U Budilniku na Televiziji E govorimo o nezadovoljstvu građana zbog visokih računa za vodu, ali i priključaka na vodovodnu mrežu – da li je gašenje vode građanima zakonski, i koliko poštujemo Evropske konvencije.
Idemo i do Konika, gdje je zabilježen još jedan slučaj vandalizma u gradskom parku. Pitamo i u kakvoj bezbjednosnoj situaciji se nalazi crnogorsko društvo, a biće riječi i o promjeni kriterijuma za upis na Policijsku akademiju – zbog čega dolazi do ovih izmjena i kako to utiče na kvalitet budućih kadrova.
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, vidjećete novi spot za pjesmu "Betonjerka"- muzički komentar na temu alkoholizma, grupe Who see. U saradnji sa Randomom i Igorom Niggorom Lazićem pjesma je svojevrstan omaž i Monteniggersima i Gru-u. O svemu tome govoriće Dejan Dedović Dedduh iz poznatog dvojca.
Još jedna nova pjesma i spot u Srećnom danu, i to numera "Tražim nebu", a gost je muzičar Luka Radović. I drugi dio Srećnog dana biće u znaku muzike i vibracija pozitivne energije. Za to su zaduženi Nevena Kopitović i Taško Ademović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik na TV E: Visoki računi za vodu, bezbjednosna situacija, promjena kriterijuma za upis na Policijsku akademiju

Iako je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore još 5. marta donijelo presudu kojom je odbijen zahtjev da se poništi kao nezakonita odluka Ministarstva prosvjete kojom je Vladimir Stanišić izabran za direktora Policijske akademije, resor ministarke Anđele Jakšić-Stojanović i dalje ne preduzima ništa kako bi se on vratio na dužnost sa koje je nezakonito razriješen, piše Portal Analitika.
U presudi, na koju nije moguće uložiti žalbu, navodi se da su nižestepeni sudovi prvobitnu presudu donijeli na osnovu pogrešne primjene materijalnog prava, te su je iz tog razloga preinačili.&nbsp;
Iz resora Jakšić-Stojanović nijesu odgovorili na pitanja Portala Analitika da li će postupiti po presudi Vrhovnog suda i Stanišića vratiti na funkciju.
<h2>Akademija bi mogla da postane politička ispostava vlasti</h2>
Bivši predavač na Akademiji i magistar bezbjednosti Ekan Jasavić za Portal Analitika ocijenio je da politička postavljenja i zapošljavanja ne po zaslugama u službi već na osnovu pripadnosti partijskim strukturama urušavaju kredibilitet Policijske akademije u Danilovgradu kao specijalizovane obrazovne ustanove.
. Akademija je obrazovna, stručna i bezbjedonosna institucija, koja vrši osnovnu policijsku obuku za kandidate koji žele postati policajci, ali i stručno osposobljavanje za specijalizovane oblasti kao što su borba protiv sajber prijetnji, nasilje nad ženama, obuke za komunalne policajce i službenike fizičko-tehničkog obezbjeđenja – tzv. zaštitare. Tehnički uslovi Akademije za obuku su zadovoljavajući, a infrastrukturni kapaciteti omogućavaju kvalitetno sprovođenje praktične nastave. Međutim, Akademiji je potrebna reforma u kadrovskom smislu, posebno u dijelu predavačkog sastava - ukazuje Jasavić.&nbsp;
Bez te reforme, kako ističe, Akademiji prijeti opasnost da postane politička ispostava partija koje vrše vlast.
- A svjedoci smo aktivnog neznanja u bezbjednosnom sektoru posljednjih par godina, koje je prijetnja bezbijednosti i sigurnosti svih građana - ističe Jasavić. &nbsp;
Podsjećajući da je zadatak Akademije da školuje visoko profesionalne kadrove koji su osposobljeni da štite pravni poredak, sigurnost i bezbjednost svih građana bez obzira na njihove političke ili bilo koje druge razlike što, kako dodaje, postaje upitno u posljednje vrijeme, sagvornik Analitike ističe da je tu lošu praksu potrebno mijenjati, radi bezbjednostisvih građana.
- Smatram da Akademija mora biti pod nadzorom i u okviru MUP-a, koje bi vršilo nadzor nad njenim radom, jer se radi o obrazovno-stručnoj, sui generis ustanovi, posebne vrste - kaže Jasavić.
<h2>Probematični kriterijumi zapošljavanja</h2>
Navodi da su posebno problematični kriterijumi za zapošljavanje kadra na Akademiji, što, kako tvrdi, ostavlja prostor za nepotizam I partijsko zapošljavanje.
- Naročito u dijelu nastavnog osoblja, kriterijumi djeluju previše fleksibilno i nedovoljno jasno definisano, što otvara prostor za subjektivne odluke i političke uticaje. Da bi se obezbijedio kvalitet i profesionalizam, neophodno je postaviti visoke i transparentne standarde za izbor predavača, instruktora i mentora - ističe Jasavić.
To, kaže, podrazumijeva jasno propisane uslove koje kandidat mora ispuniti – uključujući višegodišnje iskustvo u konkretnim policijskim poslovima, sertifikovane obuke i kompetencije iz oblasti pedagoškog rada.&nbsp;
- I proces izbora mora biti javno dostupan i podložan nezavisnoj kontroli, kako bi se eliminisala sumnja u političke i rodbinske uticaje. Na taj način se jača integritet same institucije i vraća povjerenje kadeta i građana u sistem policijske obuke - naglašava Jasavić.
Sagovornik Analitike smatra da je jedan od ključnih problemaupravo taj što su instruktori i predavačičesto u kumovsko-rođačkim vezama.&nbsp;
- Prisutna je i zastupljenost kadrova koji dolaze po političkoj liniji, odnosno kao pripadnici partija izvršne vlasti, a ne po osnovu stručnosti, znanja i iskustva koje bi mogli prenijeti budućim policijskim službenicima. To ima ozbiljne posljedice na kvalitet obuke - upozorava Jasavić.
Ukazuje da se dešava da stručne predmete predaju lica koja, kaže, nikada nisu radila u policiji – poput onih koji nikada nisu bili policajci, krim-tehničari, nijesu prošli pozorničko – patrolnu djelatnost, interventnu jedinicu, nijesu bili inspektori za suzbijanje kriminaliteta, rukovodioci bezbijedonosnog sektora, šefovi i načelnici Odjeljenja i Centara bezbjednosti, a ipak predaju upravo te teme.&nbsp;
- Od presudne je važnosti da stručne predmete predaju oni sa velikim i relevantnim radnim iskustvom iz prakse, kako bi to iskustvo mogli prenijeti kadetima na realan i upotrebljiv način - naglašava Jasavić.&nbsp;
Sagovornik Analitike posebno potencira pitanje kredibiliteta predavača na Akademiji, koji, ističe, moraju proći bezbjedonosne provjere koje se uobičajeno rade za rad u policiji, što mora biti i obaveza za predavače.&nbsp;
- Ovo pitanje je jako važno, da se ne bi u praksi dešavalo da neko ko ima bezbjednosne smetnje za rad u Upravi policije predaje na Akademiji mladim ljudima, kojima predavači po prirodi stvari moraju biti uzori. Ako se ovaj standard ne uvede kao obavezujući pri izboru predavača na Akademiji otvara se opasan bezbjednosni prostor za nedozvoljeno površan edukativni rad na Akademiji i postavlja se logičnopitanje njenog postojanja, jer, u tom slučaju, Akademijaviše nije stručno obrazovna ustanova sui generis, posebnevrste, kakva mora inače biti - kaže Jasavić.
On smatra da je takođe jako važno da obavezujuće na Akademiji bude anketiranje polaznika o kvalitetu predavača i prenošenja znanja i iskustva na iste, te shodno tome prioritet pri angažovanju moraju imati oni predavači koji su od polaznika najbolje ocijenjeni, a ne obrnuto”, dodaje on.
<h2>Neophodno i osavremenjavanje plana i programa rada</h2>
Prema njegovim riječima, reforma Akademije treba da bude kadrovski sveobuhvatna, a njen glavni cilj treba da bude unapređenje kvaliteta znanja koje budući policajci stiču tokom obuke.&nbsp;
- Prvi korak je osavremenjivanje nastavnog plana i programa u skladu sa aktuelnim bezbjednosnim izazovima, kao što su sajber kriminal, nasilje u porodici, rad sa marginalizovanim grupama i poštovanje ljudskih prava. Jednako važno je uključivanje ljudi sa konkretnim operativnim iskustvom u sistem predavača – posebno onih koji dolaze iz Uprave policije i koji su radili na pozicijama obuhvaćenim programom Akademije. Praksa mora postati centralni dio procesa obuke, kroz realne simulacije i učešće u terenskim aktivnostima, kako bi se kadeti što bolje pripremili za radne zadatke. Takođe, potrebno je pojačati mentorski rad i sistem praćenja napretka kadeta, kao i omogućiti im pristup savremenim edukativnim resursima i stručnjacima iz regiona i inostranstva - pojašnjava on.&nbsp;
<h2>Nepotizam i uticaj politike prisutan i kod izbora kandidata za policajce</h2>
Smatra i da nepotizam i partijsko zapošljavanje imaju izrazito negativan uticaj na izbor kandidata za buduće policajce.
- Kada se mladi ljudi primaju ne na osnovu zasluga, već na osnovu porodičnih veza, političke podobnosti ili ličnih poznanstava, dolazi do urušavanja sistema vrijednosti. Takav pristup direktno utiče na pad profesionalnih standarda, jer se često dešava da kompetentni i motivisani kandidati budu odbijeni u korist onih sa „vezama“, bez obzira na njihovu sposobnost - tvrdi Jasavić.&nbsp;
Na duži rok, upozorava, ovakva praksa vodi ka sve većem nepovjerenju građana u institucije, smanjenju efikasnosti policije i moralnom urušavanju samog sistema.
- Policijska služba mora da se zasniva na integritetu, stručnosti i odgovornosti, a to je moguće samo ako se svakom kandidatu pruži jednaka šansa, a uspjeh i napredovanje zavise isključivo od rada, znanja i rezultata. Borba protiv nepotizma mora da bude prioritet, ukoliko želimo snažnu, profesionalnu i modernu policiju u službi građana - zaključuje Jasavić.

500x500

1084x550

Jasavić: Nepotizam i partijsko zapošljavanje urušavaju kredibilitet Policijske akademije

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog ministra unutrašnjih poslova (MUP) Danila Šaranovića i dala saglasnost za donošenje odluke o pokretanju postupka za popunjavanje radnih mjesta za 96 akademaca koji su završili „Policijsku akademiju“, u zvanju pripravnika, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Na ovaj način stekli su se, kako je navedeno, uslovi da MUP započne proceduru za prijem pripravnika sa Policijske akademije, i to njih 91 iz XVI generacije, koji su školovanje na akademiji završili u decembru 2024. godine i pet polaznika XV generacije koji ranije nijesu obavili pripravnički staž.
- Ovo je prvi put u višegodišnjem funkcionisanju Policijske akademije da akademci imaju priliku da samo dva mjeseca nakon diplomiranja apliciraju za obavljanje pripravničkog staža u Upravi policije - istakao je Šaranović, te dodao da ovim prekidaju dosadašnju praksu kada su akademci čekali duže od pola godine između diplomiranja i pripravničkog staža, kao i između pripravničkog staža i zasnivanja radnog odnosa.&nbsp;
- Upravo takva praksa usporavala je rad policije, uskraćujući mlade obrazovane ljude da obavljaju poslove za koje su se školovali i obučavali, a čiji angažman je od neprocjenjivog značaja za unapređenje bezbjednosti na svim nivoima - naveo je Šaranović.&nbsp;
On je kazao i da vjeruje da će Uprava za ljudske resurse u najkraćem roku sprovesti sve potrebne radnje kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme i omogućili da skoro stotinu mladih i školovanih ljudi započne pripravnički staž u Upravi policije

Šaranović: Jačamo policiju prijemom 96 pripravnika sa Policijske akademije

Zaposleni u Policijskoj akademiji u Danilovgradu primaće uvećanu zaradu u iznosu od 13 odsto od 1. januara - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Vlada je, na prijedlog ovog resora, kako se navodi u saopštenju, na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog Kolektivnog ugovora o izmjeni Kolektivnog ugovora za Policijsku akademiju iz Danilovgrada.
Ovim izmjenama predviđeno je uvećanje zarada zaposlenima u toj obrazovnoj ustanovi u iznosu od 13 odsto, koje će se primjenjivati od 1. januara 2025. godine.
- Na ovaj način zarade zaposlenih u Policijskoj akademiji se usklađuju sa uvećanjima zarada prosvjetnih radnika iz jula i septembra mjeseca - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Veće plate zaposlenima u Policijskoj akademiji od 1. januara

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija iskazala je potrebu za upisom polaznika po Obrazovnom programu za zanimanje zatvorski policajac/ka u JU Viša stručna škola "Policijska akademija" za 2025-2026. godinu.
Ministarstvo pravde je ovaj zahtjev ocijenio opravdanim, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
- Obrazovanjem polaznika po ovom obrazovnom programu će se stvoriti uslovi da se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zapošljava kadar stručno osposobljen za obavljanje veoma specifičnih poslova na koji način će se sa jedne strane ojačati kadrovski kapaciteti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i povećati nivo bezbjednosti u Upravi, a sa druge strane povećati nivo poštovanja ljudskih prava lica lišenih slobode, a samim tim i izbjeći eventualni troškovi postupaka kako pred nacionalnim tako i pred međunarodnim institucijama zbog kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda – navedeno je u tom dokumentu.
U informaciji se podsjeća da UIKS u ovoj godini nije inicirala raspisivanje konkursa za upis 26 polaznika za zanimanje zatvorski policajac/ka za školsku 2024-2025. godinu, pa sredstva opredijeljena za ovu namjenu, u iznosu od 248.537,12 eura, nijesu iskorišćena.&nbsp;
<h2>U policiji posao dobila 22 polaznika</h2>
Obrazovni program za zanimanje zatvorski policajac/ka licenciran je tokom 2010. godine u Policijskoj akademiji u Danilovgradi.&nbsp;
Polaznici Prve generacije, njih 26, školovanje su uspješno završili i zvanje zatvorski policajac/ka stekli tokom jula 2012. godine.&nbsp;
Nakon obavljenog pripravničkog staža, 22 polaznika zasnovali su radni odnos u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija broj sistematizovanih izvršilaca iznosi 661, od čega je popunjeno 459 izvršilaca.&nbsp;
Od popunjenog broja izvršilaca u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija samo 20 zaposlenih ima zvanje zatvorski policajac/ka stečeno po Obrazovnom programu za zanimanje zatvorski policajac/ka.&nbsp;
- Imajući u vidu broj sistematizovanih izvršilaca u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, postojeći broj službenika od kojih samo njih 20 ima zvanje zatvorski policajac/ka stečeno po Obrazovnom programu za zanimanje zatvorski policajac/ka, a posebno imajući u vidu broj pritvorenih i zatvorenih lica koja se nalaze u svim organizacionim jedinicama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija sa ukupnim kapacitetom od 1.333 lica, to je 0,37 službenika na jednog zatvorenika, a prosječne vrijednosti na nivou država članica Evropske unije kreću se od 0,6 do 0,8 službenika na jednog zatvorenika – navedeno je u Vladinoj informaciji.

Tamara Klikovac

1250x600

UIKS-u potrebni policajci, traže upis polaznika na Akademiju u Danilovgradu

Odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Miloš Pižurica podnio je ostavku na odborničku funkciju, prenosi Portal Analitika.
Njegova ostavka biće verifikovana na sjednici Skupštine Glavnog grada 15. maja.
Pižurica nije naveo razlog podnošenja ostavke. 
Za sada nije poznato ko će ga zamijeniti na ovoj funkciji jer Izborna komisija Glavnog grada nije dostavila izvještaj o popuni odborničkog mjesta.

Pižurica podnio ostavku na odborničku funkciju

Kotoranka M.G.V. (31) osuđena je na 31 dan zatvora zbog upravljanja vozilom pod desjtvom kokaina.
Njoj je danas suđeno u hitnom postupku, a dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca.
Izrečena su joj i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije.&nbsp;

Kotoranka završila u zatvoru zbog vožnje pod dejstvom kokaina

U Modernoj galeriji sjutra će biti otvorena izložba "Lavirint devedesetih", koja je usmjerena na emocije iako donosi saznanja, obilje potisnutih, zaboravljenih i nepoznatih podataka, ali nas prije svega vraća u neizvjesnost i strahove devedesetih - saopšteno je danas na konferenciji za medije Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Istoričarka Dubravka Stojanović, jedna od autorki izložbe, osvrnula se na dosadašnji put ove inicijative i najavila značajne planove za budućnost.
- Prvu izložbu “Lavirint 90ih” imali smo u Beogradu 2023. godine, to je bila pilot izložba - proba kako to korespondira sa građanima, koliko je interesovanje… Prošle godine u maju izložba je postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, gdje je tokom ljeta vidjelo oko 7.000 posjetilaca, a reakcije su bile snažne i emotivne. Svaka nova postavka, uključujući i ovu u Podgorici, predstavlja za nas priliku da ponovo razmislimo o izložbi, da vidimo koji eksponati komuniciraju sa publikom, šta treba dopuniti ili promijeniti. Na taj način, izložba je uvijek nova i živa - istakla je Stojanović.
Najavila je da se 2. juna u Beogradu otvara Muzej devedesetih, koji će imati stalnu postavku.
&nbsp;Pisac i jedan od autora izložbe Igor Štiks kazao je da lavirint devedesetih kao tema ostaje sa nama, nikako da nas pusti.
- To breme i mladi osjećaju danas, kroz slične ideologeme, osobe i probleme protiv kojih se bore. Ova izložba je pokušaj da tu dekadu prikažemo drugačije - slojevito, kompleksno, ne samo kroz bol, već i kroz humor, noćni život, fragmente sreće. To je izložba i za one koji su je proživjeli, i za one koji je tek upoznaju. Ona otvara prostor za nova pitanja, za regionalno razumijevanje i drugačiji javni razgovor o nasljeđu devedesetih - rekao je Štiks.
Izložba se, prema njegovim riječima, posebno obraća mladima, ali nije namijenjena samo njima.&nbsp;
- Namijenjena je i onima koji su tada odrastali s osjećajem da im je jedan mogući život oduzet - život koji se mogao dogoditi, ali je, umjesto toga, skrenuo na drugi i neželjeni kolosijek - poručio je Štiks.
&nbsp;Direktorica Javne ustanove Muzeji i galerije Podgrice Ivana Ćupić kazala je da je vrlo zahvalna autorima i Centru za građansko obrazovanje što su ih prepoznali kao partnere i posebno je srećna što će biti domaćini, kako ističe, izložbe godine.&nbsp;
- Ovo se poklapa sa jubilejom - 75 godina naše ustanove i postaje reprezent naše proslave. Prvi put sam “Lavirint devedesetih” vidjela u Sarajevu. Namjenski otišla sam da je pogledam, jer sam osjećala da se ta tema duboko tiče svih nas. Devedesete su možda formalno prošle, ali za nas koji smo tada bili na pragu srednje škole, to je bilo vrijeme kada smo počeli da razvijamo svoje prvo kritičko mišljenje. Potajno sam priželjkivala da 'Lavirint 90-ih' dođe i kod nas, u naš prostor. Sada, kada se to ostvaruje zaista osjećam zadovoljstvo - rekla Ćupić.
Saradnica na programima u CGO Maja Marinović istakla je da ova izložba ima umjetnički i edukativni karakter.&nbsp;
- Želimo da na jedan alternativan način komuniciramo činjenice, posebno sa mladima, kojima je značajan dio onog što ćemo predstaviti nepoznat - navela je Marinović.
Ona je podsjetila na nalaze istraživanja, u okviru ovog projekta, koje je pokazalo je da školski sistem ne pruža gotovo nikakvo znanje periodu 90-ih, a da je u javnom prostoru mnogo manipulacija i dezinformacija.&nbsp;
- Ipak, ohrabrujuće je što gotovo 80 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da su događaji iz tog doba i dalje važni za današnje društvo, što je smjernica za interes za kvalitetno i odgovorno obrazovanje o tom dijelu prošlosti. I zato projekat „Muzej 90-ih“ teži da kroz istorijske činjenice, kulturni izraz i kritički dijalog otvori to poglavlje i učini ga dostupnim svim građanima i građankama - kazala je ona.
Otvaranje izložbe zakazano je za sjutra u 20 sati, nakon čega će postavka biti dostupna široj javnosti svakog dana (osim ponedjeljkom) u Modernoj galeriji od 9 do 20 sati, do 13. septembra.
Izložbu „Lavirint devedesetih“ u Podgorici realizuje Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore.&nbsp;
- Izložba je nastala kao dio projekta „Muzej 90ih - regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekat koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora - navodi se u saopštenju.

Otvaranje izložbe "Lavirint devedesetih" sjutra u Modernoj galeriji: Usmjerena na emocije, ali nas vraća u neizvjesnost i strahove tog vremena

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori u potpunosti je saglasno sa stavovima Zaštitnika ljudskih prava kojim se insistira na poštovanju načela nediskriminacije i jednakosti, kao i građanskog i sekularnog karaktera države Crne Gore.
Podsjećamo, Ombudsman je usvojio pritužbu Akcije za ljudska prava (HRA) i utvrdio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prekršilo načelo zabrane diskriminacije isticanjem amblema sa kapelom na Lovćenu na uniformi Specijalne jedinice policije tokom takmičenja „Dubai SWAT Challenge“. Ombudsman je preporučio MUP-u da amblem izmijeni u skladu sa građanskim i sekularnim karakterom države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fombudsman-policijski-amblem-s-kapelom-na-lovcenu-diskriminise-mup-u-nalozeno-da-ga-izmijeni&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Potpuno smo uvjereni da su takav nalaz i mišljenje ispravni i kada se radi o uniformama Specijalne jedinice Uprave policije i kada je riječ o bilo kojoj drugoj pojavi u javnim službama gdje se mora viditi računa građanskom karakteru države i njrnoj multietničkom društvenom biću. Svaka simbolika, makar koliko bila istorijska ili tradicionalna, ukoliko je jednovjerska, narušava multivjerski karakter i izaziva reakciju kod pripadnika druge zajednice koja sebe ne može prepoznati u toj simbolici - navodi se u saopštenju Bošnjačkog vijeća.
Smatraju da treba principijelno ukazivati na ove pojave, nezavisno od koga dolaze, i da li je riječ o ovoj ili nekoj ranijoj Vladi.
- Podsjećamo da u Crnoj Gori živi petina stanovništva islamske vjere kojima, takođe, kao i ostalim građanima, pripadaju ove javne službe. Zbog toga tražimo i da se u ovom slučaju, u potpunosti, poštuje načelo nediskriminacije i uklone obilježja u svim znamenjima i oznakama državnih službi koja ne oslikavaju multietnički i multivjerski karakter Crne Gore - poručuju iz Bošnjačkog vijeća.

Bošnjačko vijeće podržava stavove Ombudsmana: Jednovjerskim obilježjima nije mjesto u javnim službama

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Bivšem dugogodišnjem agentu i službeniku Uprave policije Dušku Goluboviću određen je pritvor do mjesec dana - saopšteno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Tu odluku je donio sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović, kako nam je rečeno, zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
Advokat Golubovića, Velibor Marković, je saopštio Portalu ETV da će se žaliti na ovu odluku. On je ukazao i da nije prihvaćen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da se Goluboviću pritvor odredi po tački 4 ZKP-a, odnosno zbog težine krivičnog djela, a osporivši osnove po kojima mu pritvor jeste određen, saopštio da će tražiti ukidanje ove odluke.
Golubović je uhapšen u petak ujutro po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca, a nakon saslušanja u Tužilaštvu određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću.
Njegov branilac, advokat Velibor Marković kazao je da su juče pretreseni objekti Golubovića na Žabljaku, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca.
- Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković.

Tag: policijska-akademija