Članovi Državne revizorske institucije Zoran Jelić, Nikola N. Kovačević i dr Milan Dabović najoštrije su demantovali tvrdnje poslanika Vasilija Čarapića i Duško Stjepovića o navodnim visokim zaradama i političkom uticaju, ocjenjujući njihove izjave neosnovanim, netačnim i pravno neutemeljenim, te štetnim za ugled institucije i mladih profesionalaca.
- Povodom našeg zahtjeva o medijaciji a vezano za postupanje u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru , najoštrije demantujemo navode poslanika Čarapića i Stijepovića koje su, tim povodom izrekli na 62. sjednici Administrativnog odbora odrzanoj 16.11. 2025g. Demantujemo navode da su naše zarade , iznosile četiri do šest hiljada eura, što je lako provjeriti iz naših imovinskih kartona koje objavljuje ASK - naveli su oni.
Poslanici Čarapić i Stjepović su, cijene oni, još jednom pokazali da nijesu na nivou funkcija koje obnašaju.
- Njihove duskusije i argumentacija su pravno neutemeljene jer su se služili neistinama, te pokazali neznanje, nekompetentnost - decidni su članovi DRI.
Njihova konstatacija ,,da su Senatori Kovačevič i Jelić ostali duže na funkcijama" nije tačna jer, pojašnjavaju oni, Administrativni odbor donosi odluke o prestanku funkcije kada se steknu zakonski uslovi što se jasno vidi iz dopisa Institucije koji su upućeni predsjedniku Skupštine i Administrativnom odboru čiji su članovi.
- Izjavu poslanika Stijepovića da smo ,,pod političkim uticajem" najbolje demantuje Transparency international organizacija iz Vašingtona Ona je u izvještaju "Transparentnost političkog finansiranja u zemljama Zapadnog Balkana i Turske", pod pitanjem "da li su institucije zadužene za nadzor finansiranja političkih subjekata nezavisne od političkog uplitanja?", ocijenila Državnu revizorsku instituciju kao instituciju koja je nezavisna od političkih uticaja. Državna revizorska institucija "djeluje nezavisno u odnosu na druge aktere i da su njene aktivnosti nestranačke, odnosno da ne pokazuju znake pristrasnosti" - naveli su oni.
Šteta je, kažu, za mlade ljude, koji tek treba da izgrade karijere.
- Žalimo zbog toga. Ipak, uvjereni smo da ce doći vrijeme kada će se morati odgovarati za sva nepočinstva - dodali su članovi DRI.
Podvlače da su ponosni na rezultate koje su postigli.
- Na doprinos koji smo dali u izgradnji Drzavne Revizorske Institucije i države Crne Gore i u prilog tome, najvažnije, te rezultate su prepoznale najznačajnije evropske institucije poput Evropske komisije, Savjeta Evrope, Evropskog direktorata za Budzet, Evropskog Računskog Suda, Međunorodnog Monetarnog Fonda, Računski sud Portugala te same Vlade Crne Gore. Ocijenjeni smo kao najbolja institucija u Crnoj Gori u pregovaračkom procesu pridruživanju EU - zaključili su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Članovi DRI demantuju navode Čarapića i Stjepovića o visokim zaradama i političkom uticaju: Još jednom su pokazali da nijesu na nivou funkcija koje obnašaju

Političke tenzije unutar parlamentarne većine sve su snažnije, posebno kada se pomene Tužilaštvo. Čini se da svi žele da kontrolišu rad Tužilaštva.&nbsp;
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević optužio je predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije Andriju Mandića da pokušava da politizuje rad Vrhovnog državnog tužioca (VDT). U izjavi za portal ETV, Zirojević je ocijenio da Mandić vrši pritisak na Milorada Markovića, šaljući mu poruku da bi mogao biti smijenjen ukoliko ne postupi po njegovim zahtjevima.
Zirojević za Portal ETV kazao je da „nezadovoljstvo Andrije Mandića radom VDT-a i napad na Milorada Markovića predstavljaju namjeru Mandića da do kraja politizuje VDT“.
Prema njegovim riječima, „očigledno je da tužilaštvo nije pod kontrolom ZBCG, već bi se reklo da oni mnogo bolje sarađuju i da su pod političkim uticajem Demokrata i eventualno PES-a, što Mandiću nikako ne odgovara.“
Zirojević je dodao da „Mandić u okviru parlamentarne većine svojim koalicionim partnerima daje one resore koji njemu suštinski nijesu važni i pušta ih da se tu igraju". &nbsp;
- Ali se vraća na onog starog Andriju Mandića na kojeg smo navikli prethodnih decenija kada su u pitanju resori koji mu nijesu važni. Tužilaštvo mu, međutim, jeste izuzetno važno - navodi.&nbsp;
On je istakao da „tužilaštvo, izgleda, uspijevaju da „poklope" politički Demokrate i PES i podsjetio da „SDT ne odustaje od slučaja „državni udar", gdje je jedan od osumnjičenih Mandić zajedno sa Milanom Kneževićem.“
- Jasno je da je ono što smo vidjeli u Skupštini pokušaj Mandića da stavi tužilaštvo pod svoju kontrolu - kazao je Zirojević.
Dodao je da je „Mandić poslao poruku Markoviću da, ako ne bude igrao po njegovim notama, neće biti više tu".
- Oni imaju mogućnost da pokrenu smjenu VDT-a. Ostaje da se vidi da li zaista žele da smijene Markovića ili samo prijete da, ako ne bude radio kako oni žele, da mu slijedi smjena - zaključio je Zirojević.
Napomenimo, poslednje zasijedanje Skupštine obilježile su Mandićeve izjave da je upravo on „prelomio“ da Marković postane VDT, ali da sada smatra da je pogriješio i da bi Marković trebalo da podnese ostavku.
Mandić je istovremeno kritikovao poslanike Pokreta Evropa sad, spočitavajući im što namjeravaju da podrže Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva.

Miraš Dušević

Zirojević: Mandić zaprijetio Markoviću – ako ne bude igrao po njegovim notama, slijedi smjena

Nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu, poručeno je sa sjednice Savjeta za vladavinu prava kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. U tom smislu na sjednici Savjeta jednoglasno je usvojen zaključak da se u što skorijem periodu organizuje tematska sjednica Savjeta sa fokusom na pitanja koja se odnose na nezavisnosti pravosudnih organa. Na toj liniji, Savjet za vladavinu prava naglašava da Crna Gora ima nedvosmislene obaveze u pogledu očuvanja nezavisnosti pravosuđa u skladu sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije. - Savjet takođe podsjeća da je samostalnost državnog tužilaštva garantovana Ustavom i predstavlja ključni element sprečavanja svakog oblika političke kontrole krivičnog gonjenja, te da se samo na taj način može nastaviti i ubrzati neselektivna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a koja realizuje u Crnoj Gori i afirmativno je prepoznaju i međunarodne institucije - saopšteno je iz Vlade. Na sjednici je izražena je podrška radu tužilaštva, koje, uz jasno definisane sisteme odgovornosti, mora biti potpuno slobodno u svom djelovanju, u okviru Ustava i zakona. Takođe, Savjet za vladavinu prava osuđuje svaki pokušaj dezavuisanja javnosti, putem hibridnog djelovanja, i diskreditacije profesionalnog integriteta nosilaca ključnih funkcija u Upravi policije, odnosno organima za sprovođenje zakona, s ciljem slabljenja i minimiziranja bezbjednosnog kapaciteta države i njenih osnovnih funkcija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Savjet za vladavinu prava"> <figcaption>Sa sjednice Savjeta za vladavinu prava(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na sjednici Savjeta razmotrena je i prihvaćena informacija predsjednice Vrhovnog suda o potrebi prilagođavanja sudnice Osnovnog suda u Podgorici za potrebe Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - U tom smislu definisan je niz zaključaka koji se odnose na zaduženja nadležnih organa u cilju sanacije i adaptacije prostora, te nabavke sredstava od značaja za bezbjedno odvijanje procesa suđenja za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama Osnovnog suda u Podgorici - navedeno je u saopštenju- Savjetom za vladavinu prava predsjedava potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, a zamjenica predsjednika je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.&nbsp; Pored njih, članovi Savjeta su ministri pravde, unutrašnjih poslova i ljudskih i manjinskih prava, zatim predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, Vrhovni državni tužilac, Glavni specijalni tužilac, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, direktori ASK-a i Uprave policije, glavni pregovarač sa EU, šefovi radnih grupa za poglavlja 23 i 24, kao i predstavnik NVO sektora.

Pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja

Izlaz iz pravne i političke krize prouzrokovane penzionisanjem doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović jedino je moguć ako bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počele da štite Ustav - poručio je u intervjuu za Portal ETV advokat Veselin Radulović.
To, cijeni on, nažalost nije realno očekivati - jer su nas upravo te sudije, zajedno sa političarima, dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakoniti sastav.
- I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom - podvukao je Radulović odgovarajući na pitanja Portala ETV.
PORTAL ETV: Doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović razriješena je na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke potom na sjednici parlamenta usvojio predsjednik Andrija Mandić. Dijelite li stav opozicije i građanske javnosti da su rukovoditeljke suda Snežana Armenko, odbora Jelena Božović i Andrija Mandić sproveli ustavni puč? Je li ovo presedan u sudskoj praksi?
RADULOVIĆ: Ne mislim da se u konkretnom slučaju desio „ustavni puč“ ili do sada nezabilježen presedan. Sličnu situaciju imali smo i prije tri godine u slučaju prestanka funkcije sudiji Dragoljubu Draškoviću kada je skupštinski odbor na isti način, obavještenjem, informisan o godinama starosti i staža tog sudije. 
Problem je što u Ustavnom sudu konstantno imamo jedan broj neprincipijelnih sudija kojima su njihovi lični interesi i interesi njihovih političkih mentora važniji od poštovanja Ustava. 
Podsjećam da je u slučaju sudije Draškovića prije tri godine sudija (Milorad) Gogić smatrao da je Draškoviću prestala funkcija po sili Ustava jer je po Zakonu o PIO ispunio uslove za starosnu penziju. Par godina kasnije, kada je sudija Gogić došao u istu situaciju, on je promijenio stav i tvrdio da treba da se primjenjuje Zakon o radu - a sve kako bi ostao duže na funkciji. 
Zbog takvog zauzimanja stavova, godinama svjedočimo da Ustavni sud čine i sudije kojima je po sili Ustava prestala funkcija, a te sudije daju sebi za pravo da o tome glasaju i da sami odlučuju o njihovom prestanku mandata.
Tako skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda.
PORTAL ETV: Ustavni odbor se pri razrješenju Đuranović pozvao na odredbe Zakona o PIO, a sedam dana kasnije je Ustavni sud uradio potpuno suprotno - nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova (3:2) ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. Smatrate li da su time doslovice priznali da je u slučaju Đuranović postupljeno neustavno i nezakonito? Što nam govori situacija da se sudije Ustavnog suda nekad razrješavaju po odredbama jednog, a nekad po odredbama drugog zakona?
RADULOVIĆ: Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju.
Zato i imamo situacije da se različito postupa i da nekome Skupština konstatuje prestanak funkcije kada ispuni uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO i to istoga dana kada se dobije obavještenje od Ustavnog suda, kao što je to bio slučaj sa sudijom Đuranović - dok je u drugim slučajevima, kao sa sudijom Gogićem, prestanak funkcije nastupao primjenom Zakona o radu i još se čekalo puna tri mjeseca da se to konstatuje u Skupštini.
Ta situacija nam potvrđuje da je neophodna temeljna reforma Ustavnog suda jer sa sudijama koji tamo štite lične i partijske interese poštovanje Ustava i osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaće ideal o kome ćemo moći samo da maštamo.
PORTAL ETV: Sa druge strane, Tužilački savjet primjenjuje Zakon o PIO kada je u pitanju prestanak funkcija tužilaca. Treba li Ustavni sud da se ugleda na TS - u smislu uspostavljanja jedinstvene prakse? Svakako, još od ranije postoji odluka Ustavnog suda - da se prestanak funkcije njihovim sudijama utvrđuje po Zakonu o radu. Je li evidentno da Ustavni sud krši sopstvene odluke?
RADULOVIĆ: Sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istim pravilima koja važe i za sve druge sudije u državi. Ustav Crne Gore u članu 154. stav 3. propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za starosnu penziju“.
Uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i oni trenutno podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Ustav ne propisuje da funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ - odnosno sa 66 godina - kao što tvrde sudije tog suda da bi se što duže zadržali na funkciji.
<blockquote>Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara</blockquote>
PORTAL ETV: Ustavni sud je pola godine, između septembra 2022. i februara 2023, bio u blokadi - pošto ga je činilo samo troje sudija. Tada su upravo Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Snežana Armenko dobile podršku većine u parlamentu. Ta većina danas pravda neustavno razrješenje Đuranović tvrdnjama da DPS pokušava preko suda da utiče na odlučivanje u slučaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. Mislite li da se parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem, „autovala“ ovakvim izjavama i da je upravo njihov cilj da uzmu Ustav u svoje ruke i odrede ishod glasanja na Ustavnom sudu u određenim slučajevima?
RADULOVIĆ: Sve političke partije pokušavaju da kontrolišu Ustavni sud i da utiču na donošenje odluka, kako u predmetima gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost opštih akata koje su oni donijeli ili žele da donesu, tako i u odlukama o ustavnim žalbama.
To nam govori da postoje ozbiljne sumnje u povezanost političkih partija sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
<blockquote>Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju</blockquote>
PORTAL ETV: Parlamentarna opozicija zbog neustavnog razrješenja Dragane Đuranović blokira održavanje sjednica zakonodavnog doma. Koji je, po Vašem mišljenju, izlazak iz ove pravne i političke krize? Je li nužno da Ustavni sud na sjednici utvrdi da su Ustavni odbor i Skupština prekršili Ustav i ponište sopstveni zaključak da je Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju? Kako to uopšte izvesti - ako za odluku nema dovoljne većine? Oće li kriza trajati sve dok se sud ne popuni?
RADULOVIĆ: Izlaz iz ove situacije jedino je moguć kada bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počeli da štite Ustav.
Nažalost, to nije realno očekivati jer su nas te sudije sa političarima dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakonit sastav.
I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom.
PORTAL ETV: Koliko su utemeljene prognoze poslanika PES-a Vasilija Čarapića da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud - s obzirom na činjenicu da nadležni odbor, uključujući jedan propali konkurs - duže od deset mjeseci nije bio u stanju da izabere sedmog sudiju koji bi zamijenio Milorada Gogića - čiju je funkciju, uzgred, parlamentarna većina pravnim vratolomijama pokušavala da produži do njegove 67. godine?
RADULOVIĆ: Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara.
Iz prethodne blokade Ustavnog suda izašli smo samo zbog pritiska međunarodne zajednice, ali su političari birali i izabrali sudije koji će štitili njihove interese, a ne Ustav.
<blockquote>Skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda</blockquote>
PORTAL ETV: Ova najviša sudska instanca bi, između ostalog, trebalo da prati rad političkih partija i ocjenjuje da li narušavaju ustavni poredak. Je li to slučaj? Kako uopšte Ustavni sud o tome da donosi odluke u situaciji kad za mnoge važne odluke, nakon razjrešenja Đuranović, za to nema većinu? Tako npr. nijesu mogli ni da donesu odluku je li njeno razrješenje na Ustavnom odboru neustavno. Koji je izlaz iz ove situacije?
RADULOVIĆ: Ustavni sud u aktuelnom sastavu nije u stanju da objektivno ocjenjuje da li političke partije krše Ustav i to se u praksi pokazalo više puta. 
Političarima je postala navika da se sa Ustavom svakodnevno igraju i da ga gaze. 
To mogu da rade jer su u Ustavnom sudu izabrali svoje partijske vojnike, a ne sudije.
Kao što sam i rekao, izlaz je jedino u temeljnoj reformi Ustavnog suda čiju većinu će činiti sudije profesionalci sa integritetom pred kojima će biti težak zadatak da povrate potpuno urušen ugled i kredibilitet te institucije.

Anja Ivanović

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević komentarisao je odluku o ukidanju neradne nedjelje.
- Pozivam crnogorsku privredu da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, ne mijenja način funkcionisanja i zaposlenima obezbijedi neradnu nedjelju - kazao je Zirojević na mreži X.
Kad već nemamo sposobnu i odgovornu Vladu i većinu u Parlamentu, piše Zirojević, neka se bar neko pokaže takvim.

Zirojević: Kad nemamo sposobnu Vladu, crnogorska privreda da obezbijedi neradnu nedjelju

Tužilački savjet na prvoj sjednici, koja je održana danas, donio je odluku o izboru i raspoređivanju devet kandidata za državne tužioce u osnovnim državnim tužilaštvima, na vrijeme od četiri godine, i to: Vanja Janović – u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru; Gordana Trajković – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama; Milena Radonjić – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, Luka Dabović – u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, Miloš Pipović – u Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Miloš Ljumović, Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Kenan Muzurović – u Osnovno državno tužilaštvo u Baru, Đorđije Cmiljanić – u Osnovno državno tužilaštvu u Bijelom Polju i Haris Ćeman – u Osnovno državno tužillaštvo u Rožajama.
- Savjet je razmatrao i usvojio Komunikacionu strategiju za Državno tužilaštvo i Tužilački savjet 2026 -2028. godinu. Donijet je Plan rada Tužilačkog savjeta za period januar – decembar 2026. godine, kao i Plan održavanja redovnih sjednica Tužilačkog savjeta za 2026. godinu - navode u saopštenju.&nbsp;
Na sjednici su razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, od kojih je za tri pritužbe dao mišljenje da su neosnovane.
- Savjet se upoznao sa obraćanjem građanina Voja Lakovića i isto je cijenio kao pritužbu u pogledu zakonitosti rada u konkretnom predmetu iz kojeg razloga će se započeti proceduru, u skladu sa zakonom - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Savjet izabrao devet kandidata za državne tužioce u ODT

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Milatović writes to Commissioner Kos over freight transporters’ issues: Pragmatic solutions are needed

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.156 ambulantnih pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 226 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 300.
- U istom periodu obavljeno je 76 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 140 pacijenata, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 488 dijagnostičkih procedura, od čega 76 CT i 40 MR pregleda.
Iz KCCG-a su rekli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 95 dijagnostičkih procedura, od čega pet CT i osam MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.176 pacijenata i odrađeno 38.595 analiza - navodi se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

Tag: politicki-uticaj