Vrijeme je da nakon godinu Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera &nbsp;krene sa nekim novim i možda strožijim mjerama kad su u pitanju plastične kese, ali i kad je u pitanju plastika za jednokratnu upotrebu - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Vanja Cicmil iz NVO Zero Waste Montenegro.
Prije godinu je stupio na snagu Zakon o zabrani upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu. Za godinu primjene odredbi ovog zakona, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, saopšteno je iz iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Svjesni izazova, Eko fond raspisao je poziv nevladinim organizacijama za projekte o štetnosti upotrebe plastičnih kesa, a sve to sa ciljem podizanja svijesti o zaštiti životne sredine.
Zabrana kesa prije godinu, kaže Cicmil, od 15 do 50 mikrona donijela je određeni pomak i jeste to bila prekretnica, ističe ona, što se tiče Crne Gore i to je nešto za šta se NVO Zero Waste zalaže još od osnivanja.
- I dalje vidimo izazove, tačnije imamo već druge neke kese koje se nalaze na tržištu i koje se masovno koriste. Kada smo radili te prve analize i kada nije bilo nikakvih podataka koliko se kesa stavlja na tržište mi smo još 2019. došli do brojke da se prosječno jedan stanovnik Crne Gore potroši oko 300 kesa godišnje. Sada imamo situaciju da imamo deblje kese, kese se manje troše, međutim deblja kesa znači i više resursa koji su potrebni za proizvodnju jedne te kese, tako da ja ne bih više brojala ovaj napredak u samom broju kesa, već u broju mikrona, odnosno u tome koliko je resursa utrošeno da se proizvedu kese koje su stavljene na tržište Crne Gore - rekla je Cicmil.
Kaže da su od Eko fonda dobili podatak da je oko 900.000 naknade za deblje kese prikupljeno, pa ako je 3 euro centa naknada za kesu dolazi se do brojke da je na tržište stavljeno 30 miliiona debljih kesa, jer u to, kako tvrdi, ne ulaze tanke kese koje se dijele besplatno.
- Novac od Eko fonda je oprijedeljen za kampanju o podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa. Eko fond je upravo sada raspisao ovaj konkurs gdje se pozivaju nevladine organizacije da predlože projekte do 10.000 eura, biće podržano 10 projekata, što je iznos čitave te kampanje ovog prvog poziva 100.000 eura, a za ovih ostalih 800.000 eura očekujemo da će biti transparentno od strane Eko fonda na koji način su se utrošila ta sredstva - istakla je Cicmil.
Agencija za zaštitu životne sredine istakla je podatak da je količina plastičnih kesa na deponijama smanjena za čak 70 posto, a Cicmil smatra da taj podatak ne odgovara stanju na terenu, iako postoji određeni napredak stanje na terenu i dalje upozorava da nije postignut željeni napredak.
- Mi vidimo da u prodavnicama ljudi sve više nose cegere &nbsp;i da je to već postalo prilično popularno, čak i kao neki modni detalj, ipak mislim da je 70 posto pretjerano i možda ne predstavlja neko realno stanje - zaključila je Cicmil.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Cicmil: Na tržištu su druge kese koje se masovno koriste, željeni napredak još nije postignut

Za godinu primjene odredbi Zakona o upravljanju otpadom, koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, kazali su "Danu" iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Odredbe Zakona o upravljanju otpadom, kojim se zabranjuje upotreba laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, stupile su na snagu 20. oktobra prošle godine. U Ministarstvu ekologije navode da su ostvareni pozitivni efekti u pogledu smanjenja plastičnog otpada.
– Primjenom odredbi Zakona o upravljanju otpadom, kojima je uvedena zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, ostvareni su značajni pozitivni efekti u pogledu smanjenja količina plastičnog otpada i podizanja svijesti građana o važnosti zaštite životne sredine. Zabilježen je pad potrošnje tankih plastičnih kesa u maloprodaji za oko 50 odsto u odnosu na period prije stupanja na snagu zakonskih odredbi. Time je ova mjera doprinijela smanjenju količina plastičnog otpada koji završava na deponijama i u prirodi – poručili su iz Ministarstva ekologije.
Iz resora ministra Damjana Ćulafića navode da je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u periodu od novembra 2024. do maja 2025. godine, po osnovu naknade od 0,03 eura po plastičnoj kesi, jedan od najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori uplatio oko 178.000 eura.
– Na nivou svih obveznika, ukupno naplaćena sredstva u istom periodu procjenjuju se na više od milion eura na godišnjem nivou. Ova sredstva uplaćuju se u Fond za zaštitu životne sredine i koriste se za sprovođenje programa usmjerenih na smanjenje plastičnog otpada i promociju cirkularne ekonomije – navodi se u odgovorima Ministarstva.
Ćulafić je krajem maja kazao da Ministarstvo planira da, u cilju dodatnog smanjenja štetnog uticaja plastičnih kesa na životnu sredinu, poveća naknadu koju prodavci plaćaju za plastične kese debljine zida preko 50 mikrona.
"Dan" je pitao Ministarstvo da li u ovom trenutku imaju projekciju koliko bi mogla iznositi naknada.
– Ministarstvo kontinuirano analizira efekte zabrane i razmatra dodatne mjere koje će doprinijeti potpunom izbacivanju plastičnih kesa iz upotrebe. Dugoročni cilj je da se potrošači u potpunosti prebace na trajne i višekratne alternative, čime bi se plastika jednokratne namjene postepeno u potpunosti eliminisala iz svakodnevne upotrebe – odgovorili su iz tog resora.
Povećanje naknade uz široke konsultacije
Ćulafić je ranije kazao da će se odluka o povećanju naknade donijeti uz široke konsultacije sa relevantnim institucijama, predstavnicima privrede, komunalnim preduzećima i civilnim sektorom.
Prema njegovim navodima, povećanje naknade nije cilj sam po sebi, već dio šire politike koja podrazumijeva odgovorno upravljanje otpadom, očuvanje prirodnih resursa i podizanje ekološke svijesti, dok će se sredstva prikupljena po tom osnovu isključivo usmjeravati na informisanje javnosti, edukativne kampanje i projekte koji doprinose zaštiti životne sredine.

Ministarstvo ekologije od kesa naplatilo preko milion eura

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i funkcioner Evropskog saveza osvrnuo se na rast cijena plastičnih kesa u prodavnicama poručujući da od ekologije nema ništa pošto su kese i dalje u opticaju.
Jedina promjena je, ukazuje on, udar na finansije građana.
- Bravo za Demokrate. Odlično ste nam ovo riješili - kazao je poslanik SD.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Zirojević: Kese i dalje u opticaju, jedina promjena udar na finansije građana - bravo za Demokrate

Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od danas su zabranjeni u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.
Za nepoštovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40 hiljada eura.
Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 20. aprila, a primjena njegovih pojedinih odredbi, među kojima i onih koje se odnose na plastične kese i plastiku za jednokratnu upotrebu, predviđena je nakon šest mjeseci od stupanja na snagu.
Prema zakonu, zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.
Za kese debljine zida više od 50 mikrona plaća se naknada od 0,03 eura.
Pored plastičnih kesa, biće zabranjene plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.
Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, kako bi se uticalo na smanjenje količine tog otpada na deponijama.

Od danas zabrana upotrebe plastičnih kesa

Limeni nelegalni objekat na Rumiji hoće iz političkih, a ne pravnih razloga, da legalizuje ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića - poručio je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon jučerašnje objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovicev-resor-prihvatio-prijedlog-spc-pocinje-proces-legalizacije-crkve-na-rumiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj objekat, kako je 2005. rekao prof.dr Novak Kilibarda, je glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati.
Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti.
- I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1987488507506655619%3Ft%3DaNs7twItBccVak2Prm_lPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.
Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.
Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.
Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Adžić: Režim hoće iz političkih razloga da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji, zakonski ga treba ukloniti

Jedan od mitropolita Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori (SPC), Metodije Ostojić je nastavio seriju pomena ljudima i oružanim formacijama koje su bile vjerni saradnici fašista i nacista. U svom ustaljenom maniru Ostojić je, na manifestaciji koju je ovoga puta upriličio na Krnovu, ponovo besjedio suprotno istorijski utvrđenim činjenicama. Nastavljena je kampanja istorijskog revizionizma o kojoj je Raskrinkavanje.me, u posljednje vrijeme, pisalo u više navrata.
Jedna od poruka sa spomenutog događaja je glasila:
“...Zato su bile hiljade i hiljade pripadnika tog pokreta, samo su dvije brigade bile crnogorske, partizanske, i to je bila manjina koja je posle na ovim prostorima zločin činjela nad većinom i zato su bez suda i presude stotinama ubijali pa i ovdje na ovom mjestu bez suda i presude, nevinih ljudi mladost od 18 do 20 i neke godine…”
Pisati tekst koji raskrinkava tvrdnju da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske” za one koji dobro poznaju istoriju Narodno oslobodilačke borbe (NOB) može zvučati prilično banalno. I sama ideja da se na ovaj način utvrđuju bilo kakve istorijske istine – vjerovatno još banalnije.
Ipak, za one koji se manje razumiju u istorijske činjenice zbog nedostataka u školskim programima ili stalne izloženosti konstantnim dezinformacionim kampanjama koje plasiraju ovakvi stručnjaci za događaje, važno je prikazati istinite istorijske fakte:
NOB je bila jugoslovenski pokret i izuzev nekoliko izuzetaka (npr. Slovenija), već od kraja 1942, a naročito nakon bitaka na Neretvi i Sutjesci, geografske ili nacionalne odrednice njenih jedinica nijesu značile previše, jer su ondašnje brigade ili druge jedinice, masovno popunjavane od ljudi sa terena na kojima su se te jedinice našle u datom momentu.
Prve dvije brigade sa pridjevom crnogorske osnovane su u proljeće 1942. godine. Možda je čak i važnija informacija o tim dvijema jedinicama da su bile i “proleterske” što je onda predstavljalo elitnu jedinicu, udarnu pesnicu NOB koja je sposobna za izvođenje najsloženijih operacija.
Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je juna 1942. godine. U njen sastav su ušli: dva bataljona Lovćenskog i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmitorskog NOP odreda. Njen prvi komandant bio je Peko Dapčević.
O postignućima ove jedinice napisano je mnoštvo knjiga, članaka i stručnih analiza. Umjesto analize tako obimne istorijske građe, ovdje ćemo podsjetiti na nešto mnogo važnije - na onu čuvenu poruku Četvrte brigade svom Vrhovnom štabu u toku bitke na Sutjesci:
“Dogod budete čuli na Ljubinom grobu pucanje naših pušaka, Nijemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera”
Peta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je takođe u junu 1942. godine. Njen sastav su činila tri bataljona Nikšićkog partizanskog odreda i jedan bataljon Zetskog partizanskog odreda. Njen prvi komandant bio je Sava Kovačević.
Šesta crnogorska udarna brigada formirana je u novembru 1943. godine u blizini Kolašina. Činili su je borci iz pet partizanskih odreda: Durmitorskog, Nikšićkog, Zetskog, Lovćenskog i Komskog. Prvi komandant brigade bio je Veljko Žižić.
Sedma crnogorska omladinska udarna brigada „Budo Tomović“ formirana je u decembru 1943. godine u Kolašinu. U njen sastav ušli su omladinci i omladinke iz gotovo cijele Crne Gore. Njen prvi komandant bio je Niko Strugar.
Ovdje valja napomenuti da je baš ova brigada počinila “zločin” nad formacijama o kojima mitropolit Ostojić daje pomen i besjedu koja je inspiracija za ovaj tekst, a koji se u najkraćem sastoji u sljedećem: Sedma je, od njemačko-četničkih napada, branila improvizovani aerodrom u Breznima sa kojeg su saveznički avioni 1944. evakuisali preko 1000 ranjenih i bolesnih partizana.
Nakon okončanja evakuacije, brigada je uništila četnički Gvozdeni puk i nanijela mu gubitke od oko 350 mrtvih i oko 180 zarobljenih. Da ne budemo nepravedni, treba spomenuti i Osmu, Devetu i Desetu crnogorsku brigadu i Prvu bokeljsku brigadu koje su osnovane 1944. godine i koje su se takođe borile protiv nacista i njihovih domaćih saradnika.
Učešće Crnogoraca i Crnogorki u NOB se, naravno ne završava učešćem u “crnogorskim” brigadama. Oni su se, mimo spomenutih brigada, na pozicijama od Vrhovnog štaba do seoskih, terenskih jedinica borili protiv fašista, nacista i njihovih domaćih pomagača.
Crnogorski bataljoni su činili i gotovo trećinu elitne Prve proleterske udarne brigade, formirane 21. decembra 1941. godine u Rudom. Njeni prvi komandant je bio Koča Popović, a kasnije i Danilo Lekić „Španac“. Lekić, rodom iz Kralja kod Andrijevice, bio je jedan od najistaknutijih crnogorskih boraca i komandanata u NOB-u.
O tome kako se borila Prva brigada ostalo je veoma zanimljivo svjedočenje Antonija Isakovića u momentu proboja obruča na Sutjesci:
“Dobro pamtim. Danilo Lekić je komandovao: "Prva proleterska - juriš!!" I, verovatno, ja mislim da je to jedini put kad je cela Prva proleterska jurišala. Preko te čistine. Svi smo bili u istom streljačkom stroju. Prvi put, svi... i sve komande četa, i svi štabovi bataljona i štab brigade, i Španac (Danilo Lekić) i Plavi su bili u jurišu, i svi kuriri, i svi kuvari, i svi bolničari... Sve je izašlo tu, koliko nas je bilo. Mi smo krenuli. I svi smo znali: nema nazad! Mi moramo tamo!”
Posebno je bila izražena veza crnogorskih boraca sa dalmatinskim jedinicama. Najistaknutiji primjer je Ljubo Vučković, rođen u Ljubotinju kod Cetinja, koji je bio komandant, takođe elitne, Druge dalmatinske udarne brigade. Pod njegovom komandom, brigada se proslavila u nekim od najtežih bitaka, uključujuči Neretvu i Sutjesku.
Ova brigada je u veoma teškim uslovima prešla preko srušenog mosta na Neretvi kod Jablanice 6. marta 1942. godine i na taj način omogućila partizanskim jedinicama proboj obruča i važnu pobjedu.
Za kraj ovog teksta dajemo svjedočenje jednog od neposrednih aktera o ovom događaju Bruna Vuletića:
“Stravično izgleda nasip pruge. Veoma strmo, gotovo okomito usjekla se obala od okna dubokog kanjona. Izgleda nam da ćemo se, spuštivsi se na dno kanjona, moći dohvatiti posrnule konstukcije i verući se preko njezinih rešetki prebacivati na drugu obalu. Oko sredine, gdje je most prepolovljen, moraćemo kroz vodu, ali držeći se konstrukcije ipak će se proći. Teže izgleda na lijevoj obali gdje se konstrukcija odvojila od nasipa i duboko skliznula u kanjon. Ostale su samo povezne tračnice s pragovima poprijeko kao viseće ljestve. Ako pragovi nijesu truli, što ne možemo ocijeniti, onda ćemo se uz njih moći uzverati na nasip. Na nekoliko metara od ivice nasipa nalazi se bunker s četničkom posadom i teškim mitraljezom...
...Od kretanja boraca pred nama opasno se njišu i škripe tračnice. Balansirajući kao na konopcu, održavamo ravnotežu. Samo da izdrže te ljestve, strapim da se ne odvoje i zajedno s nama ne survaju u dubinu...
...Četnici postaju aktivniji, očito se spremaju na juriš i to čine na vrlo bučan način. Borba se sve više razgara i vatra pušaka i mitraljeza sve je jače prošarana eksplozijama bombi. Grupe četnika pucajući i vičući preskaču nisku ogradu naslaganog kamenja i kreću na juriš. Otvaramo vatru... Poneki padaju pokošeni našom vatrom, ali stroj produđava naprijed. I tada, oglasi se s čuke lijevo od nas najprije jedan, a onda i drugi mitraljez. Stroj četnika posrnu pod udarima neprekidne vatre s boka, produži još par koraka kao nošen inercijom, zatim se rasu i preživjeli počeše bježati. Krenusmo u protujuriš. Pokolebani četnici nisu izdržali naš nalet. Izlaze bradonje s dignutim rukama i počinju se masovno predavati, te mole za milost, kao da nam čas prije nijesu prijetili da će nas poklati...”
Na osnovu svega nabrojanog jasno je da je jedan od čelnika SPC rekao neistinu i da memoari i svjedočenja, ali i istorijske činjenice demantuju njegovu tvrdnju - “da su samo dvije brigade bile crnogorske, partizanske”.
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Metodije se zabrojao: Koliko je zapravo crnogorskih partizanskih brigada?

Kolašinac M.D. (42) uhapšen je u Podgorici pošto je sinoć pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,65 g/kg vozio suprotnom trakom na Bulevaru Vilija Branta u naselju Zlatica.
To je, kako su naglasili u policiji, zabilježeno na fotografijama i snimcima ostalih učesnika u saobraćaju.
M.D. je priveden Sudu za prekršaje u Podgorici gdje je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana i novčanom kaznom u iznosu od 300 eura.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su sinoć, postupajući po prijavi građana, identifikovali i zaustavili vozača sa snimaka i fotografija objavljenih na društvenim mrežama, na kojima je zabilježeno kršenje Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i ugrožavanje ostalih učesnika u saobraćaju - naveli su u saopštenju.
Uprava policije zahvaljuje građanima na saradnji i pravovremenom ukazivanju na neodgovorne i opasne vozače.
- Potvrđujući da zajedničkim djelovanjem doprinosimo većoj bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i podižemo nivo saobraćajne kulture - dodali su oni.
Uprava policije će, poručuju, nastaviti da preduzima odlučne mjere protiv svih koji svojim ponašanjem ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju.

Kolašinac uhapšen pošto je pijan vozio suprotnom trakom u Podgorici

Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je potonuo brod koji je prevozio oko 90 migranata kod morske granice između Malezije i Tajlanda, objavila je danas malezijska policija, navodeći da traže još dva nestala broda.
Nesreća se dogodila u blizini tajlandskog ostrva Tarutao, sjeverno od Langkavija, malezijskog turističkog područja.
Šef regionalne policije Adzli Abu Shah rekao je lokalnim medijima da se brod navodno prevrnuo prije tri dana,prenosi Hina.&nbsp;
On je rekao da prvi rezultati istrage ukazuju na to da se skupina od 300 ilegalnih migranata iz Burme prvo ukrcala na veliki brod koji ih je odveo blizu Malezije, a kako su se približavali granici naređeno im je da se podijele u tri manja broda, od kojih je svaki prevozio &nbsp;oko100 ljudi.
- Za sada je pronađeno je 11 osoba, uključujući jedno tijelo - rekao je šef pomorske uprave savezne države Kedah Romli Mustafa upozorivši da bi se na moru mogle pronaći i druge žrtve.&nbsp;
Malezija prihvata hiljade migranata koji dolaze iz siromašnijih azijskih zemalja, od kojih su mnogi bez papira i rade u građevinarstvu ili poljoprivredi, a takvi prelasci često su opasni i završavali su brodolomom.

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Smrt vojnika Dejana Božovića u avgustu, tokom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, nije i nikad neće biti zaboravljena. Snažna reakcija društva bila je lijek na ranu koja i dalje boli. Braća Šahović pokrenula su akciju prikupljanja pomoći, organizovan je i humanitarni marš, a Dejan je odlikovan ordenom za hrabrost.
Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila je stipendiju za školovanje njegove djece. Njegova prodica danas zahvaljuje svima koji su odlučili da pruže pomoć i utjehu.
Skoro su tri mjeseca od dana kada je Crna Gora izgubila jednog od svojih najboljih sinova.
Neko koga je krasila ogromna hrabrost.
Mlađi vodnik Vojske Crne Gore, Dejan Božović, poginuo je u avgustu, bio je čovjek lavljeg srca.&nbsp;
Danas, prvi put, njegova porodica govori o svemu, o Dejanu , o gubitku, i o snazi koja ih drži.
Vladica Božović, supruga preminulog Dejana Božovića kaže da tog dana kad je otišao na zadatak i da je znao da ide u smrt on bi otišao ipak.
Cistijerna kojom je išao na interevenciju sletjela je u provaliju u teško pristupačnom i tih dana dimom obavijenom rejonu Kuča. Dejan je na mjestu stradao. 
 
- Sat vremena prije nego što se sve to izdešavalo čuli smo se, razmijenili te informacije, šta ko radi od nas, gdje su djeca. To je nažalost bio posljednji put da smo se čuli. To je bio taj razgovor, i naše uobičajeno volim te - kazala je Vladica.&nbsp;
Tišinu će zamijeniti neizmjerna tuga i bol, pomiješani potom sa osjećanjem ponosa na supruga, oca, brata i sina koji je dao život pokušavajući da zaštiti drugog. Uslijedili su prilozi građana, humanitarni marš, orden za hrabrost - sve to postalo je simbol zahvalnosti Dejanu i njegovoj žrtvi. 
 
Boro Božović, otac preminulog Dejana Božovića kaže da mu ublažava bol što je Dejan bio takav.&nbsp;
- Ja imam još dva sina a sa njim sam bio kao drug. On se stalno šalio. Narod ga je pohvalio. Kad me sretnu ljudi govore evo oca onog vojnika. Šta ću, takva je sudbina, pošao je na zadatak - rekao je on. 
 
Dejanova smrt potresla je cijelu zemlju.
Građani, dijaspora, kolege, svi su se ujedinili da pomognu njegovoj porodici.
Za Vladicu i njenu djecu, život bez Dejana nikada neće biti isti.
Ali sjećanje na njega i zahvalnost naroda ostaće kao dokaz da heroji ne umiru.

Supruga Dejana Božovića: Da je znao da toga dana ide u smrt ipak bi otišao

07.11.
22:00h
Najvjerovatnije je da su glasači Demokrata kao ona publika koja gledajući in vivo ili na TV mađioničara vjeruje da on zbilja može da uradi ono što im izgleda da radi.
Kako drugačije objasniti onako opuštene i lagodne nastupe Bogdanovića u kojima prijeti pesnicama države, jurišom države, kako će mjaukanje odlijegati planinama kad neki krenu na neke.
Zar im članstvo ne misli da je Koprivica zbilja naplatio 28 miliona poreza.
Zamislite da ti ljudi mrze crnogorska drva za ogrijev i da im misle isto što i Bemaxu, koji CG budžetu najviše daje.
Niko se od Crnogoraca ogrijao ne bi.
Naša je sreća što je njima ishod svega onoga što rade i čime prijete - nepoznat.
A nepoznat im je nezavisno od sile kojom prijete, spinovanja, neznanja, brutalnog targetiranja i svega drugog na čemu im počiva trud.
Mržnja je najveći beskraj. Koja ne trpi razloge.
Na negativnoj emociji niko nije uspjeh sazidao i takav primjer kroz istoriju ne poznajete.
P.S: Plašim se života koga bih bio prinuđen da se stidim. Ili dođem u situaciju da se samoubistvom sačuvam.
P.S. 1: Od nepismenosti se vremenom može i neka pristojna vrlina napraviti.
Od polupismenosti se niko još nije spasio.
Posebno ako je stečena diplomom, recimo, u okolini Mrčajevaca.

Nepoznat ishod

Žan Pol Sartr reče: „Postoje samo dvije vrste ljudi sa kojima ne mogu da izađem na kraj: to su oni koji sve znaju i oni koji ne znaju ništa“. Postoji i treća, Pole, oni koji ne znaju ništa, a misle da znaju sve! Takve mi imamo u Crnoj Gori i, što je najgore, odlučuju o sudbini države. Hoće li i svijet to shvatiti zavisi od toga da li će svjetska politika postati suštinska umješnost ili će ostati na nivou forme i površnosti kao danas. Zohran Mamdani, 35-godišnji musliman, rođen u Ugandi, socijalista, pobijedio je na izborima u Njujorku sa osvojenih 50,3% osvojenih glasova. Nažalost, svijet je tako ustrojen da politička situacija u Americi u velikoj mjeri utiče globalno na onaj dio svijeta koji, s pravom ili ne, nazivamo demokratskim i civilizovanim svijetom. O tome kakve vibracije šalje svijetu današnja Amerika govori i to da je predśednik Amerike Donald Tramp prijetio Njujorčanima da će im uskratiti federalna sredstva, koja zakonski pripadaju Njujorku, ukoliko izglasaju Mamdanija. I nije samo Njujork slika da se Amerika polako budi iz bunila trampizma i politike koja teži autokratiji, samoljublju, samovolji i prizemnom populizmu. Demokrate su osvojili izbore i u Virdžiniji i u Nju Džersiju. Volio bih da vjerujem da se radi o trendu koji će imati odraza na čitavu zapadnu hemisferu. <h2>IZVJEŠTAJ EK</h2> To je veoma važno i za Evropu, u kojoj je počeo da raste broj autokratskih režima zasnovanih na golom populizmu, lažima, uzurpaciji medija i ugroženosti njihovih sloboda, konzervatizmu i antievropskim tendencijama. Takvoj Evropi je trebalo dugo vremena da shvati na primjeru Srbije da politički interesi koji ne uvažavaju demokratske i vrijednosne standarde na kojima je formirana EU vodi samo usložnjavanju i komplikovanju političke situacije i priču o ujedinjenoj Evropi čini najobičnijom farsom. Pokazalo se da su bivše socijalističke zemlje izvor najkonzervativnijih političkih ideologija, da su sklonije izigravanju demokratskih principa i povratku autokratskim vođama, zaboravljajući čak i rusku čizmu koja ih je dovela u prošlosti do najrepresivnijih i najbijednijih država i u širem prostoru od Evrope. Ta vrsta evropske površnosti i formalizma u bavljenju zemljama koje pretenduju članstvu u EU u najboljoj mjeri se oličava u najnovijem izvještaju Evropske komisije o „napretku Crne Gore“ u EU integracijama. Niti je taj izvještaj iskren, niti je iskrena namjera Crne Gore da pripodobi politčki sistem evropskim standardima i vrijednostima. Ne znam da li je u pitanju nerazumjevanje crnogorskog jezika da bi se shvatila suština režima u Crnoj Gori, pa se samo slušaju neiskrene izjave na engleskom jeziku crnogorskih zvaničnika, kojima su usta puna EU integracija, dok je sve što rade goli simulakrum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13" data-rendition-name="original" width="987" height="650" loading="lazy" alt="Johan Satler i Milojko Spajić"> <figcaption>NITI JE IZVJEŠTAJ EK ISKREN, NITI JE ISKRENA NAMJERA VLASTI CRNE GORE: Satler i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da riba smrdi od glave pokazuje politički autsajder na čelu vlade, koji niti zna što su mu nadležnosti, niti kako funkcioniše sistem. Tako se bruka da izvršna vlast ne može da se miješa u sprovođenje sudskih presuda, obmanjujući evropske partnere da su tri sudske odluke o nelegalnosti izbora direktora Javnog servisa unutrašnja stvar samog Javnog servisa Crne Gore? Znači li to da sve sudske odluke mogu biti neizvršne ukoliko osuđeni neće da ih prihvati? Je li to pokušava da nam objasni vajni premijer? Njegova potpuna neizanteresovanost za partijsku samovolju u kulturi, bezbjednosnom sektoru i drugim resorima rječito govori da se radi o klasičnom politikantu, nedoraslom za funkciju koju obavlja. Premijer treba da zna da je oduvijеk pоstојаlо suštinsko pitаnjе kаkо unutаr držаvе оgrаničiti njеnu prеvеliku vlаst s јеdnе strаnе, а s drugе, kаkо urеditi оdnоsе izmеđu glаvnih оblikа držаvnе vlаsti. U tome se ogleda da li je neka zemlja demokratska ili ne. Postoje samo dvа оdgоvоrа: јеdinstvо vlаsti i pоdjеlа vlаsti. Pоstојаnjе sistеmа pоdjеlе vlаsti smаtrа sе gеnеrаtоrоm pоlitičkе slоbоdе, јеr uprаvо u tоmе је sаdržаnа prоširеnа idеја о pоlitičkој slоbоdi оgrаničаvаnjеm držаvnе vlаsti iznutrа. Ukoliko, s obzirom da to radite i namjeravate da nastavite da radite, hoćete da izvršna vlast kontroliše sve tri grane vlasti, vaša proevropska retorika je lažljiva, neiskrena i prevarna. <h2>NAJGORA VLADA</h2> U najvećoj mjeri na takvu politiku utiče to što se radi o jednoj od najgorih vlada u istoriji Crne Gore, čega su svjesni svi konstituenti Vlade, pa se međusobno štite tako što se ta, jedna od nabrojnijih vlada u svijetu, održava na međusobnim ucjenama i instiktom za golim održanjem po svaku cijenu. Što je najgore, oni sebe ubjeđuju da su uspješni u poslu koji obavljaju. Za članove crnogorske vlade najbolju definiciju je dao Napoleon Bonaparta riječima da budala ima veliku prednost nad pametnim čovekom: uvijek je zadovoljan samim sobom. Samo pogledajte sektor bezbjednosti; nikad gori, a nikad hvaljeniji od amatera koji ga vode. Zamislite tu hvalisavost time što nacisti, koji su pozivali na smrt jedne nacije, turske, nijesu isprovocirani od strane policije da čine veće nerede, već su im obezbijedili policijsku pratnju dok su vršili krivično djelo izazivanje nacionalne mržnje, sa posljedicama po imovinu žrtava mržnje? Više je nego jasno da je u pitanju biračko tijelo konstituenata vlasti, inače da se radilo o Crnogorcima, a śetimo se Glovo inaguracije nedosatojnog Joanikija 5. septembra 2021. godine, druge bi vaspitne palice pjevale, udružene sa suzavcem i gumenim mecima. Naravno, Crnogorcima nije svojstvena mržnja prema drugim narodima, te takve izlive mržnje prema Turcima ne bi ni bile moguće. Poput kameleona, šovinizam dobija boju prema svom kontekstu, odnosno prema preovlađujućem sistemu vrijednosti koje diktiraju političke „elite“ na vlasti. Nezrelo i budalasto uvođenje viza turskim državljanima govori o jadnom podilaženju vlasti najgorem primitivizmu i šovinizmu, svjesni da se radi istom političkom soju, a nesvjesni štete koju čine državi Crnoj Gori. Da ne pominjemo amaterizam i bruku oko hvatanja napadnutih Azerbejdžanaca i jednog Turčina. Scenario za komediju. <h2>ZLOUPOTREBA MANTIJE</h2> Uostalom, aktuelna vlast podiže spomenik čovjeku koji je blagoslovio navodni pokolj crnogorskih muslimana, fikciju iz Njegoševog „Gorskog vijenca“. „Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom“, poentirao je lik sa spomenika. Nije daleko od slične retorike ni aktuelni Glovo mitropolit Crkve Srbije Joanikije, koji je primio orden predśednika Milatovića namijenjen spomeniku, sa izjavom da su Crnogorci bili „lakomi na śečenje turskih glava“ i da je „to negdje i danas prisutno u nama“. Crnogorci su uvijek poštovali svoje protivnike. Da, mi smo śekli turske glave kad se branila Crna Gora i stavili tačku na ta vremena. Mi nemamo kompleks rajetine, niti potrebu da se svetimo za neka prošla vremena. A nemamo problem ni sa nezavisnošću Kosova i njihovim oružanim snagama. Sveštenicima Crkve Srbije mantija i titula koju nose obezbjeđuje autoritet koji ne zaslužuju i koji zloupotrebljavaju. Oni se, nažalost, obraćaju i mladim ljudima i ljudima ograničenog obrazovanja i sposobnosti da razumiju suštinu vjere, nacije, društva, savremenog svijeta... Njihovo pogrešno tumačenje hrišćanstva ima razoran efekat na njihove sljedbenike, dok uče mržnji, šovinizmu, antievropeizmu, opskurantizmu, veličanju masovnih ubica i ratnih zločinaca, veličanju izdaje, kolaboracije sa fašizmom. Otuda ne čudi da oni koje je takva crkva dovela na vlast strogo vode računa da ne povrijede ośećanja onih koji podižu spomenike zločincima, kriju ih po crkvama i koji su svoje fašisoidne porive izlili na prostor ispred Skupštine Crne Gore. „Sabrao“ ih rahmetli Amfilohije, što bi rekao nedozreli predśednik Crne Gore, koji mjestimično izigrava evropejca dok se redovno dodvorava najprimitivnijoj populaciji u Crnoj Gori, čija su jedina veza sa Evropom njihova prevozna sredstva i garderoba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović i Joanikije Mičović"> <figcaption>CRKVA IZNAD DRŽAVE: Mićović i Milatović(Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  <h2>ŠARENA LAŽA</h2> Kada evropski politikanti sačine političku strategiju ne odstupaju od nje iako ih stvarnost svakodnevno demantuje. Ne smeta meni što su čvrsto riješili da iz političkog oprtunizma prime malobrojnu Crnu Goru u članstvo u EU, bez prava da odlučuje i na probni period. Meni smeta što je primaju u stanju bezakonja, kršenja Ustava i zakona, pretvaranja sudske, tužilačke i bezbjednosne vlasti u partijsku prćiju. Što se ispunjava formalni zahtjev o kompletiranju Ustavnog suda, dok se on formira po direktivama najgorih u vlasti, što se pišu falsifikovane optužnice, što se proganjaju ljudi na osnovu izmišljenih optužbi... Što se strah za slobodu širi, što se daje podstrek mržnji, što se parališe otpor prema nasilju, jer svako može postati žrtva bezakonja i zloupotrebe pravosudne vlasti.&nbsp; Odsustvo prava odlučivanja i probni period govori da EU komesari ipak znaju da je „napredak“ šarena laža i da primaju srpsko-ruskog proksija u svoje redove. Jedino ako se ne uplaše od Filipa Ivanovića, ministra vanjskih poslova Crne Gore, koji im je priprijetio da on neće pristati na takav status. Već su počeli da nose pelene od straha. Prije neki dan mi reče agent BIA-e i FSB-a da samo čekaju da Demokrate postave na čelo ANB-a nekog „Skobaljevića“, pa da kompletiraju fish brain bezbjednosti Crne Gore, uz veselje bezbjednosnih službi Srbije i Rusije i OKG.

Budala je uvijek zadovoljna sobom

Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović juče je ponovo odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se iz Manastira Đurđevi stupovi privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
To je Portalu ETV potvrđeno iz beranskog suda.
Sada bi Vanraspravno vijeće suda trebalo preinači ili potvrdi njenu odluku, a prema našim informacijama, postoji i zakonska mogućnost da joj ovaj predmet bude oduzet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je, inače, 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.
Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.
Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Tag: plasticne-kese