<p>Poljski ministar spoljnih poslova <b>Radoslav Sikorski </b>izjavio je da je ta zemlja "Ukrajini dala više tenkova" od svih drugih zemalja, ali da prilikom obezbjeđivanja oružja Ukrajini mora prije svega misliti na svoju bezbjednost.</p>
<p>- Podržavamo naše saveznike i prijatelje. Poljska je Ukrajini dala više tenkova nego SAD, Njemačka, Francuska i Velika Britanija zajedno. Ali naši partneri takođe moraju da shvate da nam je naša bezbjednost, bezbjednost poljskih žena i muškaraca, najvažnija - rekao je Sikorski u objavi na mreži Iks.</p>
<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski</b> izjavio je prije dva dana da je, uprkos sporazumu sa NATO, Poljska „našla razlog da ne prebaci svoje stare lovce MiG-29 u Kijev“.</p>
<p>Kako je prenio Unian, Zelenski je kazao i da je Ukrajina zatražila od Poljske da obara ruske rakete kako bi zaštitila skladište gasa u gradu Striju u Lavovskoj oblasti.</p>
<p>- Država zavisi od snabdijevanja gasom, naš život… Šta rade Poljaci? Da li obaraju? Ne. Poljaci su rekli da su spremni da ih obore ako ne budu sami u ovoj odluci, ako ih NATO podrži - rekao je Zelenski.</p>
<p>Predsjednik Poljske <b>Andžej Duda</b> izjavio je ranije da njegova zemlja nije u mogućnosti da prebaci lovce MiG-29 u Ukrajinu, kako je dogovoreno u julu.</p>
<p>- Dali smo šta smo mogli. I dali smo brzo i zaista smo dali kada je trebalo - istakao je Duda.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sikorski: Dali smo Ukrajini više tenkova od svih drugih zemalja

<p>Ministar odbrane <b>Dragan Krapović </b>poručio je da ga je poslanik Građanskog pokreta Ura i bivši premijer <b>Dritan Abazović</b> teško optužio i iznio neistine jučerašnjim nastupom u Skupštini kada je tražio da njegov resor i Vlada kažu koja je poljska kompanija posrednik u kupovini brodova čija je vrijednost 120 miliona.</p>
<p>- Mi smo ugovarali taj posao, vrijedio je 94 miliona plus PDV i kamate. Posao koji ugovara sadašnja vlada vrijedi 139 miliona - 19 miliona više. Pitam ko će da se ugradi u tih 19 miliona? Dajte ime poljske kompanije koja je umiješana u biznis i koja je posrednik u tom poslu - rekao je Abazović tokom skupštinskog zasijedanja.</p>
<p>Krapović je upravo tim povodom danas organizovao konferenciju za medije poručujući da je cilj ovakvog postupanja namjera da se ovaj projekat kompromituje.</p>
<p>- Vrlo ciljano, a o tome će biti prilike da se razgovara i direktno - podvukao je Krapović.</p>
<h2>DOKUMENTA STIŽU U PARLAMENT</h2>
<p>Sporazumom Crne Gore i Vlade Francuske definisana je, kaže, nabavka opreme.</p>
<p>- U parlamentu će iznijeti svu potrebnu dokumentaciju. Firma od koje se brodovi nabavljaju pripada Naval grupa koja pripada Francuskoj u većinskom vlasništvu - naveo je on.</p>
<p>Na pitanja ko će da se ugradi i poljske kompanije je rekao da odgovorno tvrdi da ne postoji poljska firma koja je uključena ili posreduje u ovom poslu. Dodaje da su svi u Ministarstvu odbrane ovim povodom konsultovani.</p>
<p>- To je notorna neistina, a i &nbsp;običaj koji ima gospodin Abazović - dodao je on.</p>
<p>Nabavku i cjelokupni proces su, tvrdi, vodili stručni oficiri Vojske Crne Gore, bivši ministar unutrašnjih poslova <b>Filip Adzić</b> i Abazovićev partijski kolega - u periodu dok je koordinirao Ministarstvom odbrane.&nbsp;</p>
<h2>KOMISIJA</h2>
<p>- Ovlastio je <b>Krsta Perovića</b> da formira Komisiju o nabavci brodova, i naprave izvještaj o tim ponudama. U komisiji su bili, između ostalog, kapetan vojnog broda, kapetan korvete, dva doktora nauka.. Osmi jul 2023. godine bio je rok za podnošenje izvještaja. Iz toga proizlizali da je Abazović optuzio Filipa Adžića - jer je sadašnje rukovodstvo samo nastavilo sa radom - poručio je Krapović.</p>
<p>Ministar je kontaktirao Krsta Perovića, koji se, kako je kazaom izjasnio &nbsp;da je dok je obavljao funkciju generalnog sekratara u Ministarstvu odbrane jedan od značajnijih projekata bila nabavka brodova.</p>
<p>Zadatak komisije koju su formirali jeste, kaže, da se stručni tim izjasni o ponudama za nabavku patrorlnih brodova.</p>
<p>- I ja u potpunosti podržavam njihovu odluku, da od firme Naval nabavimo brodove - prenio je Krapović Perovićeve riječi.</p>
<h2>IZVINJENJE ZA KOMPROMITACIJU</h2>
<p>Sa &nbsp;Francuskom su, ističe, vođeni razgovori preko atašea odbrane akreditovanog za ove aktivnosti.</p>
<p>- Perović poručuje i da nije bilo posredničkih firmi pri ovom poslu. Od Abazovića tražim izvinjenje za optužbe koje je iznio i pokušao da kompromituje ovakav državni projekat - podvukao je Krapović.</p>
<p>Novac za nabavku od 120 miliona u budžet je, kako je ukazao, uvela 43. Vlada - na čijem je čelu bio upravo Abazović.</p>
<p>- Abazović se ovim činom svrstao rame uz sa Peđom Boškovicem, admiralom sa tri plusa u DPS Draganom Samardžićem i gospodinom Đukanovićem - zaključio je Krapović.</p>

Krapović: Abazović pokušava da kompromituje projekat nabavke brodova, zapravo je optužio Adžića jer smo mi nastavili sa tim radom

<p>Uprava policije objavila je fotografiju osumnjičenog za višestruko ubisvto na Cetinju <b>Aca Martinovića</b>, apelujući na građane Cetinje da ostanu prisebni i u svojim objektima stanovanja, te da u svoje domove ne puštaju nepoznate osobe, a službenici su na terenu i tragaju za njim.</p>
<p>Podsjećaju da je danas u poslijepodnevnim satima u jednom ugostiteljskom objektu, došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane, kako se sumnja, <b>A. M.</b> koji je tom prilikom lišio života najmanje četiri osobe, među kojima i određene članove svoje porodice, nakon čega je naoružan napustio objekat i dao se u bjekstvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Policija preduzima sve aktivnosti iz svoje nadležnosti sa ciljem lociranja i stavljanja lica pod kontrolu, te su sve raspoložive organizacione jedinice policije na terenu, uključujući i Specijalnu jedinicu policije - ističu iz Uprave policije.</p>
<p>Napominju da je on naoružan i opasan.</p>
<p>- Podsjećamo da je riječ o situacionom događaju koji nije posljedica obračuna visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa - kazali su iz Uprave policije.</p>

UP: Policija traga za napadačem, građani Cetinja da ostanu prisebni i u svojim objektima stanovanja

<p>Povodom tragičnog događaja koji se danas dogodio na Cetinju Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti. &nbsp;</p>
<p>Vlada Crne Gore apelovala je i na opštine da otkažu nastupe i koncerte zakazane za večeras.&nbsp;</p>
<p>- Užasna tragedija, koja nas je sve pogodila. Sve raspoložive jedinice su na Cetinju i traže počinioca. Nadam se da će ljekari spasiti živote ranjenih, koji su u teškom stanju. Održaćemo i sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj ćemo razmatrati i brojne opcije, pa i potpunu zabranu posjedovanja oružja, jer poslije ovoga moramo da se zapitamo, kome se smije dozvoliti da posjeduje oružje u Crnoj Gori poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b>, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.</p>
<p>U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.</p>
<p>Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.</p>

Vlada proglasila trodnevnu žalost

<p>Četvoro ranjenih u tragediji na Cetinju koji su dopremljeni u Klinički centar Crne Gore su u teškom stanju, kazao je premijer <b>Milojko Spajić</b> koji je stigao u Urgentni blok KCCG.</p>
<p>On je potvrdio informaciju koju je objavio Portal ETV da su u KCCG primljena četiri muškarca i jedna žena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftri-muskarca-i-jedna-zena-primljeni-u-kccg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Četvoro je u teškom stanju. Bore se za njihov zivot, svi su na operacijama. Užasna tragedija koja nas je sve pogodila. Trenutno su sve jedinice policije, PJP... sve što je rasploživo trenutno na Cetinju. Tražimo počinioca, na dobrom smo tragu - kazao je Spajić.</p>
<p>On je najavio da će proglasiti tri dana žalosti, podsjetio da je gradonačlenik Podgorice otkazao večerašnji koncert i apelovao na druge opštine da slijede taj primjer.</p>
<p>- U toku je elektronska sjednica Vlade. Pooštrićemo kriterijume držanja oruzja. I na sjednici Viječa za nacionalnu bezbjednost ćemo to razmotriti. Potrebno je pooštriti kazne za nelegalno posjedovanje oružja, a hronični nedostatak policajaca mora hitno da se riješi - poručio je Spajić.</p>
<p>Direktor KCCG <b>Aleksandar Radović </b>kazao je da su primljeni pacijenti u životno ugrožavajućem stanju.</p>
<p>- Kod jednog pacijenta: povreda glave, grudnog koša i trbuha, kod dva pacijenta povreda trbuha i kod jednog povreda grudnog koša i trbuha Sve četiri operacione sale rade. U ovom trenutku ne bih mogao više da komentarišem - kazao je on i dodao da za sada nema informacija da je još neko upućen u KCCG.</p>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F43zj9L_KoNA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Četvoro ranjenih u teškom stanju, svi su na operacijama

<p>Umjesto praznične radosti, nad našom Prijestonicom i cijelom Crnom Gorom nadvila se tuga zbog gubitka nevinih života. Zaprepašćen sam i potresen ovom tragedijom koja je zavila u crno naše Cetinje, porodice i prijatelje stradalih kojima izražavam svoje iskreno saučešće - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>. &nbsp;</p>
<p>On je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da se molimo i nadamo za oporavak svih ranjenih.&nbsp;</p>
<p>- Naše misli večeras su sa porodicama koje su izgubile svoje voljene i građanima Cetinja. Cijela Crna Gora osjeća i dijeli vašu bol - poručio je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1874533484561117680%3Fs%3D09&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Zaprepašćen sam i potresen tragedijom koja je zavila u crno naše Cetinje

<p>Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore <b>Snežana Armenko</b> svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore <b>Jeleni Božović</b>.&nbsp;</p> <p>Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, <b>Budimira Šćepanovića</b>, <b>Dragane Đuranović</b> i <b>Desanke Lopičić</b>, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp;</p> <p>- Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp;</p> <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp;</p> <p>Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp;</p> <p>- Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp;</p> <p>Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp;</p> <p>Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp;</p> <p>Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

<p>Predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko </b>odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija <b>Budimira Šćepanovića</b>, <b>Desanke Lopičić</b> i <b>Faruka Resulbegovića </b>da se predsjedniku države <b>Jakovu Milatoviću </b>pošalje obavještenje o penzionisanju sudije <b>Šćepanovića</b> u maju naredne godine. &nbsp;</p> <p>Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome.</p> <p>Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra.</p> <p>Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija <b>Momirka Tešić</b>, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija <b>Dragana Đuranović</b> stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda <b>Milorad Mićo Gogić </b>nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp;</p> <p>U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp;</p> <p>Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO.</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p>

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

<p>Najmanje četiri osobe su stradale, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Bajice, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Prema saznanjima Televizije E, policija traga za Cetinjaninom <b>Acom Martinovićem</b> koji<b> </b>je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Strahuje se da ima još žrtava, među njima i dvoje djece.&nbsp;</p>
<p>Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi njegovi porodice.</p>
<p>Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje četvoro mrtvih na Cetinju, strahuje se da ima još žrtava, među njima i dvoje djece

<p>Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr <b>Veselin Mićanović</b>, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.</p>
<p>Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.</p>
<p>- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.</p>
<h2>Projekat</h2>
<p>Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.</p>
<p>U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.</p>
<p>Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik <b>Dragan K. Vukčević</b>, a ostali članovi su: akademici <b>Đorđe Borozan</b>, <b>Aleksandar Čilikov</b>, <b>Pavle Goranović</b>, <b>Niko Martinović</b>, <b>Predrag Miranović</b>, <b>Žarko Mirković</b>, <b>Vukić Pulević</b>, <b>Dragan Radonjić</b>, <b>Šerbo Rastoder</b>, <b>Zoran Rašović</b>, <b>Nenad Vuković</b>, kao i vanredni član CANU, prof. dr <b>Ilija Vujačić</b>, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr <b>Živko Andrijašević</b>, prof. dr <b>Goran Barović</b>, prof. dr <b>Vesna Karadžić</b>, prof. <b>Radmila Vojvodić</b> i prof. dr<b> Boris Vukićević</b>.</p>
<p>Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.</p>
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
<p>- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.</p>
<p>Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;</p>
<p>Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.</p>
<p>Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.</p>
<p>- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.</p>
<p>Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.</p>
<p>Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.</p>
<p>Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
<p>Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;</p>
<p>- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;</p>
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
<p>Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr <b>Budimir Aleksić</b>, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.</p>
<p>Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.</p>
<p>Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.</p>
<p>Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.</p>
<p>Tako se akademik SANU <b>Slavenko Terzić</b> u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;</p>
<p>Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.</p>