<article><p>Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od danas su zabranjeni u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.</p><p>Za nepoštovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40 hiljada eura.</p><p>Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 20. aprila, a primjena njegovih pojedinih odredbi, među kojima i onih koje se odnose na plastične kese i plastiku za jednokratnu upotrebu, predviđena je nakon šest mjeseci od stupanja na snagu.</p><p>Prema zakonu, zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.</p><p>Za kese debljine zida više od 50 mikrona plaća se naknada od 0,03 eura.</p><p>Pored plastičnih kesa, biće zabranjene plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.</p><p>Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, kako bi se uticalo na smanjenje količine tog otpada na deponijama.</p></article>

<p>Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od danas su zabranjeni u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.</p>
<p>Za nepoštovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40 hiljada eura.</p>
<p>Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 20. aprila, a primjena njegovih pojedinih odredbi, među kojima i onih koje se odnose na plastične kese i plastiku za jednokratnu upotrebu, predviđena je nakon šest mjeseci od stupanja na snagu.</p>
<p>Prema zakonu, zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.</p>
<p>Za kese debljine zida više od 50 mikrona plaća se naknada od 0,03 eura.</p>
<p>Pored plastičnih kesa, biće zabranjene plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.</p>
<p>Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, kako bi se uticalo na smanjenje količine tog otpada na deponijama.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

plastične kese

zabrana upotrebe

Zakon o upravljanju otpadom

Društvo

Od danas zabrana upotrebe plastičnih kesa

<p>NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;</p>
<p>Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".</p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;</p>
<p>Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;</p>
<p>Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".</p>
<p>Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;</p>
<p>Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.</p>
<p>S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."</p>

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

<p>Zatvorenice u Bjelorusiji ne samo što su lišene medicinske njege iza rešetaka - nego su uskraćene i za osnovne menstrualne proizvode. Situacija u tom pogledu je postala još gora prošlog ljeta - kad su na snagu stupila nova pravila koja isporuku tampona i uložaka ograničava na samo dva puta godišnje.</p>
<p>Prodemokratski protesti koji su potresli Bjelorusiju 2020. godine eskalirali su hapšenjima, a u istražnim pritvorskim centrima poput „Valadarke“ i „Okrestine“, ali i drugim, pojedinci koji su uhapšeni zbog protivljenja izbornoj prevari i protesta protiv Lukašenkovog režima mlaćeni su i mučeni. Bjeloruske vlasti do danas nastavljaju da progone neistomišljenike, a zatvorenici suđenje čekaju u ćelijama bez dušeka i ćebadi, tuševa i bilo kakve mogućnosti da im se dostave paketi sa potrepštinama.</p>
<p>Ovi neuslovi naročito teško padaju ženama koje su pritvorene, a bjeloruska novinarka <b>Jevgenija</b> <b>Dolgaja</b> prikupila je, na zahtjev nezavisnog medija „Meduza“, svjedočenja iz prve ruke od onih koje su preživjele ovu brutalnost.&nbsp;</p>
<h2>JEDAN ULOŽAK DNEVNO</h2>
<p><b>Alena</b> (promijenjeno ime) pritvorena je nakon protesta 2022, a puštena na slobudu iduće godine. Bila je u „Valadarki“ i „Okrestinu“, kao i Ženskoj kaznenoj koloniji br. 4 u gradu Gomelju.</p>
<p>- Kada su me zatvorili, imala sam menstruaciju. Prvo su me doveli do kuće i pretresli, pa su me odveli u kancelariju GUBOPiK-a. Kod kuće sam uspjela da se presvučem i uzmem nekoliko stvari: tri para donjeg veša, pet pari čarapa i pakovanje uložaka. Uzela sam neke četkice za zube, ali su ih, naravno, odmah zaplijenili. Čvrsto sam stezala taj paket uložaka, držeći ga zajedno sa pasošem. Držala sam ga svuda sa sobom: prvo na ispitivanju u GUBOPiK-u, zatim u okružnom odeljenju policije - ispričala je Alena.</p>
<p>Nakon toga su je, kaže, odveli u „Okrestinu“.</p>
<p>- Sve su zaplijenili. Ali privila sam te uloške na grudi i rekla im: „Ne mogu - krvariću po vašoj ćeliji. Vratite ih“. Vratili su mi uloške, ali mi ništa drugo nijesu dali - dodala je ona.</p>
<p>Poslije suđenja odvedna je na izdržavanje administrativne kazne.&nbsp;</p>
<p>- Doveli su nas u pritvorski centar i strpali u ćeliju. Naravno, u ćeliji nije bilo ničega - čak ni toalet papira. Unutra je bilo osam devojaka. Jedna od njih je imala plastičnu flašu vode od litar i po, i to nas je spasilo. Prvo smo pili iz nje, a onda smo je koristili za sve druge potrebe - nas osam. U ćeliji je bilo vode, ali to je bila samo slavina koja je virila iz zida - bez lavaboa. Da bismo ga uopšte koristili, kantu za smeće smo stavljale ispod slavine. Pokušale bismo da koristimo tu hladnu vodu da operemo tijela; nije nas bilo briga u tom trenutku - ispričala je Alena Jevgeniji Dolgaja.</p>
<p>U jednom trenutku je shvatila da joj je preostalo samo pet uložaka.</p>
<p>- Znala sam da moram da nađem način da ih učinim potrajnim. Bio je februar, a mi smo spavale na podu ćelije, zbijene. Pod je bio betonski. Počele smo da shvatamo da nam se bubrezi smrzavaju. Dakle, uzele smo mojih posljednjih pet uložaka i zalijepile ih na donji dio leđa da bismo imali bar malo zaštite za naše bubrege - jer nijesmo imale viška odjeće: već smo nosile sve što smo imale jer je bilo tako hladno. Tako su potrošeni moji posljednji ulošci - povjerila se jedna od zatvorenica.</p>
<p>Ponekad bi, kaže, kad bi svratila medicinska sestra, one uglas kazale da sve imaju menstruciju.</p>
<p>- Dala bi nam, mislim, po jedan uložak dnevno. Sakupile bismo ih i dale onoj ili onima kojima su najpotrebniji. Dijeleći tako, nekako smo se snašle - zaključila je Alena.</p>
<h2>KUPOVINA - ALI JEDNOM U DVIJE SEDMICE</h2>
<p><b>Volha Loika</b> (promijenjeno ime) uhapšena je u maju 2021. U „Valadarki“ je bila do marta 2022. Ona je ispričala da su se ulošci u zatvoru prodavali - ali da nijesu smjele prečesto da ih kupuju.</p>
<p>- Samo otprilike jednom u dvije sedmice, a ponekad i manje. Izbor je bio veoma ograničen: bilo je nekoliko puta kada su noćni ulošci bili dostupni. Ostatak vremena, jedine druge opcije bili su oni tanki - označeni sa dvije kapi. Jedini način da nabavite uloške za noć ili tampone bio je preko paketa spolja. Za one koji nijesu dobili pakete ili su ih dobijali samo rijetko, to je bio pravi problem - navela je ona.</p>
<h2>MAJICA KAO IMPROVIZACIJA</h2>
<p><b>Tatsiana (promijenjeno ime) </b>uhapšena je u zimu 2023. zbog pretplate na „ekstremistički“ Instagram nalog. Ona je bila u „Okrestinu“.</p>
<p>- Nakon hapšenja, odveli su me pravo u policiju da popunim zapisnik o hapšenju. Nagovorila sam jednu službenicu da me odvede u toalet i zamolila je da uzme uložak iz mojih ličnih stvari. Znala sam da me čeka, u najboljem slučaju, dan zatvora, a u najgorem krivična prijava. Tražila sam od oficira da mi daju još jedan blok da ponesem sa sobom (prije prebacivanjana Okrestinu), ali su oni odbili. Počela sam da paničim: znala sam da će mi menstruacija početi u narednih nekoliko dana - ispričala je ona.</p>
<p>Osuđena je, kaže, na 10 dana zatvora.</p>
<p>- U ćeliji je bilo osam žena. Jedna od njih je bila beskućnica; po njoj su gmizale vaške. Nijesmo imale ćebad ni dušeke. Naši rođaci nijesu mogli da isporuče ništa što nam je bilo potrebno, tako da smo ostale u odjeći u kojoj i zatvorene. Imala sam crnu duksericu, farmerke i bijelu majicu - navela je Tatsiana.</p>
<p>Nosila je, kaže, uložak - koji je eventualno postao beskoristan.</p>
<p>- Morala sam da biram: ili da se smrznem u ćeliji ili da pocijepam svoju majicu i iskoristim je kao improvizovanu podlogu da mi ne bi procurilo. Odlučila sam da pocijepam majicu. Sjećam se koliko sam se bespomoćno osjećala kada sam cijepala majicu, a odškrinuo se otvor za hranu. Policajac me pogledao, nasmijao se i rekao: „Šta radiš, a?“ - istakla je Tatsiana.</p>
<p>Majica joj, kaže, nije mnogo pomogla - svakako je procurilo.</p>
<p>- Pokušala sam da tražim uloške, ali čuvari su rekli da ih zatvor nije dao. Pitala sam i zatvorsku ljekarku. Ta starija žena, kovrdžave kose, je došla i pitala u čemu je problem. Zamolila sam je da mi donese bar malo pamuka, ali nije ni slušala - dodala je Tatsiana.</p>
<p>Nije bilo, prisjeća se ona, ni načina da se pravilno okupa u ćeliji: bilo je samo hladne voda.</p>
<p>- Mala krpa koja mi je ostala od majice poslužila mi je kao tuš: namočila bih je vodom i pokušala da se tako očistim. Kada sam izašla, zadnji dio mojih farmerki bio je u krvi. Izašla sam plačući i postiđena. Činilo se kao da svo osoblje pokazuje na mene i smije mi se - zaključila je Tatsiana.</p>
<h2>NEKI KRADU, DRUGI DIGNU RUKE</h2>
<p><b>Alena</b> je osuđena zbog protesta u jesen 2022. godine. Provela je dvije godine u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.</p>
<p>Ona je pojasnila da politički zatvorenik može iznenada da izgubi pravo na prijem paketa u bilo kojem trenutku - zbog izmišljene prijave prekršaja.</p>
<p>- Zatvor dozvoljava zatvorenicima da jednom mjesečno podnesu zahtjev za higijenskim potrepštinama: komadić sapuna za veš, mali komad običnog sapuna, jednu rolnu najjeftinijeg toalet papira i jedno pakovanje uložaka - kazala je Alena.&nbsp;</p>
<p>Toalet papir je, dodaje, tako lošeg kvaliteta.</p>
<p>- Da se bukvalno raspada u vašim rukama. Kada ove zalihe ponestanu, svako mora da se snađe najbolje što može. Neki kradu od drugih, a neki ljudi se jednostavno osjećaju na mokraću – kazala je ona.</p>
<h2>BESKRAJNO PONIŽENJE</h2>
<p><b>Hana (promenjeno ime) </b>je pritvorena u jesen 2022. godine i osuđena zbog učešće u protestima. Na slobodu je puštena ovog proljeća.</p>
<p>&nbsp;I ona je ustvrdila da mjesečna dodjela higijenskih potrepština za žene u bjeloruskim zatvorima nije dovoljna.</p>
<p>- U mojoj jedinici, čarape su stalno nestajale sa stalka za sušenje. U početku nijesam razumjela zašto - ali onda sam shvatila. Žene ih bukvalno korise kao improvizacija za uloške – rekla je ona.</p>
<p>Higijenska situacija je, podvlači ona, užasna.&nbsp;</p>
<p>- To je jedno beskrajno poniženje. U zatvoru se smijete kupati samo jednom sedmično i nemoguće je da se pravilno operete. Imaš sreće ako uspiješ da se opereš preko toaleta u ćeliji pomoću flaše. Zamislite samo da se perete preko toaleta, dok gomile ljudi prolaze pored vas. To je jedna od mnogih stvari na koje morate da se naviknete u zatvoru – kazala je ona.</p>
<h2>LJEKOVI ZA BOLOVE SAMO NA RECEPT</h2>
<p><b>Darja Afanasjeva </b>je bjeloruska feministkinja i aktivistkinja za LGBT prava. Privedena je nakon protesta 2021, a puštena na slobodu ove godine. Kaznu je služila u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.</p>
<p>- Nijesam imala bolne menstruacije sve dok nijesam bila u zatvoru. Prije toga, moj ciklus je uvijek bio redovan, menstruacije su mi trajale samo tri dana i nikada nijesam osećala nelagodu - ali kada sam počela da živim iza rešetaka, moji ciklusi su postali nepredvidivi: mogli su da nestanu na nekoliko meseci, a zatim da se vrate, bez prestanka, po dvije sedmice. Prvi i posljednji dan postali su nevjerovatno bolni. Sjećam se da sam jedva uspjela da se ispravim tokom prozivke jer me je stomak toliko bolio - istakla je Darja Afanasjeva u svjedočenju.</p>
<p>Kada bi se to dogodilo - išla bi do dijela gdje dijele tablete - ali bezuspješno.</p>
<p>- Tražite ublažavanje bolova i objašnjavate da je to za vašu menstruaciju - ali oni odbijaju jer vam je potreban recept, a potrebno je nedelju dana da dobijete pregled kod ljekara. Doktor će vas uputiti kod ginekologa, što znači još nedjelju dana čekanja. I oni (zatvorsko osoblje) znaju sve ovo. Dakle, tu ste, raspadate se od bolova, buljite u ljekove protiv bolova, ali ih ne možete uzeti, a bol vas ne oslobađa dužnosti kao što su čišćenje prostorija, istovar kamiona punog džakova krompira ili čišćenje terena - ispričala je ona.</p>
<p>Jednom je, kaže, prvi dan ciklusa imala kad je počeo da pada snijeg.</p>
<p>- U zatvoru je zabranjen snijeg: sve mora da se očisti, do asfalta. Dakle, počevši odmah poslije doručka, provela sam sate lopatajući snijeg. Satima sam nosila snijeg u vrećama, osjećajući se kao da umirem od bola, i shvatajući da sam iskrvarila kroz odjeću. Imala sam samo jednu suknju, i ako je krv dospjela na nju, morala bih nekako da nađem vremena da je operem prije posla - da ne bih upala u nevolje - povjerila se Afanasjeva.</p>
<h2>SVE ZAVISI OD RASPOLOŽENJA RADNIKA</h2>
<p>Bivša novinarka <b>Volha Klaskovskaia</b> uhapšena je u oktobru 2022. i skoro pet mjeseci je provela u samici i izolaciji u Ženskom popravnom domu u Gomelju. Dok je bila u pritvoru dobila je abnormalno krvarenje iz materice i imala čak dvije operacije.</p>
<p>- Ne možete da unesete pakovanje uložaka u samicu, čak i ako su iz paketa koji vam je poslat. Ulošci se dijele jedan po jedan, a sve zavisi od raspoloženja zatvorskog radnika: ako žele da vam daju, daće, a ako ne, neće. Moliš ih za sapun i uloške- a onda zatvorsko osoblje kontaktira šefa jedinice, i ako imate sreće, načelnik jedinice to odobrava - ispričala je Klaskovskaia.</p>
<p>Za nju je to, kaže, bila noćna mora.</p>
<p>- Morala sam stalno da molim i ponižavam. Što sam drugo mogla? Imala sam jako krvarenje i morala sam da koristim nekoliko uložaka odjednom. Dozvoljen je samo jedan par donjeg veša, ali sa tako teškim krvarenjem jedan par nije dovoljan. Jedan član osoblja se sažalio i dao mi drugi par. Tako da bih oprala jedan par donjeg veša u hladnoj vodi, okačila ga na radijator, pa bi vikao na mene jer veš smije da se samo na dan pranja veša – ispričala je ona, dodajući da je to bio „pakao“.</p>
<p>Kada je iz bolnice prebačena nazad u jedinicu zabranili su joj dostavljanje paketa.&nbsp;</p>
<p>- Sa samo dvije osnovne jedinice (oko 24 dolara) ne možete sebi priuštiti kupovinu mnogo uložaka. A njihov kvalitet svakako nije sjajan. Tako da sam morala da koristim krpe da olakšam patnju. Vidjela sam i druge zatvorenice kako rade istu stvar jer zaista nema druge opcije – istakla je ona.</p>
<p>Osjećala se, kaže, potpuno poniženo, beznadežno, frustrirano i bezvrijedno.&nbsp;</p>
<p>- Sjećam se da sam stajala sa krvlju koja mi je tekla niz gole noge i krvlju po podu. A osoblje je stajalo smješkajući se i govoreći: „Pa, nije trebalo da kršiš zakon“ – zaključila je Klaskovskaia.</p>
<h2>DIJELJENJE ZABRANJENO</h2>
<p>U Gomelju jedanaestogodišnju kaznu služi i <b>Marija Kalesnikava</b>, jedna od lidera bjeloruske opozicije.</p>
<p>Sve do sredine novembra, kad joj je konačno dozvoljeno da se sastane sa ocem, njena porodica nije imala nikakav kontakt sa njom više od godinu i po dana.&nbsp;</p>
<p>Jedan od najčešćih prekršaja u bjeloruskim kaznenim kolonijama je poznat kao „otuđenje i prisvajanje“. To se odnosi na kršenje zabrane da zatvorenici međusobno dijele bilo kakve predmete, uključujući hranu i sredstva za higijenu. Kršenje pravila može dovesti do kazne, kao što je smještanje u kaznenu ćeliju (ShIZO) ili gubitak prava na primanje paketa, telefoniranje ili primanje posjetilaca.</p>
<p>Skoro svi bjeloruski politički zatvorenici počinju sa ovim već ukinutim privilegijama, pošto su ih bjeloruske vlasti proglasile „ekstremistima“. U ženskim zatvorima, „ekstremisti“ se automatski klasifikuju kao „uporni prekršioci pravila“, što znači da su obavezne da nose uniforme sa žutim trouglovima.</p>
<p>Zatvorski administratori mogu ograničiti telefonske pozive i pakete za „uporne prekršioce pravila“ po sopstvenom nahođenju. Oni takođe mogu nametnuti ograničenje koliko im je dozvoljeno da kupuju. Ograničenje može biti postavljeno na jednu ili dvije „osnovne jedinice“ - koja je otprilike ekvivalentna 40 beloruskih rubalja (oko 12 dolara).&nbsp;</p>
<p>Politički zatvorenici koji ne dobijaju pakete spolja moraju iskoristiti ovaj iznos za kupovinu svega, od toalet papira do uložaka ili tampona do hrane.</p>

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

<p>Koncert Rada Šerbedžije, uz pratnju benda Zapadni kolodvor, pod nazivom “Zbog tebe, zbog sebe, zbog drugih”, održaće se u Muzičkom centru Crne Gore 28. decembra, sa početkom u 20 časova.</p>
<p>Šerbedžija je široj publici poznat po pjesničkim interpretacijama i pjesmama kao što su Barbara, Panonske trešnje, Ne daj se, Ines, dok publiku očarava i svojim posljednjim objavljenim albumom iz 2022. godine Ne okreći se, sine koji uključuje autorske i pjesme velikih muzičara kao što su Damir Urban i Elvis Stanić. Husein Hus Hasanefendić (Parni valjak) je napisao hit “Eto pjesma”, čuveni virtouz Miroslav Tadić svira na Arsenovoj pesmi „New York“, Ante Gelo u pjesmi „Ostala si uvijek ista“ autora Đorđa Novkovića i Željka Sabola.</p>
<p>Poznati glumac, pjesnik i kantautor, Šerbedžija je prava umjetnička ikona s impresivnom karijerom u pozorištu, filmu i muzici, kako u regionu tako i na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Koncerti Rada Šerbedžije nijesu samo muzički događaji, već intimne večeri prožete pričama, anegdotama i dijalozima s publikom. Bend Zapadni kolodvor pružio je muzičku kulisu koja savršeno prati Šerbedžijin dubok i emocionalan glas, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja mami publiku na putovanje kroz njegove muzičke i životne uspomene.</p>
<p>Svaki Šerbedžijin nastup obećava autentično iskustvo za sve koji uživaju u poeziji i muzici isprepletenoj sjećanjima i emocijama, čineći ga događajem koji se pamti.</p>
<p>Pored koncerta u Podgorici legendarni Šerbedžija će imati koncerte u Nikšiću, 27.12.2024. godine i Herceg Novom, 29.12.2024. godine.</p>

Rade Šerbedžija 28. decembra u Muzičkom centru Crne Gore

<p>Da je unaprjeđenje bezbjednosti siguran put u Evropsku uniju (EU) ocijenjeno je na sastanku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića &nbsp;sa slovenskim ministrom Boštjanom Poklukarom.</p>
<p>Ova posjeta je, kako su naglasili u Šaranovićevom resoru, nastavak uspješne saradnje dvije zemlje u oblasti bezbjednosti i unutrašnjih poslova.</p>
<p>- Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Slovenije sarađuju u borbi protiv svih oblika kriminala, a kroz zajedničke aktivnosti, obuke i projekte, dvije zemlje postavljaju čvrste temelje za još efikasniji odgovor na savremene prijetnje, poput organizovanog kriminala, krijumčarenja droge i ilegalnih migracija - istakli su u saopštenju.</p>
<p>Šaranović je tokom razgovora sa ministrom Poklukarom izrazio zahvalnost Sloveniji na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u procesu evropskih integracija.</p>
<p>- Posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i podrška Republike Slovenije našim integracijama nisu samo simbol prijateljstva, već čvrst dokaz zajedničke vizije zasnovane na evropskim vrijednostima, stabilnosti i saradnji. Ovaj korak dodatno učvršćuje naše prijateljske i partnerske odnose u nastojanjima da doprinosimo sigurnosti i stabilnosti cijelog Balkana i šire - istakao je Šaranović.</p>
<p>Slovenija je, poručuje Poklukar, uvijek podržavala Crnu Goru na njenom evropskom putu i nastojanjima da se dalje ubrza pregovarački proces.</p>
<p>- Otvorenost Slovenije da pružu konkretnu podršku kako bi Crna Gora u najkraćem roku, odnosno tokom naredne godine krenula sa implemnetacijom sistema stacionarnih radara što je jedan od ključnih segmenata poboljšanja bezbjednosti saobraćaja - naveo je on.</p>
<p>Prilikom zvanične posjete Šaranovića Ljubljani, upriličena je i posjeta Nacionalnom forenzičkom centru, tokom koje je dogovoreno intenziviranje saradnje iz oblasti forenzičkih analiza, te razmjene ekspertiza i podizanja standarda, posebno na polju balističkih vještačenja.</p>

Šaranović i Poklukar: Unapređenje bezbjednosti siguran put u EU

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Od danas zabrana upotrebe plastičnih kesa

Tagovi

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

Rade Šerbedžija 28. decembra u Muzičkom centru Crne Gore

Šaranović i Poklukar: Unapređenje bezbjednosti siguran put u EU

PRATITE TVe UŽIVO