojoj je neko od poslanika Nove srpske demokratije podnio ostavku, DIK je tada pitao mene da li ću, dakle, da se prihvatim mandata poslanika u Skupštini Crne Gore, što sam ja u novonatsaloj situaciji i sa tim mišljenjem koje je ASK donio tada i prihvatio - pojašnjava Kovačević.
U međuvremenu je, podsjeća, donešen novi zakon, u čijem je donošenju i on učestvovao. Tim zakonom, u budućnosti neće moći da se dogodi situacija da budu te funkcije spojive, ali prava koja su već stečna, kaže, ostaju na snazi do kraja mandata.
- Sve ostalo je posljedice jednog lošeg rada Agencije za sprečavanje korupcije u prethodnom periodu a meni je drago da smo za buduće slučajeve doveli stanje u red i da će ASK tačno znati kako da u ovim situacijama postupa u budućnosti - smatra Kovačević.
Podsjećamo, novo rukovodstvo Agencije za sprečavanje korupcije, zaključilo je da, istovremeno biti poslanik i predsjednik opštine ili Skupštine nije moguće, zbog sukoba interesa.

Kovačević: Nema osnova da se odreknem ni jedne funkcije, oba mandata već započeta

Predsjednik Opštine Bar i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Dušan Raičević podnio je ostavku na poslaničku funkciju zbog nespojivosti funkcija, a na osnovu mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).
Raičević je obavijestio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da podnosi ostavku na funkciju polsanika zbog nespojivosti funkcija.
- Dopisom od 20. juna 2024.godine Agencija za sprječavanje korupcije obavijestila me da su, shodno Zakonu o sprječavanju korupcije („Sl.li5t CG", br. 54/24), javne funkcije koje vršim kao predsjednika Opštine i poslanik nespojive, te da sam dužan da podnesem ostavku na javnu funkciju. S tim u vezi, 10. jula 2024.godine dopisom sam se obratio Agenciji za sprječavanje korupcije i tražio mišljenje o tome da li u mom konkretnom slučaju postoji nespojivost funkcija, s obzirom na to da je Agencija donijela Odiuku da kao predsjednik Opštine mogu obavijati funkciju poslanika, kao i o tome da li je retroaktivna primjena Zakona o sprječavanju korupcije, pravno moguća i dopuštena. U odnosu na navedeni zahtjev za davanje mišljenja, Agencija za sprječavanje korupcije dostavila je dopis od 23. jula 2024.godine, kojim me obavještava da su funkcije predsjednika Opštine i poslanika koje obavljam nespojive shodno članu 14 stav 3 Zakona o sprječavanju korupcije, te da sam dužan da podnesem ostavku na javnu funkciju - naveo je Raičević u dopisu Mandiću.
Takođe, Raičević podsjeća da je Agencija za sprječavanje korupcije 25. septembra donijela Rješenje kojim ukida odluku iz septembra prošle godine zbog povrede materijalnog prava, jer, kako je navedeno u obrazloženju nije mogao istovremeno obavljati funkciju poslanika i predsjednika Opštine u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp;
- Dalje, Agencija za sprječavanje korupcije 1. oktobra 2024.godine donosi Rješenje kojim stavija van snage Mišljenje Agencije od 23. jula 2024.godine da, shodno clanu 14 st.3 Zakona o sprječavanju korpcije („Sl.list CG", br. 54/24), kao predsjednik Opštine ne mogu obavljati i funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore, te da sam dužan da podnesem ostavku na javnu funkciju. Razlog stavijanja van snage navedenog Mišljenja je, kako se navodi u obrazloženju, to da je citirani Zakon na snazi od 12. juna 2024. godine i da se isti ne može primjenjivati rektroaktivno, kako je propisano Ustavom Crne Gore. Imajući u vidu navedeno, obavještavam Vas da, zbog nespojivosti funkcija, podnosim ostavku na funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore - zaključeno je u dopisu Raičevića.

1250x600

Dušan Raičević podnio ostavku na poslaničku funkciju

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: poslanik